1. UVALA VERIGE; 2. sakralni dio; 3. stambeni i gospodarski dio1

2

B rijuni (Brioni), oto!je ispred zapadne obale Istre, sastoji se od dvaju ve"ih (Veli i Mali Brijun) i 12 manjih oto-ka; od kopna ih dijeli Fa#anski kanal. Naseljeni su ve" od prapovijesti, o !emu svjedo!e kremeni, ko$tani i kerami!ki nalazi iz neolitika i eneolitika (rt Groma!e na Velom Brijunu). Gradinska naselja (Gradina i Stra#a

na Velom Brijunu, Sv. Nikola na Malom Brijunu), tumuli i nekropole svjedo!e o naseljenosti Brijuna od ranoga bron-!anoga do anti!koga doba.

maslina. Sjeverno krilo s trima tijescima i podrumskim prostorom moglo je slu#iti za proizvodnju vina, kojemu je bio namijenjen i obli#nji podrum. Prvotno se mislilo da je zbog provala germanskih plemena Kvada i Marko-mana na granice Rimskoga Carstva oko sredine II. st. do$lo do gotovo sto-

Oto!je je od 177. pr. Kr. bilo u vlasti Rimljana pod nazivom Insullae Pulla-riae, a o tom svjedo!e mnogobrojni arheolo$ki ostatci. Zahvaljuju"i povolj-nom zemljopisnom polo#aju, blagoj klimi i velikom broju uvala pogodnih za sidrenje, pa time i trgovinu, Brijuni su nudili mnogobrojne mogu"nosti. Stoga je ondje podignuto vi$e ladanj-sko-gospodarskih zdanja (villae rusticae). U ve"ini je takvih sklopova podjedna-ko bio opremljen stambeni i gospo-darski dio, u nekima je prevladavala gospodar ska komponenta, a malobroj-ne su vile bile ure%ene kao rasko$ni ljetnikovci. Ostatci vila prona%eni su na Velom Brijunu u zaljevima Dobri-ka i Verige, na brdu Kolci, na mjestu dana$nje luke, na Malom Brijunu u uvali Sv. Nikola, a anti!ke strukture zabilje#ene su i na otoku Vangi.

Villa rustica smje$tena na zapadnoj obali Veloga Brijuna u zaljevu Dobrika podignuta je u I. st., u razdoblju Augus-tove vlasti. Smje$tena je dijelom na podru!ju starije vile, prema nalazima datirane u II/I. st. pr. Kr., a uni$tene oko sredine I. st. pr. Kr. Tlocrt starije vile poznat je tek djelomi!no. Obje su vile u VI. st. postale sastavnim dijelom tzv. bizantskoga castruma. Vila je di-menzija 51 m & 59 m, tipi!na tlocrta sa sredi$njim dvori$tem, u kojem je i vo-do spremnik. Ju#no krilo sa spavaoni-cama i kupaonicom bilo je namijenjeno stanovanju, a sjeverno i isto!no krilo bili su namijenjeni proizvodnji. U is-to! nom je dijelu bila prostorija s tijes-kom, bazeni za talo#enje te podrum s o!uvanim ostatcima dolija. O proizvod-nji ulja svjedo!e ostatci mlina za mlje-venje maslina i karbonizirane ko$tice

godi$njega zamiranja #ivota u vili. Pro-u !avanja luksuzne rimske keramike (terra sigillata) iz afri!kih radionica potvrdila su prosperitet vile tijekom cijeloga III. st. te daljnji nastavak #ivota do po!etka V. st., kada je na tom pros-toru nastalo naselje koje se $irilo i izvan zidova vile.

vile. Veliki podrum pro te zao se du! cije-loga isto"noga krila gra#evine. I u toj je vili prona#en donji dio mlina za mlje-venje maslina.

Ostatci rimske rasko$ne vile na ob-ron cima bre!uljka s ju!ne strane zaljeva Verige po svojoj su arhitektonskoj kom-poziciji najvrjedniji primjer ranocarske anti"ke ladanjske arhitekture na isto"-noj obali Jadrana. Vila je bila smje$ te-na na trima terasama i organizirana oko dvaju peristila. Datirana je u I. st., a sastojala se od niza gra#evina razli"ite namjene (stambeni, gospodarski, sakral-ni, rekreativni), sustava otvorenih i za-t vorenih $etnica povezanih u jedinstve-nu gra#evinsku cjelinu, prilago#enu kra jo liku, a koja se u du!ini od jednoga kilometra protezala du! zaljeva. Uo ko-lo peristila bile su smje$tene prostorije razli "i tih namjena, bogato ukra$ene mozaici ma, freskama i $tukaturama. Vila je bila opremljena kupaonicom za koju se voda sustavom spojenih posu-da dovodila s obli!njega brda u cister-nu volumena 780 m3. Paralelno uz rezi den cijalni dio protezao se gospo-darski, s identi"nom "etvrtastom she-mom vile. Oko sredi$njega dvori$ta nizale su se prostorije namijenjene proizvodnji. Na povi$enu dijelu nala-zila su se dva tijeska. Ocije#ena je te-ku%ina podnim kanalom izvedenim u tehnici opus spicatum otjecala u mali bazen, gdje se talo!ila. Metar ni!e bio je smje$ten po drum s dolijima. Ispod sre-di$njega dvori$ta nalazila se cisterna za skupljanje ki$nice potrebne u proizvod-nome dijelu vile. Sve luksuzne prosto-rije smje$tene na prednjoj strani pro-izvodnoga dijela vile bile su bogato ukra$ene mozaici ma, freskama i $tu-katurama. Mozaici su resili oko 30 prostorija ljetnikovca. Isti"e se mozaik na teguli, emblema vermiculatum, rije-dak primjer vi$eboj noga figuralnoga mozaika od vrlo ma lih kockica, s prika-zom usnula mladi%a, skupocjen rad isto"nja"kih radionica. Stambeni i gos-podarski dio vile s prednje su strane u razini prve terase bili spojeni trijemom dugim 100 m.

Kompleks cijele vile bio je upot pu-njen i drugim sadr!ajima. U dnu zalje-va nalazilo se sakralno podru"je s trima hramovima (hram Venere, hram Nep-tuna i hram Jupitera, Minerve i Marsa)

tipa tetrastylos prostylos, manjih dimen-zija. Bili su smje$teni na krajevima i u sredini polukru!noga trijema, koji je tekao u dva nivoa te je sredi$nji hram bio malo uvu"en. Istovjetna dvodijelna shema stupovima otvorenih i potpuno zatvorenih $etnica nalazi se i na ju!-nom dijelu zaljeva, gdje su $etnice ras-pore#ene paralelno, u jednoj razini du!ine 150 metara. Na taj je na"in neovisno o vremenskim prilikama bilo vrlo lako iz vile na ju!noj obali za-ljeva do%i do palestre i termalnoga dijela sa svim potrebnim sadr!ajima, koji su se nalazili na sjevernoj obali zaljeva. U moru ispred termi nalazio se vivarij, ribnjak za dr!anje ribe. Kom-pleks cijele vile pratio je sustav gra#ene obale. Gatovi sa sjeverne i ju!ne strane zaljeva bili su povezani lancem (verige), po kojem je lokalitet i dobio ime, a koji je regulirao pristup u vilu s najve%im lu"kim postrojenjem u Istri. Mogu%i vlasnik toga zdanja, a mo!da i cijeloga otoka bio je Gaj Lekanije Bas, vlasnik radionice kerami"kih proizvoda u Fa-!ani. &igovi na amforama dokazuju da je radionica u kasnijem periodu postala carev posjed, $to se vjerojatno dogodilo i s vilom u zaljevu Verige.

Sa sjeverne strane zaljeva Verige na-lazi se jo$ jedna, vjerojatno starija vila, koju je Anton Gnirs prvotno interpre-tirao kao uljaru, potom kao valjaonicu i bojaonicu vune (fullonica), $to je po-slije prihva%eno. U vili se nalaze isto-vjetne baze blaga konveksna oblika ra#ene u tehnici opus spicatum, poput onih na brdu Kolci.

Pretpostavlja se da su proizvodni ka pa-citeti brijunskih vila prelazili 300 000 li-tara u rimskome svijetu vrlo cijenjeno-ga is tar skog ulja, $to svojom va!no$%u pre lazi okvire isto"nojadranske obale.

UVALA VERIGE, terme

3

Na sjeverozapadnom dijelu Veloga Brijuna, na brdu Kolci, jedina je bri jun-ska vila smje$tena na ravnjaku bre !ul j-ka, oko 100 m od mora. Gra#e vina "et-vrtasta tlocrta dimenzija 59 m ' 56 m, s "etirima tijescima i velikim podru-mom, najve%a je vila na otoku namije-njena proizvodnji ulja. U njezinu jugo -zapadnom krilu nalazile su se stambene prostorije za upravitelja i radnike. U sredi$njem, proizvodnom dijelu nala-zila se prostorija za tije$tenje. Pokraj svakoga velikoga kamenog bloka s dvama utorima za vertikalne drvene grede tijeska nalazila se ovalna konvek-sna baza, izra#ena, kao i cijeli pod pro-storije, u tehnici opus spicatum (podne opeke slo!ene u obliku riblje kosti). Oko baze je tekao kanal za otjecanje teku%ine do bazena za talo !enje ulja, jedinstvenog u brijunskim okvirima po kanalu "iji je jedan kraj vodio ulje u podrum, a drugi odnosio talog izvan