2
1. Brokula Brokula se bere kad dostigne određenu veličinu glavice, ali obavezno prije otvaranja cvjetova. Vršni cvatovi mogu biti promjera od 8-20 cm i mase 150-650 g. Nožem se reže cvat i dio vršne stabljike u dužini 15-20 cm. Nakon skidanja vršnih pupova potrebno je 15-20 dana da bi se dovoljno razvili i bočni cvatovi. Postrani cvatovi su manjeg promjera, od 3-8 cm i manje mase. Za upotrebu u svježem stanju uglavnom se koriste vršni cvatovi, dok postrani služe za preradu i konzerviranje. Prinosi zavise od mnogo faktora, pa tako varira od 5-35 t/ha. Pri kupovini treba izabrati one biljke čiji su cvjetovi kompaktni, a lišće čvrsto i intenzivne boje. Žućkasti ili mekši cvjetovi pokazuju da je brokula stara. Najbolje se skladišti u frižideru, u zatvorenoj vrećici, do 4 dana, a može se čuvati i zamrzavanjem. Zbog svoje specifičnosti da je jako osjetljiva povrtarska vrsta, brokula ima posebne zahtjeve za pakovanjem. Može se pakovati u plastične ili papirne gajbice u jednom redu, ali je potrebno svaku glavicu upakovati u PE foliju svaka zasebno. Takođe se može glacija podijeliti na male dijelove i pakovati u vrećice ili na stiropor tacne. Kada se radi o nešto većim količinama, najbolje je pakovati brokulu u stiroporne gajbe u dva do tri reda. 2. Kelj pupčar (Prokulice) Na većim površinama se kelj pupčar bere mašinski, dok se na manjim površinama može berba obaviti i ručno. Ručna berba kelja pupčara može da se obavlja postepeno, prema tome kako glavičice stižu za berbu. Od jedne biljke se u proseku računa prinos oko 900 grama, mada kod nekih hibrida sa dobro urađenom agrotehnikom i navodnjavanjem prinos može biti 1,4 kilograma. Listovi i stabljike koje ostanu posle berbe mogu

Bro Kula

Embed Size (px)

DESCRIPTION

ndjf

Citation preview

1. Brokula

Brokula se bere kad dostigne odreenu veliinu glavice, ali obavezno prije otvaranja cvjetova. Vrni cvatovi mogu biti promjera od 8-20 cm i mase 150-650 g. Noem se ree cvat i dio vrne stabljike u duini 15-20 cm. Nakon skidanja vrnih pupova potrebno je 15-20 dana da bi se dovoljno razvili i boni cvatovi. Postrani cvatovi su manjeg promjera, od 3-8 cm i manje mase. Za upotrebu u svjeem stanju uglavnom se koriste vrni cvatovi, dok postrani slue za preradu i konzerviranje. Prinosi zavise od mnogo faktora, pa tako varira od 5-35 t/ha.

Pri kupovini treba izabrati one biljke iji su cvjetovi kompaktni, a lie vrsto i intenzivne boje. ukasti ili meki cvjetovi pokazuju da je brokula stara. Najbolje se skladiti u friideru, u zatvorenoj vreici, do 4 dana, a moe se uvati i zamrzavanjem. Zbog svoje specifinosti da je jako osjetljiva povrtarska vrsta, brokula ima posebne zahtjeve za pakovanjem. Moe se pakovati u plastine ili papirne gajbice u jednom redu, ali je potrebno svaku glavicu upakovati u PE foliju svaka zasebno. Takoe se moe glacija podijeliti na male dijelove i pakovati u vreice ili na stiropor tacne. Kada se radi o neto veim koliinama, najbolje je pakovati brokulu u stiroporne gajbe u dva do tri reda.

2. Kelj pupar (Prokulice)

Na veim povrinama se kelj pupar bere mainski, dok se na manjim povrinama moe berba obaviti i runo. Runa berba kelja pupara moe da se obavlja postepeno, prema tome kako glaviice stiu za berbu. Od jedne biljke se u proseku rauna prinos oko 900 grama, mada kod nekih hibrida sa dobro uraenom agrotehnikom i navodnjavanjem prinos moe biti 1,4 kilograma. Listovi i stabljike koje ostanu posle berbe mogu da se koriste kao hrana za stoku. Izuzetno je tolerantan na niske temperature, pa je tolerantan i na -12C, to mu poveava ukus i sam kvalitet za jelo.

Pakovanje je speifino kao i sama vrsta. Razlikuje se od ostalog lisnatog povra, pa tako se pakovanja kreu od vreica (300g, 500g ili 1000g), na stiropor tacnama (500g ili 1000g), plastine posudice (500g ili 1000g) ili na kilogram iz kartonskih gajbica.