12
Brodski strojni kompleks Ivan Krizmanić

Brod Stroj

Embed Size (px)

DESCRIPTION

O brodu i stroju

Citation preview

Page 1: Brod Stroj

Brodski strojni kompleks

Ivan Krizmanić

Page 2: Brod Stroj

Brodski strojni kompleks

Ivan Krizmanić

Page 2

Izvedbe propulzijskih sustava na brodu

Propulzijski sustavi omogućuju gibanje broda morem određenom brzinom, zaustavljanje, vožnju krmom, reguliranje brzine broda bez obzira na vanjske utjecaje. Sastoji se od:Propulzora, Međusobne veze, Propulziskog stroja.

Nedostatak propulzijskog stroja jest potrošnja energije na reduktoru. Brodske parne turbine

U brodskim parnim turbinama toplinska energija pare najprije se pretvara u kinetičku energiju, a ova zatim u energiju vrtnje rotora turbine. Ova turbina upotrebljava se na brodovima kao porivni pogonski stroj kada potrebna snaga poriva prelazi 40 000 kW jer je to gornja granica za brodske motore po jedinici. Propulzijske parne turbine osobito se koriste na velikim tankerima, ratnim i nekim putničkim brodovima zbog razvijanja velikih brzina broda i malih vibracija u usporedbi s vibracijama motornih postrojenja.

Djelovanje turbina: - toplinska energija pretvara se u kinetičku energiju u sapnici - parni mlaz ulazi velikom brzinom u prostor između lopatica koje su poredane naobodu kola - zbog zavinutog oblika lopatica parni mlaz skreće i pri tom zbog skretanja tlači na lopatice pa se

pojavljuje sila koja pokreće turbinsko kolo na vratilu - ako je ekspanzija pare u potpunosti izvršena u kanalima statorskih lopatica, turbinu nazivamo

akcijskom Kod ove turbine ne vrši se potpuna ekspanzija pare u statorskim lopaticama već se dio

ekspanzije nastavlja u kanalima među lopaticama rotora. Parne turbine, nalaze svoje mjesto na LNG (liquid natural gas) brodovima tj.onima koji prevoze

tekući plin. Brodske plinske turbine Spadaju u toplinse pogonske strojeve u kojima se islorištava energija vrućih plinova dobivenih izgaranjem tekućih ili plinovitih goriva, a u posljednje vrijeme i ugljene prašine. Ova turbina pretvara energiju izgaranja plinova u mehanički rad pomoću lopatica na vratilu plinske turbine s kojom je spojeno vratilo nekog radnog stroja npr. Brodski vijak ili pumpa tereta. Ove turbine možemo podjeliti na: akcijske, reakcijske, kombinirane, a mogu biti jednostupanjske i višestupanjske. Jedna od najraširenijih izvedbi plinske turbine izvedba je s otvorenim procesom: - Motor za pokretanje kopresora - Pomoćni uređaji - Kopresor zraka - Komora izgaranja - Plinska turbina - Reduktor - Brodski vijak - Dovod goriva za izgaranje

Prednosti plinske turbine: relativno mala veličina, tijekom rada obrtni moment je konstantan i ne mjenja se, relativno niski tlakovi radnog medija, lako građeni dijelovi kučišta i rotora brzo se zagrijavaju (gotovo bez pojave toplinskih naprezanja što omogućuje brz start i postizanje pune snage), ne trebaju rashladnu vodu jer nema kondezacije ili je troše u vrlo malim količinama za sporedne svrhe (hlađenje ulja).

Page 3: Brod Stroj

Brodski strojni kompleks

Ivan Krizmanić

Page 3

Nedostaci plinske turbine: relativno niska iskoristivost ili kratak vijek trajanja pri visokim radnim temperaturama. Prednosti i nedostaci propulzijskih sustava

Prednosti diesel motora: sporohodni motori su najekonomičniji (sporohodni motori imaju od 75 – 200 okretaja u min.)

Prednosti parne turbine: vrlo sigurne i jednostavne (akcijska) manji broj okretaja (akcijska sa 2 stupnja brzine), imaju bolji stupanj djelovanja (reakcijske), mogućnost preopterećenja

Nedostaci parne turbine: velik broj okretaja, trajnost nije velika

Prednosti plinske turbine: ekološki najpovoljniji, 50 – 70 puta lakši od diesel motora, relativno mala veličina, tijekom rada obrtni moment je konstantan i ne mjenja se, relativno niski tlakovi radnog medija, lako građeni dijelovi kučišta i rotora brzo se zagrijavaju (gotovo bez pojave toplinskih naprezanja što omogućuje brz start i postizanje pune snage), ne trebaju rashladnu vodu jer nema kondezacije ili je troše u vrlo malim količinama za sporedne svrhe (hlađenje ulja).

Nedostaci plinske turbine: relativno niska iskoristivost ili kratak vijek trajanja pri visokim radnim temperaturama. Konstrukcija sporohodnih diesel motora ili dijelovi sporohodnih diesel motora Dijelove sporohodnih diesel motora podjelili smo na: - nepokretne - pokretne Nepokretni: - temeljna ploća - stalak - cilindri (kučišta, košuljica) - poklopci (glava cilindra) - ispušni ventil - rasprskač - uputni ventil Pokretni: - stap - stapaica - križna glava - ojnica - koljenasto vratilo Konstrukcija sporohodnih diesel motora: Dvotaktni motor ima kompresiju i ekspanziju bez ispuha i usisa (četvero taktni motor). Kod dvotaktnog motora za jedan za ciklus treba 1 okret koljenastog vratila, a kod četvero taktnog 2 okreta koljenastog vratila za jedan ciklus. 1 – takt → usis

2 – takt → kompresija

Page 4: Brod Stroj

Brodski strojni kompleks

Ivan Krizmanić

Page 4

3 – takt → ekspanzija (izgaranje)

4 – takt → ispuh 2 – takt, sporohodnom, dizelskom s prednabijanjem i istosmjernim ispiranjem (ispušni ventil) Sustavi: - prednabijanja - goriva - maziva - upućivanja - hlađenja - regulacija i upravljanja - dijagnostike - održavanja Podjela parnih turbina Parna turbine se sastoji od: - statora - rotora - kućišta - ležajeva - brtvi - sustava ulja za podmazivanje - sustava regulacije Jedan red statorskih i rotorskih lopatica naziva se stupanj parne turbine. Parnu turbinu smo podjelili na: - akcijsku - reakcijsku

Akcijska turbina, još je poznata pod imenom De Lavalova turbina. Pri radu ove su turbine vrlo sigurne i jednostavne. Imaju nizak stupanj djelovanja i veliku potrošnju pare. Upotrebljavaju se za male snage tj. za pogon generatora električne energije i za pogon teretnih pumpi na tankerima. Osim ove akcijske turbine imamo Curtisovu turbinu sa dva stupnja brzine. Ove turbine rade sa znatno manjim brojem okretaja dok De Lavalova turbina radi sa daleko većim brojem okretaja, pa se koriste za izravan pogon generatora električne energije, bez reduktora, a u brodogradnji se upotrebljavaju kao turbogeneratori i za pogon pumpe tereta na tankerima.

Reakcijska turbina, svaki stupanj ove turbine sastavljen je od po jednog reda statorskih i

rotorskih lopatica. Profili lopatica statora i rotora su jednaki osim što su statorske lopatice pričvršćene na kučište, a rotorske na vratilo turbine. Povećanje brzine pare u statorskim lopticama stvara u rotorskim lopaticama pad tlaka, a povećava reakcijsku silu. Ove turbine se malokad koriste samostalno, a redovito se koriste kao niskotlačne turbine u kombinaciji s Curtisovim kolom. Da dobijemo bolji stupanj iskoristivosti grade se turbine u kombinaciji akcijskog i reakcijskog sustava.

Page 5: Brod Stroj

Brodski strojni kompleks

Ivan Krizmanić

Page 5

Princip rada parnog kompresijskog rashladnog uređaja (blok shema) Rashladni uređaj sastoji se od sljedećih dijelova: - kompresor - kondezator - redukcijski ventil - isparivač

Isparivač je izmjenjivač topline u kome rashladni medij isparava, a toplinu potrebnu za isparavanje oduzima hlađenom prostoru. Kondezator je izmjenjivač topline u kojem se od rashladnog medija pri povišenom tlaku i temperaturi toplina predaje okolišu i na taj se način kondenzira rashladni fluid. Tekućina rashladnog medija povišenog tlaka vodi se kroz ekspanzijski ventil u kojem se tlak smanjuje na niži tlak koji vlada u isparivaču. Nakon toga tekući rashladni medij vodi se u isparivač gdje uz niski tlak isparava pri temperaturi koja se želi postići u rashladnoj komori i oduzima toplina hlađenom prostoru. Na ovaj način ciklus rashladnog postrojenja se ponavlja.

Generatori pare

Generatori pare na brodovima imaju zadatak da proizvode paru za pogon porivnog stroja te za ostale pomoćne svrhe kao što je: pokretanje turbo generetora, grijanje tereta, goriva i vode, klimatizaciju zraka ... Prema namjeni djelimo ih na: - glavne, za pogon prpulzivnih strojeva - pomoćne, za pomoćne strojeve i službe

- 35°C

- 25°C

20 bar

-

25°C

kompresor

-35°C

Para 1 bar

100%

kondezator

para

20 bara 60°C

Ekspanzijski

ventil

Page 6: Brod Stroj

Brodski strojni kompleks

Ivan Krizmanić

Page 6

Prema mediju koji prolazi kroz cijevi: - vodocijevni - dimnocijevni Prema vrsti cirkulacije vode: - prirodna cirkulacija - prisilna cirkulacija Prema vrsti provjetravanja: - prirodna ventilacija - prinudna ventilacija

Njihov zadatak je samo da zagriju vodu na temperaturu isparavanja, da je ispari na potrebnu temperaturu. Glavni dijelovi generatora pare su: - ložište kotla - cijevi isparivača - dno - parni bubanj - vodeni bubanj - sabirna komora - zagrijač vode - zagrijač zraka - silazne cijevi - isparivačke cijevi

Zadatak generatora pare je da toplinsku energiju sadžanu u gorivu čim potpunije preda zagrijavanoj vodi i proizvodenoj vodenoj pari koju koristimo ovisno o našim potrebama. T–s dijagram procesa generatora pare

Količine topline koje se predaju u pojedinim dijelovima ogrijevne površine generatora pare prikazane su u dijagramu T-s.

Napojnu vodu usisava pumpa iz mlakog zdenca stanja 1 i tlaka p2 i temperature t2. Ta tempertura kreće se od oko 70 do 80°C i u njmu vlada atmosferski tlak. Kod propulzijske turbine napojna se voda usisava iz zdenca kondezatora i dovodi u kotao pod odgovarajućim tlakom i temperaturom. Napojna pumpa tlači vodu u kotao do tlaka isparavanja 3 u kotlu. Od 2 do 3 vodu zagrijavamo u zagrijaču vode (ekonomojzer), i to do temperature koja je obično nešto niža od temperature isparavanja Ti. Ovoj se vodi dovodi specifična toplina vode q2 (kJ/kg). Voda iz zagrijača ulazi u parni bubanj iz kojega se napajaju sve cijevi isparivača, a u kojem se također odvaja para prije izlaska na mjesto potrošnje ili ulaza u pregrijač pare. Promjena od 3 do 4 na dijagramu prikazuje isparavanje vode i specifičnu toplinu isparavanja qr (kJ/kg), a od točke 4 do 5 prikazuje pregrijavanje pare i promjenu specifične topline pare gp (kJ/kg) u pregrijaču.

Page 7: Brod Stroj

Brodski strojni kompleks

Ivan Krizmanić

Page 7

Agregatna stanja i nastajanje pregrijane pare

Svaka tvar se može pojaviti u 4 agregatna stanja: čvrstom, tekućem, plinovitom i stanju plazme.

Zagrijavanjem ili hlađenjem tvari dolazi do promjene ovih stanja. Voda se može pojaviti u sva 4 agregatna stanja kao led, voda, para i pregrijana para.

Zagrijavanjem odnosno dovođenjem topline led se tali tako da je nakon što se i posljednja

čestica rastalila, a to je stanje označeno točkom B. Za vrijeme taljenja temperatura leda od 0°C ostala je ne promjenjena. Daljnim zagrijavanjem

nastale vode temperatura se povećava i u točci C doseže vrijednost ts = 100°C pri kojoj voda provrije uz stvaranje prvih mjehurića pare. Provrela voda naziva se ''vrela voda''.

Da bi se vrela voda pretvorila u paru potrebno je dalje dovoditi toplinu sve dok i posljednja čestica tekućine ne ispari. Takvo stanje postiže se u točci D koja se naziva '' suho zasičena para'' .

Za zagrijavanje i isparavanje 1 kg vode počev od temperature 0°C pri tlaku od 1 bar utroši se 2680 Kj topline.

Ako se suho zasičena para i dalje zagrijava, dobije se ''pregrijana para'' koja ima višu temperaturu od temperature suho zasičene pare. Ova temperatura ovisi o količini dovedene topline pregrijavanja

E

C D

A B

KOLIČINA UTROŠENE TOPLINE KJ/KG

Page 8: Brod Stroj

Brodski strojni kompleks

Ivan Krizmanić

Page 8

Princip rada dvotaktnog i četverotaktnog motora

Dvotaktni motor ima kompresiju i ekspanziju bez ispuha i usisa. Kod dvotaktnog motora za jedan za ciklus treba 1 okret koljenastog vratila, a kod četvero taktnog 2 okreta koljenastog vratila za jedan ciklus. 1 – takt → usis

2 – takt → kompresija 3 – takt → ekspanzija (izgaranje)

4 – takt → ispuh Za proces u četverotaktnom Ottovu motoru potrebna su četiri stapaja.

Po principu četverotaktnog Ottova motora radi i četverotkatni dieselski motor samo što je razlika u dovodu goriva i paljenju gorive smjese. U dieselskom motoru gorivo se počme ubrizgavati na kraju stapaja kompresije, a zapali zbog visoke temperature komprimiranog zraka.

Ako je motor tako konstruiran da se takt ekspanzije dobije za svaki okretaj koljenastog vratila, povećava se rad motora, zato što su tijekom jednog okretaja kojlenastog vratila izvršena dva stapaja tj. dva takta takvi motori se zovu dvotaktni motori.

Dok gorivo izgara uz konstantni tlak, a nakon toga ekspandira po politropi do tada je sve jednako kao i u četverotaktnom motoru. Klip otkriva ispušni otvor na donjem dijelu cilindra, pa plinovi iz cilindra koji su pod većim tlakom naglo idu u prostor sve nižeg tlaka. Tlak u cilindru se smanjuje, a klip otvara gornji rub za ulazak zraka koji se nalazi pod tlakom u spremniku. Klip otvara sav presjek otvora za zrak, a potom se giba prema gornjoj mrtvoj točci, te zatvara sve otvore za zrak. Preostali zrak u cilindru klip počne komprimirati.

Dvotaktni motor Četverotaktni motor

Page 9: Brod Stroj

Brodski strojni kompleks

Ivan Krizmanić

Page 9

Sustav goriva na brodu Na brodu imamo sustave: - prednabijanja - goriva - maziva - upućivanja - hlađenja - regulacija i upravljanja - dijagnostike - održavanja Sustav goriva kod brodskih motora sastoji se od: - Tankova - Cjevovoda - pumpa za prebacivanje goriva i visokotlačnih pumpi za uštrcavanje goriva - rasprskača - filtera - separatora - zagrijača goriva

Pumpe, služe za pretakanje goriva, moraju se predvidjeti najmanje 2 pumpe s mehaničkim pogonom od kojih će jedna biti rezervna.

Raspored cjevovoda, cjevovodi goriva, po pravilu, moraju biti potpuno odvojeni od drugih cjevovoda.

Uređaji za zagrijavanje goriva u tankovima, tekuće gorivo može se zagrijati pomoću spiralnih cijevi s parom ili vodom. Najviša temp. zagrijanog goriva u tankovima mora biti za 10°C niža od plamišta para goriva. Radi kontroliranja temp. zagrijanog goriva moraju se na potrebnim mjestima postaviti termometri.

Dovod goriva, sustav goriva mora biti tako opremljen da osigura dovod goriva dovoljan za rad motora. Filter na cjevovodu za dovod goriva do motora mora biti takav da se može čistiti bez prekida rada motora.

Visokotlačne pumpe, visokotlačne pumpe imaju zadatak da gorivo pod visokim tlakom dovedu do rasprskača. Pumpe mogu biti izrađene posebno svaki cilindar ili u zajedničkom kučištu za više cilindara. Visokotlačne pumpe se dijele: - pumpe s promjenom hoda stapa - pumpe sa zakretanjem stapa - pumpe s preljevnim ventilom

Gorivo je najvažniji izvor energije koji se koristi u saobraćaju, privrednim i drugim djelatnostima.

Sustav goriva na brodu ovisi o vrsti goriva koje se koristi i ugrađenim strojevima, a može se podjeliti na:

Page 10: Brod Stroj

Brodski strojni kompleks

Ivan Krizmanić

Page 10

Sustav cjevovoda koji služi za ukrcaj, skladištenje i prebacivanje goriva koji služi za pripremu goriva te dovod goriva na visokotlačnu pumpu motora. Na brod se ukrcava preko palubnog priključka, a on je smješten uglavnom sa lijeve ili desne strane broda iz palubnih stanica.

Visokotlačna pumpa motora tlači gorivo u motor preko raspršivača. Tankovi teškog goriva nalaze se u dvodnu broda i mogu biti smješteni od pramca do krme. Transfer pumpom prebacuje se teško i lako gorivo. Ove pumpe su vijčane ili zupčaste.

Opremljena je sigurnosnim ventilom koji sprječava da ne dođe do prekoračenja tlaka. Na brodu mogu biti i dva tanka. Dnevni tank služi za dnevnu potrošnju goriva, opremljen je grijačima za održavanje temperature, odušnikom, preljevom i termometrom.

Tank mješač služi da se povratno gorivo koje je toplo i pod tlakom ne pjeni.

Križna glava Križna glava ima funkciju da preuzme sile koje prenose stap (klip) i da te sile prenose preko ojnice na koljenasto vratilo. Ista se sastoji od glave na kojoj su klizne stope koje klize po kliznim stazama. Materijal keižne glave je čelik. Klizne stope izrađuju se od kovanog ili ljevanog čelika obložene bijelom kovinom po radnoj površini, a klizne staze od legiranog sivog lijeva. Da se stapajica ne bi savila križna glava se mora voditi vodilicom. Ako se radni proces odvija u prostorima s obje strane stapa kaže se da je stroj dvoradni. Ako se radni proces odvija u cilindru samo s jedne strane stapa kaže se da je stroj jednoradni. Danas se tako grade veliki dvotaktni Dieselovi motori s križnom glavom za pogon brodova. Mehanizam stap – stapajnica – križna glava – ojnica – koljeno koljenastog vratila zove se stapni mehanizam. Motori koji su malih visina (brodski pomoćni motori) nemaju stapaice i križne glave. Glava motora (poklopac cilindra)

Page 11: Brod Stroj

Brodski strojni kompleks

Ivan Krizmanić

Page 11

Glava motora izrađuje se ljevanjem. Oblik je raznolik već prema tipu i vrsti motora. Pričvršćujemo ga na cilindar ili cilindre pomoću usadnih vijaka. Ovaj spoj mora biti nepropustan, pa se stoga između glave i cilindra stavlja brtva. U glavi cilindra nalaze se šupljine kroz koje prolazi rashladna voda ili ako je zračno hlađenje na glavu su ugrađena rebra za povećanje površine prelaza topline. Donja strana glave može biti ravna ili udubljena kako bi se dobio što povoljniji oblik kompresionog prostora. Ona je najopterećeniji dio motora. Ta opterećenja su mehanička i toplinska te je materijal za izradu istih najčešće legirano lijevano željezo fino zrnate strukture. Kod jako opterećenih diesel motora koristi se lijevani čelik. Stap ima zadaću da na sebe preuzima tlak plinova koji se prilikom izgaranja goriva razvijaju u cilindru i da taj tlak prenese na stapni mehanizam (stapaicu), križnu glavu, ojnicu i koljenasto vratilo. Osim što na sebe prima žestoki udar eksplozije izgorenog goriva, on je izložen i visokoj temperaturi. Budući da radi pod ovako teškim uvjetima, on mora biti izrađen od veoma dobrog i prikladnog materijala. Ujedno mora ispuniti zahtjeve, kao što su: - da trenje između stjena stapa i cilindra bude svedeno na najmanju moguću mjeru - da se dobro i brzo odvodi toplina - da je što lakši - da je otporan na visoke temperature - da nepropusno odjeli kompresiski prostor od prostora ispod stapa Gornja površina ili čelo stapa obično je ravna, a pravi se ponekad ispupčena, izdubljena ili ima poseban oblik, a sve u težnji da se povoljnije oblikuje kompresioni prostor. Stapni presten se izrađuje od specialnog lijevanog željeza sitno zrnate strukture. Zadaća stapnih prstenova je da stvaraju nepropusan spoj između stapa i cilindra stoga prsteni moraju biti elastični. Ojnica, kod motora bez križne glave nazivamo je stapaica ili klipnjača. Ojnica manjih motora povezuje koljenasto vratilo sa stapom, a kod motora s križnom glavom povezuje koljenasto vratilo i križnu glavu te preko stapaice stap. Ovaj sastavni dio služi za prenošenje sile stapa na koljenasto vratilo i da pravolinisko gibanje stapa pretvara u okretanje koljenaste osovine. Na oba kraja ojnice su ležajevi. Ojnice koje rade pod manjim opterećenjem izrađene su od siemens martinov – og čelika, a one koje su jako opterećene moraju biti izrađene od specialno legiranog čelika. Koljenasto vratilo, nosi ovaj naziv zbog svog koljenastog oblika. Ovakav oblik potreban je da bi se pravolinijsko kretanje stapa moglo pretvoriti u okretno gibanje ili okretanje. Sa stapom i ojnicom ono čini radni mehanizam motora. Ono se kuje od jednog komada, a zatim se obrađuje na specijalnim alatnim strojevima. Kod motora većih snaga vratila se izrađuju kao potpuno ili djelomično sastavljeno. Bregasta osovina, služi da uz pomoć podizaća i ostalog polužja vrši otvaranje usisnih i ispušnih ventila, zatim pogon sisaljki goriva, regulira prekret motora. Pogon dobiva od koljenastog vratila preko zupčanog ili lančanog prjenosa. Ventili, satoje se od ravnog vretena i pladnja. Usisni i ispušni ventili su uglavnom istih dimenzija. Vreteno ventila prolazi kroz vodilicu, koju treba uredno podmazivati. Uz vretena vantila vežu se opruge, one koje imaju zadaću da vraćaju ventile u prvobitan položaj.

Page 12: Brod Stroj

Brodski strojni kompleks

Ivan Krizmanić

Page 12

Upućivanje motora zrakom Motor se upućuje komprimiranim zrakom od 30 bara, s tim da minimalni tlak upućivanja može biti i do 10 bara. Komprimirani zrak koji se nalazi u spremniku zraka za upućivanje, preko glavnog uputnog ventila šaljemo kroz sabirnu cijev na uputne ventile u glavi cilindra te na pilot ventil koji se nalazi na bregastoj osovini. Razvodnik (pilot ventil) dovodi upravljački zrak za otvaranje uputnih ventila u glavi cilindra sukladno redosljedu paljenja. Svaki pilot ventil spojen je s uputnim ventilom u glavi cilindra preko upravljačke cijevi. Otvaranjem uputnih ventila propušta se stlačeni i uputni zrak u cilindar motora. Sustav ulja Glavni motor ima odvojene sustave podmazivanja u kojima se koristi mazivo ulje različitih karakteristika. To je sustav podmazivanja ležajeva glavnog motora (niskotlačni od 2,5 – 5 bara), sustav podmazivanja križne glave (srednjotlačni od 5 – 12 bara) i sustav podmazivanja turbopuhala. Sustavno (kartersko ulje)glavnog motora upotrebljava se za podmazivanje pokretnih dijelova i omogućava normalan pogon. Sustav ulja niskog tlaka napaja temeljne ležaje, odrivni ležaj, zupčani pogon razvodnog vratila, razvodno vratilo i hidrauliku za regulaciju dobave cilindarskog ulja. Sustav ulja srednjeg tlaka napaja križne glave, ležajeve ojnice, klizne stope te sustav upravljanja motora. Radi kontrole sustava podmazivanja, na svim potrebnim mjestima u sustavu ulja ugrađeni su termometri i manometri. Pumpa usisava ulje iz sabirnog tanka ulja preko finog filtera i tlači ga u rashladnik. Pumpe su vezane paralelno i dok jedna radi, druga je u pripremi. Izlazna temperatura ulja iz rashladnika regulira se preko termostatskog ventila. Temperatura ulja na ulazu u ležajeve i stazu križne glave održava se na 45°C. Ulje koje podmazuje cilindre, osnovne ležaje, gornje i donje ležaje ojnica i staze križnih glava slijeva se u uljno korito (karter) odakle se slobodnim padom slijeva u sabirni tank. Pumpa separatora usisava ulje iz sabirnog tanka i tlači ga u separator. Separirano ulje vraća se natrag u slivni tank. Za glavni motor i pomoćne uređaje ulje se uglavnom koristi za sljedeće namjene: - da smanji trenje i habanje kliznih dijelova stvarajući film ulja između dodirnih površina - da odvodi toplinu s kliznih površina dijelova koji se hlade uljem - da potpomaže brtvljenje - da uklanja nečistoće s kliznih površina Potrošnja ulja ovisi o opterećenju motora. Neadekvatno podmazivanje uzrokuje da vrući plinovi izgaranja prođu mimo kliznih prstenova, što dovodi do većeg trošenja prstenova i košuljice cilindra, a ponekad i do zaribavanja klipova. Prebogato podmazivanje rezultira stvaranjem naslaga čađe na gornjim dijelovima klipa, a klipni prestenovi mogu ostati zaglavljeni u svojim utorima. Osim toga mogu se pojaviti požari od ostatka uljnih para u ispušnom cjevovodu. Lubrifikatori ili mazalice tlače točno određenu količinu ulja do priključka za podmazivanje u košuljici cilindra.