BRODSKI PREKRCAJNI SUSTAVI

7/23/2019 BRODSKI PREKRCAJNI SUSTAVI

1/117

SVEUILITE U SPLITUP O M O R SK I F A K U L T E T

K O L E G I J : B R O D S K I P R E K R C A J N I S U S T A V I

PREDAVANJA

Doc. Dr. sc.ANTUN AGALJ dipl. in.

Split, 2010.


2/117

BRODSKI PREKRCAJNI SUSTAVI Ante agalj

S A D R A J :

1. VR STE B R O D O V A ..................................................................................................3

1.1. Brodovi za ope (komadne) terete.....................................................................41.2. Brodovi za tekue terete ......................................................................................51.3. Brodovi za rasute (sipke) terete ......................................................................... 71.4. Brodovi za spremnike (containere)....................................................................91.5. Brodovi za teret na kotaima (Ro - Ro)...........................................................111.6. Brodovi za hlaene terete..................................................................................121.7. Brodovi za ukapljene plinove............................................................................13

2. POKLOPCI G RO TALA.........................................................................................152.1. Uvod....................................................................................................................... 152.2. Tipovi poklopaca grotala................................................................................... 18

2.3. Poklopci grotala za jednosmjerno povlaenje (kotrljanje i slaganje)......

202.4. Poklopci grotala za sklapanje (pokretanje hidrauliki ili elik elom) ....252.5. Poklopci grotala za direktno povlaenje (sklapanje)....................................292.6. Poklopci grotala za skladitenje namatanjem................................................302.7. Poklopci grotala za uzduno i bono kotrljanje (kotrljanje)........................ 322.8. Poklopci grotala za podizanje i kotrljanje (kotrljanje)..................................362.9. Klizni poklopci u meupalublju........................................................................ 372.10. Pontonski poklopci grotla (podizanje)......................................................... 402.11. Teleskopski poklopci grotala (kotrljanje) i poklopci grotala za fleksibilnonamatanje............................................................................................... ......................41

3. OPREMA ZA PREKRCAJ TERETA NA KOTAIMA................................43

3.1. Uvod....................................................................................................................... 433.2. Rampe....................................................................................................................463.3. Otvori na pramcu.................................................................................................573.4. Dizala.....................................................................................................................583.5. Bona vrata.......................................................................................................... 603.6. Vrata na pregradama.......................................................................................... 643.7. Palubice za osobna vozila.................................................................................663.8. Izmjere i teine.....................................................................................................69

4. OPREMA ZA PREKRCAJ TE KUEG T E R E T A ........................................714.1. Openito................................................................................................................714.2. Pumpe....................................................................................................................784.3. Cjevovodi i ventili................................................................................................80

5. OPREMA ZA PREKRCAJ RAS UTO G TE R ETA ........................................855.1. Openito................................................................................................................855.2. Transport rudaa i ugljena u obliku mulja pomou cjevovoda...................875.3. Pneumatski ureaj za iskrcaj rasutih tereta...................................................88

6. OPR EMA ZA PREKRCAJ KOM ADNOG (OPEG ) TE R ET A ...............916.1. Openito................................................................................................................916.2. Teretni ureaj za opi teret i palete..................................................................916.3. Teretni ureaj za teke tere te ...........................................................................946.4. Smjetaj jarbola i teretnih stupova..................................................................96

6.5. Visina teretnih stupova i duljina samarice.....................................................977. OPRE MA ZA PREKRCAJ SP RE M NIK A ..................................................... 99

Str. 1


3/117

BRODSKI PREKRCAJ NISUSTA VI Ante agalj

7.1. Uvod....................................................................................................................... 997.2. Brodska sredstva za prekrcaj spremnika.......................................................997.3. Kopnene (luke) dizalice za prekrcaj spremnika ........................................ 1007.4. Specifine znaajke brodova za spremnike.................................................101

8. OPREMA ZA PREKRCAJ TEGLENICA.............................................104

9. OPREMA ZA PREKRCAJ UKAPLJ ENOG PLINA............................. 1079.1. Vrste tankera za ukapljeni plin....................................................................... 1079.2. Vrste tankova te re ta ......................................................................................... 1079.3. Sustav za rukovanje teretom.........................................................................111

Str. 2


4/117

BRODSKI PREKRCAJNISL'STA VI Ante agalj

1. VRSTE BRODOVA

Osnovna namjena trgovakih brodovi je prevoz razliitih vrsta tereta. Prema tomzahtijevu brodovi su skladita tereta, pa je cilj smjetanje to vee koliine tereta u brod

Teret treba ekonominom brzinom prevesti od luke ukrcaja do luke iskrcaja (pokretnoskladite), to zahtijeva optimizaciju brodske forme u skladu s zahtijevima ekonominebrzine

Prema tome, brod je rezultat usklaivanja potrebnih kapaciteta skladita (tankova) zateret s oblikom forme brodskoga trupa, posebice u podvodnom dijelu broda, zbogpostizanja ekonomine brzine broda

Zbog razliitih vrsta tereta, koji su posljedica razliitih trita, a pri tome zahtijevaju irazliite naina transporta, odavno se uoila nesvrsihodnost gradnje jednog tipa broda zasve vrste tereta

U bliskoj prolosti, specijalizacija trita i konkurencija izmeu brodarskih kompanija,

dovelo je do razvoja razliitih tipova i veliina brodova, tj. specijaliziranih brodovanamjenjenih prijevozu odreenih vrsta tereta

Razliiti tipovi brodova mogu se sistematizirati prema sljedeim kriterijima:veliini - duljini brodamaterijalima od kojih su izgraeni (drveni, elini, aluminijski, plastini, kompozitnimat. i dr.)vrsti pogona (parni -turbinski, diesel, plinski - turbinski, elektrini pogon)

- vrsti propurzije (vijak, kota - boni, mlazni propulzori)- podruju plovidbe (pomorski brodovi - obalna plovidba, duge plovidbe, rijeni,

jezera, kanali i dr.)

- nainu gradnje (popreni, uzduni, kombinirani, mjeoviti sistem gradnje)

S gledita opreme broda interesantne su neke od gornjih podjela

Podjela brodova prema veliini je sljedea ;mali brodovi (do 50 m duljine)

- srednji brodovi (od 50 m - 100 m duljine)veliki brodovi (od 100 m - 250 m duljine)mamut brodovi (vie od 250 m duljine)

Podjela prema namjeni broda je najzanimljivija s gledita opreme broda. Tako semoe govoriti o:

trgovakim brodovimaratnim brodovimaspecijalnim brodovima

Trgovaki brodovi slue za prijevoz tereta i putnika, pa se dalje mogu podijeliti na :tretne brodoveputnike brodoveputniko - teretne brodove

Teretne brodove mogue je dalje dijeliti prema vrsti tereta kojeg prevoze, pa tako postoje

brodovi za sirovu naftu - zemno ulje (tankeri)

brodovi za naftne derivate (product carriers)brodovi za kemikalije (chemical carriers)

Str. 3


5/117

BRODSKI PRF.KRCA.rNI SVSTA VI Ante agalj

- brodovi za rasute - sipke terete (bulk carriers)- brodovi za kombinirane terete (combined carriers)

brodovi za ope terete (general cargo ships)brodovi za hlaene terete (reefers)

- brodovi za spremnike (full container ships)brodovi za terete na kotaima (ro - ro vessels)brodovi za automobile (car carriers)

- brodovi za naftne plinove (LPG carriers)- brodovi za prirodne plinove (LNG carriers)

Putniki brodovi mogu se dalje podjeliti na :trajekte (ferries)putnike (passenger ship)brodove za krstarenje(cruiser vessels)

- brze linijske brodove (high speed liners)brodovi za putnike i automobile (ro - pax ships)

U nastavku e biti opisane osnovne znaajke najznaajnijih vrsta, odnosno tipovabrodova

1.1. Brodovi za ope (komadne) terete

Komandni teret je pojedinano zapakiran to zahtijeva i pojedinano prekrcavanje, anajei opi tereti su:

ureaji, strojevi, ostali proizvodi - kruta ambalaa - teki, velikih dimenzija i sklonioteivanju

- kemikalije - u vreama ili bavama - otrovni, ekoloki opasni (istjecanje),smjeteni na palubi

prehrambeni proizvodi - u kartonskim kutijama - skloni oteivanju, ne trpe vlagu,otuivanje

- pie - u kartonskim kutijama - sklonost otuivanju- voe - u kartonskim kutijama - zahtijeva rashlaivanje, osjetljivi na mirise- pamuk - u balama - treba zatita od topline, zatita od samozapaljenja

koa - u balama - loi mirisi, izloenost insektima- bakar - ingoti - visoka vrijednost

sljepljene uljarice - vree - sklone povienju temperatute

Brodovi za prevoz ovako raznovrsnih tereta, esto se nazivaji vienamjenski (multipurpose) brodovi

Prostornost opih tereta se, zbog velike razliitosti ovih tereta, kree od 0,3 m3/1 (za

metalne ingote), do 6 m3/1 za lake i velike terete nezapakirane ili okvirno zapakirane

Uobiajena prostornost za ope terete najee se kree od 2 - 2,5 m3/1

Podruje plovidbe brodova za ope terete su vlika podruja nerazvijenih zemalja, saslabo razvijenom lukom infrastrukturom

U pitanju su sve vrste tereta osim ; rudaa, spremnika i specijaliziranih tereta, pri emusu koliine ukrcaja tereta u podruju jedne luke kao i iskrcaja u drugoj luci, redovitoznatno manja od nosivosti ovih brodova

Str. 4


6/117

BRODSKI PREKRCA J NISVSTA VI Ante agalj

Vrijeme zadravanja brodova u lukama je oko 50 %, to je izuzetno visoko i negativnoutjee na ekonominost ovih brodova

Veliina ovih tipova brodova, mjerena prema nosivou broda, kree se najee od15.000 do 20.000 dwt

S lika 1.1. Brod za ope (komadne) terete

Osnovna znaajka presjeka kroz skladite (glavno rebro) je postojanje vie paluba,relativno nisko dvodno, jednostruka oplata, to daje vie meuskladita po visini,odvojenih uputenim poklopcima grotala na meupalubama

Ovi tipovo brodova opremljeni su znaajnim vlastitim ureajima i opremom za prekrcajtereta koji se najee sastoje od jarbola (stupova), samarica i palubnih dizalica

kapaciteta 20 - 251, osim za teke tereta kada je taj kapacitet 70 - 1001, a kodspecijalnih brodova za teke terete, kapaciteti mogu biti i znatno vei

Osim teretnih ureaja, znaajke ovog tipa broda su i poklopci grotala na glavnoj(otvorenoj) palubi i poklopci grotala u meupalubljima, koji omoguavaju okomiti pristuptereta u skladita

1.2. Brodovi za tekue terete

Popis tekuih tereta koji se prevoza brodovima je dosta velik, ali ipak dominiraju sljedei

tereti:- zemno ulje (sirova nafta)- nafte preraevine (naftni derivati)

kemikalije- ukapljeni plin (ovaj tip broda posebno e se obraditi zbog svoje specifinosti u

odnosu na tankere)

Postoje jo i specifini tekui tereti kao to su ; vino, voda i voni sokovi, koji seprevoze manjim specijalnim tankerima

Tekui tereti su najzastupljeniji tereta koji se prevoze morima, raunajui koliinskouee tereta u pomorskom prijevozu

Prostornost osnovnih tekuih tereta iznosi za:

Str. 5


7/117


sirovu naftu 1,2 - 1,0 m3/t

naftne preraevine 1,65 - 1,0 m3/ 1kemikalije (vrlo razliita)

S obzirom na vrstu tereta, podruje plovidbe ovih vrsta brodova je cijeli svijet, premda

dominiraju rute za prevoz sirove nafte (na relacijama prozvoai - preraivai nafte)

Podruje plovidbe tankera za naftne preraevina i kemikalije, u najveem dijelu, suzemlje razvijenog i srednje razvijenog svijeta

Vrijeme boravka u lukama (vrijeme prekrcaja tereta) kod ovih brodova se mjeri satima iiznosi od 10 sati manji tankeri do 24 sata kod mamut tankera (VLCC)

Veliine ovih brodova kreu se :- od 20.000 - 50.0001nosivost kod kemikal tankera

od 20.000 - 90.0001nosivosti kod tankera za naftne preraevineod 100.000 - 550.000 t nosivosti za sirovu naftu

S obzirom na koliinsku dominantnost nekih ruta za prevoz tekuih tereta,projektirane su sljedee specifine (ekonomski optimalne) veliine tankera :

Panamax (B =32,2 m i T = 12,2 m)- Aframax (B =42,2 m i T =12,2 m)

Suezmax (B =45,0 m i T = 16,15 m)

S lika 1.2. Brod za tekue terete

Dananji tankeri u odnosu na bliu povijest imaju karakteristian poprei presijek kroztankove tereta (glavno rebro). Tankeri imaju dvodno, duple uzvojne tankove, duplu oplatui jednostruku palubu (kao i prije)

Str. 6


8/117


9/117

BRODSKI PREKRCAM SUSTA VI Ante agalj

Podruja plovidbe ovih brodova su dominatno na relaciji, izvoznici rude (zemlje u razvoju)- uvoznici rude (razvijene zemlje), a to je najee J . Amerika i Afrika - SAD; Europa iJ apan

Oobrnuto je sa itaricama, jer tu se kao izvoznici pojavljuju razvijene zemlje, posebiceSAD, a uvoznici su zemlje u razvoju, posebica Afrika

Znaajke ovih vrsta brodova su te da je znaajno vrijeme plovidbe u balastnom stanju(nema mogunost povratnog tereta na istoj rutu plovidbe) kao i vrijeme zadravanjabroda u luci (vrijeme iskrcaja)

Veliine ovih tipova brodova kreu se u irem rasponu, zbog raznovstnosti rasutih tereta irazliitih ruta plovidbe mjerene u tone / milje

Na veliinu brodova utjee i potreba broda za vlastitim ureajima za prekrcaj tereta.Brodovi s vlastitim ureajima do 40.000 t nosivosti, preko toga, brodovi bez vlastitihureaje (luka prekrcajna sredstva)

Poznate su sljedee veliine brodova za rasute terete .handed sie - do 40.000 dwtcape sie - do 150.000 dwt

- za velika jezera (Kanada) - 28.000 dwt ( B =23,16 m, Tmax =7,93, L =222,5m izranost od razine mora 35,66 m, zbog prolaza ispod mostova)

Danas su poznate i veliine brodova za rasute tereta koji imaju nosivost od preko200.000 dwt

Slika 1.3. Brod za rasute terete

Str. 8


10/117

BRODSKI PREKRCAJ NI SUSTAVI Ante agalj

Brodovi za rasute terete imaju svoj karakteristini popreni presijek kroz skladita tereta.Imaju :

relativno velike dimenzije grotala na palubikrovne (wing) tankove za smjetaj balastakose stijena u podruju uzvojnih tankova

dvodno (pojaane vrstoe kod brodova za rudae - velika specifinaoptereanja)

Krovni tankovi i kose uzvojne stijene olakavaju postupanje s teretom pri iskrcajtereta, kao i iste nutarnje povrine skladita (elementi uzdune vstoe nalaze seu krovnim tankovima i dvodnu)

Elementi poprene vrsoe (jaki okviri) nalaze se takoer u krovnim tankovima idvodnu (rebrenice), dok su u skladitima oni manjih dimenzija (profili) i postavljenivertikalno, to takoer olakava operacije iskrcaje tereta.

Poprene pregrade su zbog istog razloga izvedene s vertikalnim naborima(korugacijama), bez proveza

Kada se radi o vlastitim ureajima za prekrcaj tereta, onda su to kod ovih tipova brodovapalubne dizalice s grabilicama iji je kapacitet oko 20 t, to s radnim ciklusom od 40 sek,omoguava kapacitet prekrcaja od 2.0001/ sat

Kod veih brodova za rasute terete, radi se o lukoj opremi za prekrcaj teret, to znai daovi brodovi ne posjeduju nikakve vlastite ureaje

Osim ureaja prekrcaj tereta, ovi brodovi imaju i velike poklopce grotala, zbog potrebepristupa teretu sredstvima za prekrcat tereta

1.4. Brodovi za spremnike (containere)

Standarnizacijom tereta eli se postii meunarodna integriranost sveukupnogtransportnog sustava (cestovnog, eljeznikog i pomorskog) s ciljem minimalnih trokovatransporta, znaajnim poveanjem brzine prekrcaja

Spremnicima se mogu prevoziti sve vrste tereta, s tim da postoji i veliki broj spremnika zaspecijalne terete

Dimenzije spremnika su standardizirana ISO standardima pri emu postoje dvije

standardizirane dimenzije :20 stopni spremnici - dimenzija 6,06 x 2,44 x 2,44 m (20 x 8 x 8 stopa)40 stopni spremnici - dimenzije 12,12 x 2,44 x 2,44 m (40 x 20 x 20 stopa)

Brzim irenje integriranog meunarodnog transporta, brodovi za spremnike danas plovesvim morima svijeta, pri emu po opsegu transporta dominiraju zemlje razvijenog svijeta

Zbog brzine prekrcaja brodova za spremnike u lukim terminalima, zadravanja brodovau lukama je vrlo kratko i mjeri se u satima (do 24 sata), a ne u danima

Str. 9


11/117


Slika 1.4. Brod za spremnike

Danas se moe govoriti o estoj generaciji brodova za spremnike, pri emu je stalan rast

veliine brodova za spremnike glavna znaajka takvog razvoja

Veliina brodova za spremnike, osim nosivosti, ogleda se i u broju spremnika koje moeukrcati, tako da danas imamo brodove koji mogu ukrcati vie od 10.000 spremnika

Nosivost tih brodova kree se i preko 70.000 dwt, a duljine se kreu znatno preko 300 m.

Specifinost ovih brodova u odnosu na dosada opisane vrste brodova je znatno veabrzina, koja se kree i do 25 vora, to zahtijeva ugradnju vrlo jakih porivnih sustava(turbinski ili dizel), ija snake ide i preko 100.000 KS

Veliki brodovi za spremnike operiraju na glavnim (magistralnim) plovidbenim pravcima,dok se lokalni transport spremnika obavlja manjim brodovima za spremnike (feeder)

Brodovi za spremnike imaju znaajno velike dimenzije otvora na palubi (brodovi bezpalube), s velikim duplim poklopcima grotala po irini broda, na kojima se smjeta 1/3 odukupnog broja spremnika, dok se preostale 2/3 smjetaju u skladitima

Brodovi imaju duplu oplatu i ravno dvodno, ime se tvori pravilan pravokutni poprenipresjek broda u skladitima, primjeren smjetaju spremnika

Zbog velikih brzina brodova, a time i vrlo vitke forme trupa brodova, bokovi pramanihskladita izvedeni su u stepeniastom obliku, ije su visine prilagoene standardiziranoj

visini spremnika

Danas najee brodovi zaspremnike nemaju vlastite ureaje ili opremu za prekrcajspremnika, ve se to obavlja sredstvima terminala iji su kapaciteti vrlo veliki (30 - 40spremnika na sat)

Manji brodovi za spremnike mogu imati vlastite ureaje za prekrcaj tereta i to najee uobliku palubnih dizalica ili jarbola s samaricama

Ranije generacije brodova za spremnike imale su mostne dizalice za prekrcaj spremnika,smjetene u poprenom smislu u odnosu na brod, koje su se kretale du broda poinama smjetenim na palubi uz same bokove broda

Specifinu opremu za teret kod ove vrste brodova ine :

Str. 10


12/117

BRODSKI PREKRCAJ Nl SUSTAVI Ante agalj

- vodilice u skladitima koje omoguavaju brzo voenje i pozicioniranje spremnika uskladitimasustav za uvrivanje spremnika ( zakljuavanje) smjeteni na pokrovudvodna i duploj oplatisustav za morski vez onih spremnika koji su smjeteni na poklopcima grotala -izloeni udarima valova pri tekim stanjima mora

1.5. Brodovi za teret na kotaima (Ro - Ro)

Raznovrstnost tereta je osnovna znaajka ove vrste brodova, s tim da se teretiprekrcavaju pomou vozila (Roll on - Roll off), pa se ovi brodovi skraeno zovu Ro - Robrodovi

Teret se prethodno ukrca u razliita prevozna sredstva koji se tada ukrcavaju u brodpomou vanjskih i nutarnji rampi ili se nakrcani spremnici pomou specijalnih vozilaprekrcava u lukama. esto je sluaj, da teret predstavljaju osobni automobili

U pitanju su znai razliite vrste tereta, u ralativno standardiziranim pakiranjima(dimenzijama) i teko se moe govoriti o prostornosti tereta za ovu vrstu broda

Podruja plovidbe ove vrste brodova uglavnom su sva mora i oceani, premda po opseguprometa prednjae podruja razvijenih zemalja

Ovaj nain prevoza tereta omoguava velike brzine prekrcaja tereta, pa je vrijemezadravanja ovih bodova u lukama relativno kratko - do jedan dan

Veliine ovih vrsta brodova kreu se od 10.000 - 30.000 dwt s tendencijom poveanaja,posebice kod brodova za prevoz osobnih automobila

Slika 1.5. Brodovi za teret na kotaima (Ro - Ro)

Str. 11


13/117

BRODSKI PREKRCAJNISVSTA VI Ante agalj

Karakteristian popreni presijek na glavnom rebru pokazuje da nakon uobiajenogdvodna, po visine, nalazi se prostor strojarnice, a povie strojarnice smjeten je velikigarani prostor koji ima znatan broj paluba za smjetaj tereta na kotaima

Garani prostor zahtijeva znaajnu opremu za ventilaciju skladita, to s zahtijevom zaventiliranje strojarnice ini to, da su na bokovi broda (uz oplatu) smjeteni brojniventilacijski kanali, koji su smjeeni u nekoj vrsti duple oplate

Ovi brodovi imaju izrazito veliko nadvoe, zbog potreba za velikim garanim prostorom,to zahtijeva smjetaj nadgraa s komandnim mostom na samom pramcu broda(problem vidljivosti)

Oprema za prekrcaj tereta na kotaima kod ovih brodova je brojna i specifina a ine je :- vanjske rampe (krmene, pramane i bone) - omoguavaju pristup tereta s obale

na brod- unutarnje rampe (nepomine i pomine) - omoguavaju pristup teretu na

odreenu palubu u brodu

palubice (podizne) za osobne automobiledizala (liftove)bona vrata na vanjskoj oplati

- vrata na pregradama garanog prostora

1.6. Brodovi za hlaene terete

Najee vrste tereta koji se prevoze brodovima za hlaene terete su .mesovoepovre

- ostali tereti koji se prevoze u rashlaenom stanju

Temperature u skladitima ovise o vrsti tereta, a kreu se od - 5 do + 10 0 C

Teret je odgovarajue zapakiran i najee paletiziran

Slika 1. 6. Brod za hlaeni teret

Podruje plovidbe ovih brodova ovisi o vrst tereta kojeg prevoze, tako da se moe rei dase nalaze na manje -vie na svim podrujima plovidbe

Vrijeme zadravanja u lukama je jedan do dva dana, jer se radi o manjim koliinamatereta i uinkovitim prekrcajnim sredstvima

Str. 12


14/117


Veliine ovi brodova su manje nego kod ostalih vrsta spomenutih brodova i kreu se od4.000- 10.000 dwt

S obzirom na vrstu tereta (kvarljivost), ovi tipovi brodova imaju i vee brzine u odnosu naveinu spomenutih vrsta brodova, a koja iznosi preko 20 vorova

Posljedica veih brzina ovih brodova su i vitkije forme trupa broda

Popreni presijek broda kroz skladite tereta dosta nalikuje brodovima za ope(komadne) terete, tj. ima ravno dvodno, vie meupaluba, jednostruku oplatu i glavnupalubu te grotla na glavnoj palubi i meupalubama

Poklopci grotala na glavnoj palubi i meupalubama nisu velikih dimenzija kao kod drugihvrsta brodova

Sve nutarnje stijenke ukljuivo i poklopce grotala, kako na glavnoj palubi tako i umeuskladitima, dobro su izolirana zbog odravanja zahtijevane temperature u

skladitima, odnosno meuskladitima

Opremu za prekrcaj tereta najee ine palubne dizalice za iskrcaj preko grotalaskladita (vertikalni pristup teretu) ili za boni (horizontalni pristup tertu) preko bonihotvora na oplati broda pomou dizala pozicionoranih neposredno uz oplatu broda sunutarnje strane skladita

Ovi brodovi imaju i znaajno opremu za hlaenje tereta iju osnovicu tvore kompresori iisparivai

1.7. Brodovi za ukapljene plinove

Radi se o zemnim plinovima koji se dobivaju pri eksploataciji nafte te prirodnim zemnimplinovima u ukapljenom stanju, to zahtijeva vrlo nisku temperaturu (do -153C ) ipovieni tlak ukapljenog plina

Takvi uvijeti za prevoz ukapljenog plina zahtijevaju posebnu izvedbu tankova tereta iostale opreme za prekrcaj ukapljenog plina, to ove brodove ini vrlo specifinima i vrloskupima (do 200 mil. USD)

Bez obzira to se radi o teretu u tekuem stanju, ovi se tipovi brodova zbog svojespecifinosti, ne mogu poistovijetiti s tankerima za prevoz ostalih vrsta tekuih tereta

Najee rute plovidbe ovih brodova su sline tankerima za sirivu naftu, tj. na relacijiproizvoai ukapljenog plina - potroai

Najvei proizvoai ukapljenog plina su zemlje proivoai nafte,znaisrednji istok, tesjeverna Afrika. Nasuprot tome najvei potroai su najrazvijenijezemlje svijeta (SAD,Europa i J apan)

Veliina ovih brodova mjeri se u nosivosti koliine ukapljenog plina mjerenoj u kubinimmetrima, pa tako postoje sljedee kategorizacije veliina ovih brodova :

- brodovi srednja veliine - od 24.000 do 50.000 m3

- veliki brodovi - od 50.000 do 70.000 m3

- vrlo veliki brodovi - od 70.000 do 100.000 m3

Str. 13


15/117

BRODSKI PREKRCA JN1SUSTA VI Ante agalj

Danas postoje projekti i ve se grade brodovi kapaciteta i do 200.000 m3 ukapljenogplina

S lika 1.7. Brod za ukapljeni plin

I ovi brodovi imaju specifian popreni presijek kroz tankove tereta, koji proizlazi izposebnosti znaajki stanja tereta (vrlo niska temperatura i poveani tlakovi)

Tankovi tereta izrauju se od posebnih materijala i posebnom tehnologijom, pri emu susmjeteni unutar eline konstrukcije trupa (brod u brodu)

Specijalne konstrukcije tankova tereta mogu biti sferine (aluminijska legura) ilimembranske izvedbe (primarna i sekundarana membranske barijera)

Posebno je rijeen nain izolacije izmeu tankova tereta i eline konstrukcije trupabroda, kao i oslanjanje tankova tereta na elinu strukturu trupa broda

Osnovnu opremu za prekrcaj ukapljenog plina ine : uronjive pumpe, cijevovod, ureajiza reukapljivanje plina izvedeni od nehrajueg elika otpornog na vrlo niske

tempereature

Porivni susutav ovih brodova su parne turbine, ali se zadnje vrijeme uvode i dizel motori


16/117

BRODSKI PREKRCA J Nl SVSTA VI Ante agalj

2. POKLOPCI GROTALA

2.1. Uvod

Brodovi moraju imati otvore na trupu kako bi se omoguio pristup teretu zbog prekrcajatereta. Kod brodova za okomiti pristup teretu otvori se nalaze na glavnoj palubi imeupalubama, a ine ih grotla s poklopcima grotala. Kod brodova za horizontalni pristupteretu, otvori su na pramcu, krmi ili bokovima broda

Svi otvori na trupu, koji slue prekrcaju tereta, izloeni su moguim oteenjima u plovidbi,posebice na tekim i olujnim morima. Iz reenog, zadatak otvora za prekrcaj tereta jesljedei:

- osigurati pristup teretu u luci zbog prekrcaja teretaosigurati nepropusnost, kao i nekontrolirano otvaranje poklopaca grotala uplovidbi

Na ovaj nain poklopci grotala i ostali zatvori otvora na brodu, osiguravaju sigurnost broda,posade i tereta

Propisi po kojima se projektiraju i izrauju poklopci grotala je meunarodna konvencija oteretnoj vodnoj liniji (konvencija o nadvou) iz 1966., propisi pomorskih vlasti teklasifikacijska drutva. Konvencija o nadvou predvia dvije kategorije brodova, kada su upitanju otvori na trupu broda :

- tip A, brodovi za tekue terete koji imaju male ulaze u tankove tereta na palubitip B, svi ostali brodovi koji imaju vee otvore na glavnoj palubi ili bokovima,pramcu i krmi broda

Navedena dva tipa broda imaju i razliite zahtijeve na veliini nadvoa, zbog razliite potrebe

na rezervnom istisninom (u sluaju prodora vode u neke od skladita ili druge brodskeprostore)

Konvencija opisuje i dva pojma nepropusnosti : vodonepropusnost i nepropusnost navremenske nepogode. Poklopci grotala moraju zadovoljiti nepropusnost na vremenskenepogode, koji je blai kriterij od vodonepropusnosti, koji se zahtijeva samo kao posebanzahtijev i to kod brodova za specifine namjene (brodovi za opasne terete, koji ne smiju doiu dodir s vanjski okruenjem)

Mehaniki pokretani poklopci grotala imaju brzinu otvaranja, odnosno zatvaranja od priblino10 m/min, to omoguava otvaranje ili zatvarane poklopaca grotala u vremenu od 1 do 2min. Meutim, ovome vremenu treba pridodati i vrijeme potrebno za konano osiguranje

(zakljuavanje) poklopca grotla koje traje neto dulje, a ovisi o sustavu za zakljuavanje, kojimogu biti runi i automatski

Brodovlasnici su suoeni s velikim izborom ureaja kada su u pitanju poklopci grotala. Zbogtoga, kod izbora tehnikog rjeenja poklopaca grotala mora se voditi rauna o :

tipu i veliini brodasastavu i broju posaderazmjetaju ostale opreme na palubimoguim posebnim uvjetima eksploatacije broda

Meunarodnom konvencijom o nadvou 1966. godine odreuje se i visina pranice grotla.Ona je iznosila 450 mm za grotla koja su iza nadgraa, 600 mm za grotla koja su isprednadgraa, visinu od 750 mm zahtijevaju luke vlasti zbog sigurnosti lukih radnika do 1100mm koju zahtijeva IMO rezolucija

Str. 15


17/117

BRODSKI PREKRCAJ NISVSTA VI Ante agalj

Rijetko se izvode visine pranica manje od zahtijevane, osim ako nisu u pitanju brodovi spotpuno ravnom palubom. Potpuno ravne gornje palube zahtijevaju se kod brodova za razneposebne namjene (kod brodova za teret na kotaima, brodovima za spremnike ili putnikimbrodovima)

Odreivanje visine pranica ovisi i o sustavu pokretanja poklopaca grotala pri otvaranju /zatvaranju. Na slici 2.1.1 prikazana su tri primjera zavisnosti izbora visine pranice o sustavuza pokretanje poklopaca grotala

a) Pranica mora biti dovoljno visoka da se poklopci mogu sloiti u uspravan poloajb) Za poklopce koji se namataju na jednom kraju, visina pranice mora odgovarati

bubnju za namatanjec) Kod poklopaca za otvaranje pomou hidraulinih cilindara, visina pranice mora

odgovarati smjetaju vanjskih cilindara

Slika 2.1 .1.: Visina pronice u ovisnosti o sustavu za pokretanje i nainu slaganja poklopaca grotala

Poveanom visinom pranica grotala, moe se dobiti dodatni kapacitet skladita tereta, paveina brodova imaju veu visinu pranice od minimalno zahtijevane i to obino u podruju1.0 m do 1,8 m. Kod visine pranice vee od 1,4 m mora se postaviti dodatna stuba iliplatformica, zbog omoguavanja sigurnog nadziranja operacija prekrcavanja treta uskladitima, ljudima koji se nalaze na palubi

Visina pranica grotla mogu se odreivati i prema visini tereta koji se slae na palubu, takoda teret ne stri iznad pranica. Kod brodova za linijski promet visina pranice grotlausklaena je s visinom ograde na boku broda.

Ponekad je visinu pranica grotla odreivati prema volumenu cijelokupnog skladita. Takonpr. volumen u podruju grotla skladita mora iznositi 4 % od volumena skladita kod

brodova za ito i to zbog sljeganja ita u tijeku plovidbe, a to bi moglo ugroziti poprenistabilitet broda, zbog vee pojave slobodnih povrina (premjetanja ita s jednog na drugibok broda pri valjanju broda - bonom nagibanju)

Prostor za slaganje poklopaca grotala predstavlja vaan element kod projektiranja palube,posebice ako se eli imati to veu povrinu poklopaca grotalairina prostora za slaganje poklopaca grotala odreena je irinom poklopca grotla, ako seslae na kraju ili krajevima grotla.

Visina i duljina prostora za slaganje poklopaca moe varirati. Tako npr. ako se eli imati todulji otvor grotla, za zadanju duljinu palube, onda se prostor za slaganje mora biti minimalnimMogue je upotrebiti poklopce s bonim (poprenim) otvaranjem, ako irina grotla nije

prevelika u odnosu na irinu broda


18/117

BRODSKI PREKRCAM SVSTA VI Ante agalj

Kod poveavanja otvora u palubi, zbog poveanja povrine grotla, otvara se problemzadovoljenja vrstoe trupa koji postaje sve sloeniji. Uporabom elika poviene vrstoemoe se zadovoljiti uzduna vrstoa brodskog trupa i kod otvora grotala ija irina iznosi 80% irine broda

Zadovoljenje odgovarajue vrstoe brodskog trupa na torziona naprezanja, redovito

zahtijeva analizu naprezanja i detaljniji projekt, jer torziona naprezanja kod brodova s velikimgrotlima uzrokuju visoke koncentracije naprezanja na kutevima otvora grotla i naprezanjapranica grotala

Za izbjegavanje koncentracije naprezanja u kutevima otvora grotla, kutevi otvora u palubiizvode se s eliptinim ili parabolinim oblikom, dok se pranice izvode pravokutno zbogodgovarajueg smjetaja poklopca grotla. Slika 2.1.2. prikazuje opisana rjeenja

a) Zaokrueni otvor u palubi ulazi u prostor omeen pranicom grotlab) Oploenje pranice je zakrivljeno na nain da sijedi otvor palube, a umetnuti lim se

zavaruje za uglovnicu pranice koja omoguuje pravokutno postolje za poklopacgrotla

Slika 2.1.2.: Izvedba kuteva otvora grotla na palubi u cilju izbjegavanja koncentracije naprezanja

Poto dolazi do progibanja trupa broda, posebno na tekim morima, praktono je nemoguesprijeiti da odreene koliine mora prodre mimo brtava ureaja za zatvaranje(zakljuavanje) poklopaca grotala, osobito ako su brtve dijelomino oteene.

Zbog toga su predviene zatite kao to je odvodnja, kako bi se izbjeglo oteivanje tereta.Sustav odvodnje izvodi se na svim opremnim dijelovima koji slue za ulaz. Osnovna rjeenjasustava odvodnje kod poklopaca grotala prikazana su na slici 2.1.3.

Slika 2.1.3 .: J ednostrano odvodnjavanje i brtve za poklopce grotala na boku poklopca i izmeusekcija poklopaca grotala (popreno)

Iz odvodnih kanala za odvodnjavanje voda se kroz rupe na pranicama izljeva na palubu.Ako je odvodnja ispod palube nadvoa, kao to je to kod poklopaca grotala u razini palube,

Str. 17


19/117


onda se odvod mora spojiti na sustav kaljue ili preko boka broda pomou nepovratnogventila

Odravanje svih opremnih elemenata otvora na brodu je iz brojnih razloga vrlo otean, jer suu plovidbi redovito zatvoreni, a u luci je opasno za ljudstvo vriti odravanje zbogistovremenog prekrcaja tereta, tim vie to je i pristup elementima poklopca grotla u

otvorenom poloaju poklopca vrlo oteanZbog toga, se veina radova na odravanju poklopaca grotala, kao to je zamjena brtava ilikomponenti hidraulikih sustava vri za vrijeme dokovanja broda koje traje vie dana

Proizvoai poklopaca grotala kao i brodogradilita izrauju svoje proizvode sdimenzionalnim tolerancama, koje omoguavaju dobar rad poklopaca bez posebnihprilagoavanja pranicama. Konano zavarivanje dijelova pranica grotala odgaa se dopostavljanja poklopaca grotala na brod, to osigurava sigurno priljeganje poklopca napranicu

Da bi se osigurala dobra kontrola proizvoda, esto proizvoai poklopaca grotala proizvode ikompletne pranice grotla u paketu, a ponekad i s dijelovima palube

2.2. Tipovi poklopaca grotala

U tablici 2.2.1. dat je prikaz osnovnih tipova poklopaca grotala podjeljeni prema nainupokretanja pri otvaranju i zatvaranju

Tablica 2.2.1.: Podjela poklopaca grotala

TIP POKLOPCA : NAIN POKRETANJA :1) Kotrljanje i slaganje 1) J ednosmjerno povlaenje2) Podizanje 2) Pontonski poklopci3) Kotrljanje 3.1.) Uzduno kotrljanje

3.2.) Bono kotrljanje

3.3.) Podizanje i kotrljanje3.4.) Teleskopski (za unutarnju plovidbu)

4) Skladitenje namatanjem 4.1.) Namatanje4.2.) Fleksibilno namatanje (za unuta. plov.)

5) Sklapanje 5.1.) Hidraulijko sklapanje5.2.) Sklapanje povlaenjem

5.2.1.) elik elom5.2.2.) Direktno povlaenje

6) Klizanje / skupljanje 6.1.) Klizanje u meupalublju

Svaki tip poklopca grotla primjeren je pojedinom tipu ili tipovima brodova. Tako npr. poklopci za

bono i uzduno kotrljanje primjereni su brodovima za rasute terete, a pontonski poklopcibrodovima za spremnike i brodove za teke terete.

Isto tako, veina tipova poklopaca primjerena je izloenim palubama, a neki samo za grotla umeupalubljima (kljizanje), dok se pontonski poklopci primjenjuju i za izloene palube i zameupalublja

Sustavi za pokretanje poklopaca grotala mogu biti : elektrini, hidrauliki, pomou brodskihteretnih ureaja (palubne dizalice, samarice-teretna vitla) ili pomou lukih dizalica

Sustav za zakljuavanje poklopaca grotala moe b iti; runi pomou vijka, brzo djelujue kukei automatske kuke

Za bolje pojanjemje gornjih navoda, na slici 2.2.1. date su tipine dimenzije glavnih : cc. =

poklopaca grotala i to na primjeru svjetlog otvora grotla 13 m x 11 m. Na slici se vide zahtijev

Str. 18


20/117


na prostor za slaganje poklopaca grotala, teine poklopaca grotala (bez pranica) i minimalnevisine pranica

Izmjere poklopaca grotala su 13,25 x 11,30, osim kod poklopaca za bono kotrljanje gdje jeduljina 13,25 m, kod uzdunog sklapanja irina je 11,35 m i kod poklopca za namatanje jeduljina 13,46 m, a irina 11,70 m

275o P ________ - S i

^ 23'5S w t 1075(1050) 12 5 o o ( i s i i 4 t - r - !--------------------- 1325 ---------------------**- -------r* -2500 (2525)

(a) Po 3 na svaku stran); 26,25 t (27.75)

i z

i3175

_L

r i

J z 1250(1225) i3175

__ i___

2675(2700)-*--------- ----------------------13250(b) 3+2; 25,15 t (27,90)

2150(2175)

>1050

v~

3175

(31*0)

y p ir

2-ns(26.25)

Slaganja lia

1050(1025) ' * -1150 (112 5) I

S laganje I spred

533


21/117

BRODSKI PREKRCAJNISVSTA VI Ante agalj

r~- -W50 -- - -M - 1 3 2 5 * - 4*---------- 6750- -(g ) U z d u i n o ko t r l j an j e ; 25 . 8 t

imj tU379)

S3&0(75)

r

(h) Uzduioo sklapanja vanj ikl m t l 1Indr (za dvij e vi s1ne)30,01(J 8,0t)

5300SSS H l,grada

\ 690

( I ) P o klo p ci z a d t r a k tn a p v l a n ja ( x a 2 v l i l n a ) 3 0 , 5 t

(J } P o kl op c i za p o d i z an ja I k o t r l j a n j a ; 26 , 8 t

5 5 0 - -------------------- 13250 -------------------

2.3. Poklopci grotala za jednosmjerno povlaenje (kotrljanje i slaganje)

Cjeloviti poklopac grotla sastoji se od vie sekcija, koje pokrivaju irinu grotla, a meusobno supovezani lancem (slika 2.3.1.). U zatvorenom poloaju poklopca bokovi sekcija izravno naljeuna vodoravni profil pranice grotla, privruju se (zakljuavju) za taj profil, koji ujedno nositeinu poklopca grotla.

Unutar bonog lima poklopca grotla, privrena je gumena brtva za poklopac, koja se

naslanja na elinu tlanu traku s kojom ostvaruje nepropusnost brtve.

Na kraju pranice grotla nastavljaju se eline tranice, koje omoguavaju da se pojedinanesekcije poklopca pomiu u svoj poloaj za slaganje, kada je grotlo otvoreno.

(k) P onton*kl poklopac; 15,0 * , ako ja pat a kc i ja 27 .75 t

Sva g ro t la tu 13 duga 1 11 a i I roka

Slika 2.2.1 .: Tipine dimenzije glavnih tipova poklopaca grotala


22/117


Gumen brtve

Cei I k e1oprm vi t lu

ieltk elo 2a zatvaranje

Kolotura i* uredjaj za zatvaranje

Vodi lica ztuspon

Lanac na /boku V


23/117


Sekcije poklopca grotla slau se okomito u prostoru za slaganje. Potreban prostor za slaganje,ispred i iza grotla, priblino se izraunavaju po sljedeoj formuli:

Duljina prostora za slaganje =(0,05 x S x N) + 0,37 x L

gdje su :

S = popreni raspon (irina) sekcije, to je obino jednako irini grotlaN =broj sekcija poklopcaL =duljina sekcije u m

N seobino izabere od 2 do 11, a obino je 5 ili 6, tako da kad se podjeli duljina grotla sbrojem sekcija (N), dobiju se iznosi duljine sekcija koji su oko 0,2 do 0,3 irine grotla (S).Dodatna duljina od 0,5 m je za popreni prolaz ljudi preko palube.

Na slici 2.3.3. prikazane su znaajke prostora za slaganje kod poklopca za jednosmjernopovlaenje.

Buljina

Slika 2.3 .3.: Prostor za slaganje kod poklopca za jednosmjerno povlaenje

Poklopci grotala esto se slau ispod platforme vitala (palubne kuice) , ija je visina obino

ograniena. Minimalna visina platforme je obino duljina jedne sekcije poklopca s uobiajenimdodatkom od 300 do 500 mm, izmeu dna sekcije i palube.

Visina pranica grotla zavisna je o duljini sekcije, pa se dulje sekcije mogu koristiti samo akose povea visina pranice. Obino je visina pranice polovica duljine sekcija, to je redovitovie od minimalne visine pranice.

Idealan prostor za slaganje postie se ispravnim izborom duljine sekcije i visine pranice.

Sekcije poklopca grotla slau se unuta irine poklopca grotla, ija se irina odreuje premazahtijevima za pristupanost teretu u skladitima

Tijekom plovidbe svaki brod mora imati poklopce grotla koji su osigurani od nekontroliranogotvaranja u zatvorenom poloaju i osiguranu nepropusnost.

J edna od prvih izvedbi za osiguranje poklopca grotla bila je pomou gusto peredanih vijanihkuka oko vanjskih bridova svih sekcija poklopca grotla. Kuke na bokovima su se runozakljuavale pomou posebnih kljueva, a popreni spojevi zaklinjavali su se ekiem.

Brzo djelujue kuke, koje su prikazane na slici 2.3.4. , takoer se runo zakljuavaju pomouposebnih kljueva, koji djeluju na principu gore (otvoreno), dolje (zatvoreno). Pritisak izvedenovim rjeenjem puno je jednoloniji zahvaljujui gumi. Razmak kuka od 2 m moe zadovoljitipotrebe nepropusnosti i nekontroliranog otvaranja poklopca grotla.

Str. 22


24/117


1) nosa zavaren za poklopac2) dra zavaren za pranicu3) poluga za natezanje4) gunena podloka5) vijak s maticom6) zavjeena glava

smjer tak Ijuovanja,

Slika 2.3.4.: Brzo djelujua kuka

Uklinjenje poklopca moe se izvesti puno bre pomou ureaja za automatsko uklinjenje,uzdu i poprijeko grotla. Automatsko popreno uklinjenje izvodi se pomou torzione uglovnicepostavljene izmeu dvije susjedne sekcije poklopca grotla, kako je prikazano na slici 2.3.5.

Slika 2.3 .5.: Presjek kroz ureaj za automatsko popreno uklinjenje

Kuke se pokreu hidraulikim klipom u cilindru dvostrukog djelovanja, koji se pomiuvodoravno i podiu kuku prema gore kroz prorez na vodoravnom profilu pranice te na tajnain zahvaaju uglovnicu za uklinjenje koja je zavarena na dnu bone stranice poklopcagrotla. Postupak oslobaanja (otkljuavanja) kuke je suprotan. Rjeenje je prikazano na slici2.3.6.

Str. 23


25/117


Slika 2.3.6.: Ureaj za automatsko uzduno ukljinjenje poklopca grotla za jednosmjerno povlaenje

Sustavi za pokretanje poklopaca grotala poznati pod nazivom pokretanje pomou elik ela,a koji je ranije opisan, je najjednostavniji i najjeftiniji, ali naalost i najsporiji.

Pokretanje poklopaca grotala pri otvaranju/zatvaranju mogu se ubrzati sustavima poklopacagrotala koji imaju vlastiti pogon, koji se sastoji od dva elektromotora, koji su smjeteni nabonim stranama prve sekcije poklopca grotla. Elektromotori su preko posebnog lananogkola u stalnom dodiru s fiksiranim lancem, kao to je prikazano na slici 2.3.7.

Kada su sekcije poklopca grotla u pokretanju, poetna sekcija gura ispred sebe ili povlai izasebe ostale sekcije uzdu grotla. Pogon elektromotora ostvaruje se pomou fleksibilnihelektrovodova brodske mree.

Na slici na dijagramu 2.3.8. prikazana je prosijena teina poklopca grotla po m2u ovisnostio rasponu za uobiajene jednosmjerno povlaene poklopce grotla, koji se kreu u rasponuod 0,14 do 0,24 t/m2.

Poveanje teine poklopca grotla usljed mogunosti kranja tekog palubnog tereta napoklopce grotla, kao i mogunost kranja dva reda spremnika po visini, poveava teinupoklopca za 20 do 25 %, a ovisi o duljini, rasponu i tipu poklopca grotla.

Poklo

groti

Slika 2.3.7.: Poklopac grotla za jednosmjerno povlaenje s vlastitim pogonom

Str. 24


26/117

BRODSKI PREKRCAJNISUSTA VI Ante agalj

Dodatna potrebna konstrukcija, kao to su elementi za slaganje, priblino iznosi dodatnih 2 tpo jednom mjestu slaganja poklopca grotla.

Priblina teina pranica grotala po dunom metru iznosi 0,18 h, gdje je h visina pranice umetrima.

Raspon gr otla, m

Slika 2.3.8.: Teina sekcija poklopaca grotala kod jednosmjerno povlaenih poklopaca grotala, uovisnosti o rasponu grotla

2.4. Poklopci grotala za sklapanje (pokretanje hidrauliki ili elik elom)

Poklopci grotala na sklapanje mogu se koristiti na otvorenim palubama i u meupalublju, a usvom najjednostavnijem obliku izvedeni su iz dvije sekcije, sline osnovne konstrukcije kao isekcije kod poklopaca za jednosmjerno povlaenje.

Sloeniji sustavi kod ove vrste poklopaca izvedeni su iz vie sekcija na svakom krajupoklopca grotla s uobiajenom izvedbom s parnim brojem sekcija. Na slici 2.4.1. prikazan jeuobiajeni poklopac za sklapanje hidrauliki pokretan.

Slika 2.4.1.: Hidrauliki pokretani poklopci za sklapanje iz vie sekcija za primjenu na otvorenim

palubama

Str. 25


27/117

BRODSKI PREK RCAM SUSTA VI Ante agalj

Susjedene su sekcije meusobno zavjeene i sklapaju se kako je prikazano na slici 2.4.1.Sekcije koje se nalaze na kraju (prve sekcije) zavjeene su na pranicu grotla zavarenimzglobnim spojem, a hidrauliki cilindar obino je smjeten kako je prikazano na slici . Ovakvitip poklopaca mou biti velikih irina (26 m).

Pri otvaranju poklopaca za sklapanje, prvo je potrebno otpustiti kuke za uklinjenje(zakljuavanje). Kod pokloca sa dvije sekcije, vodea sekcija (druga) oslanja se kotaima naobje pranice, a hidrauliki cilindar se rastee sve dok se poklopci ne sloe u uspravnipoloaj.

Kod poklopaca grotala koji imaju vie sekcija (vie od dvije), otvaranje se vri na isti nain,pri emu se dvije i dvije sekcije sklapaju (otvaraju) odgovarajuim programiranjem sustavaotvaranja hidraulikih ventila. Na slici 2.4.2. prikazan je sustav poklopaca grotala zasklapanje pokretan pomou elik ela preko teretnog vitla ili dizalice

Slika 2.4 .2.: Sustav poklopaca grotala za sklapanje pokretan elik elom (otvoreni poloaj)

Sekcije nisu sklopljene u potpuno okomitom poloaju, to omoguava klizanje poklopaca prizatvaranju poklopca grotla, u trenutku poputanja elik ela.

Duljina prostora za slaganje sekcija poklopca grotla, odreena je brojem sekcija, njihovomvisinom te kutem koji ostaje izmeu sekcija kada su one u uspravnom poloaju. Minimalnaduljina prostora za slaganje dobije se mnoenjem broja sekcija i njihove visine. Zahtjevanaduljina prostora za slaganje redovito je manja od one za jednostrano povlaenje.

Zahtjevana ukupna visina prostora za slaganje jednaka je :

H =L' +h , gdje je h visina pranice, a L' je priblino 1,3 x duljina grotla / broj sekcija

Duljina i visina prostora za slaganje sekcija poklopca grotla prikazana je na slici 2.4.3. gdje jevidljivo da su sekcije razliite duljine, a to je zbog razmaka poetne sekcije od kraja pranicegrotla.

Str. 26


28/117


Slika 2.4.3.: Prikaz prostora za slaganje sekcija poklopca grotla za sklapanje, hidrauliki pokretanog

irina prostora za slaganje sekcija poklopca grotla jednaka je irini grotla (na pranicama)plus irina nosaa kotaa sekcija.

Poklopci grotala u meupalublju esto se sklapaju prema bokovima broda, umjesto premakrajevima grotala.

Ureaj za uklinjenje (zakljuavanje) poklopca grotla potpuno je istovjetan kao i kodpoklopaca grotala za jednosmjerno povlaenje, dok je kod poklopaca u meupalublju, nakojima se ne zahtijeva nepropusnost dovoljno uklinjenje na krajevima.

Poklopci grotala za sklapanje odravaju nepropusnost pomou gumenih brtava i kanala zaodvodnju, slino kao i na poklopcima za jednosmjerno povlaenje

U nekim sluajevima poklopci grotala za sklapanje mogu imati potrebu da se priljube jedanuz drugog u otvorenom poloaju te je kod toga sluaja potreban hidrauliki pokreta sekcije

poklopca, za poetno odvajanje na poetku operacije zatvaranja poklopca grotla.

Na slici 2.4.4. prikazan je mehanizam poklopca za sklapanje sastavljen iz vie sekcija, kojipokree sekcije poklopca pomou vanjskih hidraulikih cilindara. Ovo rjeenje ine etirisekcije pokretane s etiri hidraulika cilindra i odgovarajuim jakim polugama, aupotrebljavaju se na izloenim palubama.

Str. 27


29/117

BRODSKI PREKRCA J M SUSTA VI Ante agalj

Pr*Inica

luga la

4jeienja

Slika 2.4 .4.: Poklopci grotala na sklapanje hidrauliki pokretani iz etiri sekcije i vanjskim cilindrima

Ulje pod pritiskom za hidrauliki pokretane poklopce dovodi se ili iz sredinje jedinice,smjetene u palubnoj kuici ili iz zasebnih ureaja spojeni na svaki pojedinani poklopac. Tosu samostalne (portabl) hidraulike pumpe s uljnim rezervoarima.

Na slici 2.4.5. (a) prikazan je hidrauliki mehanizam za pokretanje poklopaca grotala za

sklapanje s cilindrom i spojnim mehanizmom. Pokretanjem cilindra i spojne veze (1)omoguava se sekciji sklapanje za 180 stupnjeva oko zavjeenjua sa spojem (2) kojikontrolira pokretanje. Cilindar s zupastim mehanizmom, koji se moe upotrijebiti naizoloranim poklopcima grotala u meupaliblju (b).

Poklopci za sklapanje malo su tei od poklopaca za jednosmjerno povlaenje. Poklopci zasklapanje postaju sve uobiajeniji, jednostavni su za primjenu automatskog hidraulikog

uklinjenja (zakljuavanje). Glavna im je prednost jednostavnost i brza pokretljivost te kraiprostor za slaganje.

/Vezna poluga

Slika 2.4 .5. : Hidrauliki mehanizmi za sklapanje, cilindri i spojni mehanizam

Str. 28


30/117


2.5. Poklopci grotala za direktno povlaenje (sklapanje)

Na slici 2.5.1. prikazan je poklopac za direktno povlaenje u otvorenom poloaju. Obino seprimjenjuju na brodovima za opi teret, gdje imamo vie sekcija poklopca grotla, koje sepokreu pomou elik ela, koristei brodske teretne ureaje. Najee se izvode iz trisekcije.

(lik Eelo prema brodskoj dizalici

Zavjelenje za koloturnlk(j)

Poluga za laganje (l)

Postolje i* polugu^za slaganje

Vod! t ica za po lug*ta zatvaranje '

Oko za uivrienje (p)

l a v j e l e n j e (h j )

Sekcija 1Sekelja 2

ekclja )

Poluga z a z a t v a r a n j e ( a )

Kuka za osi guranj e

Slika 2.5.1 .: Poklopci grotala za direktno povlaenjem, iz tri sekcije u otvorenom poloaju

Poklopci grotala za direktno povlaenje imaju potpuno automatski sustav uklinjenja(zakljuavanja), pa ne zahtijevaju otklinjavanje prije otvaranja. elik elo je provueno kroz

vodilicu i preko koloturnika privreno za oko (p) i obino se ne skida s poklopca grotla.

Slobodni kraj elika zakvai se na kuku dizalice ili samarice te se povlai za vrijemeotvaranja poklopca. Kod otvaranja poklopca podie se prva sekcija s zavjeenjem zakoloturnik (s), a istovremeno se druge dvije sekcije, koje su spojene u toci (h(), pomiu

prema kraju grotla, ali ostaju vodoravne. Kada kraj poluge za zatvaranje (a) doe u kontakt sokomitom vodilicom (g), pone se kretati prema dolje i podie spoj (h;). Sve tri sekcije

nastavljaju se pokretati zajedno sve dok ne dostignu poloaj za slaganje (otvoreno grotlo),gdje ih se zakljinjuje u nepomian poloaj pomou kuke za osiguranje, nakon ega se kukadizalice oslobaa.

Za sputanje sekcija pri zatvaranju poklopca grotla, kuka dizalice se ponovo zakvai, elikelo se zategne, a kuka za osiguranje se otputa te se sekcije poklopca sputaju vlastitomteinom. Kod dostizanja zatvorenog poloaja, poklopci se automatski zaklinjuju(zakljuavaju).

Na slici 2.5.2 prikazano je automatsko zaklinjenje uzduno i na krajevima (popreno), kao iureaji za brtvljenje poklopaca grotala za direktno povlaenje.

Prostor za slaganje zavisi o duljini, visini i irini sekcija. Ukupno zahtijevani prostor zavisi ogeometriji pojedinanih sekcija poklopaca grotala za direktno povlaenje, jer se sekcije slaukod razliitih visina i razliitih kuteva izmeu sekcija.

Str. 29


31/117


P o k l o p a c

A

Z a v a r e n i k l i

p o k l o p a c

P r o t u k l I n z a u g l o -

Uglovnica praln l

P o g l e d A - A

S p o j

i e l l k a

i e l I k a

Slika 2.5.2 .: Ureaj za ukljinjenje (zakljuavanje) kod poklopaca grotala za direktno povaenje

Ovi poklopci upotrebljavaju se na izloenim paluba za brodove za opi teret i rasute teretekoji imaju vlastite teretne ureaje. Bitno su jeftiniji od odgovarajuih sustava na sklapanje icijene kotanja im je slina kao kod sustava za jednosmjerno povlaenje. Zbog automatskogsustava uklinjenja oni su bri i jednostavniji za koritenje.

2.6. Poklopci grotala za skladitenje namatanjem

Sekcije poklopaca grotala namataju se na bubanj u svrhu skladitenja pri operaciji otvaranjapoklopca grotla.Poklopac grotla sastoji se od veeg broja sekcija, koje prekrivaju grotlo i ija

je pojedina sekcija uvijek neto dulja od predhodne sekcije gledano iz smjera skladitenja.

Vodea sekcija poduprta je s jednim parom kotaa, koji se oslanjaju na vodilicu na pranjicigrotla na bonim krajevima grotla.

Svaka sekcija se sastoji od okomitog i vodoravnog elementa kako je prikazano na slici 2.6.1.

Slika 2.6 .1. : Konstruktivni detalji sekcije poklopca grotla za skladitenje namatanjem

Poklopci za skladitenje namatanjem ne zahtijevaju otklinjavanje (otkljuavanje) ili podizanjeprije postupka otvaranja. Pokretanje motora bubnja za namatanje sekcije poklopca se sporo

Str. 30


32/117

BRODSKI PREK RCAM SUSTA VI Ante agalj

namataju na bubanj za namatanje. Kada se poklopac pone pokretati, kotai na vodeojsekciji uspnu se po maloj rampi, klinovi se otkvae (izvuku iz kuita) i vertikalni elementsvake sekcije podigne se iznad brtve, jer je u spoju s rampom.

Na slici 2.6.2. prikazan je postupak namatanja sekcija poklopca grotla na bubanj.

Q c i*in

T ~ 1

Zatvoren

Polu otvoren

Slika 2.6.2.: Tri faze u postupku otvaranja poklopca grotla za skladitenje namatanjem

Na slici 2.6.3. prikazane su znaajke prostora za skladitenje sekcija poklopca grotla zanamatamje u usporedbi s prostorom za odgovarajui poklopac grotla za jednosmjerno

povlaenje.

Prostor za

Slika 2.6.3.: Prostor za skladitenje sekcija poklopca grotla kod skladitenja namatanjem

Duljina prostora za namatanje iznosi priblino :

Duljina =0,6 (I +3)1/2 , gdje je I =duljina grotla u m

Ova formula primjenjiva je za poklopce koji nisu pojaani za palubne terete ili spremnike.Poklopci koji moraju zadovoljiti dodatne teine imaju deblje limove kao i krajne sekcije, zbogega se poveava duljina prostora za skladitenje sekcija poklopca grotla.

Visina prostora za skladitenje, kao to je vidljivo na slici 2.6.3. , jednaka je duljini prostora

za namatanje.

Str. 31


33/117

BRODSKI PRF.KRCA.1NI SVSTA VI Ante agalj

irina prostora za namatanje je neto vea od irine grotla, zbog nosaabubnja zanamatanje i okretnog mehanizma, i obino iznosi oko 1 m.

Kako je ve reeno, ukljinjenje se vri automatski za vrijeme postupka zatvaranja, a vri sepomou kuita zavarenog u kosom poloaju za pranicu u koju ulazi klin zavaren nabokusekcije poklopca grotla. Ukljinjavanje se odvija na putu od najmanje 5 cm.

Na slici 2.6.4. prikazan je nain brtvljenja na uzdunom i poprenom spoju sa standardnimsustavom brtvljenja zbog nepropusnosti poklopca grotla na vremenske neprilike. Susjednesekcije nikad se ne odvajaju te su zbog toga brtve na poprenim spojevima nepomine,izvedene iz traka izraenih od specijalnih gunenih materijala (veliki elasticitet), privrene sdonje strane poklopca pomou elinih traka i vijaka.

Slika 2.6.4.: Uzduni i popreni spoj sekcija poklopca grotlla za skladitenje namatanjem s gumenombrtvom

Motor za namatanje ugraen je u jednom nosau bubnja, obino elektrini, a moe biti ihidrauliki. Poklopci ove izvedbe su 20 do 30 % tei od poklopaca za jednosmjernopovlaenje, raunajui za grotlo istih dimenzija.

Ovoj tip poklopca grotla postavlja se na izloenim palubama kod vie manje svih vrstabrodova, iako se danas najee ugrauju na brodovima za ope i rasute terete.

Poklopci grotala su jednostavni za koritenje, tihi u radu, pouzdani s dobrim rjeenjemnepropustnosti.

Nabavna cijena ovih poklopaca grotala je neto vea od standardnih poklopaca zajednosmjerno povlaenje , dok bi se cijena priblino izjednaila kad bi kad bi se poklopcimaza jednosmjerno povlaenje opremili ureajima za za automatsko pokretanje i ukljinjenje.

2.7. Poklopci grotala za uzduno i bono kotrljanje (kotrljanje)

Kotrljajui poklopci grotala obino se sastoje od dvije velike sekcije za pojedino grotlo,opremljeni su s kotaima koji se kotrljaju uzdu vodilica na oba boka po vrhu pranicagrotala. Tranice za skladitenje postavljene su na uporama preko palube. Osim poloaja zaskladitenje, glavna razlika izmeu poklopaca grotala za bono i uzduno kotrljanje je ta, da

je spoj sekcija kod bono kotrljajuih uzduni, a kod uzduno kotrljajuih popreni.


34/117

BRODSKI PREKRCA J M SUSTA VI Ante agalj

Pokretanj

zupastom letvom

i zbornothldraulHi brio djelujui klinovi

Skldljlva tranica zatkladlitanje

uki1njanje

na popreno spojusBrzo djelujui

novi Ili hidraullikoukij injenje

kotaa

podt za kotai

Slika 2.7.1.: Tipini poklopac grotla za kotrljanje pokretan pomou zupanika i zupaste letve

Ovi se poklopci obino ugrauju na velikim brodovima za rasute trete te su velikih dimenzije i

velikih teina, a zahtijevaju hidrauliko podizanje sekcija poklopca grotla do poloaja zakotrljanje - otvaranje grotla. Slika 2.7.2. prikazuje detalje hidraulikog podizaa sekcija.

Podignuti poklopacza praajeltanja

eona traka

Prtinica

Poklopac zatvoren

Slika 2.7.2 .: Detalji hidraulikog podizaa sekcija za donji i gornji poloaj sekcije poklopca grotla

Prije poetka operacije otvaranja poklopca grotla, poklopci se moraju otkliniti (otkljuati) izatim podignuti u poloaj za pokretanje - kotrljanje. Ureaji za kotrljanje sekcija stavljaju seistovremeno u pogon za obje sekcije ili sekciju po sekciju.

U krajnjem otvorenom poloaju sekcije se zaustavljaju pomou prekidaa postavljenom nakraju tranica za skladitenje.

Konstrukcija ovih poklopaca iz limova ukruenih uzduno i popreno s profilima, udignutim usredinjici broda, ime se uteuje na teini poklopca grotla i bre dolazi do odvodnje spokloca grotla. Za neke poklopce ovoga tipa vri se i oploenje dna sekcija, i tako se dobijedvostruka oplata poklopca grotla.

irina grotla za bono kotrljanje obino je neto manja od polovice irine broda, dok se kodbrodova za rudae izvodi manje od 30 % irine broda i tada postoji samo jedna sekcijapoklopca grotla.


35/117


Automatsko ukljinjenje obino se izvodi pomou hidrauliki pokretanog epa, koji ulazu uizbuene rupe na draima zavarenim na pranici i na poklopcu, kako je prikazano na slici2.7.3.

Pokrovnl 11 poklope

Hidrauliki pokraj

Zavarani elementi naiInoj traci prainlc

Boni I ta poklopca

ta uklfnje-nja

Elament zazatvaranja

-------- franlea

avarenl elementna bono tInu poklopca

Slika 2.7.3.: Bono i uzduno kotrljajui poklopci grotala s hidraulikim uklinjenjem

Popreni spoj se osigurava na nepropusnost pomou epova postavljenih na krajevima

jedne sekcije, a koji ulaze u rupe na kraju druge sekcije, kada se ove dvije sekcije priblie,kao to je prikazano na slici 2.7.4.

Zavarani eleaient na , , , ,sekciji 2 _ Zavareni ep na sakcijl i

Tlana

Odvodnjavanje

'Brtva poprenogspoj

Slika 2.7.4.: Ureaj za popreno uklinjenje i brtvljenje kod poklopaca grotala za kotrljanje

Sustav brtvljenja na ovom tipu poklopca izvodi se slino onome kod poklopaca za slaganje.Kod velikih brodova i odgovarajuih velikih grotala naglaen je problem prijanjanja poklopacagrotala uz pranicu grotla te se nuno koriste druge metode brtvljenja.

Ovo brtvljenje je posebno vano za uljnonepropustne ureaje, kao to je to kod brodova zarudau i naftu. Primjer ovog naina brtvljenja prikazan je na slici 2.7.5. Na slici je vidljivo dase elini okvir koji razapinje gumenu brtvu tlai pomou trake, koja je pritisnuta oprugom.

Str. 34


36/117


Slika 2.7.5.: Bono kotrljajui poklopci grotala s izvedbom fleksibilnog okvira spojenog s poklopcempreko fleksibilne gumene zavjese

Ureaj za pokretanje kotrljajuih poklopaca grotala mora omoguiti pokretanje sekcija i uzsuprotni boni nagib broda od 5 stupnjeva ili odgovarajui trim broda. Isto tako, ovaj ureajmora oneomoguiti nekontroliranao kotrljanje, koje bi se izazvalo vlastitom teinom sekcijepoklopca , bilo kod bonog nagiba broda ili trima broda.

Pokretanje pomou zupanika i zupaste letve je najuobiajenije, a prikazano je na slici2.7.6.

Zupana

Zupanici letva Pokrovni lim

Slika 2.7.6.: Ureaj za hidrauliko pokretanje kotrljajuih poklopaca

Na slici 2.7.7. prikazan je nain pokretanja koji se koristi za veoma teke sekcije, a sastoji seod elektromotora, reduktora, jakih leajeva i pokretakog kotaa. Obino je potrebno 2 do 4ovakve jedinice za pokretanje svake sekcije, smjetene u nepropustnim prostorima s donjestrane poklopca grotla s centralnim upravljanjem.

Str. 35


37/117


Slika 2.7.7.: Pokretanje pomou kotaa, teko kotrlajuih poklopaca grotala

Iz dijagrama na slici 2.7.8. mogu se dobiti pribline teine ovoga tipa poklopca grotla uovisnosti o rasponu (irini) grotla. Za uljnonepropusne poklopce, podaci o teinama nalaze

se na gornjim djelovima prikazanog rafiranog podruja u dijagramu.

Dodatna teina za tranice za skladitenje sekcija poklopca grotla, koje izlaze izvan krajevagrotla iznose 2 do 3 tone po jednom grotlu.

Slika 2.7.8.: Teine kotrljajuih poklopaca po kvadratnom metru u ovosnosti o rasponu (irini) grotla

Moe se ocijeniti da su poklopci za uzduno i bono kotrljanje jednostavni i u konstrukciji ikoritenju, jednostavni za odravanje i vrlo pouzdani

2.8. Poklopci grotala za podizanje i kotrljanje (kotrljanje)

Poklopci grotala za podizanje i kotrljanje razvili su se na temelju poklopaca za bono iuzduno kotrljanje. Svaki poklopac sastoji se od dvije sekcije, od kojih jedna ima ureaj zapokretanje na kotaima. etiri hidraulike upore, koje djeluju vertikalno postavljene su napranice grotla i uklinjuju se na bonim stijenama poklopca grotla te podiu sekciju poklopcagrotla dovoljno visoko iznad pranice i omoguuju da se motorizirana sekcija dokotrlja ispodnje

Tada se gornj sekcija sputa na donju motoriziranu sekciju i obje se sekcije pokreu.Pranice na boku grotla produljuju se na nain, da se obje sekcije uskladituju izvan kraja

grotla, bilo to uzduno ili popreno. Praktiki nema ogranienja u pojedinanim dimenzijamasekcija poklopca grotla.

Str. 36


38/117


39/117


optereenja od tereta i mogu se opremiti i elementima za privrenje spremnika, ukoliko imje konstrukcija dovoljno pojaana.

Za vrijeme otvaranja kota na vodeoj sekciji podie se preko rampe i pri tome sputa ulaznikraj sekcije ispod slijedee sekcije, dok je ista ne nae u potpunosti ispod druge sekcije.Kada se dostigne taj poloaj, dvije vodee sekcije, koje su jedna ispod druge, pokreu se

zajedno na isti nain sve dok se ne nau u poloaju ispod tree sekcije. Opisani postupak senastavlja sve dok sve sekcije ne dou u poloaj jedna iznad druge. Iz toga poloaja, svesloene sekcije, mogu se zakrenuti za devedeset stupnjeva i tako osloboditi najvei moguisvjetli otvor grotla, kao to je ptikazano na slici 2.9.2.

Slika 2.9 .1.: Ureaji za pokretanje na klizanje poklopaca grotala u meupalublju

Kod zatvaranja poklopca grotla sekcija po sekcija se izvlai iz snopa, to se ostvarujepomou dvije klizna trake, svaka na jednoj strani sekcije, kao to je prikazano na slici 2.9.3. ito se ponavlja sve dok se cijelo pklopac grotla ne zatvori

Slika 2.9.2.: Klizni poklopci meupalublja u potpuno otvorenom poloaju (snop sekcija na kraju grotla

zakrenut za 90 stupnjeva)

Slika 2.9.3.: Pogled odozdo na klizne poklopce grotla u meupalublju s ureajem za pritezanje


40/117


Pojedinane sekcije izraene su iz debljeg priljubljenog elinog lima, to je bitno drugaijaizvedbe od svih prije opisanih tipova sekcija poklopaca grotala. Slika 2.9.4. prikazuje obliksekcije, iji je okomiti krak jedini element ukruenja sekcije, koji osigurava vrstou sekcijena savijanje.

N sekci ja od 820+15

1000* 820 820 760

15 J l _ 1 S

I X "D u l j i n a sklad.

I-s-------4*

- I

j v l j etl l oT/or---1 ------

i :

L N S L N s L N S

2330 2 1100 8210 10 1900 1*090 18 2700

3065 3 1200 89*5 11 2000 1*825 19 2800

3800 * 1300 9680 12 2100 15560 20 2900


41/117

BRODSKI PREKRCAM SUSTA VI Ante agalj

- e l e k t r o m o t o r b - e I k tro vodc - r ed u kto r d ' bubnjevie - k o t o t u r n l c tf - C e i l k e t o g - e l l k e lo

Slika 2.9.6.: Ureaj za pokretanje pomou elik ela na kliznim poklopcima meupalublja

Teina ovoga tipa poklopca slina je drugim tipovima poklopaca grotala i iznosi 0,20 do 0,25t / m2, a ovisi o irini grotla i predvienom optereenju poklopca grotla. Ovi poklopciupotrebljavaju se, kako je ve reeno, samo za grotla u meupalubljima te su pogodni za sveope terete, osim hlaenih tereta, kao i kod brodova s vie paluba.

2.10. Pontonski poklopci grotla (podizanje)

Pontonski poklopci grotala su najjednostavniji tip pkolopaca grotala i jednostavno se podiuili sputaju na pranice grotla, a postoje dva osnovna tipa :

poklopci grotla iz jedne sekcije za izloene palube, posebno kod brodova za spremnikevodilicamapoklopci iz vie sekcija, za meupalublje, kod brodova s vie paluba

Poklopci iz jedne sekcije su veliki i teki i time nezgodno za rukovanje te se obino potpunoskidaju s broda ili se odlau na susjedni poklopac (ako je isti zatvoren). Ovo je oito prednostza velike brodove za spremnike gdje su dimenzije grotala vrlo velike, tako da je povrinapalube vrla mala i nema mjesta za skladitenje sekcija poklopaca grotala.

Pontonski poklopci u meupalublju izvode se iz vie sekcija, na nain da se lako moguizvlaiti i odlagati na izloenoj palubi.

Teine ovih poklopaca grotala ograniene su kapacitetom brodskog teretnog ureaja, aponekad i dizalicama na kopnu. Podizanje sekcija poklopaca grotala vri se teretnimureajem neposredno nakon otkljinjenja (otkljuavanja) poklopca grotla.

Konstrukcija ovih poklopaca grotala ista je kao i kod ostalih poklopaca grotala i sastoji se odlimova s odgovarajuim ukrepljenjima pomou profila. esto se, zbog svojih velikihdimenzija, izvode iz elika poviene vrstoe radi smanjenja njihove teine.

Prostor za skladitenje sekcija poklopaca grotala nije potreban, iz razloga koji su ranijeobjanjeni (odlau se na druge zatvorene poklopce na brodu ili na obalu).

Ukljinjenje se vri na isti nain kao i na ostalim tipovima pklopaca grotala. Nepropusnost sepostie pomou gumene brtve i tlanom uglovnicom te kanalom za odvodnju, slino kao kodpoklopaca za jednosmjerno povlaenje.

Teine pontonskih poklopca u meupalublju, predvieni za noenje spremnika ili optereenjeod kotaa vozila priblino 0,24 do 0,281/ m2.

Pontonski poklopci grotala pogodni su za izloene palube i za meupalublja te se koriste kod

brodova za spremnike, brodova za teglenice, na samim teglenicama i u meupalubljima kodbrodova za ope terete. Sve se vie koriste i na specijalnim brodovima za teke terete, jer semogu izvesti posebno jake konstrukcije.


42/117

BRODSKI PREKRCAJN! SUSTA VI Ante agalj

Ovi se poklopci grotala izvode s potpuno ravnim pokrovomo te su pogodni za izoliranje kodbrodova za hlaene terete i to u meupalublju.

2.11. Teleskopski poklopci grotala (kotrljanje) i poklopci grotala zafleksibilno namatanje

Oba ova tipa poklopca grotala upotrebljavaju se na rijenim brodovima i brodovo za plovidbupo rijenim kanalima.

Teleskopski poklopci grotala izraeni su iz vie sekcija pri emu je svaka sekcija netomanjih dimenzija od prethodne, s kotaima na obje bone strane, od kojih su na jednojstrani kotai kreu po vodilicama , dok su na drugoj strani slobodni, kako bi se omoguilopokretanje podizanjem samo s jedne strane nakon prethodnog otklinjavanja. Na ovaj nain,oko 65 % ukupne povrine grotla moe se otvoriti istovremeno, a za prostor za skladitenjepotrebno je cca 35 % duljine grotla.

Konstrukcija ovih poklopaca sastoji se od elinig rebara i uzdunjaka za koji su privrenikotai i ureaji za uklinjenje, a pokrov poklopca grotla napravljen je od lime iz laganealuminijske legure. Sekcije mogu izdrati teinu jednog ovjeka i nikakav drugi palubni teret

Nepropusnost grotlenih poklopaca za rijene brodove ne zahtijeva brtve, jer su ovi poklopcipredvieni samo za zatitu od kie (nema valova kao na otvorenom moru).

Na slici 2.11.1. prikazan je teleskopski poklopac grotla za rijeni brod.

Slika 2.11.1.: Teleskopski poklopac grotla za rijene brodove

Poklopci grotla za fleksibilno namatanje sastoje se iz jednog dijela (sekcije) poprenonaboranog (fleksibilnog) lima izraenog iz aluminijske legure, koji se pri otvaranju namata nabubanj na svakom kraju grotla.

Namatanje fleksibilnog poklopca grotla na bubanj vri se runo ili pomou elektromotora.Promjer bubnja zavisi o duljini grotla, a za europske teglenice iznosi oko 1 m.

Na slici 2.11.2. prikazana je teglenica s poklopcima grotala za fleksibilno namatanje

Uklinjenje i bona nepropusnost ovih poklopaca grotala postie se pomou bonih

elemenata izraenih iz stakloplastike, kao to je prikazano na slici 2.11.3. ime je osigurananepropusnost od kie.


43/117


Slika 2.11.2.: Poklopci grotala za fleksibilno namatanje kod rijrnih brodova

Slika 2.11.3.: Presjek kroz pranicu grotla na teglenici kod poklopca grotla za fleksibilno namatanje

Str. 42


44/117

BRODSKI PREKRCA JNISUSTA VI Ante agalj

3. OPREMA ZA PREKRCAJ TERETA NA KOTAIMA

3.1. Uvod

Openito se smatra da su brodovi za vodoravan ukrcaj tereta, brodovi za prekrcaj tereta nakotaima (Ro - Ro), kod kojih se teret prekrcava pomou vozila koji ulaze / izlaze s brodakroz otvore na pramcu, boku i krmi broda.

Brodovi za palete kao i za prijevoz vagona, brodovi su u koje takoer spada oprema iz ovogpoglavlja. Na slici 3.1.1. prikazan je brod za prekrcaj tereta na kotaima s uobiajenomopremom, namjenjenom prekrcaju tereta.

Slika 3.1.1 .: Opi plan broda za prekrcaj tereta na kotaima s osnovnom opremom

Glavni zahtijev kod brodova za prekrcaj tereta na kotaima je brzina rada u luci, pa s tim uvezi bitna i brzina prekrcaja tereta. Brzina prekrcaja tereta, moe se kod ovih tipova brodovaubrzati na tri naina i to:

- poveanjem jedinine teine po vozilu, sve dok nam upravljivost i brzina vozila nepredstavlja ogranienjepoveanjem broja vozila, sve dok ne doe do pregustog prometa i time smanjenjabrzine kretanja vozila

- promjenom toka prometa radi izbjegavanja uskog grla pri kretanju vozila (npr. ulazna krmi, a izlaz na pramci - jednosmjerno kretanje)

Postoji vie vrsta ureaja, sredstava i vozila za prekrcaj spremnika kod ovog tipa brda, kojisu prikazani na slici 3.1.2.

a) luko vozilo za 40 stopne spremnike, pokretana s lukim traktorom i s uzdunomvunom konzolom, za 20 stopne spremnike u principu je isto rjeenje, ali s jednomosovinom

b) kamion za 40 stopne spremnikec) C - kola nazvana po vanjskom izgledu, koja su u obliku slova C i koriste se za 40

stopne spremniked) vozilo za 4 spremnika od 20 stopa (LUF - Lifting Unit Frame) s odgovarajuim

traktorome) kamion s prikolicomf) veliki viljukar za 20 stopni spremnikg) vozilo s okvirom za 20 stopni spremnik

Str. 43


45/117


h) boni utovarivao za 20 stopni spremniki) mali viljukar za lagane terete i palete

j) osobna vozilak) postolje za spremnike prilagoeno prekrcaju 20 stopni spremnika (rupe na postolju

koje omoguavaju rad s postoljem velikih viljukara)

Slika 3.1. 2 . : Ureaji, sredstva i vozila koja se obino koriste za prekrcaj tereta na Ro - Ro brodovima

esto se broj vozila, koji dovoze teret na brod, mora smanjiti zbog vremena potrebnog zaslaganje i uvrivanje tereta (morski vez). Uobiajeno je da se zaposli vie vozila kodiskrcaja nego kod ukrcaja tereta, zbog navedenog razloga. Tako npr. kod manjih Ro - Robrodova za ukrcaj tereta koristi se tri vozila, a kod iskrcaja pet vozila.

Na slici 3.1.3. uoljivo je da promet za sve etiri palube na brodu prelazi preko jedne vanjskerampe i da zaguenost prometa ovisi iskljuivo o tehnikim znaajkama te rampe.


46/117


Slika 3.1.3.: Tok prometa na brodu za prekrcat tereta na kotaima

Brodovi za prekrcaj tereta na kotaima prevoze sljedee terete :kamione

- vozila s traktorom

prikolicespremnikepalete

- teret u blokovima, koji nema vlastite kotae, npr. sloene daskeosobna vozila

Vozila s kojima se vri prekrcaj tereta ne predstavljaju projektni problem s gleditaoperabilnosti po brodu, osim u sluaju visokih optereenja po osovini (osovinskom pritisku),koja mogu prouzroiti lokalna oteenja po palubama i rampama.

Vei tereti, kao to su npr. strojevi ili metalne konstrukcije, koji se prevoze cestovnimvozilima i dopremaju na brod traktorima, odlau se na brodu u poloaju spremnom za morski

vez, a kod iskrcaja se odvoze s vozilima luke iskrcaja.

Spremnici se prekrcavaju na vie naina, obino se slau neposredno jedan uz drugoga, biloispod palube ili na otvorenoj palubi, u tkz. tijesne blokove, osigurane morskim vezom u dvareda po visini.

Postoji nekoliko metoda prekrcaja tereta za razne podtipove Ro - Ro :

dvije potpuno razliite metode prekrcaja tereta za brodove za prekrcaj nakotaima na kratkim prugama, su uobiajene zbog zadravanja broda u luci,koje moe iznositi do ak 50 % ukupnog vremena krune plovidbe. Spremnici sedovoze na prikolicama u luke, a ukrcavaju se na brod s lukim traktorima. Ovajnain zahtijeva dvostruki tok prometa, traktor s prikolicom u jednom smjeru iprazan traktor u drugom smjeru. Ponekad se prikolica s vozilom prevozi skupa svozaem kao putnikom, no to je relativno rijedak sluaj. Druga metoda jedopremanje spremnika do broda ili na palubu na prikolicama, odakle sedizalicama slau u vodilice spremnika u skladita (ispod palube) ili na palubu(poklopce grotla) u vie redova po visini.brodovi koji osim tereta na kotaima prevoze i putnike, koji su ujedno i vlasniciukrcanih vozila. U tom sluaju, prekrcaj tereta je vrlo brz i dovodi do

jednosmjernog toka prometa kod kojega vozila ulaze na brod preko krmenerampe, a izlaze s broda preko pramane rampe. Kod ovoga sluaje esto postojeodgovarajue luke rampe s dobro ureenim pristanitima,

palube i rampe za osobna vozila projektirane su za teine od 1 do 2 t, a visinameupalublja u tom sluaju iznosi 1,65 m. Brodovi su opremljeni bonim

Str. 45


47/117


rampama, a rijee i s krmenom rampom, uz ostvarivanje plovidbe s teretom ujednom smjeru, jer povratni teret u izvozu automobila ne postoji. Timpretovarivaa (vozaa) unajmljuje se i u luci ukrcaja i u luci iskrcaja za operacijeukrcaja, odnosno iskrcaja vozila. To su brodovi za automobile (car carriers).brodovi za prekrcaj tereta na kotaima za dulje pruge obino ima teretni prostorpodjeljen u dva dijel i to dio za spremnike u vodilicama i dio za automobile.

Prekrcaj spremnika vri se lukim dizalicama, dok se ostali teret prekrcavapomou prikolica ili kamiona. Osobna vozila se krcaju u bonim prostorima kojinisu podesni za vee terete.isti brodovi za prekrcaj na kotaima velikog kapaciteta, projektirani za

jedinine terete, obino spremnike te dodatne spremnike u vie redova na palubi.Oprema prekrcaj tereta navedena je u tablici 3.1.1. Veina tipova ureajazahtijeva iznad glave priblino 1,2 m slobodne visine, a oko 0,3 m za bonobalansire. Traktori obino voze unatrag (teret je iza), zbog mogue najveevidljivosti. Veina navedenih vozila je s motorima s unutarnjim izgaranjem tozahtijeva odgovarajui ventilaciju brodskog prostora (garae), kao i sprijeavanjebuke.

Tablica 3.1.1.: Oprema za prekrcaj spremnika na brodovima za prekrcaj tereta na kotaima

Oprema Najveispremnik

Tijesnoslaganjeublokovena brodu

Najveinagibrampe

Uobiajena visinameupalublja za spremnikeJedan red povisini

Dva reda povisini

Viljukar 20 stopa da 1 : 7 3,3 m 5,3 mViljukar - balansir iznadglave

20 stopa da 1 : 7 4,4 m 6,4 m

Viljukar s bonimbalansiram

20 stopa da 1 : 7 3,4 m 5,4 m

Prikolica 40 stopa ne 1 : 9 3,6 m 6,2 mCestovna prikolica 40 stopa ne 1 : 6 4,0 m -Vozilo s odgovarajuimtraktorom

40 stopa ne 1 : 9 3,2 m 5,8 m

Boni utovarivao 40 stopa da 1 : 6 4,7 m 5,7 mVozilo s okvirom 40 stopa ne 1 : 9 4,6 m -C - kola 40 stopa ne 1 : 6 3,4 m 6,0 m

brodovi za boni prekrcaj tereta, prekrcaj obavljaju kroz bona vrata (otvore), pri emuteret nije na kotaima. Paletizirani teret obino se dovozi viljukarom do unutarnje stranebonih vrata, a u brod se preuzima od strane brodskog viljukara, dizala ili neprekinutevrpce (konvejera).

3.2. Rampe

Za prekrcaj tereta izmeu obale i broda, kao i za prebacivanje tereta od palube do palube,unutar broda, upotrebljavaju se vanjske, odnosno nutarnje rampe.

Kod vanjskh rampi postoje tri tipa rampi:

- u sredinjici broda, pramane i krmenebone krmene rampe, obino pod kutem od sredinjice broda od 30 do 45stupnjeva

- zakretne rampe u sredinjici broda, koje se mogu zakretati za 40 stupnjeva uodnosu na sredinjicu broda

Str. 46


48/117

BRODSKI PREKRCA J NISUSTA VI Ante agalj

Kod nutarnjih rampi razlikuju se dvije vrste :

nepomine- pomine, koje mogu posluivati dvije ili vie paluba, koje mogu zatvarati palubni

otvor i omoguiti dodatnu povrinu za odlaganje tereta

Nagib ili uspon rampe prikazuje se u odnosu 1 naprama y, to znai da se vozilo uspinje zajednu linearnu jedinicu za y jedinica puta vodoravno. Kut nagiba cc za rampu u odnosu nahorizontalu dan je s

oc=1/ tg1/y ili


49/117

BRODSKI PREKRCA J NISUSTA VI Ante agalj

Tablica 3.2.2.: Zranost paluba / rampa za izbjegavanje dodira vozila i palubeOprema i (rampa / paluba) konveksna 6 (paluba / rampa)konkavna

Nagib Kut, stupnjevi Nagib Kut, stupnjevi12,2 m prikolica 1 : 5,4 10,5 1 : 8,7 6,512,2 m cestovnaprikolica

1 : 4,3 13,0 1 : 5,7 10

Da bi se poveao srednji nagih rampe, izvodi se S - oblik rampe s dva razliita nagiba kakoje prikazano na slici 3.2.2.

Slika 3.2.2. : S - oblik nagiba rampe koji omoguava vei uspon rampe uz smanjenje problemadodirivanja

Osim osiguravanja zranosti zbog dodira, prilikom izbora nagiba rampe mora se razmotriti igubitak teretnog prostora, brzine vozila, ispuni plinovi i opasnost od odvajanja vozila odprikolice. Tablica 3.2.3. prikazuje najvee mogue nagibe i poeljne nagibe, za brzine vozilaod 4 do 5 km / h (1,1 do 1,4 m / s).

Tablica 3.2.3.: Uobiajeni nagibi rampi za vozila

Oprema Najvei mogui nagib Poeljni nagibNagib Kut,

stupnjeviNagib Kut,

stupnjeviOsobno vozilo 1 : 5 11,1 1 : 6 9,512,2 m prikolica ili kamion 1 : 6 9,5 1 : 7 8,112,2 m prikolica 1 : 9 6,3 1 : 10 5,7Viljukar 1 :7 8,1 1 : 8 7,1Vozilo s odgovarajuim traktorom(LUF)

1 :9 6,3 1 : 10 5,7

Danas je najuobiajenije imati standardni nagib rampe 1 : 10, to omoguava svim vozilima,ak i u uvijetima kie i leda normalan prekrcaj. Trim broda se takoer uraunava, ak do

jednog stupnja, to poveava nagib rampe od 1 : 8 na 1 : 7. Za smanjenje trima i bonognagiba broda ugrauju se balastni tankovi. Neki brodari daju prednost nagibu 1 : 14, toubrzava vonju i omoguava teim i starijim vozilima dobre uvijete za prekrcaj tereta

Na slici 3.2.3. prikazan je neophodna visina iznad rampe, kao ovojnica krivulja puta kodvozila duljine 40 stopa.

Str. 48


50/117


Slika 3.2.3.: Prikaz potrebne visine iznad rampe kako bi se izbjegao dodir vozila s palubom iznad

Na slici 3.2.4. prikazani su zahtijevi irine rampe za razliita vozila, koja se koriste priprekrcaju na ovom tipu broda. Ako se rampe koriste za dvosmjerni promet, potrebno jeostaviti najmanje 1 m prostora izmeu mimoilazeih vozila, tj. za dvosmjerni tok prikolica oko7 m iste irine, a 12 m iste irine za viljukare s 20 stopnim spremnicima u jednom smjeru,a praznim viljukarem u drugom smjeru.

Puna irina konstrukcije rampe je 10 % ira od iste irine za promet vozila, kod rampi usredinjici broda, a oko 20 % kod bonih rampi. 40 stopni spremnici se ne prevoze prekorampi viljukarima u poprenom smislu, to se u lukim terminalima za spremnike esto radi.

// /X/A//// /////>

Prikolica * traktoroms s s s/jJ// /,

/_/ j / tSS. ./J^ f.Optreent viljuika

XjUj!SU./

Fr?

N e op te re en i v l l j u i k a r

Slika 3.2.4.: Zahtijevana irina rampe za vozila s spremnicima

Slika 3.2.5. prikazuje potrebna proirenja vozne trake, kako bi se omoguilo vozilimapromjena smjera (skretanje), bilo na rampi bilo na palubi. Na slici se vidi i uobiajenatrepezoidna povrina potrebna za izvedbu bonih rampi u svrhu zadovoljenja prostora kodskretanja vozila.

Str. 49


51/117


Slika 3.2.5.: Zahtijevane irine rampe za vozila s spremnicima, koji mijenjaju smjer vonje (skretanje)

Duljina rampe je funkcija nagiba i razlike u visinama. Vanjske rampe moraju zadovoljiti i

promjene u gazu broda i promjene u vodostaju (plima i oseka), na nain da razlike izmeunivoa palube vozila i obale bude u dozvoljenim granicama. Slika 3.2.6. prikazuje uobiajenerazlike u vodostaju i nadvou (gazu) broda, tj. sluaj kada se obala nalazi iznad ili ispodpalube, odnosno praga krmenih vratiju. Isto tako, slika prikazuje srednji poloaj bone rampekod otvaranja, koja se sastoji iz tri dijela.

Slika 3.2.6.: Poloaj rampe u odnosu na obalu i redosljed otvaranja bone rampe s prikazomsrednjeg poloaja

Kod projektiranja vanskih rampi mora se voditi rauna i o ureajima na brodu i o uvijetima ulukama. Za ekstremne oseke u pojedinim lukama, koje se rijetko pojavljuju i kratko traju (oko

Str. 50


52/117


pet puta godinje, u trajanju u oko dva sata), ekonomska raunica mora pokazatiopravdanost zadovoljavanja i ovakvih uvijeta, koji se ogledaju u potrebi poveanja duljinevanjske rampe.

Mnoge luke danas imaju prilagodljive mostne rampe, kao element opreme luke te se brodskerampe jednostavno nastavljaju na njih.

Krmene rampe u sredinjici broda u principu su znatno krae od bonih krmenih rampi, takoda kod brodova sline nosivosti, rampe u sredinjici broda duge su oko 15 m, a bone oko30 m.

Kritini razmak (KR), kao to je prikazan na slici 3.1.8. uglavnom je funkcija najviedozvoljene visine obale iznad zgloba rampe i maksimalno dozvoljenog nagiba rampe.

KR =y x (visina obale iznad zgloba rampe +0,2 m zranosti)

gdje je y nagib rampe izraen kao 1 : y

Krtitini razmak ispituje se za oseku i stanje broda s visokim gazom, kao to je prikazano naslici 3.2.6. u srednjem poloaju.

Dakle, duljina prve sekcije bone rampe je duljina kritinog razmaka uveanog za oko jo 1m. Druga sekcija mora biti toliko duga da lei ravno na obali (vanjskim rubom), a treasekcija mora biti cijela (cijelom povrinom) u dodiru s obalom i dovoljno velike povrine, daodri jedinini pritisak na obalu u prihvatljivim granicama

Duljina nutarnjih rampi zavisi o eljenom nagibu, o istoj visini meupalublja i o visini palubnekonstrukcije. Neki su brodovi imali vrlo duge unutarnje rampe, to predstavlja znatan gubitakprostora iznad i ispod rampe. Suvremena rjeenja idu prema zavjeenim rampama, to

otklanja problem spomenutog gubitka prostora.

Uobiajeno je ograniiti dodirni pritisak izmeu rampe i obale i to zbog lukih obala kojenajee nisu predviene (ranije izgraene) za koncentrirana optereenja obale od stranekraja rampe, u trenutku prolaza vozila s tretom.

Trea sekcija vanjske rampe mora biti dovoljne povrine, to poveava cijenu rampe.

Puno optereenje viljukara iznosi 50 do 60 t po osovini, a uobiajeni dozvoljeni pritisakrampe na obalu je oko 2 t / m2. J edan dio teine bonih krmenih i zakretnih vanjskih rampipreuzima se od strane elik ela koji podiu rampu.

Kod velikih Ro - Ro brodova prolaz viljukara optereenih 20 stopnim spremnicima, moeprouzroiti nagib broda od 2 do 3 stupnja te uz irinu broda od 30 do 35 m, visinsku razlikuizmeu obale i broda od 0,5 do 1 m, koju mora preuzeti rampa i to se moe postiiupotrebom brzodjelujuih vitala koja se automatski prilagoavaju prolazu svakog vozila.

Sustavi s vitlima su skupi i zahtijevaju puno snage. Povoljnije je rjeenje ugradnja dodatnogzavjeenja izmeu prve i druge sekcije rampe, gdje se ovo zavjeenje moe prilagoditisvakom potrebnom kutu rampe. Dio teine rampe se na taj nain preuzima od elik ela, apreostali dio teine rampe, skupa s vozilom osigurava nepominost rampe usljed dodirarampe s obalom u svim uvijetima.

Ovaj ureaj takoer smanjuje kut nagiba broda. Okomiti razmak izmeu broda i obale mjerise osjetilima (senzorima) postavljenih na rampi, koji ukljuuju ureaje za podizanje rampe s

Str. 51


53/117

BRODSKI PREKRCA JNISUSTA VI Ante agalj

kojim se nadoknauju razlike u vodostaju i u gazu broda, to se ne vri pri svakom prolazuvozila (ne kod manjih promjena gaza broda) i na taj nain se tedi na radu vitla.

Konstrukcija rampe obino se sastoji od uzduno oploenih nosaa, koji imaju na svakojstrani (bonim) jake nosae koji preuzi

Documents

BRODSKI PREKRCAJNI SUSTAVI