Broj 1/2016medulin.hr/dokumenti/RAD UPRAVE/SLUŽBENE NOVINE OPĆINE/SLUŽ… · Uvjeti gradnje elektroenergetskih objekata i mreţe te javne ... (tipologija, struktura, vrsta i

Broj 1/2016

04.03.2016.

1 StranaSLUŽBENE NOVINE OPĆINE MEDULINBroj: 1/2016.

SADRŽAJ:

1. OdlukaodonošenjuUrbanističkogplanauređenjaPOMER-građevinskopodručjenaselja ..22. OdlukaodonošenjuUrbanističkogplanauređenjaBANJOLE-građevinsko

područjenaselja ...................................................................................................................313. Odlukaoraspoređivanjusredstavazaredovitofinanciranjepolitičkihstranakaičlanova

predstavničkogtijelaizabranihslistegrupebiračaizproračunaOpćineMedulin za2016.godinu .....................................................................................................................61

4. Odlukaozaključivanjusporazumaouređivanjumeđusobnih odnosa–VicenzoOlivoAiello ..............................................................................................63

5. Odlukaokoncesijizakoncesijunapomorskomdobruusvrhupotapanjainakon potapanjagospodarskokorištenjeadmiralskogbroda„Vis“ ................................................64

6. OdlukaoII.izmjenamaidopunamasrednjoročnog(trogodišnjeg)planadavanja koncesijanapodručjuopćineMedulinzarazdobljeod2015.–2017.godine ......................67

7. GodišnjiplandavanjakoncesijanapodručjuopćineMedulinza2016.godinu ....................698. Obavijestonamjeridavanjakoncesijenapomorskomdobruusvrhuizgradnjei

korištenjalukeposebnenamjene–lukanautičkogturizma,sidrište„Vinkuranskauvala“. .....719. Obavijestonamjeridavanjakoncesijenapomorskomdobruusvrhuizgradnjeikorištenja

lukeposebnenamjene–sportskaluka„PodLiom“Banjole ...................................................7710. Izvješćeostanjusustavacivilnezaštiteu2015.godine .......................................................8311. Smjernicezaorganizacijuirazvojsustavacivilnezaštitenapodručjuopćine

Medulinza2016.-2019.godinu ........................................................................................... 11112. Odlukaoorganiziranjuposlovasavjetovanjazaobavljanjedjelatnosticivilnezaštite

napodručjuopćineMedulin ...............................................................................................11913. GodišnjiplanrazvojasustavacivilnezaštitenapodručjuopćineMedulinza2016.godinu ..........12014. OdlukaoutvrđivanjuprijedlogaEtičkogkodeksaslužbenikainamještenika

OpćineMedulin ..................................................................................................................12215. OdlukaoutvrđivanjuprijedlogaEtičkogkodeksavijećnikaopćinskogvijeća,načelnika

općine,zamjenikanačelnika,članovaupravatrgovačkihdruštvairavnateljaustanova čijijeosnivačOpćinaMedulin ............................................................................................123

16. OdlukaopokretanjupostupkazaizmjenustatusaopćineMedulinustatusgrada ...........124

OBJAVA:

1. Odlukaokorištenjuslužbenihosobnihautomobila,mobilnihtelefona,redovnih zrakoplovnihlinija,poslovnihkreditnihkarticaisredstavareprezentacije ..........................125

Medulin,04.03.2016.

“Službene novine” Općine Medulin izdaje Općina Medulin.Godišnja pretplata iznosi 500,00 Kn i uplaćuje se na IBAN: HR1223400091826300008

Uredništvo: OPĆINA MEDULIN, Medulin, Centar 223Glavni urednik: GORAN BUIĆ, dipl. ing.tel.: 385-650 - centrala 385-652 - tajništvofax: 385-660e-mail: [email protected]

Strana 2 SLUŽBENE NOVINE OPĆINE MEDULINBroj: 1/2016.

Oznaka obrasca: 1367 1/29

Na temelju ĉlanka 100. Stavak 7. Zakona o prostornom ureĊenju i gradnji („Narodne novine“, broj76/07,38/09,55/11,90/11,50/12,55/12i80/13.), ĉlanka 188. Zakona o prostornom ureĊenju („Narodne novine“, broj 153/13.) i ĉlanka 13. Statuta Općine Medulin (Sluţbene novine Općine Medulin, broj 02/13.), Općinsko vijeće Općine Medulin, na 24.sjedniciodrţanoj 04.oţujka 2016.godine, donosi slijedeću:

O D L U K U o donošenju

Urbanistiĉkog plana ureĊenja Pomer-graĊevinsko podruĉje naselja

Ĉlanak 1. (1) Ovom se Odlukom donosi Urbanistiĉki plan ureĊenja Pomera –GraĊevinsko

podruĉje naselja (daljeutekstu:Plan).

Ĉlanak 2. (1) Plan je dio ove Odluke, a sastoji se od tekstualnog i grafiĉkog dijela te obveznih

priloga. IzraĊivaĉ Plana je „AD-arhitekturaidizajn“ d.o.o. Pula. (2) Tekstualni dio Plana sadrţi:

I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

0. Opće odredbe 1. Uvjeti odreĊivanja i razgraniĉavanja površina javnih i drugih namjena 2. Uvjeti smještaja graĊevina gospodarskih djelatnosti 3. Uvjeti smještaja graĊevina društvenih djelatnosti 4. Uvjeti i naĉin gradnje stambenih graĊevina 5. Uvjeti ureĊenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, elektroniĉke

komunikacijske mreţe s pripadajućim objektima i površinama 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreţe 5.2. Uvjeti gradnje elektroniĉke komunikacijske mreţe 5.3. Uvjeti gradnje elektroenergetskih objekata i mreţe te javne rasvjete 5.4. Vodoopskrba 5.5. Odvodnja 5.6. Opskrbaplinom 6. Uvjeti ureĊenja javnih zelenih površina 7. Mjere zaštite prirodnihikulturno-povijesnih cjelina i graĊevina i ambijentalnih

vrijednosti 8. Postupanjesotpadom 9. Mjere sprjeĉavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 10. Mjereprovedbeplana

(3) Grafiĉki dio Plana sadrţi: (4)

GRAFIĈKI DIO 0 Granicaobuhvata 1:2000 1. Korištenje i namjena površina 1:2000 2. Prometna uliĉna i komunalna infrastrukturna mreţa

2.1. Promet 1:2000 2.2. Telekomunikacijeiplinoopskrba 1:2000

2.3.1. Vodoopskrba 1:2000 2.3.2. Odvodnjaotpadnihioborinskihvoda

2.4. Elektroopskrba ijavnarasvjeta 1:2000 3. Uvjeti korištenja, ureĊenja i zaštite površina 1:2000



4. Naĉin i uvjeti gradnje 1:2000

II. OBRAZLOŢENJE

1. POLAZIŠTA 1. Uvod

1.1. Poloţaj znaĉaj I posebnosti dijela naselja u prostoru 1.1.1. Osnovnipodaciostanjuuprostoru 1.1.2. Prostorno razvojne znaĉajke 1.1.3. Infrastrukturnaopremljenost 1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesneiambijentalnevrijednostiiposebnosti 1.1.5. Obveze iz planova šireg podruĉja /obuhvat, broj stanovnika i stanova, gustoća

stanovanja i izgraĊenosti/ 1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograniĉenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske

podatke,teprostornepokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA 2.1. Ciljevi prostornog ureĊenja općinskog znaĉaja

2.1.1. Demografskirazvoj 2.1.2. Odabirprostorneigospodarskestrukture 2.1.3. Prometnaikomunalnainfrastruktura 2.1.4. Oĉuvanje prostornih posebnosti

2.2. Ciljevi prostornog ureĊenja 2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj

stanovnika, gustoću stanovanja, obiljeţja izgraĊene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza,prirodnihikulturno-povijesnihiambijentalnihcjelina

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i ureĊenja prostora 3.2. Osnovnanamjenaprostora 3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, naĉin korištenja i ureĊenja površina 3.4. Prometna i uliĉna mreţa 3.5. Komunalna infrastrukturna mreţa 3.6. Uvjeti korištenja, ureĊenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i naĉin gradnje 3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih

cjelina 3.7. Sprjeĉavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

PRILOZI

IIII. STRUĈNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO- PLANSKARJEŠENJA

IV. POPISSEKTORSKIHDOKUMENATAIPROPISA V. ZAHTJEVI, SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA PREMA POSEBNIM PROPISIMA VI. IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ RASPRAVI



VII. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI VIII. IZVJEŠĆE O PONOVNOJ JAVNOJ RASPRAVI IX. IZVJEŠĆE O II.PONOVNOJ JAVNOJ RASPRAVI X. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA XI. SAŢETAK ZA JAVNOST XII. STRUĈNI IZRAĐIVAĈ

ODREDBE ZA PROVEDBU OPĆE ODREDBE

Ĉlanak 3. (1) Općina Medulin je Odlukom o izradi (“Sluţbene novine Općine Medulin”, br.10/2009 i IzmjenomidopunomOdlukeo izradi br. 03/2011 .) i Prostornim planom ureĊenja Općine Medulin (“Sluţbene novine Općine Medulin”, br. 2/07 i 5/11) utvrdila potrebu izrade urbanistiĉkog plana ureĊenja Pomer graĊevinskog podruĉje naselja . (2) Urbanistiĉki plan ureĊenja Pomera (UPU) graĊevinsko podruĉje naselja (u daljnjem tekstu : Plan ) izraĊuje se sukladno Zakonu o prostornom ureĊenju i gradnji (“Narodne novine”, br. 76/07, 38/09 , 55/11, 90/11 i 50/12.), Zakonu o prostornom ureĊenju (“Narodne novine”, br. 153/13) iProstornomplanu ureĊenja Općine Medulin (“Sluţbene novine Općine Medulin”, br. 2/07 i 5/11). Sadrţaj Plana odreĊen je Pravilnikom o sadrţaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (“Narodne novine”,br.106/98,39/04,45/04,163/04.)

Ĉlanak 4.

(1) Plan se donosi za podruĉje obuhvata prikazano u grafiĉkom dijelu Plana, ukupne površine 43,84 Ha

Ĉlanak 5. (1) Na podruĉju obuhvata Plana ureĊenje prostora, izgradnja i rekonstrukcija graĊevina

na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje kojim se mijenja stanje u prostoru mora biti u skladu s odredbama ovog Plana, te posebnim uvjetima utvrĊenim na temelju zakona i drugih propisa.

(2) Izuzetno, mikrolokacija prikljuĉaka pojedinih graĊevnih ĉesticana javneprometniceodreĊene ovim Planom moţe se utvrditi i u postupku izdavanja akata kojima se dozvoljava gradnja, pri ĉemu su moguća odstupanja zbog konfiguracije terena, imovinsko-pravnihodnosa,katastra i sl. (3) Unutar obuhvata Plana moţe se graditi samo na ureĊenom graĊevinskom zemljištu. UreĊenje graĊevinskog zemljišta podrazumijeva :

imovinsko– pravnupripremu, pristupniput, propisan broj parkirališnih mjesta prikljuĉak na niskonaponsku mreţu prikljuĉak na sustav vodoopskrbe i sustav odvodnje otpadnih voda odnosno vlastiti

zatvoreni sustav kanalizacije s proĉišćavanjem, iznimno, u izgraĊenim dijelovima graĊevinskih podruĉja naselja na podruĉjima gdje nije izgraĊen sustav javne odvodnje za obiteljske graĊevine opterećenja do 10 ES, obavezno je ispuštanje otpadnih voda u sabirnejame.

Ĉlanak 6.

(1) Rekonstrukcija postojećih graĊevina moţe se dozvoliti pod sljedećim uvjetima: - da se ne mijenja postojeći karakter izgradnje (tipologija, struktura, vrsta i naĉin gradnje i sl.) i

prostorniodnosiususjedstvu, - da se ne pogoršaju postojeći uvjeti boravka u susjednim graĊevinama, - da se namjena graĊevine uskladi s namjenom podruĉja /zone/ ili da se zadrţi postojeća

namjena graĊevine u preteţitom dijelu, - da se promet u mirovanju riješi u skladu s ukupnimodredbamaovogPlana.



Ĉlanak 7.

(1) Povijesna jezgra naselja razgraniĉuje se na obuhvat zbijenog dijela naselja (utvrĊenim PPUO Medulin kao zbijeni dio naselja koji obuhvaća izgraĊeni i neizgraĊeni dio naselja) i obuhvat podruĉja posebnih uvjeta gradnje koji obuhvaća iskljuĉivo izgraĊeni dio naselja sa pripadajućim gospodarskim površinama.

Planom se utvrĊuje podruĉje posebnih uvjeta gradnje kao povijesno podruĉje naselja – uţa jezgra za koje se propisuju posebni uvjeti gradnje prilagoĊeni postojećem stanju a u skladu saOdredbamaPPUOMedulinzazbijenidionaselja.

(2) Granica zbijenog dijela naselja utvrĊena PPUO Medulin razlikuje se od obuhvata podruĉja posebnih uvjeta gradnje utvrĊene ovim Planom. U obuhvatu granica zbijenog dijela naselja nalaze se i velike neizgraĊene površine te utvrĊivanje uvjeta gradnje prilagoĊenih postojećem stanju a u skladu sa Odredbama PPUO Medulin za „ takav“ zbijenidionaseljanebibiloprimjereno.

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIĈAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Ĉlanak 8. (1) Površina obuhvata ovog Plana, obzirom na naĉin korištenja, namjenu i organizaciju prostora, razgraniĉena je na površine:

javnih namjena drugih namjena

(2) Površine javnih namjena u podruĉju obuhvata Plana su: površine javne i društvenenamjene- D7-vjerska površine javnih prometnih površina i parkirališta površine infrastrukturnih sustava (vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba, plinoopskrba) javne zelene površine – Z1 površina groblja – G

(3) Površine drugih namjena u podruĉju obuhvata Plana su: površina stambene namjene - S površine mješovite namjene ( preteţito stambene M1; preteţito poslovne M2) površine sportsko-rekreacijskenamjene– R1 površine sportske luke-LS površine zaštitnog zelenila – Z

(4) Razgraniĉenje prema namjeni i korištenju površina prikazano je u kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:2000.

POVRŠINE JAVNIH NAMJENA

Ĉlanak 9. Površine javne i društvene namjene – D 7

(1) Zone javne i društvene namjene (planska oznaka D7) namijenjene su gradnjigraĊevina, - vjerskenamjene.

Ĉlanak 10. Površine javnih prometnih površina i parkirališta

(1) Zone javnih prometnih površina namijenjene su gradnji javnih kolnih, kolno-pješaĉkih i servisnih prometnica te ureĊenju zelenila uz prometnice, u skladu sa grafiĉkim prikazima Plana.

Ĉlanak 11. Površine infrastrukturnih sustava (vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba, plinoopskrba)

(1) Zone (koridori) infrastrukturnih sustava namijenjene su gradnji iskljuĉivo graĊevina infrastrukture.

(2)Osimuzonama koje su u grafiĉkom dijelu Plana oznaĉene kao zone infrastrukturnih sustava, graĊevine infrastrukture mogu se graditi i u zonama drugih namjena.



Ĉlanak 12.

Javne zelene površine – Z1 – javni park (1) Javni parkovi ureĊivat će se trasiranjem pješaĉkih staza, opremanjem potrebnim

rekvizitima, saniranjem postojećih i sadnjom odgovarajućih novih vrsta biljnog materijala.

Ĉlanak 13. Površina groblja – G (1) Površina groblja grafiĉki je prikazana na kartografskim prikazima 1 i 4. (2) Dozvoljavaseizgradnjairekonstrukcija unutar planirane površine groblja. (3) Uvjeti ureĊenja i naĉin korištenja površine groblja definirani su zakonskom regulativom. (4) Groblje mora biti prikljuĉeno na javne infrastrukturne i komunalne mreţe (promet,

elektroopskrba,vodoopskrbaiodvodnja). POVRŠINE DRUGIH NAMJENA

Ĉlanak 14. Površina stambene namjene - S

(1) Zone stambene namjene - stanovanje namijenjene su gradnji, rekonstrukciji iodrţavanju (u daljnjem tekstu: gradnja) prvenstveno stambenih graĊevina., u koje se prema ovim odredbamasvrstavaju:

- obiteljske kuće - višestambene graĊevine

(2) Obiteljskom stambenom graĊevinom smatra se graĊevina sa maksimalno tri stambene jedinice, a višestambenom graĊevinom smatra se graĊevina koja ima ĉetiri do najviše šest stambenih ili drugih jedinicanamijenjenihobavljanjuposlovnihdjelatnosti.

(3)Zonestambenenamjene- stanovanje- dodatno se dijele prema naĉinu gradnje na podzone obiteljskih graĊevina i podzone višestambenih graĊevina.

Ĉlanak 15. Površine mješovite namjene ( preteţito stambene M1; preteţito poslovne M2) (1) Zone mješovite namjene namijenjene su gradnji stambenih graĊevina, graĊevina gospodarske namjene (ugostiteljske turistiĉke - hoteli, usluţne, trgovaĉke, poslovne, zanatske, komunalno servisne i sliĉne namjene) - te graĊevina javne i društvene namjene. U zonama mješovite namjene mogu se graditi i graĊevine ĉija je namjena kombinirana od navedenih pojedinaĉnih namjena.

(2) Zone mješovite namjene (planska oznaka M1) namijenjene su gradnji graĊevina mješovite – preteţito stambene namjene a moguća je i gradnja pojedinaĉnih graĊevina gospodarske- poslovne, te javne i društvene namjene.

(3) Zone mješovite namjene (planska oznaka M2) namijenjene su gradnji graĊevina mješovite – preteţito poslovne namjene a moguća je i gradnja pojedinaĉnih graĊevina stambene namjene, te javne i društvene namjene (upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, kulturne i dr.).

Ĉlanak 16. Sport (planska oznaka R1) (1) Zone sporta namijenjene su ureĊenju otvorenih sportskih igrališta, svlaĉionica,gradnjimanjih ugostiteljskih graĊevina te instalacija, naprava i ureĊaja za sport i rekreaciju.

Ĉlanak 17.

Površine luke posebne namjene - LS - sportska luka (1) Površine luke posebne namjene - sportska luka su kopnene i morske površine

potrebne zadjelatnostiluke. (2) Uvjeti izgradnje i korištenja luke definirani su poglavljem 5.1.11. ovih Odredbi.



Ĉlanak 18. Površine zaštitnog zelenila – Z

(1) Površine zaštitnog zelenila predstavljaju negradive površine na kojima nije moguća gradnja graĊevina osim graĊevina komunalne infrastrukture.

(2) Površine zaštitnog zelenila formirat će se i uz kolne prometnice s osnovnim ciljem zaštite stambene izgradnje od negativnih utjecaja koji nastaju upotrebom prometnice. 2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Ĉlanak 19.

(1) Uvjeti smještaja graĊevina gospodarske namjene odnose se na graĊevine gospodarske i poslovne namjene koje se grade u zonama mješovite namjene (M1 i M2). (2) Pod graĊevinama gospodarske namjene, prema ovim odredbama, smatraju se graĊevine ugostiteljske turistiĉke namjene - hoteli(kojezadovoljavajuposebnepropiseizoblastiugostiteljstva i turizma), usluţne, trgovaĉke, poslovne, zanatske, komunalno servisne i sliĉne namjene. (3) U zonama mješovite namjene M1 mogu se graditi pojedinaĉne smještajne graĊevine gospodarske namjene - hoteli kapaciteta do 25 kreveta a u zonama mješovite namjene M2 kapacitetado50kreveta.

(4) Ukupan dozvoljeni broj smještajnih kapaciteta u hotelima u obuhvatu Plana u zonama mješovite namjene(M1iM2)iznosikumulativno100kreveta (5) Prema naĉinu gradnje graĊevine gospodarske namjene mogu se graditi iskljuĉivo kao slobodnostojeće graĊevine. Iznimno u izgraĊenim i podruĉjima posebnih uvjeta gradnje mogu se graditi i dvojne /poluugraĊene/ i ugraĊene graĊevine.

Ĉlanak 20. OBLIK I VELIĈINA GRAĐEVNE ĈESTICE

(1) Minimalna površina graĊevne ĉestice graĊevina gospodarske namjene iznosi: za graĊevine ugostiteljske turistiĉke namjene - hotelikapacitetado24krevetai

za usluţne, trgovaĉke, poslovne, zanatske, komunalno servisne i sliĉne namjene - minimalno900m2

za graĊevine ugostiteljske turistiĉke namjene - hoteli kapaciteta od 25 do 50kreveta- minimalno1200m2

Ĉlanak 21.

GRAĐEVNI PRAVAC (1)GraĊevni pravac odreĊuje se na udaljenostiodminimalno5mdomaksimalno15mod regulacione linije. Iznimno u zonama mješovite namjene graĊevni pravac moţe se odrediti i na udaljenosti većoj od15modregulacionelinije (2) Iznimno kod rekonstrukcija postojećih graĊevina graĊevni pravac moţe se odrediti na udaljenostimanjojod5m.

Ĉlanak 22.

GRADIVI DIO GRAĐEVNE ĈESTICE (1) Gradivi dio graĊevne ĉestice za gradnju slobodnostojeće graĊevine odreĊuje se tako

da je graĊevina s jedne ili više strana odreĊena graĊevnim pravcem, a od granice susjedne graĊevne ĉestice mora biti udaljena najmanje 5 m.

(2) Iznimnou zonama mješovite namjene planske oznake M2/1, M2/2, M2/5 i M2/6 gradivi dio graĊevne ĉestice prema moru propisuje se na minimalnoj udaljenosti od 10m od granice graĊevne ĉestice.

Ĉlanak 23. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ĈESTICE

(1) IzgraĊenost graĊevne ĉestice iznosi: - unutarobalnogpojasaod100m

najmanja dozvoljena izgraĊenost i 0,15



najveća dozvoljena izgraĊenost 0,25 najveći koeficijent iskoristivosti 0,5

- uostalimzonama najmanjadozvoljena izgraĊenost 0,15, najveća dozvoljena izgraĊenost 0,3 najveći koeficijent iskoristivosti 0,8

Ĉlanak 24.

VISINA GRAĐEVINA (1) Maksimalna visina graĊevina iznosi : - unutarobalnogpojasaod100m– 6,00m - uostalimzonama- 10,00m (2)SvegraĊevine mogu imati tri nadzemne i jednu ili više podzemnih etaţa.

Ĉlanak 25.

VRSTA KROVA, NAGIB I POKROV (1) Krovišta graĊevina mogu biti kosa – dvovodna ili razvijena u više kosih krovnih ploha, ravna(snagibomdo5%)ilikombinirana.

(2) Vrsta pokrova treba odreĊuju se ovisno o specifiĉnostima graĊevine i okolnog ambijenta, primjenjujući propise za nagibe krovnih ploha ovisno o vrsti pokrova.

Ĉlanak 26.

UVJETI ZA IZGRADNJU POMOĆNIH GRAĐEVINA I OGRADA (1) GraĊevna ĉestica moţe biti ograĊena (2) Visina ograde moţe iznositi 1,5 m kada se izvodi uz kombinaciju niskog punog zida

(max1,0mvisine)itransparentneograde. (3) Pomoćne graĊevine za smještaj vozila - garaţe ili nadstrešnice mogu se graditi samo

unutar gradivog dijela graĊevne ĉestice i u okviru najveće dozvoljene izgraĊenosti graĊevne ĉestice.

Ĉlanak 27.

UVJETI ZA SMJEŠTAJ VOZILA (1) Na graĊevnim ĉesticama gospodarske namjene potrebno je osigurati parkirališna

mjesta u skladu sa odredbama ovog Plana i posebnom odlukom Općine Medulin.

Ĉlanak 28. UVJETI ZA ARHITEKTONSKO OBLIKOVANJE (1) Svaka intervencija u prostoru mora biti izvedena uz uvjet poštivanja postojeće strukture u arhitektonskom i urbanistiĉkom smislu. (2) Kod oblikovanja graĊevina moraju se uvaţavati karakteristike kvalitete i tradicijegradnje na lokalnom podruĉju, te upotrebljavati kvalitetni detalji, proporcije i materijali. Gabariti novih graĊevina moraju se oblikovati u odnosu prema pripadajućoj graĊevnoj ĉestici, te prema susjednim postojećim graĊevinama i prevladavajućom kvalitetnom organizacijom vanjskih površina. Fasadni otvori u pravilu su zaštićeni od sunca škurama ili griljama.

Ĉlanak 29. UVJETI ZA HORTIKULTURNO UREĐENJE GRAĐEVNE ĈESTICE (1) GraĊevne ĉestice gospodarske proizvodne i poslovne namjene moraju se hortikulturnoureditiu min 20 % dijelu graĊevne ĉestice a graĊevne ĉestice ugostiteljsko-turistiĉke namjene u min. 40% površine graĊevne ĉestice.

Ĉlanak 30. UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA POSLOVNE NAMJENE UNUTAR ZONE LUKE



(1) Uvjeti smještaja graĊevina poslovne namjene odnose se na graĊevine poslovne namjenekojesegradeunutarzoneluka- kopnenidio.

(2) Unutar kopnenog dijela luke moţe se graditi jedna ili više pojedinaĉnih graĊevina poslovne ( sloţena graĊevina) - preteţito usluţne namjene (ugostiteljske, usluţne, trgovaĉke, poslovne, zanatske, komunalno servisne i sl. namjene) pod slijedećim uvjetima: OBLIK I VELIĈINA GRAĐEVNE ĈESTICE

(1) Minimalna površina graĊevne ĉestice iznosi 500 m2: GRAĐEVNI PRAVAC (1)GraĊevni pravac odreĊuje se na udaljenosti odminimalno5modregulacionelinije. GRADIVI DIO GRAĐEVNE ĈESTICE

(1) Gradivi dio graĊevne ĉestice za gradnju slobodnostojeće graĊevine odreĊuje se tako da je graĊevina s jedne ili više strana odreĊena graĊevnim pravcem, a od granice susjedne graĊevne ĉesticemorabitiudaljenanajmanje5m. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ĈESTICE

(1)Koeficijent izgraĊenosti graĊevne ĉestice iznosi 0,3 ali ne više od 200 m2 graĊevinske brutto površine

(2)Koeficijent iskoristivosti graĊevne ĉestice iznosi 0,6 ali ne više od 200 m2 graĊevinske brutto površine VISINA GRAĐEVINA

(1) Maksimalna visina graĊevina iznosi 5 m i dvije nadzemne etaţe. VRSTA KROVA, NAGIB I POKROV (1) Krovišta graĊevina mogu biti kosa – dvovodna ili razvijena u više kosih krovnih ploha, ravna (snagibomdo5%)ilikombinirana.

(2) Vrsta pokrova treba odreĊuju se ovisno o specifiĉnostima graĊevine i okolnog ambijenta, primjenjujući propise za nagibe krovnih ploha ovisno o vrsti pokrova. UVJETI ZA IZGRADNJU POMOĆNIH GRAĐEVINA I OGRADA

(1) GraĊevna ĉestica ne moţe biti ograĊena (2) Ne dozvoljava se izgradnja pomoćnih graĊevina

UVJETI ZA SMJEŠTAJ VOZILA (1) Na graĊevnim ĉesticama gospodarske namjene potrebno je osigurati parkirna mjesta

mjesta u skladu sa odredbama ovog Plana i posebnom odlukom Općine Medulin. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Ĉlanak 31.

(1) Odredbe o uvjetima smještaja graĊevina društvenih djelatnosti odnose se na graĊevine javne i društvene namjene (upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, kulturne, vjerske isliĉne namjene) koje se mogu graditi u zonama javne i društvene djelatnosti , unutar zona stambene namjene i mješovite namjene.

Ĉlanak 32.

(1) Uvjeti smještaja i gradnje graĊevina društvenih djelatnosti u zonama stambene namjene utvrĊivat će se na temelju odredaba ovog Plana i odredaba prostornog plana šireg podruĉja, vlasništvo nad zemljištem i aţurno stanje katastarske izmjere. Prema naĉinu gradnje graĊevine društvenih djelatnosti mogu se graditi kao slobodnostojeće i poluugraĊene graĊevine.

Ĉlanak 33.

OBLIK I VELIĈINA GRAĐEVNE ĈESTICE (1) Površina graĊevne ĉestice mora zadovoljavati slijedeće uvjete:

- slobodnostojeće i poluugraĊene graĊevine: - min600m2 (2)Minimalna širina graĊevne ĉestice na graĊevnom pravcu mora zadovoljavati slijedeće

uvjete: - slobodnostojeće graĊevine: - min16m

- poluugraĊene graĊevine: - min10m



Ĉlanak 34.

GRAĐEVNI PRAVAC (1) GraĊevni pravac odreĊuje se na udaljenosti od min 5 m, a max 15 m od granice

graĊevne ĉestice prema javnoj prometnoj površini.

Ĉlanak 35. GRADIVI DIO GRAĐEVNE ĈESTICE

(1) Gradivi dio graĊevne ĉestice odreĊuje se tako da je graĊevina s jedne ili više strana odreĊena graĊevnim pravcem, a od granice susjedne graĊevne ĉestice mora biti udaljena najmanje5m.

Ĉlanak 36.

IZGRAĐENOST I ISKORISTIVOST GRAĐEVNE ĈESTICE (1)Kod graĊevina javne i društvene namjene najmanja dozvoljena izgraĊenost iznosi 0,15 , najveća dozvoljena izgraĊenost 0,3, a iskoristivost 1,2.

Ĉlanak 37. VISINA GRAĐEVINA

(1) Maksimalna visina graĊevina iznosi : - unutarobalnogpojasaod100m- 8,00m - uostalimzonama- 10,00m (2) Sve graĊevine mogu imati tri nadzemne i jednu ili više podzemnih etaţa.

Ĉlanak 38. VRSTA KROVA, NAGIB I POKROV (1) Krovišta graĊevina mogu biti kosa – dvovodna ili razvijena u više kosih krovnih ploha,ravna(snagibomdo5%)ilikombinirana.


Ĉlanak 39.

UVJETI ZA IZGRADNJU POMOĆNIH GRAĐEVINA I OGRADA (1) GraĊevna ĉestica moţe biti ograĊena samo kada to zahtijevaju posebni uvjeti

namjene (npr.djeĉji vrtić) (2) Visina ograde moţe iznositi 2,0 m kada se izvodi uz kombinaciju niskog punog zida

(max1,0mvisine)itransparentneograde. (3) Pomoćne graĊevine za smještaj vozila - garaţe ili nadstrešnice mogu se graditi samo

unutar gradivog dijela graĊevne ĉestice odreĊenog za gradnju osnovne graĊevine (4) Pomoćne graĊevine mogu se graditi samo u okviru najveće dozvoljene izgraĊenosti

graĊevne ĉestice.

Ĉlanak 40. UVJETI ZA SMJEŠTAJ VOZILA

(1) Na graĊevnim ĉesticama društvene namjene potrebno je osigurati parkirališna mjesta u skladu sa odredbama ovog Plana i posebnom odlukom općine Medulin.

Ĉlanak 41. UVJETI ZA ARHITEKTONSKO OBLIKOVANJE (1) Svaka intervencija u prostoru mora biti izvedena uz uvjet poštivanja postojeće strukture u arhitektonskom i urbanistiĉkom smislu. (2) Kod oblikovanja graĊevina moraju se uvaţavati karakteristike kvalitete i tradicije gradnje na lokalnom podruĉju, te upotrebljavati kvalitetni detalji, proporcije imaterijali.Gabaritinovih graĊevina moraju se oblikovati u odnosu prema pripadajućoj graĊevnoj ĉestici, te prema susjednim postojećim graĊevinama i prevladavajućom kvalitetnom organizacijom vanjskih površina. Fasadni otvori u pravilu su zaštićeni od sunca škurama ili griljama.



Ĉlanak 42.

UVJETI SMJEŠTAJA SPORTSKO REKREACIJSKIH GRAĐEVINA (1) Odredbe o uvjetima i naĉinu gradnje sportsko rekreacijskih graĊevna odnose se na

zahvateuprostoruunutarzonasportskorekreacijskenamjeneR1

Ĉlanak 43. UVJETI I NAĈIN GRADNJE GRAĐEVINA SPORTSKO REKREACIJSKE NAMJENE (1) Unutar zona sportsko rekreacijske namjene - sport (R1)mogu se graditi otvorenitereni za sport i rekreaciju te graĊevine prateće namjene (klubski prostori, svlaĉionice, tehniĉki prostori i sliĉne graĊevine u funkciji osnovne namjene do maksimalno 200 m2 graĊevinske (bruto) površine i graĊevine pomoćne namjene (manji usluţni i ugostiteljski sadrţaji do maksimalno 50m2 graĊevinske (bruto) površine). (2) Unutar zona sportsko rekreacijske namjene - rekreacija (R1) mogu se ureĊivati otvorena rekreacijska (trim staze i sl.) i djeĉja igrališta koji ne ulaze u obraĉun koeficijenta izgraĊenosti.


(1) Površina graĊevne ĉestice istovjetna površini prostorne cjeline utvrĊene u grafiĉkom dijeluplana

Ĉlanak 45. GRAĐEVNI PRAVAC

(1) GraĊevni pravac pratećih i pomoćnih graĊevina (graĊevina visokogradnje)odreĊuje se na udaljenosti od min 7 m od granice graĊevne ĉestice prema javnoj prometnoj površini.

Ĉlanak 46.

GRADIVI DIO GRAĐEVNE ĈESTICE (1) Gradivi dio graĊevne ĉestice pratećih i pomoćnih graĊevina odreĊen je s jedne ili više

strana graĊevnim pravcem, a sa ostalih strana mora biti min 4 m udaljen od granica susjednihgraĊevnih ĉestica. Otvorena sportska igrališta mogu se graditi i na granici graĊevne ĉestice kada je susjedna ĉestica javna prometna ili javna zelena površina.

Ĉlanak 47.

.IZGRAĐENOST I ISKORISTIVOST GRAĐEVNE ĈESTICE (1) najveća dozvoljena izgraĊenost graĊevne ĉestice iznosi 0,5 ali ne manje od 0,1 pri

ĉemu površine otvorenih igrališta ulaze u obraĉun koeficijenta izgraĊenosti (2) najveća dozvoljena graĊevinska (bruto) površina graĊevina visokogradnje iznosi :

Za graĊevine prateće namjene (klubski prostori, svlaĉionice, tehniĉki prostori i sliĉne graĊevine u funkciji osnovne namjene do maksimalno 200 m2

Za graĊevine pomoćne namjene (manji usluţni i ugostiteljski sadrţaji do maksimalno 50m2

Ĉlanak 48.

VISINA GRAĐEVINA (1) Maksimalna visina graĊevina sportsko rekreacijske namjene iznosi 10,00 m uz najviše

dvije nadzemne etaţe. (2) Maksimalna visina ograde igrališta utvrĊuje se po posebnom tehniĉkom propisu .

Ĉlanak 49.

Uvjeti za vrstu krova, nagib i vrstu pokrova, te uvjeti za izgradnju ograda utvrĊuju se sukladno uvjetima za gospodarske graĊevine.

(1) Ne dozvoljava se izgradnja pomoćnih graĊevina



4. UVJETI I NAĈIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Ĉlanak 50. (1) Odredbe o uvjetima i naĉinu gradnje stambenih graĊevina odnose se na graĊevine

stambene namjene koje će se graditi u zonama stambene namjene, te u zonama mješovite namjene.

Ĉlanak 51. (1) Uvjeti smještaja i naĉin gradnje graĊevina stambene namjene odreĊuju se na temelju

odredaba ovog Plana i odredbi prostornog plana šireg podruĉja. (2)Uzonistambene namjene , prema naĉinu gradnje, mogu se graditi :

- slobodnostojeće (pl.oznaka "SS"), - dvojne (poluugraĊene - pl.oznaka"D") - skupne graĊevine ( pl.oznaka "S") - mješovita gradnja ( pl.oznaka „M“)- svi naĉini gradnje a po naĉinu korištenja - obiteljske(pl.oznaka"OK"), - višestambene graĊevine ( pl.oznaka "VS") (3) Višestambene graĊevine mogu se graditi samo kao slobodnostojeće (4) Naĉin i uvjeti gradnje prikazani su u kartografskom prikazu br.4. ovog Plana.

Ĉlanak 52.

OBLIK I VELIĈINA GRAĐEVNE ĈESTICE (1) Kod stambenih graĊevina koje se grade unutar granica stambene namjene minimalna veliĉina graĊevne ĉestice odreĊuje se na slijedeći naĉin: - kod obiteljskih graĊevina: - za slobodnostojeće graĊevine - min500m2 - za poluugraĊene graĊevine- min400m2 - za ugraĊene graĊevine - min240m2 - kod višestambenih graĊevina: - min800m2 (2) Višestambene graĊevine mogu se graditi iskljuĉivo kao slobodnostojeće.

(3) Širina graĊevne ĉestice mora zadovoljavati slijedeće uvjete: Minimalna širina graĊevne ĉestice na graĊevnom pravcu odreĊuje se: - za slobodnostojeće graĊevine – 15m - za poluugraĊene graĊevine – 10m - za ugraĊene graĊevine – 6m

Ĉlanak 53.

GRAĐEVNI PRAVAC (1) GraĊevni pravac odreĊuje se tako da je njegova udaljenost od regulacijskogpravca: kod obiteljskih graĊevina : najmanje 5m, a najviše 15m. kod višestambenih : najmanje 7m, a najviše 15

(2) Iznimno kod rekonstrukcija postojećih graĊevina graĊevni pravac moţe se odrediti na udaljenosti manjoj od 5 m i na udaljenosti većoj od15modregulacionelinije.

Ĉlanak 54.

GRADIVI DIO GRAĐEVNE ĈESTICE (1) Gradivi dio graĊevne ĉestice odreĊuje se tako da je s jedne strane odreĊen graĊevnim pravcem, a na drugim stranama udaljenost od granice graĊevne ĉestice iznosi min 4 m za obiteljske kuće a za višestambene graĊevine min 5m ali ne manje od polovice visine graĊevine.

(2) Iznimnou zonama mješovite namjene planske oznake M2/1, M2/2, M2/5 i M2/6 gradivi dio graĊevne ĉestice prema moru propisuje se na minimalnoj udaljenosti od 10modgranice graĊevne ĉestice. (3) Iznimno,se udaljenost gradivog dijela graĊevne ĉestice obiteljske kuće moţe odrediti na udaljenosti i manjoj od 4 m ukoliko za to postoje opravdani razlozi (zaštitni pojas infrastrukture, zaštita okoliša i sl., te odredbe posebnih propisa) ali ne manje od polovice visine graĊevine.



(4) Kod poluugraĊenih i ugraĊenih graĊevina, površina gradivog dijela graĊevne ĉestice moţe se podudarati s granicom graĊevne ĉestice, dotiĉući se susjednih poluugraĊenih ili ugraĊenih graĊevina, a obavezno kada je širina graĊevne ĉestice manja od 12 m (za poluugraĊene) odnosno 8 m (za ugraĊene). (5) Gradivi dio graĊevne ĉestice za gradnju interpolirane graĊevine visokogradnje moţe se odrediti na granici susjedne ĉestice ukoliko je susjedna ĉesticajavna,parkovna(zazelenjena),odnosno prometna površina, te se prema toj ĉestici mogu izvoditi otvori.

Ĉlanak 55. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ĈESTICE (1) Kod stambenih graĊevina koeficijent izgraĊenosti (k-ig)iznosi: za slobodnostojeće graĊevine: - za graĊevne ĉestice od 500 - 800m2:0,30alinemanjeod0,10 - za graĊevne ĉestice od 800 - 1200m2:0,25alinemanjeod0,12 - za graĊevne ĉestice iznad 1200m2 : 0.20 ali ne manje od 0,15 - za poluugraĊene graĊevine: - za graĊevne ĉestice od 400 - 500m2:0,45alinemanjeod0,30 - za graĊevne ĉestice od 500-1000m2:0,40alinemanjeod0,25 - za graĊevne ĉestice iznad 1000m2: 0,35 ali ne manje od 0,15 - ugraĊene graĊevine: - za graĊevne ĉestice od 240 - 300m2:0,50alinemanjeod0,35 - za graĊevne ĉesticeod300- 500m2:0,45alinemanjeod0,25 - za graĊevne ĉestice iznad 500 m2: 0,35 ali ne manje od 0,15


(1) Najviša dozvoljena visina graĊevina stambene namjene iznosi - unutarobalnogpojasaod100m- 6,00m - usvimostalimzonama8,00m (2) Sve graĊevine stambene namjene mogu imati tri nadzemne i jednu ili više podzemnih

etaţa.

Ĉlanak 57. VRSTA KROVA, NAGIB I VRSTA POKROVA (1) Krovišta graĊevina mogu biti kosa – dvovodna ili razvijena u više kosih krovnih ploha, ravna(snagibomdo5%)ilikombinirana. (2) U pravilu,kosa krovišta moraju imati pokrov od kanalica ili sliĉnog materijala, te nagib krovnih ploha mora biti izmeĊu 18 i 24 stupnja s nagibom dijela krovnih ploha prema graĊevnoj liniji.

Ĉlanak 58. UVJETI ZA IZGRADNJU OGRADA I POMOĆNIH GRAĐEVINA

(1) Oko graĊevne ĉestice, namijenjene izgradnji stambene graĊevine, ograde se mogu graditi kao kamene, betonske, ţbukane, zelene ţivice ili uz kombinaciju niskog punog zida i zelene ţivice odnosno transparentne metalne ograde.

(2) Visina ogradnog zida moţe iznositi maksimalno 1,5m, pri ĉemu visina punog zida moţe biti maksimalno 1 metar. Kod graĊevnih ĉestica s razlikom u visini terena preko 0,5m ograda moţe na pojedinim dijelovima terena biti i viša od 1,5m, ali ne smijeninakojemdijeluterena premašiti visinu od 2,0m. U smislu ovih odredbi, visina nuţnog potpornog zida ne smatra sevisinomogradnogzida.

(3) Ograda svojim poloţajem, visinom i oblikovanjem ne smije ugroziti prometnu preglednost kolne površine, te time utjecatinasigurnostprometa.

(4) Pomoćne graĊevine mogu imati maksimalno jednu nadzemnu etaţu i maksim. visinu dosljemena4miulaze u izgraĊenost graĊevne ĉestice.



(5) Na graĊevnoj ĉestici stambene namjene mogu se graditi pomoćne graĊevine i najviše 2 garaţe, odnosno nadstrešnice, pri ĉemu ukupna bruto razvijena površina svih pomoćnih graĊevina ne smije premašiti 50m2. (6) Pomoćne graĊevine mogu se graditi: - iskljuĉivo izvan pojasa od 100 m od obalne linije - unutar gradivog dijela graĊevne ĉestice odreĊenog za gradnju osnovne graĊevine, kao sastavni dioosnovne graĊevine ili kao zasebna graĊevina, - unutar pojasa uz regulacijski pravac i meĊu sa susjednim graĊevnim ĉesticama, dubine najviše 7m raĉunajući od regulacijskog pravca, izvan širine gradivog dijela graĊevne ĉestice, tako da otvaranjem ulaznih vrata ne ulaze u slobodni profil javne prometne površine uz regulacijskipravac, - unutar pojasa uz granicu susjednih graĊevnih ĉestica nasuprot regulacijskom pravcu, dubine najviše 7m, duţ ĉitave te granice.

Ĉlanak 59.

UVJETI ZA SMJEŠTAJ VOZILA (1) Na graĊevnoj ĉestici stambene namjene potrebno je osigurati smještaj vozila u garaţi

(koja moţe biti u sklopu graĊevine stambene namjene ili kao pomoćna graĊevina) ili na parkirališnom mjestu.

Ĉlanak 60.

UVJETI ZA ARHITEKTONSKO OBLIKOVANJE (1) Svaka intervencija u prostoru mora biti izvedena uz uvjet poštivanja postojeće strukture u arhitektonskom i urbanistiĉkom smislu, odnosno mora biti usklaĊena s tom strukturom. (2) Kod oblikovanja graĊevina moraju se uvaţavati karakteristike kvalitete i tradicije gradnje na lokalnom podruĉju, te upotrebljavati kvalitetni detalji, proporcije i materijali. Gabariti novih graĊevina moraju se oblikovati u odnosu prema pripadajućoj graĊevnoj ĉestici, te prema susjednim postojećim graĊevinama i prevladavajućom kvalitetnom organizacijom vanjskih površina.

Ĉlanak 61. UVJETI ZA HORTIKULTURNO UREĐENJE GRAĐEVNE ĈESTICE (1)GraĊevne ĉestice stambene namjene moraju se hortikulturno urediti: - slobodnostojeće graĊevine:- min 40 % graĊevne ĉestice - poluugraĊene graĊevine: - min 20 % graĊevne ĉestice - ugraĊene graĊevine: - min 10 % graĊevne ĉestice Izuzetak od ove odredbe predstavljaju graĊevne ĉestice u podruĉju posebnih uvjeta gradnje manjeod240 m2 na kojima se ne propisuje obaveza hortikulturnog ureĊenja.

Ĉlanak 62. UVJETI ZA IZGRADNJU U PODRUĈJU POSEBNIH UVJETA GRADNJE

(1) Iznimno graĊevine koje će se graditi unutar podruĉja posebnih uvjeta gradnje izuzimajuseododredbi2.2. do 4.1.11. te se uvjeti za njihov smještaj i naĉin gradnje utvrĊuju:

- unutar granica iz stavka 1. ove odredbe moţe se dozvoliti interpolacija i nova gradnja na slobodnim graĊevnim ĉesticama radi popunjavanja postojećih ulica i graĊevinskih sklopova,

(2) Postojeće graĊevine mogu se rekonstruirati prema odredbama ovog Plana.

Ĉlanak 63. VELIĈINA GRAĐEVNE ĈESTICE: (1) minimalna površina graĊevne ĉestice iznosi : za graĊevina gospodarske namjene 500 m2 za graĊevine ugostiteljsko turistiĉke namjene - hoteli 300m2zasve ostale graĊevine gospodarske namjene. za graĊevine javne i društvene namjene



iznosi minimalno 300 m2 odnosno iznosi minimalno kao i veliĉina katastarske ĉestice ukoliko je istamanjaod300m2alinemanjeod150m2. za obiteljske stambene graĊevine iznosi minimalno 300 m2 odnosno kod interpolacija iznosi minimalno kao i veliĉina katastarske ĉestice ukoliko je ista manja od 300 m2

Ĉlanak 64. GRAĐEVNI PRAVAC se odreĊuje tako da se podudara sa graĊevnim pravcima susjednih graĊevina odnosno da je jednak graĊevnom pravcu jednog od susjednih graĊevina ili se odreĊuje na prostoru izmeĊu tih dviju graĊevnih pravaca susjednih graĊevina.

Ĉlanak 65. GRADIVI DIO GRAĐEVNE ĈESTICE odreĊen je s jedne ili više strana graĊevnim pravcem, a od granicesusjedne graĊevne ĉestice mora biti udaljena min 3 m. - iznimno, kod interpolacija, udaljenost od granice susjedne graĊevne ĉestice moţe biti i manja od 3 m ukoliko se ne pogoršaju bitni zahtjevi za graĊevinu ( stabilnost, zaštita od poţara, zdravlje i zaštita okoliša, sigurnost u korištenju, zaštita od buke i sl) na susjednim graĊevnim ĉesticama.

Ĉlanak 66. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ĈESTICE za graĊevine gospodarske namjene - najviše 50% površine graĊevne ĉestice, - iznimnozagraĊevina turistiĉke djelatnosti koje pruţaju uslugu smještaja gostiju- hoteli izgraĊenost iznosi najviše 30 % površine graĊevne ĉestice uz koeficijent iskoristivostido0,8. za graĊevine javne i društvene namjene najviše 50% površine graĊevne ĉestice, za stambene graĊevine za slobodnostojeće stambene graĊevine: - za graĊevne ĉestice od 400 - 800m2:0,30alinemanjeod0,10 - za graĊevne ĉestice od 800 - 1200m2:0,25alinemanjeod0,12 - za graĊevne ĉestice iznad 1200m2 : 0.20 ali ne manje od 0,15 - za poluugraĊene stambene graĊevine: - za graĊevne ĉestice od 320 - 500m2:0,45alinemanjeod0,30 - za graĊevne ĉestice od 500-1000m2:0,40alinemanjeod0,25 - za graĊevne ĉestice iznad 1000m2: 0,35 ali ne manje od 0,15 - za ugraĊene stambene graĊevine: - za graĊevne ĉesticeod240- 300m2:0,50alinemanjeod0,35 - za graĊevne ĉestice od 300 - 500m2:0,45alinemanjeod0,25 - za graĊevne ĉestice iznad 500m2: 0,35 ali ne manje od 0,15 Izuzetno kod gradnje na graĊevnim ĉesticama manjim od 300 m2 k-ig moţe iznositi 0,5, a kod interpolacija na graĊevnim ĉesticama manjim od 240 m2, kod graĊevina stambene namjene i kod ugraĊenih graĊevina gospodarske , javne i društvene namjene k-ig moţe iznositi 0,8.

Ĉlanak 67. VISINA GRAĐEVINA (1) Najviša dozvoljena visina graĊevina iznosi 10 m ali ne više od visine najviše postojeće susjedne graĊevine u uliĉnom nizu,

(2) Sve graĊevine mogu imati 1 ili više podzemnih etaţa.

Ĉlanak 68. VRSTA KROVA, NAGIB I POKROV

(1) GraĊevina mora imati kose krovne plohe s pokrovom kanalicama ili sliĉnim materijalom,uznagibkrovnihploha18-24°, odnosno krovovi mogu biti kombinirani - kosiiravniu



manjem dijelu, ureĊeni kao neprohodni ili prohodni (terasa) sa odgovarajućim pristupom i zaštitom u skladu sa posebnim propisima.

(2) Iznimno, dopuštena je i izgradnja graĊevine sa ravnim krovom, uz prethodno pribavljeno mišljenje Povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti idejnog projekta tijekom ishoĊenja akata kojima se dozvoljava gradnja a u skladu sa ukupnim odredbama ovoga Plana.

Ĉlanak 69.

UVJETI ZA IZGRADNJU POMOĆNIH GRAĐEVINA I OGRADA (1) Za uvjete gradne pomoćnih graĊevina i ograda primjenjuju se odredbe ĉlanka 4.1.9.

za stambene graĊevine.

Ĉlanak 70. UVJETI ZA SMJEŠTAJ VOZILA (1) Kod graĊevne ĉestice gdje su oblik i veliĉina graĊevne ĉestice takvi da se ne moţe riješiti smještaj vozila unutar graĊevne ĉestice sukladno Tabeli iz ĉlanku 4.2.8. odredbi ovog UPU-a ili se radi o graĊevnoj ĉestici bez kolnog ulaza, tada se smještaj vozila rješava na posebnim graĊevnim ĉesticama parkirališne namjene u skladu sa Odlukom o mirujućem prometu Općine Medulin.

Ĉlanak 71. UVJETI ZA ARHITEKTONSKO OBLIKOVANJE (1) Svaka intervencija u prostoru mora biti izvedena uz uvjet poštivanja postojeće strukture u arhitektonskom i urbanistiĉkom smislu. Sve planirane graĊevine se gabaritom moraju uklopiti u oblike i veliĉinu postojećih graĊevina (2) Kod oblikovanja graĊevina moraju se uvaţavati karakteristike kvalitete i tradicije gradnje na lokalnom podruĉju u pogledu primjene detalja, proporcija i materijala.GabaritinovihgraĊevina moraju se oblikovati u odnosu prema pripadajućoj graĊevnoj ĉestici, te prema susjednim postojećim graĊevinama i prevladavajućom kvalitetnom organizacijom vanjskih površina. Fasadni otvori u pravilu su zaštićeni od sunca škurama iligriljama.

Ĉlanak 72. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA (1) Rekonstrukcija postojećih graĊevina moţe se dozvoliti ukoliko se ne pogoršaju bitni zahtjevi za graĊevinu ( stabilnost, zaštita od poţara, zdravlje i zaštita okoliša, sigurnost u korištenju, zaštita od buke i sl) na susjednim graĊevnim ĉesticama. 5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I PREMANJA PROMETNE, KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŢE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Ĉlanak 73. (1) Ovim Planom utvrĊene su trase, koridori, zaštitni koridori i graĊevine prometnih,

komunikacijskih,vodnogospodarskihienergetskihsustava. (2) Mjesto i naĉin prikljuĉivanja graĊevina na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu

odredit će nadleţno tijelo ili trgovaĉko društvo uz primjenu odgovarajućih propisa, kao iuobiĉajenih pravila graditeljske struke, u postupku izdavanja akata kojima se dozvoljava gradnja.

(3) Koridori javnih prometnih površina namijenjeni su gradnji javnih kolnih i kolno-pješaĉkih prometnica. Grafiĉki prikaz tog koridora ujedno predstavlja crtu razgraniĉenja i dodira zone namijenjene javnim prometnim površinama i zona drugih namjena.

(4) Zaštitni koridori prometnica prikazani u grafiĉkom dijelu Plana predstavljaju planiranu rezervaciju prostora za izgradnju prometnica i podzemnih infrastrukturnih vodova.Unutar takoutvrĊenih zaštitnih koridora rezervacije prostora za gradnju prometnica ili dijelova prometnica ne postoji mogućnost gradnje graĊevina visokogradnje, niti graĊevina infrastrukture osim infrastrukturnepodzemnemreţe. Postojeće graĊevine koje se nalaze unutar zaštitnog koridora prometnice, mogu se rekonstruirati iskljuĉivo u okviru postojećih tlocrtnih i visinskih gabarita.



(5) Komunalnu infrastrukturu planirati izvan kolnih površina ţupanijskih cesta (u pravilu u zelenom pojasu ţupanijskih cesta) te u skladu sa prethodno ishodovanim uvjetima nadleţne upravezaceste.

Ĉlanak 74. (1) Mjesto i naĉin opremanja zemljišta cestovnom i uliĉnom infrastrukturnom mreţom

prikazani su na kartografskom prikazu 2a. u grafiĉkog dijela Plana a opisani su uodgovarajućem poglavlju tekstualnog dijela.

(2) Mikrolokacija prometnica odreĊenih ovim Planom utvrĊuje se u postupku izdavanja akata kojima se dozvoljava gradnja, pri ĉemu su moguća minimalna odstupanja zbog konfiguracijeterena,imovinsko-pravnihodnosa,katastraisl.

Ĉlanak 75. (1) Mjesto i naĉin opremanja zemljišta komunalnom i komunikacijskom infrastrukturnom

mreţom prikazanisuodgovarajućim prikazima grafiĉkog dijela Plana (kartografski prikaz br.2.1 promet, 2.2 elektroniĉke komunikacije, 2.3.vodoopskrba, 2.3 odvodnja otpadnih voda) a opisani su u odgovarajućim poglavljima tekstualnog dijela.

(2)Elementi infrastrukturne mreţe utvrĊeni Planom smatraju se okvirnim, dok će se njihovamikrolokacijaodreditiupostupkuizdavanjaakatakojimasedozvoljavagradnja. 5.1.UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŢE

Ĉlanak 76.

(1) Planirano prometno rješenje unutar obuhvata Plana podrazumijeva regulaciju postojećih ulica, izgradnju novih ulica i kriţanja u razini, parkirališnih površina te pješaĉkih površina, na naĉin da se osigura usklaĊen razvoj kolnog i pješaĉkog prometa.

Ĉlanak 77. (1) Pored prometnica prikazanih u grafiĉkom dijelu Plana, za potrebe pristupa pojedinaĉnim graĊevnim ĉesticama, graditi se mogu, uz uvjet prethodnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, i druge prometnica koje nisu prikazane u grafiĉkom dijelu Plana. (2) U zbijenom dijelu naselja /jezgri/ (Uţa granica zbijenog dijela naselja) za potrebe pristupa postojećim graĊevinama mogu se graditi i druge kolno-pješaĉke površine koje nisu prikazane u grafiĉkom dijelu Plana.

Ĉlanak 78. (1) Sveprometnicasuukartografskomdijeluprikazanesasvojimkoridorimaukupne

širine. Presjeci koji su dati u koridorima su minimalni popreĉni profili prometnica a sastoje se od kolnika propisanog profila i pješaĉkog traka minimalne širine od 1,5m. Izvedeni koridor cesta moţe biti i veći, uz poštivanje tehniĉkih propisa i normi za projektiranje cesta.

(2) Za navedene ceste potrebno je pridrţavati se odredbi Zakona o cestama,Zakonaosigurnosti prometa na cestama te Pravilnika o uvjetima za projektiranje i izgradnju prikljuĉaka i prilazanajavnucestu. (3) Za ţupanijsku cestu utvrĊuje se temeljem Zakona o cestama ( NN 84/11, 22/13, 54/13 I 148/13) zaštitni pojas ţupanijske ceste u širini od 15m sa svake strane ( širina zaštitnog pojasa mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa), U zaštitnom pojasu ţupanijske ceste mogu se obavljati radovi, graditi graĊevine u skladu sa Zakonom o javnim cestama.

Ĉlanak 79. (1) Ako se na postojećim prometnicama, prilikom njihove rekonstrukcije u izgraĊenom dijelu naselja, ne mogu ostvariti slobodni profili zbog postojeće izgradnje, već poloţene mreţe infrastrukture ili sl., profil prometnice moţe biti i uţi od profila odreĊenogovimPlanomodnosnoposebnim općinskim propisom o prometnicama na podruĉju općine Medulin.



Ĉlanak 80. (1) GraĊevnu ĉesticu prometne površine ĉine: nasipi, usjeci, zasjeci, potporni zidovi,

obloţni zidovi, rigoli, bankine, pješaĉke površine i kolnik kao i eventualne biciklistiĉke staze. (2) GraĊevna ĉestica druge namjene prikljuĉuje se na javnu prometnu površinu u

pravilu po cijeloj svojoj duţini uz put. Kolni prikljuĉak mora zadovoljavati uvjete preglednosti u skladu s odgovarajućim vaţećim propisima.

(3) Nivelete prometnica postaviti tako da se zadovolje tehniĉko-estetskiuvjeti,uskladitiih s budućim graĊevinama u visinskom smislu, kao i graĊevinama koje postoje u podruĉju obuhvata Plana. Minimalni popreĉni nagibi prometnica moraju biti 2,5% u pravcu do najviše 5,0%ukrivini.

Ĉlanak 81. (1) GraĊevna ĉestica, namjenjena gradnji graĊevine, ne moţe imati neposredni kolni prilaz s javne ţupanijske niti lokalne ceste.

(2) Kod graĊevnih ĉestica koje se nalaze uz postojeće ili planirane javne prometnice izstavka 1. ove toĉke koje prolaze kroz ili uz graĊevinska podruĉja naselja, kolni prilaz graĊevnoj ĉestici nije omogućen neposredno s tih prometnica,

(3) Kod graĊevnih ĉestica gdje je postojeći kolni prilaz s mreţe javnih prometnica odreĊen prije donošenja ovog Plana neposredno s prometnice višeg reda, postoji mogućnost iskljuĉivo rekonstrukcije postojeće graĊevine u postojećim gabaritima. Prilikom izdavanja akta kojim se dozvoljava gradnja za rekonstrukciju postojeće graĊevine odredit će se kolni prilaz sdrugih prometnica, ukoliko postoje prostorni uvjeti prema odredbama ovog Plana. Ukoliko sepostojećim graĊevinama odredi kolni prilaz sa drugih prometnica odreĊenih ovim Planom, takve se graĊevine mogu rekonstruirati prema ukupnim odredbama ovog Plana

Ĉlanak 82. (1) Pješaĉke puteve izvesti od granitnih kocki, asfalta i sl., a rubove pješaĉkih puteva

završiti oborenim malim iviĉnjakom (varijanta kamene ploĉe). (2) Zbog niveliranja terena, a uz pješaĉke komunikacije potrebno je izvesti potporne

zidove. Ĉlanak 83.

(1) Prometnice projektirati i izgraditi na naĉin da udovolje svojoj namjeni, vaţećim propisimaistandardimatezahtjevimasigurnostiprometa. (2) Kod oblikovanja prometnica potrebno je pridrţavati Pravilnika o projektima potrebnim za osiguranje pristupaĉnosti graĊevina osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti(NN78/13.)iPravilnikaouvjetimazavatrogasnepristupe(NN35/94,55/94i142/03).U svrhu zaštite naselja od buke i sl., kod oblikovanja javnih prometnica, temeljem projektnedokumentacije i akta kojim se dozvoljava gradnja, moguće je postavljanje odgovarajućih naprava uskladusaposebnimpropisima. (3) Konaĉno rješenje pojedine prometnice definirat će se idejnim rješenjem odnosno projektomupostupkuizdavanjaakatakojimasedozvoljavagradnja. (4) Do izdavanja akata kojima se dozvoljava gradnja za prometne površine, graĊevne ĉestice drugih namjena mogu se osnivati do crte koja oznaĉava planirani koridor rezervacije prostora za gradnju prometne površine (ali ne manje od 4.25m od osi postojeće prometnice u sluĉajevima kada se nova prometnica proširuje podjednako sa obje strane postojeće prometnice). Po izdavanju akata kojima se dozvoljava gradnja za prometne površine, te na temelju njih i aţuriranog stanja katastarske izmjere, graĊevne ĉestice drugih namjena mogu se osnivati do granica graĊevne (katastarske) ĉestice prometne površine.

Ĉlanak 84. JAVNA PARKIRALIŠTA I GARAŢE

(1) U podruĉju obuhvata Plana planira se gradnja do 120 javnih parkirnih mjesta,ureĊenih asfaltom, betonskim elementima ili sliĉnim materijalom.

(2) UreĊenje javnih parkirališta planira se u obliku tzv. "zelenog parkirališta" koje podrazumijeva površinu maksimalno opremljenu drvoredima i zelenim otocima, a površine za



promet u mirovanju izvedene tzv. park prizmama i zatravljene.Preporuĉuje se na svakih 10 parkirnih mjesta izvesti 1 "zeleni otok" širine min.1,5m,

(3) Parkirališna mjesta su minimalnih dimenzija 5,0x2,5m odnosno 5.0x3.7m za automobil osobasainvaliditetomiosobasmanjenepokretljivosti.

(4) Na javnim parkiralištima treba osigurati od ukupnog broja najmanje 5% parkirališnih mjestazaautomobilosobasainvaliditetomiosobasmanjenepokretljivosti.

(5) Ovim se Planom ne planira prostor namijenjen izgradnji javni garaţa. U podruĉju obuhvata Plana moţe se planirati izgradnja javnih garaţa unutar mješovite namjene u skladu s uvjetima smještaja graĊevina gospodarske-poslovnenamjene.

Ĉlanak 85. UVJETI ZA SMJEŠTAJ VOZILA

(1) Naĉin i uvjete rješavanja prometa u mirovanju na podruĉju obuhvaćenom Planom odreĊivat će se posebnom odlukom općine Medulin o prometu u mirovanju, uz osnovno naĉelo da se potreban broj parkirališnih mjesta mora osigurati na graĊevnoj ĉestici na kojoj će se ostvariti namjeravanizahvatuprostoru,odnosno za koju se izdaje lokacijska (graĊevna) dozvola.

(2) Prilikom gradnje graĊevine stambene namjene parkirališna mjesta na vlastitoj graĊevnoj ĉestici moraju se smjestiti u pojasu izmeĊu graĊevnog i regulacijskog pravca.

(3) Parkirališna mjesta mogu biti izraĊena od asfalta, travnih ploĉa ili granitnih kocki. Max. uzduţni i popreĉni nagib parkirališta je 5,0%.

(4) Najmanji broj parkirališnih mjesta po odreĊenim djelatnostima Planom se utvrĊuje prematablici:

NAMJENA/DJELATNOST/SADRŢAJ PARKIRNAMJESTA 1. STAMBENA GRAĐEVINA 1 PM do 60m2 netto površine stambene

jedinice 2 PM preko 60m2 netto površine stambene jedinice

2.UREDI,ZDRAVSTVO,TRGOVINA

1 PM na 60m2 netto površine

3.VELETRGOVINA,PROIZVODNJA,ZANATSTVOISL

1PMna 100m2 netto površine

4. UGOSTITELJSKO TURISTIĈKE SMJEŠTAJNE GRAĐEVINE

1 PM po smještajnoj jedinici

5. UGOSTITELJSTVO, OSIMRESTORANA, ZDRAVLJAKA SLASTIĈARNICE I SL.

1parkirnomjestona10m2razvijene graĊevinske (brutto) površine objekta

6.RESTORAN,ZDRAVLJAK,SLASTIĈARNICA I SL.

1 parkirno mjesto na 4 sjedeća mjesta

7.GRAĐEVINE KULTURNIH DJELATNOSTI

1 PM na 7 sjedećih mjesta

8.SPORTSKEDVORANE,STADIONI,SPORTSKITERENIISL.

1PMna8gledalacaodnosnokorisnika

9. DJEĈJI VRTIĆI 1PMna10djece 10. ŠKOLE 1 PM po uĉionici 11. VJERSKE GRAĐEVINE 1PMna8sjedala 12. TRGOVAĈKI CENTRI (površine veće od1500m2)

1PM na 60 m2 netto površine prodajnog prostora

Ĉlanak 86. TRGOVI I DRUGE VEĆE PJEŠAĈKE POVRŠINE

(1) Unutar granice obuhvata Planamoguća je izgradnja trga i drugih većih pješaĉkih

površina unutar zone mješovite namjene.



(2) Trgovi i pješaĉke površine poploĉavaju se betonskim prefabriciranim elementima, kamenim ploĉama ili drugim materijalom predviĊenim idejnim rješenjem.

(3) Na trgovima i drugim pješaĉkim površinama predviĊeno je postavljanje elemenata urbaneopreme.

(4)Ovim Planom utvrĊuje se obaveza ureĊenja i izgradnje obalne šetnice “lungomare” duţ obalnog poteza, koja se, osim za pješaĉki promet, moţe koristiti i za biciklistiĉki, tealternativnituristiĉki prijevoz.

(5) Obalna šetnica “lungomare” javna je prometna površina, najmanje širine 3m kojom se mora omogućiti nesmetano korištenje, te u tom smislu i odvijanje prometa iz stavka 4. ovog ĉlanka. Poloţaj šetnice ucrtan je u kartografskimprilozimaovogPlana.

Ĉlanak 87.

POMORSKI PROMET (1) Površine luke razgraniĉuju se na kopneni dio (LS-2)imorskidio- akvatorijluke(LS-1).

(2)Unutarobuhvataakvatorijalukeposebnenamjene(LS-1)mogusegraditipotrebnegraĊevine i ureĊivati obalne površine (obalni zidovi, obale, molovi, lukobrani, ureĊeni prostori za manipulaciju i sliĉni graĊevni elementi), postavljati naprave i ureĊaji za privez plovila i signalizaciju, te obavljati i drugi sliĉni radovi potrebni za nesmetano funkcioniranje luke,premaposebnim propisima i standardima za tu vrstu graĊevina. (3)Unutar obuhvata kopnenog dijela luke (LS-2) mogu se graditi poslovne graĊevine, preteţito usluţne namjene (ugostiteljske, usluţne, trgovaĉke, poslovne, zanatske, komunalno servisne i sl. namjene),u funkciji pruţanja usluga korisnicima luke- ĉlanovima udruge po Posebnompropisu. (4) Luka posebne namjene-sportska luka Pomer ţupanijskog znaĉaja kapaciteta je minimalno50domaksimalno200vezova.

Ĉlanak 88. UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA POSLOVNE NAMJENE UNUTAR ZONE LUKE

(1) Uvjeti smještaja graĊevina poslovne namjene utvrĊeni su u poglavlju 2.12. Uvjeti gradnje graĊevina poslovne namjene unutar zone luke (2) Zona luke izgradit će se kao jedna sloţena graĊevina ili kao više graĊevina na jednoj ili više graĊevnih ĉestica te se utvrĊuje obaveza izrade cjelokupnog urbanistiĉkog rješenja zahvatalukeposebnenamjene.

Ĉlanak 89. 1.2. UVJETI GRADNJE ELEKTRONIĈKIH KOMUNIKACIJSKIH MREŢA

(1) Mjesto i naĉin prikljuĉenja graĊevnih ĉestica na elektroniĉku komunikacijsku mreţu vidljivi su iz grafiĉkog i tekstualnog dijela plana. (2) Izgradnjom elektroniĉke komunikacijske (EK) mreţe sukladno vaţećem Zakonu o elektroniĉkim komunikacijama, izvršiti će se slijedeće:

- elektroniĉka komunikacijska kanalizacija će se smjestiti u ploĉnike ili bankine prometnica, - izgraditi će se kabelska EK mreţa kroz EK kanalizaciju, - Izgraditi će se prikljuĉni EK ormari za svaku graĊevnu parcelu. Ormari će se smjestiti na

granici parcele i biti će okrenuti prema prometnici. (3) Radove na projektiranju i izvoĊenju EK infrastrukture i povezane opreme treba izvoditi sukladno vaţećim zakonskim propisima i pravilnicima, od kojih istiĉemo:

- Zakon o elektroniĉkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11 i 133/12), - ZakonuoprostornomureĊenju i gradnji (“Narodne novine”, br. 76/07, 38/09 , 55/11, 90/11

i 50/12.), Zakonu o prostornom ureĊenju (“Narodne novine”, br. 153/13) - Pravilnik o jednostavnim i drugim graĊevinama i radovima (NN 79/14),



- Pravilnik o naĉinu i uvjetima odreĊivanja zone komunikacijskeinfrastrukture ipovezaneopreme, zaštitne zone i radijskog koridora, te obaveze investitora radova ili graĊevine (NN 75/13).

(4) Kućne telekomunikacijske instalacije (unutar graĊevina) treba projektirati i izvoditi sukladno Pravilniku o tehniĉkim uvjetima za elektroniĉku komunikacijsku mreţu poslovnih i stambenihzgrada(HAKOM,prosinac2009.). (5) Smještaj aktivne opreme moţe se predvidjeti u zatvorenom prostoru poslovnih graĊevina površine 15 m2, ili u tipskim kontejnerima ili tipskim ormarima koji semontiraju nazemljišta odgovarajuće površine, a predviĊena za tu namjenu. (6) Uz postojeće i planirane trase omogućava se eventualno postavljanje potrebnih graĊevina (vanjski kabinet ormarići) za smještaj elektroniĉke komunikacijske opreme zbogpotrebe uvoĊenja novih tehnologija ili pristupa novih operatera odnosno rekonfiguracije mreţe. (7) Elektroniĉka komunikacijska infrastruktura i povezana oprema prema naĉinu postavljanjadijelisena:

- elektroniĉku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim graĊevinama (antenski prihvat)

- elektroniĉku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na samostojećim antenskimstupovima.

- (8) Ovim planom se omogućava postavljanje elektroniĉke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na postojećim graĊevinama u skladu s Pravilnik o jednostavnim i drugim graĊevinama i radovima (NN 79/14),

(9) U skladu sa PPIŢ (Sluţbene novine IŢ br. 2/02, 1/05, 4/05, 10/08 i 7/10) na podruĉju obuhvata ovog plana nije moguće postavljanje samostojećih antenskih stupova jer sesamostojeći antenski stupovi ne smiju graditi unutar graĊevinskih podruĉja naselja, niti na udaljenosti manjoj od 400 m od granica tih podruĉja.

(10)Elementitelekomunikacijske mreţe utvrĊeni Planom smatraju se okvirnim, dok će senjihovamikrolokacijaodreditiupostupkuizdavanjaakatakojimasedozvoljavagradnja.

Ĉlanak 90.

1.3. UVJETI GRADNJE ELEKTROENERGETSKIH OBJEKATA I MREŢE TE JAVNE RASVJETE

(1)Nove trafostanice predviĊene su kao slobodnostojeće graĊevine na zasebnim parcelama koje neće imati ogradni zid. Trafostanice su tipske, sa srednjenaponskim blokom koji sesastojiizdva(tri)vodnapoljaijednogtransformatorskogpolja.Niskonaponskirazvodsastojatće se iz NN trafopolja s pripadajućim razvodnim poljem sastavljenim od osam do 15 niskonaponskihizvoda. (2) Minimalna veliĉina parcele za izgradnju transformatorske stanice iznosi 7x5m, uz uvjet da je dulja strana orijentirana na javnu površinu. Gradivi dio graĊevine moţe biti na granici graĊevne ĉestice i na regulacijskompravcu. (3) U grafiĉkom dijelu plana prikazane su trase SN i NN mreţe. Na oznaĉenim se trasama moţe polagati više (odgovarajući broj) SN i NN kabela u skladu s opravdanim potrebama. (4) Trase novih 20 kV kabela predviĊene su po budućem ploĉniku uz glavneprometnicea djelomiĉno i uz rub prometnica. PredviĊeni kabeli SN mreţe su tipa XHE 49 A 1x150/25 mm2 ; 20 kV. Sva nova srednjenaponska oprema treba biti predviĊena za 20 kV razinu napona (srednjenaponskidioTS,transformatoriSNkabeli). (5)Nova primarna niskonaponska mreţa izvodi se kabelima tipa XP00-A4x150mm2;0,6/1 kV, a trase su predviĊene po budućem ploĉniku uz glavne prometnice a djelomiĉno i uz rub prometnica. (6) Samostojeće razvodne ormare( SSRO ) potrebno je postavljati na ploĉnikeuzgranicegraĊevnih ĉestica, okrenute prema prometnici. (7) Sekundarna niskonaponska mreţa koja nije prikazana u grafiĉkom dijelu plana, u praviluseizvodikabelimaXP00-A 4x50 mm2, ali se u sluĉaju opravdane potrebe mogu koristiti i drugi presjeci i tipovi kabela. Navedeni se kabeli polaţu u pravilu po javnim površinama od SSRO-a do prikljuĉnih (prikljuĉno-mjernih) ormarića smještenih na granicama graĊevnih parcela.



(8) Za graĊevine do ukljuĉivo tri mjerna mjesta u ogradne se zidove graĊevnih parcela ugraĊuju prikljuĉno-mjerni ormari u koje se smještaju mjerni ureĊaji.Kod graĊevina sa više mjernih mjesta (ĉetiriiviše) mjerni se ormari ugraĊuju unutar same graĊevine. Iznimka su tri mjerna mjesta kupaca i jednomjerno mjesto proizvoĊaĉa elektriĉne energije (obnovljivi izvorielektriĉne energije – sunĉana elektrana), kod kojih se u pravilu prikljuĉno-mjerni ormar i ugraĊuju uogradnizid. (9) Transformatorska stanice, SN mreţa i NN mreţa treba biti graĊena u skladu s vaţećim propisima i granskim normamaHEP-a, dok javna rasvjeta treba biti graĊena u skladu s preporukama CIE. (10) Elementi elektroenergetske mreţe utvrĊeni Planom smatraju se okvirnim, dok će se njihovamikrolokacijaodreditiupostupkuizdavanjaakatakojimasedozvoljavagradnja.

Ĉlanak 91. 1.4. VODOOPSKRBA

(1) Prikljuĉenje zahvata zone UPU-a graĊevina na sustav opskrbe pitkom vodom

izvest će se prikljuĉkom na postojeći dovodni cijevovod DN 200mm iz pravca Pule. - Prikljuĉak graĊevne ĉestice na vodovodnu mreţu izvest će se sa uliĉne vodovodne

mreţe sukladno Općim i tehniĉkim uvjetima i Izmjenama i dopunama Općih i tehniĉkih uvjeta VodovodaPulaobjavljenimnaInternetstranicamaVodovodaPula

- Prikljuĉenje će se izvršiti na osnovu posebnog projekta i uvjeta prikljuĉenja VodovodaPula

- Mjerenje potrošnje vode izvest će se posebnim vodomjerima za funkcionalnu jedinicuzasebno.

- Vodovodni prikljuĉak se polaţe na lako pristupaĉno mjesto prema utvrĊenim uvjetima i suglasnosti nadleţnog trgovaĉkog društva

- Vodovodne prikljuĉke treba u praviluizvoditiokomitonaoscijevovoda - Dubina kanala vodovodne mreţe mora osiguravati pokriće tjemena cijevi na

minimalno 100cm nadsloja, vodeći raĉuna o konaĉnoj visini terena - Razmak izmeĊu vodovodne mreţe i elektriĉnog kabela u uzduţnom pravcu mora

iznositinajmanje100cm - Kod popreĉnog kriţanja vodovodne mreţe i elektriĉnog kabla, elektriĉni kabel se

postavlja ispod vodovodne mreţe na razmaku od najmanje 30cm i to u zaštitnu cijev. - Vodovodna mreţa ne smije biti postavljena ispod kanalizacione cijevi ili kroz

revizionooknokanalizacije. - Kanalizacionacijevoborinskihifekalnihvodatrebabitiudaljenaodcjevovodapitke

vode najmanje 50cm, a kod popreĉnog kriţanja, kanalizaciona cijev se postavlja ispod cjevovoda pitkevode.

- Minimalnirazmak TK kabela i vodovodne mreţe u uzduţnom pravcu mora iznositi najmanje50cm.

- Kod popreĉnog kriţanja vodovodne mreţe i TK kabla, TK kabel se polaţe ispod vodovodne mreţe i to u zaštitnu cijev.

- Razmak izmeĊu vodovodne mreţe i plinovoda mora biti u uzduţnom pravcu najmanje 50cm. Kod popreĉnog kriţanja vodovodne mreţe i plinovoda, plinovod se polaţe ispod vodovodne mreţe na primjerenom razmaku uz oznaĉavanje trakom.

- Pri izradi projekta potrebno je dostaviti karakteristiĉni presjek prometnice s kompletnom planiranom i postojećom infrastrukturom i naznaĉenim koridorom buduće vodovodne mreţe kao i detalje kriţanja projektiranih instalacija s budućom vodovodnom mreţom.

- Na projekat izraĊen Općim i tehniĉkim uvjetima i Izmjenama i dopunama Općih i tehniĉkih uvjeta Vodovoda Pula objavljenim na Internet stranicama Vodovoda Pulawww.vodovod-pula.hr potrebno je u postupku ishoĊenja akata kojim se odobrava graĊenje predmetnogzahvataishodovatiPotvrduosuglasnostis posebnim uvjetima prikljuĉenja od strane Vodovoda Pula, a sukladno vaţećem Zakonu o Vodama (NN 193/09).

- Pri izradi projektne dokumentacije potrebno je poštovati vaţeće zakonske propise uredbeinorme.



1.5. ODVODNJA

Ĉlanak 92.

(1) Prikljuĉenje sanitarno-potrošnih i oborinskih voda graĊevnih ĉestica svih namjena i ostalih ĉestica izvest će se u sustav javne odvodnje, koji se planira kao odvojeni sustav otpadne (sanitarne) odvodnje i oborinske odvodnje, s potrebnim propisnim ureĊajima za proĉišćavanje i separatorimazamastiiulja.

(2) U sklopu izrade projektne dokumentacije svih graĊevina potrebno je obvezno izraditi glavni projekt odvodnje i proĉišćavanja otpadnih i oborinskih voda. Odvodnju riješiti razdjelnim sustavom,odnosnoodvojitioborinskeodsanitarno potrošnih voda i voda iz dijela graĊevine u kojem se vrši priprema hrane.

(3) Ĉiste oborinske vode s krovnih površina graĊevine i ostalih površina zbrinjavaju njihovi vlasnici uz obavezu zadrţavanja na parcelama. Oborinske krovne vode graĊevine kao uvjetno ĉiste prihvatiti putem oluka i oluĉnih vertikala.

(4) Oborinske vode sa prometnica, manipulativnih i parkirnih površina potrebno je prije upuštanja u kolektore proĉistiti na separatorima ulja i masti u skladu sa propisima. Iznimno,naparkirnim imanipulativnim površinama max kapaciteta do 10 vozila ili max površine 200 m2, oborinske vode moguće je odvesti raspršeno u okolni teren.

(5) Otpadne sanitarno potrošne vode treba upustiti u sustav javne odvodnje. (6) Sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda potrebno je dimenzionirati na temeljuodgovarajućeg hidrauliĉkog proraĉuna, koji mora biti predoĉen u tehniĉkoj dokumentaciji. Treba voditi raĉuna da efluent mora udovoljavati graniĉnim vrijednostima pokazatelja i dopuštenim koncentracijama opasnih i drugih tvari u tehnološkim otpadnim vodama propisanih vaţećim propisima za ispuštanje u sustav javne kanalizacije.

(7)Otpadnevodeizkuhinja(u prostorijamagospodarske– poslovnenamjene,odnosnojavne i društvene namjene) odgovarajuće proĉistiti i upustiti u sustav javne odvodnje. Prijeprikljuĉka predvidjeti kontrolno okno za uzimanje uzoraka vode.

(8) Nije dozvoljeno ispuštanje voda s jedne graĊevne ĉestice na susjedne i druge ĉestice. (9) Kanalizacijski sustav otpadnih i oborinskih voda i sve graĊevinepredvidjeti i izvesti

vodotijesno. (10) Prije izdavanja akta kojim se dozvoljava uporaba graĊevine, potrebno je predoĉiti

zapisnik o provedenom ispitivanju protoĉnosti i vodonepropusnosti izvedenog sustava odvodnje. GraĊevine odvodnje i proĉišćavanja otpadnih voda moraju se projektirati, graditi i odrţavati sukladno ĉlanku 68 Zakona o vodama (NN 153/09, 63/11, 139/11, 56/13, 14/14) odnosno Pravilnika o tehniĉkim zahtjevima za graĊevine odvodnje otpadnih voda kao i rokovima obveze kontroleispravnostigraĊevina odvodnje i proĉišćavanja otpadnih voda (NN 03/11). Zapisnik mora biti ovjeren od izvoĊaĉa radova i nadzornog inţenjera.

(11) Vlasnici graĊevnih ĉestica omogućit će trajno nesmetani pristup revizijskim oknima kanalizacijskogcjevovoda,kakobisesustav mogao kontrolirati i odrţavati.

(12) Iznad gabarita kanalizacijskog cjevovoda ne dopušta se izgradnja konstrukcijskih elemenata graĊevina osnovne namjene i pomoćnih graĊevina (temelja, stupova, nosivih zidova i drugihkonstrukcijskihelemenata).

(13) Poklopci revizijskih okana moraju ostati dostupni i vidljivi na svim površinama unutar obuhvataPlana.

(14) Spremnici goriva za naftu (loţ ulje) moraju biti dvostjenski s pokazivaĉem nivoa tekućine ili jednostjenski smješteni u vodotijesnoj tankvani volumenadostatnogdaprihvaticjelokupni sadrţaj spremnika u sluĉaju havarije. Plašt spremnika goriva i cijevni razvod goriva potrebno je antikorozivno zaštititi. U sluĉaju da se cijevni razvod goriva od spremnika do kotlovnice ukapa, potrebno ga je poloţiti u vodotijesne energetske kanale ili unutar zaštitne cijevi s mogućnošću kontrole propuštanja goriva.

(15) Prije izdavanja akata kojim se dozvoljava uporaba graĊevina potrebno je predoĉiti zapisnik, potpisan od izvoĊaĉa radova i nadzornog inţenjera, o provedenom ispitivanjuvodonepropusnostiizvedenetankvane,ukolikoseizvedejednostjenskispremnikgoriva. (16) Smještaj kotlovnice treba predvidjeti na nepropusnoj podlozi s predviĊenom tankvanom volumena dovoljnog za prihvat sve koliĉine ulja u sluĉaju istjecanja iz kotla.



(17)Iznimno,doizgradnjesustavaodvodnjeotpadnihioborinskihvodadozvoljavaserješavanje odvodnje putem zbirnjavanja u sabirnim jamama, koje se grade sukladno vaţećim propisimaiodredbamaovogaPlana.

Ĉlanak 93. 1.6. OPSKRBA PLINOM

(1) Planom se odreĊuje plinofikacija podruĉja kao dio budućeg sustava plinofikacije

općine Medulin. (2) Plinovod projektirati kao distributivni srednjetlaĉni za radni tlak od 4 bara. Dimenzioniranje cjevovoda izvršiti će se na temelju potrebnih koliĉina prirodnog plina za postojeće i novoplanirane potrošaĉe. Ovim se Planom utvrĊuju osnovni uvjeti izgradnje uliĉnih plinovoda dok će se poloţajne trase utvrditi u fazi projektne dokumentacije cjelokupnog podruĉja .

(3)Razvodplinovoda treba postaviti u koridor s ostalim infrastrukturnim graĊevinama u trupu prometnica, meĊusobno uskladiti u idejnoj fazi projekata, te izvesti sukladno vaţećim pravilnicimaipropisimazaplinskeinstalacije.Toseodnosinaminimalnusigurnosnuudaljenost odmin.1m-2moddrugihvodovakomunalneinfrastrukture(kanalizacijamin.2m,vodovod1.5m)iostalih instalacija i objekata te na minimalnu dubinu od 1m. Povrh toga naĉin izvoĊenja plinovoda i kućnih plinskih prikljuĉaka treba biti od polietilena visoke gustoće uz postavljanje traka upozorenja i traka za detekciju (otkrivanja) plinovoda i kućnih prikljuĉaka.

(4) Plinski prikljuĉci, ukljuĉivo plinski regulacijski ureĊaji, projektirat će se u sklopu plinske instalacije svake graĊevine. Protupoţarne plinskeslavinepredvidjetiizvanobjektasnesmetanimpristupom istima i prema posebnim uvjetima graĊenja.

Ĉlanak 94.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA (1) Zelene površine na rubnim dijelovima i duţ pojaseva prometnih koridora se moraju urediti kao javne zelene površine . Pojasevi zelenila duţ prometnih koridora ureĊuju se sadnjom, uglavnom drvoreda,.

Ĉlanak 95. 7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA IGRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Mjere zaštite kulturno povijesnih cjelina utvrĊene sukladno „Izvještaju o kulturno-povijesnom pregledu za potrebe izrade UPU Banjole i UPU Pomer“ izraĊenog od strane dipl.arheologa Damira Matoševića kojeg je odobrio konzervatorski odjel u puli (klasa: 612-08/11-010/0358).

Ĉlanak 96.

(1) Na podruĉju obuhvata evidentirana su tri sakralna objekta i dva arheološka lokaliteta antiĉka vila i uvala Pomer za koje su utvrĊene mjere zaštite: CrkvaSvetogaFlor– 11 – lokacija kĉ. 64/1 zgr. , KO Pomer Potrebno je adekvatno oţbukati crkvu sapremazimanabazi vapna.Zasve radovenaovomlokalitetu potrebno je zatraţiti posebne uvjete zaštite za radove na kulturnom dobru od Konzervatorskog odjela u Puli.Prije poĉetka radova potrebno je ishoditi prethodno odobrenje za radoveodKonzervatorskogodjelauPuli. Ţupna crkva Svete Marije -12 – lokacija k.ĉ. 2 zgr. , KO Pomer Za sve radove na ovom lokalitetu potrebno je zatraţiti posebne uvjete zaštite za radove na kulturnom dobru od Konzervatorskog odjela u Puli.Prije poĉetka radova potrebno je ishoditiprethodnoodobrenjezaradoveodKonzervatorskogodjelauPuli. Sveta Foška – 13 – lokacija k.ĉ.8 zgr. KO Pomer Za sve radove na ovom lokalitetu potrebno je zatraţiti posebne uvjete zaštite za radove na kulturnom dobru od Konzervatorskog odjela u Puli.Prije poĉetka radova potrebno je ishoditi prethodnoodobrenjezaradoveodKonzervatorskogodjelauPuli.



Antiĉka vila u Pomeru – 14 – lokacija k.ĉ. 221/2, 221/1, 222/2, 222/3, 222/4, 222/5, 222/6, 224/1, 223/1,223/2,224/3,224/2,224/5,224/4KOPomer Arheološki lokalitet je potrebno u potpunosti oĉuvati od izgradnje te osigurati zaštitnu zonu od 20m uokolo samog lokaliteta.Dozvoljavaju se jedino radovi istraţivanja u cilju prezentacije kulturnogdobra.Zasveradovenaovomlokalitetupotrebnojezatraţiti posebne uvjete zaštite za radove na kulturnom dobru od Konzervatorskog odjela u Puli.Prije poĉetka radova potrebno je ishoditiprethodnoodobrenjezaradoveodKonzervatorskogodjelauPuli. UvalaPomer - 23B– podvodni arheološki lokalitet potrebno je izvršiti podvodno arheološko rekognosciranje zone, odnosno sustavno podvodno arheološko istraţivanje s onzervacijom i mogućom prezentacijom lokaliteta. Pije eventualnih graĊevinskih zahvata instalacijske infrastrukture, izgradnje luĉica i sliĉno, potrebno je ishoditi posebne uvjete od strane nadleţnog konzervatorskogodjela.

(2) Ako se pri izvoĊenju graĊevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru naiĊe na arheološko nalazište ilinalaze,osoba koja izvodi radove duţna je prekinuti radove i o nalazu bez odgaĊanja obavijestiti nadleţno tijelo.

Ĉlanak 97. (1) Na cjelokupnom podruĉju obuhvata Plana utvrĊuju se uvjeti oblikovanja

graĊevina kao mjera zaštite cjeline ambijentalne vrijednosti: - kod oblikovanja graĊevina moraju se uvaţavati karakteristike kvalitete i tradicije gradnje na obuhvaćenom i na širem podruĉju, te upotrebljavati kvalitetni detalji, proporcije i materijali karakteristiĉni za ovdašnju klimu i tradiciju. - horizontalni i vertikalni gabariti graĊevina, oblikovanje proĉelja i krovišta, te upotrebljeni materijali moraju biti usklaĊeni s okolnim graĊevinama i krajolikom. 8. POSTUPANJE S OTPADOM

Ĉlanak 98. (1) Gospodarenje otpadom na podruĉju obuhvata Plana je diosustavagospodarenja

otpadom Općine Medulin.

Ĉlanak 99. (1) Planom se odvojeno prikupljanje korisnog dijela komunalnog otpada predviĊa putem:

- tipiziranih posuda, odnosno spremnika za otpad postavljenih na javnim površinama ( „zeleni otoci“) za prikupljanjepojedinihpotencijalnoiskoristivihvrstaotpada(npr.:papirikarton,bijeloiobojeno staklo, PET, metalni ambalaţni otpad, istrošene baterije i sl.), (2) „Zeleni otoci“ planiraju se uz prometnice te unutar površina za infrastrukturne sustave na naĉin da ne ometaju kolni i pješaĉki promet . Toĉan poloţaj i veliĉinu „zelenih otoka“ utvrditi će seprojektomzaprometnice. (3) Zbrinjavanje otpada organizirati će se sukladno Planu gospodarenja otpadom Općine Medulin na lokaciji Kaštijun napodruĉju susjedne jedinice lokalne samouprave Grada Pule.

Ĉlanak 100.

(1) Za odvoz otpada potrebno je osigurati mogućnost pristupa vozila do posuda za prikupljanjedomax.udaljenosti15,0m,aotpaddeponiratiuzatvoreneposude. ProizvoĊaĉ proizvodnog otpada (neopasnog i opasnog) duţan je, sukladno zakonskoj regulativi osigurati naĉin obrade i skladištenje tehnološkog otpada koji nastaje obavljanjem djelatnosti.

Ĉlanak 101.

(1) Svi zahvati u prostoru moraju uvaţavati vaţeće propise iz oblasti postupanja s otpadom, a naroĉito: Zakon o odrţivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)



Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97,128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 82/04,178/04,38/09,79/09,153/09,49/11,84/11,90/11,144/12,94/13,153/13i147/14) U sluĉaju promjene navedenih propisa, kod provedbe Plana primjenjivat će se odgovarajući vaţeći propis.

(2) Svi poslovni i gospodarski pogoni moraju osigurati prostor za privremeno skladištenje vlastitogotpadakojimorabitiosiguranodutjecajaatmosferilija, tebezmogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode.

(3) Prostori za privremeno skladištenje otpada moraju biti jasno obiljeţeni, a korisnici moraju voditi evidenciju o vrstama i koliĉinama privremeno uskladištenog otpada. 9. MJERE SPRJEĈAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Ĉlanak 102. (1) Zaštita ugroţenih dijelova okoliša provodit će se u skladu sa Zakonom o zaštiti

okoliša, odredbama vaţećeg prostornog plana šireg podruĉja i ovog Plana. (2) Na podruĉju obuhvaćenom Planom ne planira se gradnja graĊevina koje bimogle

imati nepovoljan utjecaj na okoliš u smislu Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07) i ostalih propisa.

Ĉlanak 103. Zaštita voda

(1) Zaštita podzemnih i površinskih voda i mora odreĊuje se mjerama za sprjeĉavanje i smanjivanje oneĉišćenja, prijesvegaizgradnjomrazdjelnogsustavaodvodnjeotpadnihvoda. (2)Zbrinjavanjeievakuacijusanitarno-fekalnih voda obavljati na naĉin da se otpadne vode iz zgrada prije ispuštanja u sustav javne odvodnje proĉiste do stupnja standarda kućnih otpadnihvoda. Bazensku vodu prije ispuštanja te kod ispiranja filtera potrebno je deklorirati.

(3) Planirana rješenja oborinskih i sanitarnih otpadnih voda mogu biti fazna pod uvjetom da svaka faza ĉini jednu funkcionalno-tehniĉko-tehnološku cjelinu.

(4) Ovisnoo namjeni za pojedine graĊevine potrebno je ishoditi vodopravne uvjete premaZakonuovodama(NN153/09,130/11,53/13,i14/14)

Ĉlanak 104. Zaštita mora

(1) Zaštita mora od oneĉišćenja s kopna provodi se ograniĉenjem izgradnje uz obalu i mjerama za sprjeĉavanje i smanjivanje oneĉišćenja s kopna, sukladno slijedećim smjernicama:

na podruĉjima gdje je obalno more još uvijek visoke kakvoće, namijenjeno kupanju i rekreaciji, usklaĊenim i kontroliranim zahvatima u prostor odrţati postojeću kakvoću mora,

sveotpadne vode moraju se proĉistiti prije ispuštanja u more zabranjujeseizdavanjeakatakojimasedozvoljavagradnjailiuporabnedozvoleza

graĊevine koje bi u more ispuštale neproĉišćene vode.

Ĉlanak 105. Zaštita zraka

(1) ZrakuobuhvatuPlanakategoriziranjeuI.kategoriju– ĉist ili neznatno oneĉišćen zrak. Postojeće stanje kakvoće zraka potrebno je zadrţati sukladno zakonskoj regulativi.

(2) Stacionarni izvori oneĉišćenja zraka (tehnološki procesi, ureĊaji i objekti iz kojih se u zrak ispuštaju oneĉišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, korišteni i odrţavani na naĉin da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graniĉnih vrijednosti emisije, prema zakonu i posebnom propisu o graniĉnim vrijednostima emisije oneĉišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

Ĉlanak 106. Zaštita od buke

(1) Na podruĉju obuhvata Plana najviša dopuštena razina ekvivalentne buke na vanjskim prostorima iznosi za dan 55 Db, a za noć 45 Db.



(2) Bitne zahtjeve za graĊevine, glede zaštite od buke, potrebno je osigurati kod projektiranja,graĊenja te prilikom odabira tehnoloških rješenja.

(3) Širenje buke izvan prostorija ugostiteljskih objekata potrebno je sprijeĉavati kontroliranim korištenjem zvuĉnih ureĊaja, akustiĉkom izolacijom prostorija te izvedbom otvora (prozora i vrata) na graĊevini.

(4) Zaštitu od buke nastalu od opreme i ureĊaja (klima ureĊaji, rashladne vitrine, i sliĉno) koji se privremeno ili trajno postavljaju na otvorenom prostoru ili na dijelove graĊevina treba provoditi nadzorom njihove zvuĉne snage.

(5) Ako se utvrdi prekoraĉenje dopuštene buke prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave, kod postojeće izgradnje, potrebno je osigurati smanjenje buke izmještanjem ili ukidanjem izvora buke odnosno odreĊene djelatnosti, ili, ako to nije moguće, postavljanjem zvuĉnih barijera .

Ĉlanak 107. Zaštita od svjetlosnog zagaĊenja

(1) Svjetlosno zagaĊenje unutar obuhvata Plana potrebno je sprijeĉiti postavljanjem odgovarajuće javne rasvjete i svjetlosnih barijera.

Ĉlanak 108. Sprjeĉavanje stvaranja arhitektonsko-urbanistiĉkih barijera (1) Gradnja novih graĊevina i ureĊivanje prostora i javnih površina na podruĉju obuhvata Plana mora se odvijati u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupaĉnosti graĊevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 78/13) i prostornim standardima, urbanistiĉko - tehniĉkim uvjetima i normativima za sprjeĉavanje stvaranja arhitektonsko - urbanistiĉkih barijera.

Ĉlanak 109.

(1) Aktima kojima se dozvoljava gradnja propisat će se obaveza pridrţavanja posebnih propisa iz podruĉja zaštite okoliša, a naroĉito: Zakonosanitarnojinspekciji((NN113/08,88/10); Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13 i 153/13); Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), Zakonovodama(NN153/09,130/11i56/13 i14/14) Pravilnikoizdavanjuvodopravnihakata(NN78/10,79/13i9/14) Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13) Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11), Zakon o odrţivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97,128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 82/04,178/04,38/09,79/09,153/09,49/11,84/11,90/11,144/12,94/13,153/13i147/14) U sluĉaju promjene pojedinog navedenog propisa, kod provedbe Plana primjenjivat će se odgovarajući vaţeći propis.

(2)Sukladno Uredbi o ekološkoj mreţi (NN 124/13) na podruĉju obuhvata plana nalazi se HR5000032Akvatorij zapadne Istre– morski dio staništa i dobri dupin i HR1000032 Akvatorij zapadneIstre– ptice, a u neposrednom okolišu se nalaze HR3000174 Pomerski zaljev-obalna lagunaiHR3000173Medulinskizaljev-morska staništa. Ciljevi, mjere i naĉin provedbe oĉuvanja ciljanihvrstapticapropisanisuPravilnikomociljevimaoĉuvanja i osnovnim mjerama za oĉuvanje ptica u podruĉju ekološke mreţe (NN br. 15/2014)

Ĉlanak 110. POSEBNE MJERE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA (1) Sustav zaštite i spašavanja graĊana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama ivećim nesrećama utvrĊeni su slijedećim zakonima i pravilnicima: Zakon o zaštiti i spašavanju (NN br. 174/04, 79/07, 38/09 I 127/10), Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroţenosti i



planova zaštite i spašavanja (NN br 30/14), Pravilnik o postupanju uzbunjivanja stanovništva (NN br47/06i110/11).

(2) Podruĉje Plana spada u potresno podruĉje max 7° MKS ( MSK 64), te je na objektima potrebno poduzeti mjere zaštite od potresa.

(3) Posebne mjere zaštite se odreĊuju sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i ureĊivanju prostora (NN 29/83,36/85,42/86). (4) Planom višeg reda za podruĉje u obuhvatu ovog plana nije utvrĊena obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite. Sklanjanje zaposlenih i korisnika ( planom se ne predviĊaju sadrţaji stambene namjene te slijedom toga nema ni stanovnika) osigurati prilagoĊavanjem podrumskih, prirodnih i drugih pogodnih graĊevina za funkciju sklanjanja . (5) Mogućnost evakuacije ljudi i pristup interventnih vozila se u okviru ovog planaosigurava utvrĊivanjem uvjeta za smještaj graĊevina i gradnju novih prometnica, odreĊivanjem udaljenosti graĊevina od prometnica i odreĊivanjem visina graĊevina. Za sklanjanje i evakuaciju ljudi mogu se koristiti sve veće otvorene površine poput parkirališta, parkova, zelenih površina i sliĉno a sve postojeće i planirane kolne, i pješaĉke prometnice na podruĉju obuhvata plana predstavljajupravcezaevakuaciju.

(6) Ovim se Planom utvrĊuje obveza postave sirene za javno uzbunjivanje iobavještavanje graĊana .

(7) Unutarnji i javni sustav uzbunjivanja i obavješćivanja graĊana. Obvezuju se vlasnici objekata i kojima se okuplja veći broj ljudi, i u kojima se zbog buke ili akustiĉne izolacije ne moţe osigurati dovoljna ĉujnost znakova javnog sustava za uzbunjivanje, da uspostave i odrţavaju odgovarajući sustav unutarnjeg uzbunjivanja o obavješćivanja njihovih korisnika i zaposlenika (razglas, display i sl.) te da osiguraju prijem priopćenja Ţupanijskog centra112Pazinovrstiopasnostiimjeramakojejepotrebnopoduzeti.

(8) S aspekta mogućeg utjecaja olujnog nevremena (pijavica, olujni vjetar, neverini i sl.) posebnu paţnju posvetiti izboru graĊevnog materijala , posebno za izgradnju krovišta, odnosno prilagodbi konstrukciju, oblikovanje i izbor materijala jaĉini vjetra. Kod hortikulturnog ureĊenja prostoraiobjekatatrebabiratiautohtonobiljedubljegkorijenaiotpornognavjetar.

ZAŠTITA OD POŢARA

Ĉlanak 111. (1) Zaštita od poţara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroţenosti od poţara i

procijenjenim poţarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima. Zahtjev za zaštitu od poţara moraju biti utvrĊeni u Procjeni ugroţenosti od poţara i tehnološkim eksplozijama,uz kartografskiprikazvatrogasnihsektora,zonaivatrogasnihpojasevanaprostoruOpćine Medulin.

(2) Projektiranje graĊevina, s aspekta zaštite od poţara, provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od poţara, te pravilima struke.

Ĉlanak 112.

(1) GraĊevine i zahvati za koje je potrebno predvidjeti posebne mjere zaštite od poţara odredit će se na osnovi procjene iz stavka (1) prethodnog ĉlanka.

(2) Sukladno posebnim propisima potrebno je ishoditi suglasnost nadleţne Policijske uprave za mjere zaštite od poţara primijenjene projektnom dokumentacijom za zahvate u prostoru na graĊevinama, odreĊenim prema tim popisima.

(3) GraĊevine i postrojenja u kojima će se skladištiti i koristiti zapaljive tekućine ili plinovi moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih graĊevina i komunalnih ureĊaja, prema posebnimpropisima.

(4) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz graĊevina i gašenja poţara na graĊevinama i otvorenom prostoru, graĊevine moraju imati vatrogasni prilaz odreĊen po posebnom propisu.

(5) Prilikom gradnje vodoopskrbne mreţe obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreţe sukladno posebnim propisima.



(6) Na podruĉju obuhvata plana ne mogu se graditi graĊevine i postrojenja za smještaj i ĉuvanje eksplozivnih tvari.

(7) Aktima kojima se dozvoljava gradnja propisat će se obaveza pridrţavanja posebnih propisa iz podruĉja zaštite od poţara, a naroĉito: Zakon o zaštiti od poţara (NN 92/10); Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima(NN108/95,NN56/10), Zakonoeksplozivnimtvarima(NN178/04;109/07;67/08i144/10) Pravilnikouvjetimazavatrogasnepristupe(NN35/94;55/94i142/03) Pravilnik o zaštiti šuma od poţara ( NN 33/14) Pravilnik o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN108/95i56/10) Pravilnikoukapljenomnaftnomplinu(NN117/07) Pravilnik o hidrantskoj mreţi za gašenje poţara (NN 8/06) – predvidjeti vanjsku hidrantsku mreţu Pravilnik o zaštiti od poţara ugostiteljskih objekata (NN 100/99) Pravilnik o zaštiti od poţara u skladištima (NN 93/08) Pravilnik o uvjetima i naĉinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih tvari (NN br.26/09,41/09,66/10) Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od poţara elektroenergetskih postrojenja i ureĊaja (NN146/05) Pravilnik o zahvatu u prostoru u kojima tijelo nadleţno za zaštitu od poţara ne sudjeluje u postupku izdavanja rješenja o uvjetima graĊenja odnosno lokacijske dozvole (NN 115/11) Ostali pravilnici i usvojena pravila tehniĉke prakse kojima su propisane mjere zaštite od poţara Procjena ugroţenosti od poţara i plan zaštite od poţara Općine Medulin U sluĉaju promjene pojedinog navedenog propisa, kod provedbe Plana primjenjivat će se odgovarajući vaţeći propis. 10. MJERE PROVEDBE PLANA

Ĉlanak 113. (1)Urbanistiĉki plan ureĊenja se neposredno provodi u svim svojim dijelovima. (2) UreĊivanje prostora, bilo izgradnjom graĊevina ili ureĊenjem zemljišta, te obavljanje

drugih radova na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje, kojim se mijenja stanje u prostoru, mora se obavljati temeljem odredbi vaţećih prostornih planova šireg podruĉja, ovog Plana, te ostalih odgovarajućih propisa Općine Medulin . (3) Iznimno za zone za koje je ovim Planom utvrĊena obaveza izrade cjelokupnog urbanistiĉkog rješenja (zahvat sportske luke) i verifikacija istog od strane nadleţnih tijela Općine Medulin, ne moţe se izdati lokacijska dozvola prije nego je urbanistiĉko rješenje usvojeno.

(4) Naĉin i dinamika provedbe ovog Plana zavisit će o obavezama preuzetim temeljem njegovihodredbi,kaoikarakteristikamazahvatauprostoru.

Ĉlanak 114.

(1) Na cjelokupnom podruĉju obuhvata, Plan će se provoditi izdavanjem akata kojima se dozvoljava gradnja prema postupku predviĊenom zakonom i ostalim propisima.

(2)Svielementinatemelju kojih će se izdavati akti kojima se dozvoljava gradnja, a koji nisu posebno navedeni u ovom Planu, odreĊuju se na temelju odredbi vaţećeg prostornog plana šireg podruĉja.

Ĉlanak 115.

(1) Kriteriji i naĉin provedbe Plana u smislu rješavanja imovinsko-pravnihpitanjauveziskomunalnom infrastrukturom i prometom odredit će se posebnom odlukom Općine Medulin .

(2) Za gradnju na graĊevnim ĉesticama, gdje prometna mreţa nije izvedena, potrebno je ishoditilokacijskudozvoluzaprometniceiostalukomunalnu infrastrukturu prije izdavanja rješenja o uvjetima graĊenja odnosno lokacijskih dozvola za graĊevine. (3) Prije provedbe plana i provoĊenja površina drţavnih šuma novoj namijeni potrebno je provesti izdvajanje nekretnina iz šumskogospodarskog podruĉja RepublikeHrvatske sukladnoĉlanku 51. Zakona o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12,68/12,148/13 i 94/14)



(4) Svi zahvati na pojedinoj graĊevnoj ĉestici, odnosno zoni, mogu se izvoditi fazno, do konaĉne realizacije predviĊene Planom.

Ĉlanak 116. (1) Plan je izraĊen u šest tiskanih izvornika ovjerenih peĉatom Općinskog vijeća

Općine Medulin i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Medulin.

Ĉlanak 117. (1) Tiskani izvornici Plana ĉuvaju se i dostupni su na uvid u Upravnom odjelu za

prostorno planiranje i komunalni sustav Općine Medulin. (2) Po jedan tiskani izvornik dostavlja se Ministarstvu graditeljstva i prostornog

ureĊenja RH, Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj, Zavodu za prostorno ureĊenje Istarske ţupanije i Upravnom odjelu za decentralizaciju, lokalnu i podruĉnu (regionalnu) samoupravu, prostorno ureĊenje i gradnju Istarske ţupanije.

Ĉlanak 118.

(1) Ova Odluka stupa na snagu 8 dana nakon objave u "Sluţbenim novinama Općine Medulin“. KLASA:021-05/16-01/0001 URBROJ:2168/02-03/12-16-32 Medulin, 04.03.2016.

Općinsko vijeće Općine Medulin

Predsjednik Zlatić Marko



Na temelju ĉlanka 100. Stavak 7. Zakona o prostornom ureĊenju i gradnji („Narodne novine“, broj76/07,38/09,55/11,90/11,50/12,55/12i80/13.), ĉlanka 188. Zakona o prostornom ureĊenju („Narodne novine“, broj 153/13.) i ĉlanka 13. Statuta Općine Medulin (Sluţbene novine Općine Medulin, broj 02/13.), Općinsko vijeće Općine Medulin, na 24. sjedniciodrţanoj 04.oţujka 2016.godine, donosi slijedeću:

O D L U K U o donošenju

Urbanistiĉkog plana ureĊenja Banjole - graĊevinsko podruĉje naselja

Ĉlanak 1. (1) Ovom se Odlukom donosi Urbanistiĉki plan ureĊenja Banjola – GraĊevinsko

podruĉje naselja (daljeutekstu:Plan). (2)

Ĉlanak 2. (1) Plan je dio ove Odluke, a sastoji se od tekstualnog i grafiĉkog dijela te obveznih

priloga. IzraĊivaĉ Plana je „AD-arhitektura i dizajn“ d.o.o. Pula. (2) Tekstualni dio Plana sadrţi:

I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

0. Opće odredbe 1. Uvjeti odreĊivanja i razgraniĉavanja površina javnih i drugih namjena 2. Uvjeti smještaja graĊevina gospodarskih djelatnosti 3. Uvjeti smještaja graĊevina društvenih djelatnosti 4. Uvjeti i naĉin gradnje stambenih graĊevina 5. Uvjeti ureĊenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, elektroniĉke

komunikacijske mreţe s pripadajućim objektima i površinama 5.1. Uvjetigradnjeprometne mreţe 5.2. Uvjeti gradnje elektroniĉke komunikacijske mreţe 5.3. Uvjeti gradnje elektroenergetskih objekata i mreţe te javne rasvjete 5.4. Vodoopskrba 5.5. Odvodnja 5.6. Opskrbaplinom 6. Uvjeti ureĊenja javnih zelenih površina 7. Mjere zaštite prirodnihikulturno-povijesnih cjelina i graĊevina i ambijentalnih

vrijednosti 8. Postupanjesotpadom 9. Mjere sprjeĉavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 10. Mjereprovedbeplana 11. Obveza izrade detaljnih planova ureĊenja

(3) Grafiĉki dio plana sadrţi:

GRAFIĈKI DIO 0. Granicaobuhvata 1:2000 1. Korištenje i namjena površina 1:2000 2. Prometna uliĉna i komunalna infrastrukturna mreţa

2.1. Promet 1:2000 2.2. Telekomunikacijeiplinoopskrba 1:2000

2.3.1. Vodoopskrba 1:2000 2.3.2. Odvodnjaotpadnihioborinskihvoda

2.4. Elektroopskrbaijavnarasvjeta 1:2000 3.1 Uvjeti korištenja, ureĊenja i zaštite površina – oblici korištenja 1:2000 3.2 Uvjeti korištenja, ureĊenja i zaštite površina – podruĉja posebnih 1:2000



ograniĉenja i zaštite površina 4. Naĉin i uvjeti gradnje 1:2000

II. OBRAZLOŢENJE

1. POLAZIŠTA 1. Uvod

1.1. Poloţaj znaĉaj I posebnosti dijela naselja u prostoru 1.1.1. Osnovnipodaciostanjuuprostoru 1.1.2. Prostorno razvojne znaĉajke 1.1.3. Infrastrukturnaopremljenost 1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesneiambijentalnevrijednostiiposebnosti 1.1.5. Obveze iz planova šireg podruĉja /obuhvat, broj stanovnika i stanova, gustoća

stanovanja i izgraĊenosti/ 1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograniĉenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske

podatke,teprostornepokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA 2.1. Ciljevi prostornog ureĊenja općinskog znaĉaja

2.1.1. Demografskirazvoj 2.1.2. Odabirprostorneigospodarskestrukture 2.1.3. Prometnaikomunalnainfrastruktura 2.1.4. Oĉuvanje prostornih posebnosti

2.2. Ciljevi prostornog ureĊenja 2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj

stanovnika, gustoću stanovanja, obiljeţja izgraĊene strukture,vrijednostiiposebnostikrajobraza,prirodnihikulturno-povijesnihiambijentalnihcjelina

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i ureĊenja prostora 3.2. Osnovnanamjenaprostora 3.3. Iskazprostornihpokazateljazanamjenu, naĉin korištenja i ureĊenja površina 3.4. Prometna i uliĉna mreţa 3.5. Komunalna infrastrukturna mreţa 3.6. Uvjeti korištenja, ureĊenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i naĉin gradnje 3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih

cjelina 3.7. Sprjeĉavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

PRILOZI

IIII. STRUĈNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO- PLANSKARJEŠENJA

IV. POPISSEKTORSKIHDOKUMENATAIPROPISA



V. ZAHTJEVI, SUGLASNOSTI I MIŠLJENJAPREMAPOSEBNIMPROPISIMA VI. IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ RASPRAVI VII. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI VIII. IZVJEŠĆE O PONOVNOJ JAVNOJ RASPRAVI IX. IZVJEŠĆE O II.PONOVNOJ JAVNOJ RASPRAVI X. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA XI. SAŢETAK ZA JAVNOST XII. STRUĈNI IZRAĐIVAĈ

ODREDBE ZA PROVOĐENJE OPĆE ODREDBE

Ĉlanak 3. (1) Općina Medulin je Odlukom o izradi (“Sluţbene novine Općine Medulin”, br.10/2009iIzmjenomidopunomOdlukeoizradibr.07/2011.)iProstornimplanomureĊenja Općine Medulin (“Sluţbene novine Općine Medulin”, br. 2/07 i 5/11) utvrdila potrebu izrade urbanistiĉkog plana ureĊenja Banjole graĊevinskog podruĉje naselja . (2) Urbanistiĉki plan ureĊenja Banjole (UPU) graĊevinsko podruĉje naselja (u daljnjemtekstu:Plan) izraĊuje se sukladno Zakonu o prostornom ureĊenju i gradnji (“Narodne novine”, br. 76/07, 38/09 , 55/11, 90/11 i 50/12.) Zakonu o prostornom ureĊenju (“Narodne novine”, br. 153/13), i Prostornom planom ureĊenja Općine Medulin (“Sluţbene novine Općine Medulin”, br. 2/07 i 5/11). Sadrţaj Plana odreĊen je Pravilnikom o sadrţaju, mjerilimakartografskihprikaza,obveznimprostornimpokazateljimaistandarduelaborataprostornih planova (“Narodne novine”, br. 106/98, 39/04, 45/04, 163/04.)

Ĉlanak 4. (1)Planse donosi za podruĉje obuhvata prikazano u grafiĉkom dijelu Plana, ukupne površine 98,96Ha.

Ĉlanak 5. (1) Na podruĉju obuhvata Plana ureĊenje prostora, izgradnja i rekonstrukcija

graĊevina na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje kojim se mijenja stanje u prostoru mora biti u skladu s odredbama ovog Plana, te posebnim uvjetima utvrĊenim na temeljuzakonaidrugihpropisa.

(2) Izuzetno, lokacija prikljuĉaka pojedinih graĊevnih ĉestica na javne prometnice odreĊene ovim Planom moţe se utvrditi iupostupkuizdavanjaakatakojimasedozvoljavagradnja, pri ĉemu su moguća odstupanja zbog konfiguracije terena, imovinsko-pravnihodnosa,katastraisl. (3) Unutar obuhvata Plana moţe se graditi samo na ureĊenom graĊevinskom zemljištu. UreĊenje graĊevinskog zemljišta podrazumijeva :

imovinsko– pravnupripremu, pristupniput, propisan broj parkirališnih mjesta prikljuĉak na niskonaponsku mreţu prikljuĉak na sustav vodoopskrbe i sustav odvodnje otpadnih voda odnosno vlastiti

zatvoreni sustav kanalizacije s proĉišĉivaćem, iznimno, u izgraĊenim dijelovima graĊevinskih podruĉja naselja na podruĉjima gdje nije izgraĊen sustav javne odvodnje za obiteljske graĊevine opterećenja do 10 ES, obavezno je ispuštanje otpadnih voda u sabirnejame.

Ĉlanak 6.

(1) Rekonstrukcija postojećih graĊevina moţe se dozvoliti pod sljedećim uvjetima: - da se ne mijenja postojeći karakter izgradnje (tipologija, struktura, vrsta i naĉin gradnje i

sl.)iprostorniodnosiususjedstvu, - da se ne pogoršaju postojeći uvjeti boravka u susjednim graĊevinama,



- da se namjena graĊevine uskladi s namjenom podruĉja /zone/ ili da se zadrţi postojeća namjena graĊevine u preteţitom dijelu,

- da se promet u mirovanju riješi u skladu s ukupnim odredbama ovog Plana.

Ĉlanak 7. (1)Zbijeni dio naselja predstavlja stariji izgraĊeni dio naselja ĉije su granice

utvrĊene ovim Planom. 1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIĈAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH

NAMJENA Ĉlanak 8.

(1) Površina obuhvata ovog Plana, obzirom na naĉin korištenja, namjenu i organizacijuprostora, razgraniĉena je na površine:

javnih namjena drugih namjena

(2) Površine javnih namjena u podruĉju obuhvata Plana su: površine javne i društvene namjene - D površine javnih prometnih površina i parkirališta površine luke otvorene za javni promet - LO površine infrastrukturnih sustava (vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba,

plinoopskrba) javne zelene površine – Z1,Z2

(3) Površine drugih namjena u podruĉju obuhvata Plana su: površina stambene namjene - S površine mješovite namjene – M ( preteţitostambeneM1) površine ugostiteljsko turistiĉke namjene u graĊevinskom podruĉju naselja ( TN) površine sportske luke - LS površine ribarske luke- RL površine luke nautiĉkog turizma s minimalnim uvjetima–LN površine zaštitnog zelenila – Z površine ureĊenih plaţa u graĊevinskom podruĉju R3 površine ureĊenih plaţa R3/1

(4) Razgraniĉenje prema namjeni i korištenju površina prikazano je u kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:2000.

POVRŠINE JAVNIH NAMJENA

Ĉlanak 9. Površine javne i društvene namjene - D (1) Zone javne i društvene namjene (planska oznaka D) namijenjene su gradnji graĊevina javne i društvene namjene (upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, školske. kulturne, sportske, vjerske i sliĉne namjene)

Ĉlanak 10. Površine javnih prometnih površina i parkirališta

(1) Zone javnih prometnih površina namijenjene su gradnji javnih kolnih, kolno-pješaĉkih i servisnih prometnica, u skladu sa grafiĉkim prikazima Plana.

Ĉlanak 11.

Površine infrastrukturnih sustava (vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba, plinoopskrba)

(1) Zone (koridori) infrastrukturnih sustava namijenjene su gradnji iskljuĉivo graĊevina infrastrukture.



(2) Osim u zonama koje su u grafiĉkom dijelu Plana oznaĉene kao zone infrastrukturnihsustava, graĊevine infrastrukture mogu se graditi i u zonama drugih namjena.

Ĉlanak 12.

Površine javnog zelenila – Z1 i Z2 (1) Površine zelenila predstavljaju javne negradive površine na kojima nije moguća

gradnja graĊevina osim graĊevina komunalne infrastrukture.Površine zelenila moguće je ureĊivati i unutar površina drugih namjena.

(2) Površine javnog zelenila ureĊivat će se kao zone javnih parkova (planska oznaka Z1) i zone igrališta (planska oznaka Z2) .

(3) U zonama javnih zelenih površina - zona igrališta (planska oznaka Z2) ureĊivat će se parkovne površine izgradnjom djeĉja igrališta, postavom igrala, pješaĉkih staza te saniranjem postojećih i sadnjom odgovarajućih novih vrsta biljnog materijala

POVRŠINE DRUGIH NAMJENA

Ĉlanak 13. Površina stambene namjene - S

(1)Zonestambenenamjene- stanovanjenamijenjenesugradnji,rekonstrukcijiiodrţavanju (u daljnjem tekstu: gradnja) prvenstveno stambenih graĊevina., u koje se prema ovimodredbamasvrstavaju:

- obiteljske kuće - višestambene graĊevine

(2) Obiteljskom stambenom graĊevinom smatra se graĊevina sa maksimalno tri stambene jedinice, a višestambenom graĊevinom smatra se graĊevina koja ima ĉetiri do najviše šest stambenih ili drugih jedinica namijenjenih obavljanju poslovnih djelatnosti.

(3)Zonestambenenamjene- stanovanje- dodatno se dijele prema naĉinu gradnje na podzone obiteljskih graĊevina i podzone višestambenih graĊevina.

Ĉlanak 14. Površine mješovite namjene –preteţito stambene M1 (1) Zone mješovite namjene namjenjene su gradnji stambenih graĊevina, graĊevina gospodarske- poslovne namjene (upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, kulturne i sportsko-rekreacijske namjene), te graĊevina javne i društvene namjene. U zonama mješovite namjene mogu se graditi i graĊevine ĉija je namjenakombiniranaodnavedenihpojedinaĉnih namjena.

(2) Zone mješovite namjene (planska oznaka M1) namijenjene su gradnji graĊevina stambene, mješovite – preteţito stambene namjene, gospodarske, poslovne, te javne i društvene namjene na zasebnim ĉesticama.

Ĉlanak 15. Površine ugostiteljsko turistiĉke namjene ( TN) (1) Površine ugostiteljsko-turistiĉke namjene su površine iskljuĉive namjene za potrebe izgradnje smještajnih graĊevina u skladu sa posebnim propisima te ostalih usluţnih sadrţaja ( bez smještaja)ufunkcijiugostiteljstva.

Ĉlanak 16. Površine luke posebne namjene (LS,RS,LN)

(1) Površine luke posebne namjene su kopnene i morske površine potrebne za djelatnosti luke.

Ĉlanak 17. Površine ureĊenih plaţa (R3, R3/1) (1) UreĊene plaţe dijele se na ureĊene plaţe unutar graĊevinskog podruĉja R3, i na ureĊene plaţe izvan graĊevinskog podruĉja R3/1.

(2) UreĊena morska plaţa je nadzirana i pristupaĉna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane ukljuĉivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom



ureĊenog i izmijenjenog prirodnog obiljeţja, te infrastrukturno i sadrţajno (tuševi, kabine i sanitarni ureĊaji) ureĊen kopneni prostor neposredno povezan s morem, oznaĉen i zaštićen smorskestrane.

Ĉlanak 18. Zone posebne namjene

(1)PPUO Medulin podruĉje Monte Kope utvrĊeno je kao podruĉja od interesa za obranu Republike Hrvatske unutar kojeg se odreĊuje zona zabrane gradnje kao zona korištenja i zaštite u skladu s posebnim propisima. Dio podruĉja zabrane gradnje nalazi se u obuhvatuovogPlana.

(2) Unutar zone zabrane gradnje utvrĊuje se zabranabilokakvegradnje. Izuzetno, moguće je odstupanje od ovih kriterija za zonu Monte Kope uz suglasnost Ministarstva obrane u sluĉajevima kad zaštitna zona obuhvaća postojeću izgradnju ili graĊevineuskladusprostornom- planskom dokumentacijom koji ne nadmašuju visinu od P+1.

Ĉlanak 19. Zaštitne zelene površine i zelenilo uz prometnice

(1) Zone zaštitnih zelenih površina i zelenila uz prometnice ureĊivat će se saniranjem postojećeg biljnog materijala i sadnjom odgovarajućih novih vrsta, te ureĊivanjem pješaĉkih staza.

(2) Zone zaštitnih zelenih površina i zelenila uz prometnice predstavljaju neizgraĊene površine na kojima nije moguća gradnja graĊevina osim graĊevina komunalne infrastrukture.

(3) Površine zaštitnih zelenih površina i zelenila uz prometnice formirat će se uz kolne prometnice s osnovnim ciljem zaštite stambene izgradnje od negativnih utjecaja koji nastajuupotrebomprometnice. 2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Ĉlanak 20. (1) Uvjeti smještaja graĊevina gospodarskih djelatnosti odnose se na graĊevine

gospodarske i poslovne namjene koje se grade u zonama mješovite namjene (M1) i izdvojenim graĊevinskim podruĉjima naselja ugostiteljsko turistiĉke namjene (planska oznakaTN)ilukama. (2) Pod graĊevinama gospodarske i poslovne namjene, prema ovim odredbama, smatraju se graĊevine ugostiteljske turistiĉke namjene, usluţne, trgovaĉke, poslovne, zanatske, komunalno servisne i sliĉne namjene koje ne zagaĊuju okoliš, ne prouzrokuju nedopuštenu buku, vibracije i sl.

(3) GraĊevine gospodarske namjene, koje se grade unutar zone mješovite-preteţito stambene namjene (M1/10) grade se po uvjetima za graĊevine stambene namjene (4. UVJETI I NAĈIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA) (4) U zonama mješovite namjene (M1) mogu se graditi smještajne graĊevine pojedinaĉnog kapaciteta do 80 postelja iz skupine hoteli (osim vrste turistiĉko naselje) sveukupnogzbirnogkapacitetado320postelja. (5) Turistiĉko-ugostiteljski smještajni kapaciteti(sobe,apartmani,studijaisl.)moguse izvoditi i kao sastavni dio graĊevina stambene namjene . (6) Prema naĉinu gradnje graĊevine gospodarske namjene mogu se graditi iskljuĉivo kao slobodnostojeće graĊevine. Iznimno u zbijenim dijelovima naseljamogusegraditiidvojne /poluugraĊene/ i ugraĊene graĊevine.

(7) Zone i graĊevne ĉestice ugostiteljsko turistiĉke namjene, po uvjetima gradnje ,razgraniĉuju se na zone izgradnje ugostiteljsko smještajnih kapaciteta (zone izvan pojasa od100modobalne crte) i zone bez mogućnosti izgradnje ugostiteljsko smještajnih kapaciteta (zone unutar pojasa od 100 m od obalne crte). GraĊevna ĉestica ugostiteljsko turistiĉke namjene unutar dviju zona moţe se formirati kao jedinstvena ĉestica ugostiteljsko turistiĉke namjene sa razliĉitim uvjetima gradnje.

(8) U zonama ugostiteljsko turistiĉke namjene izvan pojasa od 100 m (planska oznakaTN1/1,TN1/2,TN2/4,TN3/8),planirase gradnjaugostiteljskih objekata za smještaj



vrste turistiĉko naselje, u skladu sa posebnimpropisom, te ostalih usluţnih sadrţaja ( bez smještaja) u funkciji turizma (sportski i zdravstveni turizam itd.) u skladu sa vaţećim zakonomiposebnimpropisima iz podruĉja ugostiteljstva i turizma. Za ugostiteljske graĊevine vrste turistiĉko naselje utvrĊuje se ktg.4*. Maksimalni kapacitet ugostiteljsko turistiĉke namjene odreĊuju se po zonama kako slijedi:

Oznaka podruĉja Oznaka zone Površina (HA) Broj postelja

TN1 TN1/1 0,38 400

TN1/2 1,26 TN1/3 0,83 Bez

smještaja UKUPNO 2,47** 224**

TN2 TN2/4 1,49 350 TN2/5 1,38 Bez

smještaja UKUPNO 2,87 350

TN3/6 0,50 Bezsmještaja

TN3 TN3/7 0,09 Bezsmještaja

TN3/8 1,14 150 UKUPNO 1,73 150

Ukupno 7.07 900

** planirana površina unutar obuhvata ovog Plana iznosi 56% ukupne planirane površine ugostiteljsko turistiĉke namjene utvrĊene PPUO Medulin te se u istom omjeru utvrĊuje i razmjerni dio kapaciteta odnosno : ukupni kapacitet zone TN-1 = 400 x 0,56= 224 (9)Zone ugostiteljsko turistiĉke namjene u obalnompojasuod100modobalnelinije (planskaoznakaTN1/3,TN2/5,TN3/6iTN3/7- zone ograniĉene gradnje graĊevina ugostiteljsko turistiĉke namjene) namijenjene su gradnji graĊevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova te pratećih sadrţaja ugostiteljsko-turistiĉke namjene- restorani, barovi i sliĉne graĊevine usluţne namjene bez smještaja te sportskorekreacijskihsadrţaja otvorenog tipa: otvorenihbazena,wellnessa,ugostiteljskihterasaisl.Zone ograniĉene gradnje graĊevina ugostiteljsko turistiĉke namjene prikazanesuukartografskomprikazu br. 1 „Namjena površina“ te br. 3.1 „Uvjeti korištenja, ureĊenja i zaštite površina-oblici korištenja“. (10) Duţ cjelokupnog obalnog poteza utvrĊuje se obaveza ureĊenja i izgradnje obalne šetnice “lungomare” kao javne prometne površine, najmanje širine 3m, kojom se mora omogućiti nesmetano korištenje i odvijanje pješaĉkog i biciklistiĉkog prometa te turistiĉkog prijevoza.


(1) Minimalna površina graĊevne ĉestice graĊevina gospodarske namjene iznosi: za graĊevine ugostiteljske turistiĉke namjene - hotelikapacitetado80kreveta

i za usluţne, trgovaĉke, poslovne, zanatske, komunalno servisne i sliĉne namjene- minimalno900m2

za graĊevine ugostiteljske turistiĉke namjene - hoteli kapaciteta više od 80 kreveta- minimalno1500m2

za graĊevine ugostiteljske turistiĉke namjene – turistiĉko naselje - minimalno1000m2

za ostale graĊevine gospodarske namjene minimalno 500 m2



Ĉlanak 22.

GRAĐEVNI PRAVAC (1)GraĊevni pravac odreĊuje se na udaljenosti od minimalno 5m od regulacione linije. (2) Iznimno kod rekonstrukcija postojećih graĊevina graĊevni pravac moţe se odreditinaudaljenostimanjojod5m.


(1) Gradivi dio graĊevne ĉestice za gradnju slobodnostojeće graĊevine odreĊuje se tako da je graĊevina s jedne ili više strana odreĊena graĊevnim pravcem, a od granice susjedne graĊevne ĉestice mora biti udaljena najmanje 5 m.


(1)Koeficijent izgraĊenosti graĊevne ĉestice unutar ugostiteljsko turistiĉke namjene, a unutar zaštitnog pojasa od 100 m ( planska oznaka TN1/1, TN1/2, TN2/4, TN3/8) : iznosi 0,3akoeficijentiskoristivosti0,6

(2)azasveostalezone najmanja dozvoljena izgraĊenost0,15, najveća dozvoljena izgraĊenost 0,3 najveći koeficijent iskoristivosti 0,8


(1) Maksimalna visina graĊevina gospodarske namjene iznosi - unutar ugostiteljsko turistiĉke namjene : zoneTN1/1,TN1/2,TN2/4,TN3/8 - 8,00 m i dvije nadzemne etaţe zoneTN1/3,TN2/5,TN3/6iTN3/7- 4,00 m i jedna nadzemna etaţa - unutarostalihzona- 10,00 m i tri nadzemne etaţe (2) Sve graĊevine mogu imati jednu ili više podzemnih etaţa.

Ĉlanak 26. VRSTA KROVA, NAGIB I POKROV (1) Krovišta graĊevina mogu biti kosa – dvovodna ili razvijena u više kosih krovnih ploha,ravna (snagibomdo5%)ilikombinirana.

(2) Vrsta pokrova treba odreĊuju se ovisno o specifiĉnostima graĊevine i okolnog ambijenta, primjenjujući propisezanagibekrovnihplohaovisnoovrstipokrova.

Ĉlanak 27.

UVJETI ZA IZGRADNJU POMOĆNIH GRAĐEVINA I OGRADA (1) GraĊevna ĉestica moţe biti ograĊena (2) Visina ograde moţe iznositi 1,5 m kada se izvodi uz kombinaciju niskog punog

zida(max1,0mvisine) itransparentneograde. (3) Ne dozvoljava se izgradnja pomoćnih graĊevina.

Ĉlanak 28.

UVJETI ZA SMJEŠTAJ VOZILA (1) Na graĊevnim ĉesticama gospodarske namjene potrebno je osigurati parkirališna

mjestauskladusaodredbamaovogPlanaiposebnomodlukomOpćine Medulin.

Ĉlanak 29. UVJETI ZA ARHITEKTONSKO OBLIKOVANJE



(1) Svaka intervencija u prostoru mora biti izvedena uz uvjet poštivanja postojeće strukture u arhitektonskom i urbanistiĉkom smislu. (2) Kod oblikovanja graĊevina moraju se uvaţavati karakteristikekvaliteteitradicijegradnje na lokalnom podruĉju, te upotrebljavati kvalitetni detalji, proporcije i materijali. Gabariti novih graĊevina moraju se oblikovati u odnosu prema pripadajućoj graĊevnoj ĉestici, te prema susjednim postojećim graĊevinama i prevladavajućom kvalitetnom organizacijom vanjskih površina. Fasadni otvori u pravilu su zaštićeni od sunca škurama ili griljama.

Ĉlanak 30. UVJETI ZA HORTIKULTURNO UREĐENJE GRAĐEVNE ĈESTICE

(1) GraĊevne ĉestice gospodarske namjene moraju se hortikulturnoureditiumin20% dijelu graĊevne ĉestice a graĊevne ĉestice ugostiteljsko-turistiĉke namjene u min. 40% površine graĊevne ĉestice.

UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA UNUTAR ZONE LUKA

Ĉlanak 31. (1) Unutar kopnenog dijela luke moţe se graditi jedna ili više pojedinaĉnih graĊevina

ufunkcijiluka ( sloţena graĊevina) - preteţito usluţne namjene (ugostiteljske, usluţne, trgovaĉke, zanatske,servisneisl.namjeneu funkciji pruţanja usluga korisnicima luke i plovilima)podslijedećim uvjetima: OBLIK I VELIĈINA GRAĐEVNE ĈESTICE

1) Površina graĊevne ĉestice istovjetna površini prostorne cjeline utvrĊene u grafiĉkom dijelu plana GRAĐEVNI PRAVAC (1)GraĊevni pravac odreĊuje se na udaljenosti od minimalno 5m od regulacione linije. GRADIVI DIO GRAĐEVNE ĈESTICE

(1)Gradivi dio graĊevne ĉestice za gradnju slobodnostojeće graĊevine odreĊuje se tako da je graĊevina s jedne ili više strana odreĊena graĊevnim pravcem, a od granice susjedne graĊevne ĉestice mora biti udaljena najmanje 5 m. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ĈESTICE

(1)Koeficijent izgraĊenosti graĊevne ĉestice iznosi 0,3 ali ne više od 200 m2 zemljišta pod graĊevinom.

(2)Koeficijent iskoristivosti graĊevne ĉestice iznosi 0,6 ali ne više od 400 m2 graĊevinske brutto površine za postojeća luku nautiĉkog turizma s minimalnim uvjetimaBanjolePaltanai ne više od 200 m2 graĊevinske brutto površine za sve ostale luke VISINA GRAĐEVINA

(1) Maksimalna visina graĊevina iznosi - zapostojeću luku nautiĉkog turizma s minimalnim uvjetima Banjole Paltana:6,0mi

dvije nadzemne etaţa,- za sve ostale luke: 4,0 m i jedna nadzemna etaţa VRSTA KROVA, NAGIB I POKROV (1) Krovišta graĊevina mogu biti kosa – dvovodna ili razvijena u više kosih krovnih ploha,ravna (snagibomdo5%)ilikombinirana.

(2) Vrsta pokrova treba odreĊuju se ovisno o specifiĉnostima graĊevine i okolnog ambijenta, primjenjujući propise za nagibe krovnih ploha ovisno o vrsti pokrova. UVJETI ZA IZGRADNJU POMOĆNIH GRAĐEVINA I OGRADA

(1) GraĊevna ĉestica ( osim marina) ne moţe biti ograĊena (2)Nedozvoljavaseizgradnja pomoćnih graĊevina

UVJETI ZA SMJEŠTAJ VOZILA (1) Na graĊevnim ĉesticama graĊevina u funkciji luke potrebno je osigurati parkirna

mjesta u skladu sa odredbama ovog Plana i posebnom odlukom Općine Medulin. UVJETI ZA ARHITEKTONSKO OBLIKOVANJE



(1)Kod oblikovanja graĊevina moraju se uvaţavati karakteristike kvalitete i tradicije gradnje na lokalnom podruĉju, te upotrebljavati kvalitetni detalji, proporcije i materijali. Gabariti novih graĊevina moraju se oblikovati u odnosu prema pripadajućoj graĊevnoj ĉestici, te prema susjednim postojećim graĊevinama i prevladavajućom kvalitetnom organizacijom vanjskih površina. Fasadni otvori u pravilu su zaštićeni od sunca škurama ili griljama. UVJETI ZA HORTIKULTURNO UREĐENJE GRAĐEVNE ĈESTICE

(1) GraĊevne ĉestice moraju se hortikulturno urediti u min 20 % dijelu graĊevne.

UVJETI UREĐENJA UREĐENIH PLAŢA Ĉlanak 32.

(1) Uvjeti gradnje ureĊenih plaţa unutar površina ureĊenih plaţa nije moguća izgradnja graĊevina visokogradnje u zonama ureĊenih plaţa moguća je izgradnja potpornihiobalnihzidova,sunĉališta,

ureĊenje pristupa u more, zelenih površina, manjih rekreativnih igrališta (odbojka na pijesku, badmington i sl.) površina za vodene sportove i sl. (plutajuća igrališta i pontoni koji se koriste za sunĉališta , privez i iznajmljivanjerekreacijskihplovilaisl.)postavljanje tuševa, prenosivih kabina te naprava za rekreaciju i zabavu;

plaţa mora biti nadzirana i pristupaĉna sa kopnene i morske strane. S morske strane mora biti oznaĉena i zaštićena;

unutar pojedinog kupališta predvidjeti najmanje jedan prilaz u more za osobe sa invaliditetom,

površine moraju biti prikljuĉena na javne infrastrukturne i komunalne mreţe;

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Ĉlanak 33. (1) Odredbe o uvjetima smještaja graĊevina društvenih djelatnosti odnose se na

graĊevine javne i društvene namjene (upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, kulturne, vjerske i sliĉne namjene) koje se mogu graditi u zonama javne i društvene djelatnosti,unutarzonastambenenamjene i mješovite namjene.

Ĉlanak 34.

(1) Uvjeti smještaja i gradnje graĊevina društvenih djelatnosti u zonama stambene namjene utvrĊivat će se na temelju odredaba ovog Plana i odredaba prostornog plana šireg podruĉja, vlasništvo nad zemljištem i aţurno stanje katastarske izmjere. Prema naĉinu gradnje graĊevine društvenih djelatnosti mogu se graditi kao slobodnostojeće i poluugraĊene graĊevine.


(1) Površina graĊevne ĉestice mora zadovoljavati slijedeće uvjete: - slobodnostojeće i poluugraĊene graĊevine: - min600m2

(2)Širina graĊevne ĉestice mora zadovoljavati slijedeće uvjete: - slobodnostojeće graĊevine: - min16m

- poluugraĊene graĊevine: - min10m

Ĉlanak 36. GRAĐEVNI PRAVAC (1) GraĊevni pravac odreĊuje se na udaljenosti od min 5 m odregulacionelinije. amax15mod granice graĊevne ĉestice prema javnoj prometnoj površini.




(1) Gradivi dio graĊevne ĉestice odreĊuje se tako da je graĊevina s jedne ili više strana odreĊena graĊevnim pravcem, a od granice susjedne graĊevne ĉestice mora biti udaljenanajmanje5m.


(1) Kod graĊevina javne i društvene namjene najmanja dozvoljena izgraĊenost iznosi 0,15, najveća dozvoljena izgraĊenost 0,3, a najveća iskoristivost 1,00

Ĉlanak 39.

VISINA GRAĐEVINA (1) Maksimalna visina graĊevina iznosi : - unutarobalnogpojasaod100m- 8,00 m i dvije nadzemne etaţa - uostalimzonama- 10,00 m i tri nadzemne etaţe (2) Sve graĊevine mogu imati jednu ili više podzemnih etaţa.

Ĉlanak 40. VRSTA KROVA, NAGIB I POKROV (1) Krovišta graĊevina mogu biti kosa – dvovodna ili razvijena u više kosih krovnih ploha,ravna(snagibomdo5%)ilikombinirana.


Ĉlanak 41.

UVJETI ZA IZGRADNJU POMOĆNIH GRAĐEVINA I OGRADA (1) GraĊevna ĉestica moţe biti ograĊena samo kada to zahtijevaju posebni uvjeti

namjene (npr.djeĉji vrtić, ) (2) Visina ograde moţe iznositi 2,0 m kada se izvodi uz kombinaciju niskog punog

zida(max1,0mvisine)itransparentneograde. (3) Pomoćne graĊevine za smještaj vozila - garaţe mogu se graditi samo unutar

gradivogdijelagraĊevne ĉestice odreĊenog za gradnju osnovne graĊevine (4) Pomoćne graĊevine mogu se graditi samo u okviru najveće dozvoljene

izgraĊenosti graĊevne ĉestice. Ĉlanak 42.

UVJETI ZA SMJEŠTAJ VOZILA (1) Na graĊevnim ĉesticama društvene namjene potrebno je osigurati parkirališna

mjesta u skladu sa odredbama ovog Plana i posebnom odlukom Općine Medulin.

Ĉlanak 43. UVJETI ZA ARHITEKTONSKO OBLIKOVANJE (1) Svaka intervencija u prostoru mora biti izvedena uz uvjet poštivanja postojeće struktureuarhitektonskomi urbanistiĉkom smislu. (2) Kod oblikovanja graĊevina moraju se uvaţavati karakteristike kvalitete i tradicije gradnje na lokalnom podruĉju, te upotrebljavati kvalitetni detalji, proporcije i materijali. Gabariti novih graĊevina moraju se oblikovati u odnosu prema pripadajućoj graĊevnoj ĉestici, te prema susjednim postojećim graĊevinama i prevladavajućom kvalitetnom organizacijom vanjskih površina. Fasadni otvori u pravilu su zaštićeni od sunca škurama ili griljama. 4. UVJETI I NAĈIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Ĉlanak 44. (1) Odredbe o uvjetima i naĉinu gradnje stambenih graĊevina odnose se na

graĊevine stambene namjene koje će se graditi u zonama stambene namjene, te na graĊevine stambene i gospodarske namjene koje se grade u zoni mješovite – preteţito stambenenamjene(M1/10).



Ĉlanak 45. (1) Uvjeti smještaja i naĉin gradnje graĊevina stambene namjene odreĊuju se na

temelju odredaba ovog Plana i odredbi prostornog plana šireg podruĉja. (2) U zoni stambene namjene , prema naĉinu gradnje, mogu se graditi :

- slobodnostojeće (pl.oznaka "SS"), - dvojne (poluugraĊene - pl.oznaka"D") - skupne graĊevine ( pl.oznaka "S") a po naĉinu korištenja - obiteljske(pl.oznaka"OK"), - višestambene graĊevine ( pl.oznaka "VS") (3) Naĉin i uvjeti gradnje prikazani suukartografskomprikazubr.4.ovogPlana.

Ĉlanak 46.

OBLIK I VELIĈINA GRAĐEVNE ĈESTICE (1) Kod stambenih graĊevina koje se grade unutar granica stambene namjene minimalna veliĉina graĊevne ĉestice odreĊuje se na slijedeći naĉin: kod obiteljskih graĊevina: - za slobodnostojeće graĊevine - min500m2 - za poluugraĊene graĊevine - min400m2 - za ugraĊene graĊevine - min240m2 kod višestambenih graĊevina: - min800m2 (2) Višestambene graĊevine mogu se graditi iskljuĉivo kao slobodnostojeće.

(3) Širina graĊevne ĉestice mora zadovoljavati slijedeće uvjete: Minimalna širina graĊevne ĉestice na graĊevnom pravcu odreĊuje se: - za slobodnostojeće graĊevine – 15m - za poluugraĊene graĊevine – 10m - za ugraĊene graĊevine – 6m

Ĉlanak 47. GRAĐEVNI PRAVAC

(1) GraĊevni pravac odreĊuje se tako da je njegova udaljenost od regulacijskog pravca: kod obiteljskih graĊevina : najmanje 5m odregulacionelinije, a najviše 15m. kod višestambenih : najmanje 7m odregulacionelinije a najviše 15 (2)Iznimnokodrekonstrukcija postojećih graĊevina graĊevni pravac moţe se odrediti na udaljenosti manjoj od 5 m i na udaljenosti većoj od15modregulacionelinije.

Ĉlanak 48. GRADIVI DIO GRAĐEVNE ĈESTICE (1) Gradivi dio graĊevne ĉestice za gradnju slobodnostojeće obiteljske graĊevine odreĊuje se tako da je s jedne strane odreĊena graĊevnim pravcem, a na drugim stranama udaljena od granice graĊevne ĉestice min 4 m ali ne manje od polovice visine graĊevine. (2) Gradivi dio graĊevne ĉestice za gradnju slobodnostojeće višestambene graĊevine odreĊuje se tako da je s jedne strane odreĊena graĊevnim pravcem, a na drugim stranama udaljena od granice graĊevne ĉestice min 5 m ali ne manje od polovice visine graĊevine (3) Izuzetno,se udaljenost gradivog dijela graĊevne ĉestice moţe odrediti na udaljenosti i manjoj od 4 m ukoliko za to postoje opravdani razlozi (zaštitni pojas infrastrukture, zaštita okoliša i sl., te odredbe posebnih propisa) ali ne manje od polovice visine graĊevine. (4) Kod poluugraĊenih i ugraĊenih graĊevina, površina gradivog dijela graĊevne ĉestice moţe se podudarati s granicom graĊevne ĉestice, dotiĉući se susjednih poluugraĊenih ili ugraĊenih graĊevina, a obavezno kada je širina graĊevne ĉestice manja od 12 m (za poluugraĊene) odnosno 8 m (za ugraĊene). (5)Gradivi dio graĊevne ĉestice za gradnju interpolirane graĊevine visokogradnje moţe se odrediti na granici susjedne ĉestice ukoliko je susjedna ĉestica javna, parkovna (zazelenjena), odnosno prometna površina, te se prema toj ĉestici mogu izvoditi otvori.



Ĉlanak 49.

IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ĈESTICE (1) Kod stambenih graĊevina koeficijent izgraĊenosti (k-ig)iznosi: za slobodnostojeće graĊevine: - za graĊevne ĉestice od 500 - 800m2:0,30alinemanjeod0,10 - za graĊevne ĉestice od 800 - 1200m2:0,25alinemanjeod0,12 - za graĊevne ĉestice iznad 1200m2 : 0.20 ali ne manje od 0,15 - za poluugraĊene graĊevine: - za graĊevne ĉestice od 400 - 500m2:0,45alinemanjeod0,30 - za graĊevne ĉestice od 500-1000m2:0,40alinemanjeod0,25 - za graĊevne ĉestice iznad1000m2:0,35alinemanjeod0,15 - ugraĊene graĊevine: - za graĊevne ĉestice od 240 - 300m2:0,50alinemanjeod0,35 - za graĊevne ĉestice od 300 - 500m2:0,45alinemanjeod0,25 - za graĊevne ĉestice iznad 500 m2: 0,35 ali ne manje od 0,15


(1) Najviša dozvoljena visina graĊevina stambene namjene iznosi - unutar zaštitnog pojasa od 100m - 6,00 m i dvije nadzemne etaţe ausvimostalimzonama- 8,00 m i tri nadzemne etaţe (2) Sve graĊevine stambene namjene mogu imati jednu ili više podzemnih etaţa.

Ĉlanak 51. VRSTA KROVA, NAGIB I VRSTA POKROVA (1) Krovišta graĊevina mogu biti kosa – dvovodna ili razvijena u više kosih krovnih ploha,ravna(snagibomdo5%)ilikombinirana. (2) U pravilu,kosa krovišta moraju imati pokrov od kanalica ili sliĉnog materijala, te nagib krovnih ploha mora biti izmeĊu 18 i 24 stupnja s nagibom dijela krovnih ploha prema graĊevnoj liniji.

Ĉlanak 52. UVJETI ZA IZGRADNJU OGRADA I POMOĆNIH GRAĐEVINA

(1) Oko graĊevne ĉestice, namijenjene izgradnji stambene graĊevine, ograde se mogu graditi kao kamene, betonske, ţbukane, zelene ţivice ili uz kombinaciju niskog punog zida i zelene ţivice odnosno transparentne metalne ograde.

(2) Visina ogradnog zida moţe iznositi maksimalno 1,5m, pri ĉemu visina punogzidamoţe biti maksimalno 1 metar. Kod graĊevnih ĉestica s razlikom u visini terena preko 0,5m ograda moţe na pojedinim dijelovima terena biti i viša od 1,5m, ali ne smije ni na kojem dijelu terena premašiti visinu od 2,0m. U smislu ovih odredbi, visina nuţnog potpornog zida nesmatrasevisinomogradnogzida.

(3) Ograda svojim poloţajem, visinom i oblikovanjem ne smije ugroziti prometnu preglednost kolne površine, te time utjecati na sigurnost prometa. (4) Pomoćne graĊevine mogu se graditi iskljuĉivo unutarstambenihzonaiizvanzaštitnog pojasa od 100m od obalne linije i to: - unutar gradivog dijela graĊevne ĉestice odreĊenog za gradnju osnovne graĊevine, kao sastavni dio osnovne graĊevine ili kao zasebna graĊevina, - unutarpojasauzregulacijskipravac i meĊu sa susjednim graĊevnim ĉesticama, dubine najviše 7m raĉunajući od regulacijskog pravca, izvan širine gradivog dijela graĊevne ĉestice, tako da otvaranjem ulaznih vrata ne ulaze u slobodni profil javne prometne površine uzregulacijskipravac, - unutar pojasa uz granicu susjednih graĊevnih ĉestica nasuprot regulacijskom pravcu, dubine najviše 7m, duţ ĉitave te granice.



(5) Pomoćne graĊevine mogu imati maksimalnu tlocrtnu površinu od 36m2 graĊevinske bruto površine , jednu nadzemnu etaţu i maksimalnuukupnuvisinuod4m(visina do sljemena krovišta) i ulaze u izgraĊenost graĊevne ĉestice.

Ĉlanak 53.

UVJETI ZA SMJEŠTAJ VOZILA

(1) Na graĊevnoj ĉestici stambene namjene potrebno je osigurati smještaj vozila u garaţi (koja moţe biti u sklopu graĊevine stambene namjene ili kao pomoćna graĊevina) ili na parkirališnom mjestu.

Ĉlanak 54.

UVJETI ZA ARHITEKTONSKO OBLIKOVANJE (1) Svaka intervencija u prostoru mora biti izvedena uz uvjet poštivanja postojeće strukture u arhitektonskom i urbanistiĉkom smislu, odnosno mora biti usklaĊena s tom strukturom. (2) Kod oblikovanja graĊevina moraju se uvaţavati karakteristike kvalitete i tradicije gradnje na lokalnom podruĉju, te upotrebljavati kvalitetni detalji, proporcije i materijali. Gabariti novih graĊevina moraju se oblikovati u odnosu prema pripadajućoj graĊevnoj ĉestici, te prema susjednim postojećim graĊevinama i prevladavajućom kvalitetnom organizacijom vanjskih površina.

Ĉlanak 55. UVJETI ZA HORTIKULTURNO UREĐENJE GRAĐEVNE ĈESTICE (1)GraĊevne ĉesticestambenenamjenemorajusehortikulturnourediti: - slobodnostojeće graĊevine: - min 40 % graĊevne ĉestice - poluugraĊene graĊevine: - min 20 % graĊevne ĉestice - ugraĊene graĊevine: - min 10 % graĊevne ĉestice Izuzetakodoveodredbe predstavljaju graĊevne ĉestice u zbijenim dijelovima naselja manje od 240 m2 na kojima se ne propisuje obaveza hortikulturnog ureĊenja. UVJETI ZA IZGRADNJU U ZBIJENOM DIJELU NASELJA

Ĉlanak 56. (1) GraĊevine koje će se graditi unutar granica zbijenog dijelanaseljaizuzimajuse

od odredbi 2.2. do 4.2.10. te se uvjeti za njihov smještaj i naĉin gradnje utvrĊuju na slijedeći naĉin:

- unutar granica iz stavka 1. ove odredbe moţe se dozvoliti interpolacija i nova gradnja na slobodnim graĊevnim ĉesticama radi popunjavanja postojećih ulica i graĊevinskih sklopova,

(2) Postojeće graĊevine mogu se rekonstruirati prema odredbama ovog Plana.

Ĉlanak 57. VELIĈINA GRAĐEVNE ĈESTICE: (1) U zbijenim dijelovima naselja minimalna površina graĊevne ĉestice iznosi : za graĊevina gospodarske namjene 500 m2 za graĊevine ugostiteljsko turistiĉke namjene - hoteli 300 m2 za sve ostale graĊevine gospodarske namjene. za graĊevine javne i društvene namjene iznosi minimalno 300 m2 odnosno iznosi minimalno kao i veliĉina katastarske ĉestice ukoliko jeistamanjaod300m2alinemanjeod150m2. za obiteljske stambene graĊevine iznosi minimalno 300 m2 odnosno kod interpolacija iznosi minimalno kao i veliĉina katastarske ĉestice ukoliko je ista manja od 300 m2



Ĉlanak 58. GRAĐEVNI PRAVAC se odreĊuje tako da se podudara sa graĊevnim pravcima susjednih graĊevina odnosno da je jednak graĊevnom pravcu jednog od susjednih graĊevina ili se odreĊuje na prostoru izmeĊu tih dviju graĊevnih pravaca susjednih graĊevina.

Ĉlanak 59. GRADIVI DIO GRAĐEVNE ĈESTICE odreĊen je s jedne ili više strana graĊevnim pravcem, a od granice susjedne graĊevne ĉestice mora biti udaljena min 3 m. - iznimno, kod interpolacija udaljenost od granice susjedne graĊevne ĉestice moţe biti i manjaod3mukoliko se ne pogoršaju bitni zahtjevi za graĊevinu ( stabilnost, zaštita od poţara, zdravlje i zaštita okoliša, sigurnost u korištenju, zaštita od buke i sl) na susjednim graĊevnim ĉesticama.

Ĉlanak 60. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ĈESTICE za graĊevine gospodarske namjene - najviše 50% površine graĊevne ĉestice, - iznimnozagraĊevina turistiĉke djelatnosti koje pruţaju uslugu smještaja gostiju- hoteli izgraĊenost iznosi najviše 30 % površine graĊevne ĉestice uz koeficijent iskoristivostido0,8. za graĊevine javne i društvene namjene najviše 50% površine graĊevne ĉestice, za slobodnostojeće stambene graĊevine: - za graĊevne ĉestice od 400 - 800m2:0,30alinemanjeod0,10 - za graĊevne ĉestice od 800 - 1200m2:0,25alinemanjeod0,12 - za graĊevne ĉestice iznad 1200m2 : 0.20 ali ne manje od 0,15 - za poluugraĊene stambene graĊevine: - za graĊevne ĉestice od 320 - 500m2:0,45alinemanjeod0,30 - za graĊevne ĉestice od 500-1000m2:0,40alinemanjeod0,25 - za graĊevne ĉestice iznad 1000m2: 0,35alinemanjeod0,15 - za ugraĊene stambene graĊevine: - za graĊevne ĉestice od 240 - 300m2:0,50alinemanjeod0,35 - za graĊevne ĉestice od 300 - 500m2:0,45alinemanjeod0,25 - za graĊevne ĉestice iznad 500m2: 0,35 ali ne manje od 0,15 Izuzetno kod gradnje na graĊevnim ĉesticama manjim od 300 m2 k-ig moţe iznositi 0,5 a kod interpolacija na graĊevnim ĉesticama manjim od 240 m2, kod graĊevina stambene namjene i kod ugraĊenih graĊevina gospodarske , javne i društvene namjene k-ig moţe iznositi0,8.

Ĉlanak 61. VISINA GRAĐEVINA (1) Najviša dozvoljena visina graĊevina iznosi 10 m ali ne više od visine najviše postojeće susjedne graĊevine u uliĉnom nizu,

(2) Sve graĊevine mogu imati tri nadzemne etaţe i jednu ili više podzemnih etaţa.

Ĉlanak 62. VRSTA KROVA, NAGIB I POKROV

(1) GraĊevina mora imati kose krovne plohe s pokrovom kanalicama ili sliĉnim materijalom,uznagibkrovnihploha18-24°, odnosno krovovi mogu biti kombinirani - kosi i ravni u manjem dijelu, ureĊeni kao neprohodni ili prohodni (terasa) sa odgovarajućim pristupom i zaštitom u skladu sa posebnim propisima.

(2) Iznimno, dopuštena je i izgradnja graĊevine sa ravnim krovom, uz prethodno pribavljeno mišljenje Povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti idejnog projekta tijekom ishoĊenja akata kojima se dozvoljava gradnja a u skladu sa ukupnim odredbama ovogaPlana.



Ĉlanak 63. UVJETI ZA IZGRADNJU POMOĆNIH GRAĐEVINA I OGRADA

(1) Za uvjete za gradnju pomoćnih graĊevina i ograda primjenjuju se odredbe ĉlanka 4.1.10.zastambene graĊevine.

Ĉlanak 64.

UVJETI ZA SMJEŠTAJ VOZILA (1) Kod graĊevne ĉestice gdje su oblik i veliĉina graĊevne ĉestice takvi da se ne moţe riješiti smještaj vozila unutar graĊevne ĉestice sukladno Tabeli iz ĉlanku 4.2.8. odredbi ovogUPU-a ili se radi o graĊevnoj ĉestici bez kolnog ulaza, tada se smještaj vozila rješava na posebnim graĊevnim ĉesticama parkirališne namjene u skladu sa Odlukom o mirujućem prometu Općine Medulin.

Ĉlanak 65. UVJETI ZA ARHITEKTONSKO OBLIKOVANJE (1)Svakaintervencijauprostoru mora biti izvedena uz uvjet poštivanja postojeće strukture u arhitektonskom i urbanistiĉkom smislu. Sve planirane graĊevine se gabaritom moraju uklopiti u oblike i veliĉinu postojećih graĊevina (2) Kod oblikovanja graĊevina moraju se uvaţavati karakteristikekvaliteteitradicijegradnje na lokalnom podruĉju u pogledu primjene detalja, proporcija i materijala. Gabariti novih graĊevina moraju se oblikovati u odnosu prema pripadajućoj graĊevnoj ĉestici, te prema susjednim postojećim graĊevinama i prevladavajućom kvalitetnom organizacijom vanjskih površina. Fasadni otvori u pravilu su zaštićeni od sunca škurama ili griljama.

Ĉlanak 66. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA (1) Rekonstrukcija postojećih graĊevina moţe se dozvoliti ukoliko se ne pogoršaju bitnizahtjevi za graĊevinu (stabilnost, zaštita od poţara, zdravlje i zaštita okoliša, sigurnost u korištenju, zaštita od buke i sl) na susjednim graĊevnim ĉesticama. 5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I PREMANJA PROMETNE, KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŢE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Ĉlanak 67. (1) Ovim Planom utvrĊene su trase, koridori, zaštitni koridori i graĊevine prometnih,

komunikacijskih,vodnogospodarskihienergetskihsustava. (2) Mjesto i naĉin prikljuĉivanja graĊevina na prometnu,komunalnuidrugu

infrastrukturu odredit će nadleţno tijelo ili trgovaĉko društvo uz primjenu odgovarajućih propisa, kao i uobiĉajenih pravila graditeljske struke, u postupku izdavanja akata kojima se dozvoljavagradnja.

(3)Koridorijavnihprometnih površina namijenjeni su gradnji javnih kolnih i kolno-pješaĉkih prometnica. Grafiĉki prikaz tog koridora ujedno predstavlja crtu razgraniĉenja i dodira zone namijenjene javnim prometnim površinama i zona drugih namjena.

(4) Zaštitni koridori prometnica prikazani u grafiĉkom dijelu Plana predstavljaju planiranurezervacijuprostorazaizgradnjuprometnicaipodzemnihinfrastrukturnihvodova.Unutar tako utvrĊenih zaštitnih koridora rezervacije prostora za gradnju cesta ili dijelova cestanepostojimogućnost gradnje graĊevina visokogradnje, niti graĊevina infrastrukture osim infrastrukturne podzemne mreţe. Postojeće graĊevine koje se nalaze unutar zaštitnog koridora prometnice, mogu se rekonstruirati iskljuĉivo u okviru postojećih tlocrtnih i visinskih gabarita.

Ĉlanak 68. (1) Mjesto i naĉin opremanja zemljišta cestovnom i uliĉnom infrastrukturnom

mreţom prikazani su na kartografskom prikazu 2a. u grafiĉkog dijela Plana aopisanisuuodgovarajućem poglavlju tekstualnog dijela.



(2)Mikrolokacijaprometnica odreĊenih ovim Planom utvrĊuje se u postupku izdavanja akata kojima se dozvoljava gradnja, pri ĉemu su moguća minimalna odstupanja zbogkonfiguracijeterena,imovinsko-pravnihodnosa,katastraisl.

(3) Komunikacijsku i komunalnu mreţu u pravilu smjestiti izvan kolnih površina ţupanijskih cesta a projektnu dokumentaciju unutar obuhvata koridora ţupanijskih cesta izraditi u skladu sa uvjetima nadleţne uprave za ceste.

Ĉlanak 69.

(1) Mjesto i naĉin opremanja zemljišta komunalnom i komunikacijskom infrastrukturnom mreţom prikazanisuodgovarajućim prikazima grafiĉkog dijela Plana (kartografski prikaz br.2.1 promet, 2.2 elektroniĉke komunikacije, 2.3.vodoopskrba, 2.3 odvodnjaotpadnihvoda)a opisani su u odgovarajućim poglavljima tekstualnog dijela.

(2)Elementiinfrastrukturne mreţe utvrĊeni Planom smatraju se okvirnim, dok će se njihovamikrolokacijaodreditiupostupkuizdavanjaakatakojimasedozvoljavagradnja. 5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŢE

Ĉlanak 70. (1) Planirano prometno rješenje unutarobuhvataPlanapodrazumijevaregulaciju

postojećih ulica, izgradnju novih ulica i kriţanja u razini, parkirališnih površina te pješaĉkih površina, na naĉin da se osigura usklaĊen razvoj kolnog i pješaĉkog prometa.

Ĉlanak 71.

(1)Poredprometnicaprikazanih u grafiĉkom dijelu Plana, za potrebe pristupa pojedinaĉnim graĊevnim ĉesticama (naroĉito u zonama ugostiteljsko turistiĉke namjene), graditi se mogu, uz uvjet prethodnog rješavanja imovinsko-pravnihodnosa,idrugeulicekojenisuprikazaneugrafiĉkom dijelu Plana. (2) U zbijenom dijelu naselja /jezgri/ za potrebe pristupa postojećim graĊevinama mogusegraditiidrugekolno-pješaĉke površine koje nisu prikazane u grafiĉkom dijelu Plana.

Ĉlanak 72. (1)Svenovoplaniranecestesuukartografskomdijeluprikazanesasvojim

planiranim koridorima ukupne veliĉine. Presjeci koji su dati u novoplaniranim koridorima su minimalni popreĉni profili prometnica a sastoje se od kolnika minimalne veliĉine 5,5m i pješaĉkih traka minimalne veliĉine od 1,5m. Izvedeni koridor cesta moţe biti i veći, uz poštivanje tehniĉkih propisa i normi za projektiranje cesta. (2) Za navedene ceste potrebno je pridrţavati se odredbi Zakona o javnim cestama, ZakonaosigurnostiprometanacestamatePravilnikaouvjetimazaprojektiranjeiizgradnjuprikljuĉaka i prilaza na javnu cestu. (3) Za ţupanijske ceste utvrĊuje se temeljem Zakona o cestama ( NN 84/11 i 22/13) zaštitni pojas ţupanijske ceste u širini od 15 m sa svake strane ( širina zaštitnog pojasa mjeriseodvanjskog ruba zemljišnog pojasa). Zabranjenojepoduzimatibilokakveradove ili radnje u zaštitnom pojasu javne ceste bez suglasnosti pravne osobe koja upravlja javnom cestom ako bi ti radovi ili radnje mogli nanijeti štetu javnoj cesti, kao i ugroţavati ili ometati promet na njoj te povećati troškove odrţavanja javne ceste. U suglasnosti se odreĊuju uvjeti za obavljanje tih radova ili radnji.

(4)Kod pojedinih prometnica utvrĊuju se alternativna rješenja planiranih koridora i prikazuju se kao „koridor u istraţivanju“. Do izdavanja lokacijske dozvole ili akata kojima se dozvoljava gradnja za predmetne prometne površine unutar „koridora u istraţivanju“ zabranjujesebilokojizahvatuprostoru.

(5) Planirana raskriţja na ţupanijskoj cesti ŢC 5135 kao i profil ţupanijske ceste prikazani su naĉelno te će se konaĉna rješenja i profili definirati posebnim projektima.

Ĉlanak 73.

(1) Ako se na postojećim prometnicama, prilikom njihove rekonstrukcije u izgraĊenom dijelu naselja, ne mogu ostvariti slobodni profili zbog postojeće izgradnje, već



poloţene mreţe infrastrukture ili sl., profil prometnice moţe biti i uţi od profila odreĊenog ovim Planom odnosno posebnim gradskim propisom o prometnicama na podruĉju Općine Medulin.

Ĉlanak 74. (1) GraĊevnu ĉesticu prometne površine ĉine: okretišta,nasipi, usjeci, zasjeci,

potporni zidovi, obloţni zidovi, rigoli, bankine, pješaĉke površine i kolnik kao i eventualne biciklistiĉke staze.

(2) GraĊevna ĉestica druge namjene prikljuĉuje se na javnu prometnu površinu u pravilupocijeloj svojoj duţini uz put. Kolni prikljuĉak mora zadovoljavati uvjete preglednosti u skladu s odgovarajućim vaţećim propisima.

(3) Nivelete prometnica postaviti tako da se zadovolje tehniĉko-estetskiuvjeti,uskladitiih s budućim graĊevinama u visinskom smislu, kao i graĊevinama koje postoje u podruĉju obuhvata Plana. Minimalni popreĉni nagibi prometnica moraju biti 2,5% u pravcu do najviše 5,0%ukrivini.

Ĉlanak 75.

(1) GraĊevna ĉestica, namjenjena gradnji graĊevine, ne moţe imati neposredni kolni prilaz s javne drţavne, ţupanijske niti lokalne ceste.

(2) Kod graĊevnih ĉestica koje se nalaze uz postojeće ili planirane javne prometnice iz stavka 1. ove toĉke koje prolaze kroz ili uz graĊevinska podruĉja naselja, kolni prilaz graĊevnoj ĉestici nije omogućenneposrednostihprometnica,

(3) Kod graĊevnih ĉestica gdje je postojeći kolni prilaz s mreţe javnih prometnica odreĊen prije donošenja ovog Plana neposredno s prometnice višeg reda, postoji mogućnost iskljuĉivo rekonstrukcije postojeće graĊevine u postojećim gabaritima. Prilikom izdavanja akta kojim se dozvoljava gradnja za rekonstrukciju postojeće graĊevine odredit će sekolniprilazsdrugihprometnica,ukolikopostojeprostorniuvjetipremaodredbamaovogPlana. Ukoliko se postojećim graĊevinama odredikolniprilazsadrugihprometnicaodreĊenih ovim Planom, takve se graĊevine mogu rekonstruirati prema ukupnim odredbama ovogPlana

Ĉlanak 76. (1) Pješaĉke puteve izvesti od granitnih kocki, asfalta i sl., a rubove pješaĉkih puteva

završiti oborenim malim iviĉnjakom (varijanta kamene ploĉe). (2) Zbog niveliranja terena, a uz pješaĉke komunikacije potrebno je izvesti potporne

zidove. Ĉlanak 77.

(1) Prometnice projektirati i izgraditi na naĉin da udovolje svojoj namjeni, vaţećim propisimaistandardimatezahtjevimasigurnostiprometa. (2) Kod oblikovanja prometnica potrebno je pridrţavati se, Pravilnika o projektima potrebnim za osiguranje pristupaĉnosti graĊevina osobama s invaliditetom i drugim osobamasmanjenepokretljivosti("Narodnenovine",broj78/13.)iPravilnikaouvjetimazavatrogasne pristupe NN35/94,55/94 i 142/03. U svrhu zaštite naselja od buke i sl., kod oblikovanjajavnihprometnica,temeljemprojektnedokumentacijeiaktakojimsedozvoljavagradnja, moguće je postavljanje odgovarajućih naprava u skladu sa posebnim propisima. (3) Konaĉno rješenje pojedine prometnice definirat će se idejnim rješenjem odnosno projektomupostupkuizdavanjaakatakojimasedozvoljavagradnja. (4)Doizdavanjaakatakojimasedozvoljavagradnjazaprometne površine, graĊevne ĉestice drugih namjena mogu se osnivati do crte koja oznaĉava planirani koridor rezervacije prostora za gradnju prometne površine (ali ne manje od 4.25 m od osi postojeće prometnice u sluĉajevima kada se nova prometnica proširuje podjednakosaobjestranepostojeće prometnice). Po izdavanju akata kojima se dozvoljava gradnja za prometne površine, te na temelju njih i aţuriranog stanja katastarske izmjere, graĊevne ĉestice drugih namjena mogu se osnivati do granica graĊevne (katastarske) ĉestice prometne površine. JAVNA PARKIRALIŠTA I GARAŢE

Ĉlanak 78.



(1) U podruĉju obuhvata Plana planira se gradnja do 100 javnih parkirališnih mjesta ureĊenih asfaltom, betonskim elementima ili sliĉnim materijalom.

(2) UreĊenje javnih parkirališta planira se u obliku tzv. "zelenog parkirališta" koje podrazumijeva površinu maksimalno opremljenu drvoredima i zelenim otocima, a površine za promet u mirovanju izvedene tzv. park prizmama i zatravljene.Preporuĉuje se na svakih 10parkirnihmjestaizvesti1 "zeleni otok" širine min.1,5m,

(3) Parkirališna mjesta su minimalnih dimenzija 5,0x2,5m odnosno 5.0x3.7m za automobilosobasainvaliditetomiosobasmanjenepokretljivosti.

(4) Na javnim parkiralištima treba osigurati od ukupnog broja najmanje 5% parkirališnih mjesta za automobil osoba sa invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti.

(5) Ovim se Planom ne planira prostor namijenjen izgradnji javni garaţa. U podruĉju obuhvata Plana moţe se planirati izgradnja javnih garaţa unutar mješovite namjeneuskladu s uvjetima smještaja graĊevina gospodarske-poslovnenamjene. UVJETI ZA SMJEŠTAJ VOZILA

Ĉlanak 79. (1) Naĉin i uvjete rješavanja prometa u mirovanju na podruĉju obuhvaćenom Planom

odreĊivat će se posebnom odlukom općine Medulin o prometu u mirovanju, uzosnovnonaĉelo da se potreban broj parkirališnih mjesta mora osigurati na graĊevnoj ĉestici na kojoj će se ostvariti namjeravani zahvat u prostoru.

(2) Prilikom gradnje graĊevine stambene namjene parkirališna mjesta na vlastitoj graĊevnoj ĉestici moraju se smjestiti u pojasu izmeĊu graĊevnog i regulacijskog pravca.

(3) Parkirališna mjesta mogu biti izraĊena od asfalta, travnih ploĉa ili granitnih kocki. Max. uzduţni i popreĉni nagib parkirališta je 5,0%.

(4) Najmanji broj parkirališnih mjesta po odreĊenim djelatnostima Planom se utvrĊuje prematablici:

NAMJENA/DJELATNOST/SADRŢAJ

PARKIRNAMJESTA

1. STAMBENA GRAĐEVINA 1 PM do 60m2 netto površine stambene jedinice 2 PM preko 60m2 netto površine stambene jedinice

2.UREDI,ZDRAVSTVO,TRGOVINA


3.VELETRGOVINA,PROIZVODNJA,ZANATSTVOISL


4. UGOSTITELJSKO TURISTIĈKE SMJEŠTAJNE GRAĐEVINE

1 PM po smještajnoj jedinici

5. UGOSTITELJSTVO,OSIMRESTORANA, ZDRAVLJAKA SLASTIĈARNICEISL.

1parkirnomjestona10m2razvijene graĊevinske (brutto) površine objekta

6.RESTORAN,ZDRAVLJAK,SLASTIĈARNICA I SL.

1 parkirno mjesto na 4 sjedeća mjesta

7.GRAĐEVINE KULTURNIH DJELATNOSTI

1 PM na 7 sjedećih mjesta

8.SPORTSKEDVORANE,STADIONI,SPORTSKITERENIISL.

1PMna8gledalacaodnosnokorisnika

9. DJEĈJI VRTIĆI 1PMna10djece 10. ŠKOLE 1 PM po uĉionici 11. VJERSKE GRAĐEVINE 1PMna8sjedala 12. TRGOVAĈKI CENTRI (površine veće od1500m2)

1PM na 60 m2 netto površine prodajnog prostora



TRGOVI I DRUGE VEĆE PJEŠAĈKE POVRŠINE

Ĉlanak 80. (1)Unutar granice obuhvata Plana moguća je izgradnja trga i drugih većih pješaĉkih

površina unutar zone mješovite namjene. (2) Trgovi i pješaĉke površine poploĉavaju se betonskim prefabriciranimelementima,

kamenim ploĉama ili drugim materijalom predviĊenim idejnim rješenjem. (3) Na trgovima i drugim pješaĉkim površinama predviĊeno je postavljanje elemenata

urbaneopreme. POMORSKI PROMET

Ĉlanak 81. (1) Površine luke razgraniĉuju se na kopnenidioimorskidio- akvatorijluke

(2)UnutarobuhvatamorskogdijelalukeposebnenamjenemogusegraditipotrebnegraĊevine i ureĊivati obalne površine (obalni zidovi, obale, molovi, lukobrani, ureĊeni prostori za manipulaciju i sliĉni graĊevni elementi), postavljati naprave i ureĊaji za privez plovila i signalizaciju, te obavljati i drugi sliĉni radovi potrebni za nesmetano funkcioniranje luke, prema posebnim propisima i standardima za tu vrstu graĊevina. (3)Unutarobuhvatakopnenogdijelalukemogu se graditi graĊevine, preteţito usluţne namjene,u funkciji pruţanja usluga korisnicima i plovilima. 4)Lukeposebnenamjenesu: - Banjole Paltana postojeća luka nautiĉkog turizma sa minimalnim uvjetima Ţupanijskog

znaĉaja i postojećeg kapaciteta - ribarskalukaBanjolekapaciteta10vezova

- postojeća sportska luka Banjole Portić kapaciteta do 100 vezova - postojeća sportska luka Pod Lion kapaciteta do 100 vezova - sportska luka Mušoga Banjolekapacitetado100vezova UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA UNUTAR ZONE LUKE

Ĉlanak 82. (1) Uvjeti gradnje graĊevina unutar zone luke odnose se na graĊevine koje se grade unutar zoneluka- kopneni dio. Uvjeti gradnje utvrĊeni su u poglavlju „2.12. Uvjetigradnje graĊevina unutar zone luke“. 5.2. UVJETI GRADNJE ELEKTRONIĈKIH KOMUNIKACIJSKIH MREŢA

Ĉlanak 83. Mjesto i naĉin prikljuĉenja graĊevnih ĉestica na elektroniĉku komunikacijsku mreţu vidljivi su iz grafiĉkog i tekstualnog dijela plana. Izgradnjom elektroniĉke komunikacijske (EK) mreţe sukladno Zakonu o elektroniĉkim komunikacijama (NN 73/08), izvršiti će se slijedeće: - elektroniĉka komunikacijska kanalizacija će se smjestiti u ploĉnike ili bankine

prometnica, - izgraditi će se kabelska EK mreţa kroz EK kanalizaciju, - Izgraditi će se prikljuĉni EK ormari za svaku graĊevnu parcelu. Ormari će se smjestiti na

granici parcele i biti će okrenuti prema prometnici. Radove na projektiranju i izvoĊenju EK infrastrukture i povezane opreme treba izvoditi sukladno vaţećim zakonskim propisima i pravilnicima, od kojih istiĉemo: - Zakon o elektroniĉkim komunikacijama (NN 73/08), - Zakon o prostornom ureĊenju (NN 153/13), - Zakonogradnji(NN153/13), - Pravilnik o jednostavnim graĊevinama i radovima (NN 101/07, 21/09 i 48/11),



- Pravilniko naĉinu i uvjetima odreĊivanja zone komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora, te obaveze investitora radova ili graĊevine (NN42/09).

Kućne telekomunikacijske instalacije (unutar graĊevina) treba projektirati i izvoditisukladnoPravilniku o tehniĉkim uvjetima za elektroniĉku komunikacijsku mreţu poslovnih i stambenih zgrada(HAKOM,prosinac2009.). Smještaj aktivne opreme moţe se predvidjeti u zatvorenom prostoru poslovnih graĊevina površine 15 m2,iliutipskimkontejnerima ili tipskim ormarima koji se montiraju na zemljišta odgovarajuće površine, a predviĊena za tu namjenu. Uz postojeće i planirane trase omogućava se eventualno postavljanje potrebnih graĊevina (vanjski kabinet ormarići) za smještaj elektroniĉke komunikacijskeopremezbogpotrebeuvoĊenja novih tehnologija ili pristupa novih operatera odnosno rekonfiguracije mreţe. Elektroniĉka komunikacijska infrastruktura i povezana oprema prema naĉinu postavljanja dijelisena: - elektroniĉku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim

graĊevinama (antenski prihvat) - elektroniĉku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na samostojećim

antenskimstupovima. Ovim planom se omogućava postavljanje elektroniĉke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na postojećim graĊevinama u skladu s Pravilnikom o jednostavnim graĊevinama i radovima. U skladu sa PPIŢ (Sluţbene novine IŢ br. 2/02, 1/05, 4/05, 10/08 i 7/10) na podruĉju obuhvata ovog plana nije moguće postavljanje samostojećih antenskih stupovajersesamostojeći antenski stupovi ne smiju graditi unutar graĊevinskih podruĉja naselja, niti na udaljenosti manjoj od 400 m od granica tih podruĉja. 5.3. UVJETI GRADNJE ELEKTROENERGETSKIH OBJEKATA I MREŢE TE JAVNE RASVJETE

Ĉlanak 84.

(1)Novetrafostanice predviĊene su kao slobodnostojeće graĊevine na zasebnim parcelama koje neće imati ogradni zid. Trafostanice su tipske, sa srednjenaponskim blokom kojisesastojiizdva(tri)vodnapoljaijednogtransformatorskogpolja.Niskonaponskirazvodsastojat će se iz NN trafo polja s pripadajućim razvodnim poljem sastavljenim od osam do 10niskonaponskihizvoda. (2)Minimalna veliĉina parcele za izgradnju navedenih transformatorskih stanica iznosi7x5m,uzuvjetdajeduljastranaorijentirananajavnupovršinu. Gradivi dio graĊevine moţe biti na granici graĊevne ĉestice i na regulacijskom pravcu. (3)U grafiĉkom dijelu plana prikazane su trase SN i NN mreţe. Na oznaĉenim se trasama moţe polagati više (odgovarajući broj) SN i NN kabela u skladu s opravdanimpotrebama.

(4)Trase novih 20 kV kabela predviĊene su po budućem ploĉniku uz glavne prometnice a djelomiĉno i uz rub prometnica. PredviĊeni kabeli SN mreţe su tipa XHE 49 A 1x150/25mm2 ; 20 kV. Sva nova srednjenaponska oprema treba biti predviĊena za20kVrazinunapona(srednjenaponskidioTS,transformatoriSNkabeli). (5)Nova primarna niskonaponska mreţa izvodi se kabelima tipa XP00-A4x150mm2 ;0,6/1 kV, a trase su predviĊene po budućem ploĉniku uz glavne prometnice a djelomiĉno i uzrubprometnica. (6)Samostojeće razvodne ormare ( SSRO ) potrebno je postavljati na ploĉnike uz granice graĊevnih ĉestica, okrenute prema prometnici. (7)Sekundarna niskonaponska mreţa koja nije prikazana u grafiĉkom dijelu plana, u praviluseizvodikabelimaXP00-A4x50mm2, ali se u sluĉaju opravdane potrebe mogu koristiti i drugi presjeci i tipovi kabela. Navedeni se kabeli polaţu u pravilu po javnim površinama od SSRO-a do prikljuĉnih (prikljuĉno-mjernih) ormarića smještenih na granicama graĊevnih parcela.



(8)Za graĊevine do ukljuĉivo tri mjerna mjesta u ogradne se zidove graĊevnih parcela ugraĊuju prikljuĉno-mjerni ormari u koje se smještaju mjerni ureĊaji. Kod graĊevina sa više mjernih mjesta (ĉetiri i više) mjerni se ormari ugraĊuju unutar same graĊevine.Iznimka su tri mjerna mjesta kupaca i jedno mjerno mjesto proizvoĊaĉa elektriĉne energije (obnovljivi izvori elektriĉne energije – sunĉana elektrana), kod kojih se u pravilu prikljuĉno-mjerni ormari ugraĊuju u ogradni zid. (9)Transformatorskestanice, SN mreţa i NN mreţa treba biti graĊena u skladu s vaţećim propisima i granskim normama HEP-a, dok javna rasvjeta treba biti graĊena u skladuspreporukamaCIE. 5.4. VODOOPSKRBA

Ĉlanak 85. (1)Prikljuĉenje zahvata zone UPU-a graĊevina na sustav opskrbepitkomvodom

izvest će se se prikljuĉkom na postojeće vodovodne cijevovode i to: - prikljuĉak graĊevne ĉestice na vodovodnu mreţu izvest će sa uliĉne vodovodne mreţe sukladno Općim i tehniĉkim uvjetima i Izmjenama i dopunama Općih i tehniĉkih uvjeta VodovodaPulaobjavljenimnainternetrstranicamavodovodapulawww.vodovod-pula.hr

- Prikljuĉenje će se izvršiti na osnovu posebnog projekta i uvjeta prikljuĉenja VodovodaPula.

- Mjerenje potrošnje vode izvesti će se posebnim vodomjerima za funkcionalnujedinicuzasebno.

- vodovodni prikljuĉak se polaţe na lako pistupaĉno mjesto prema utvrĊenim uvjetima i suglasnosti nadleţnog trgovaĉkog društva,

- vodovodne prikljuĉke treba u pravilu izvoditi okomito na os cjevovoda, - Dubina kanala vodovodna mreţu mora osiguravati pokriće tjemena cijevi sa minimalno

100 cm nadsloja, vodeći raĉuna o konaĉnoj visini terena. - Razmak izmeĊu vodovodne mreţe i elektriĉnog kabela u uzduţnom pravcu mora

iznositinajmanje100cm. - Kod popreĉnog kriţanja vodovodne mreţe i elektriĉnog kabela, elektriĉni kabel se

postavlja ispod vodovodne mreţe na razmaku od najmanje 30 cm i to u zaštitnu cijev.

- Vodovodna mreţa ne smije biti postavljena ispod kanalizacione cijevi ili kroz revizionooknokanalizacije.

- Kanalizacionacijevoborinskihifekalnihvodatrebabitiudaljenaodcjevovodapitkevode najmanje 50 cm, a kod popreĉnog kriţanja, kanalizaciona cijev se postavlja ispodcjevovodapitkevode.

- Minimalni razmak TK kabela kabela i vodovodne mreţe u uzduţnom pravcumoraiznositinajmanje50cm.

- Kod popreĉnog kriţanja vodovodne mreţe i TK kabela, TK kabel se polaţe ispod vodovodne mreţe i to u zaštitnu cijev

- Razmak izmeĊu vodovodne mreţe i plinovoda mora biti u uzduţnom pravcu najmanje 50 cm ( moţda kod plinare malo bolje opisati da se zaštitimo ) Kod popreĉnog kriţanja vodovodne mreţe I plinovoda, plinovod se polaţe ispod vodovodne mreţe na primjerenom razmaku uz oznaĉavanje trakom.

- Pri izradi projekta potrebno je dostaviti karakteristiĉni presjek prometnice s kompletnom planiranom i postojećom infrastrukturom i naznaĉenim koridorom buduće vodovodne mreţe , kao i detalje kriţanja projektiranih instalacija s budućom vodovodnom mreţom.

- Na projekat izraĊen Općim i tehniĉkim uvjetima i Izmjenama i dopunama Općih i tehniĉkih uvjeta Vodovoda Pula objavljenim na internetskim stranicama vodovoda pula www.vodovod-pula.hr potrebno je u postupkuishoĊenja akta kojim se odobrava graĊenje predmetnog zahvata ishodovati Potvrdu o suglasnosti s posebnim uvjetima prikljuĉenja od strane Vodovoda Pula,. a sukladno vaţećem Zakonovodama(NN193/09).

- Pri izradi projektne dokumentacije potrebno je poštivati vaţeće zakonske propiseuredbeinorme



(2) Za obranu od poţara potrebno je predvidjeti vanjsku hidrantsku mreţu s nadzemnim hidrantimauzprotokod10l/s

5.5. ODVODNJA

Ĉlanak 86. (1) Prikljuĉenje sanitarno-potrošnih i oborinskih voda graĊevnih ĉestica svih

namjena i ostalih ĉestica izvest će se u sustav javne odvodnje, koji seplanirakaoodvojenisustav otpadne (sanitarne) odvodnje i oborinske odvodnje, s potrebnim propisnim ureĊajima za proĉišćavanje i separatorima za masti i ulja.

(2) U sklopu izrade projektne dokumentacije svih graĊevina potrebno je obvezno izraditiglavni projekt odvodnje i proĉišćavanja otpadnih i oborinskih voda. Odvodnju riješiti razdjelnim sustavom, odnosno odvojiti oborinske od sanitarno potrošnih voda i voda iz dijela graĊevine u kojem se vrši priprema hrane.

(3) Ĉiste oborinske vode s krovnih površina graĊevine i ostalih površina zbrinjavaju njihovi vlasnici uz obavezu zadrţavanja na parcelama. Oborinske krovne vode graĊevine kao uvjetno ĉiste prihvatiti putem oluka i oluĉnih vertikala.

(4)Oneĉišćene oborinske vode s prometnica, parkirališta, manipulativnihidrugihpovršina prije ispusta u kolektore treba proĉistiti na separatorima ulja u skladu sa Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj ţupaniji (SN IŢ 12/05) te Pravilnikom o graniĉnim vrijednostima emisija otpadnih voda(NN87/10).Iznimno,naparkirnim i manipulativnim površinama max kapaciteta do 10 vozila ili max površine 200 m2, oborinske vode moguće je odvesti raspršeno u okolni teren.

(5) Otpadne sanitarno potrošne vode treba upustiti u sustav javne odvodnje. (6)Sustavodvodnjesanitarnihotpadnihvodapotrebnojedimenzioniratinatemeljuodgovarajućeg hidrauliĉkog proraĉuna, koji mora biti predoĉen u tehniĉkoj dokumentaciji. Treba voditi raĉuna da efluent mora udovoljavati graniĉnim vrijednostima pokazatelja i dopuštenim koncentracijama opasnih i drugih tvari u tehnološkim otpadnim vodama propisanih vaţećim propisima za ispuštanje u sustav javne kanalizacije.

(7)Otpadnevodeizkuhinja(u prostorijamagospodarske– poslovnenamjene,odnosno javne i društvenenamjene) odgovarajuće proĉistiti i upustiti u sustav javne odvodnje. Prije prikljuĉka predvidjeti kontrolno okno za uzimanje uzoraka vode.

(8) Nije dozvoljeno ispuštanje voda s jedne graĊevne ĉestice na susjedne i druge ĉestice.

(9)Kanalizacijskisustav otpadnih i oborinskih voda i sve graĊevine predvidjeti i izvesti

vodotijesno. (10) Prije izdavanja akta kojim se dozvoljava uporaba graĊevine, potrebno je

predoĉiti zapisnik o provedenom ispitivanju protoĉnosti i vodonepropusnosti izvedenog sustava

odvodnje. Zapisnik mora biti ovjeren od izvoĊaĉa radova i nadzornog inţenjera.

(11) Vlasnici graĊevnih ĉestica omogućit će trajno nesmetani pristup revizijskim oknima kanalizacijskog cjevovoda, kako bi se sustav mogao kontrolirati i odrţavati.

(12)Iznadgabarita kanalizacijskog cjevovoda ne dopušta se izgradnja konstrukcijskih elemenata graĊevina osnovne namjene i pomoćnih graĊevina (temelja, stupova,nosivihzidovaidrugihkonstrukcijskihelemenata).

(13)Poklopcirevizijskihokanamorajuostatidostupnii vidljivi na svim površinama unutarobuhvataPlana.

(14) Spremnici goriva za naftu (loţ ulje) moraju biti dvostjenski s pokazivaĉem nivoa tekućine ili jednostjenski smješteni u vodotijesnoj tankvani volumena dostatnog da prihvati cjelokupni sadrţaj spremnika u sluĉaju havarije. Plašt spremnika goriva i cijevni razvod goriva potrebno je antikorozivno zaštititi. U sluĉaju da se cijevni razvod goriva od spremnika do kotlovnice ukapa, potrebno ga je poloţiti u vodotijesne energetske kanale ili unutar zaštitnecijevis mogućnošću kontrole propuštanja goriva.



(15) Prije izdavanja akata kojim se dozvoljava uporaba graĊevina potrebno je predoĉiti zapisnik, potpisan od izvoĊaĉa radova i nadzornog inţenjera, o provedenom ispitivanju vodonepropusnostiizvedene tankvane,ukolikoseizvedejednostjenskispremnikgoriva. (16) Smještaj kotlovnice treba predvidjeti na nepropusnoj podlozi s predviĊenom tankvanom volumena dovoljnog za prihvat sve koliĉine ulja u sluĉaju istjecanja iz kotla. (17)Iznimno,doizgradnjesustavaodvodnjeotpadnihioborinskihvodadozvoljavaserješavanje odvodnje putem zbirnjavanja u sabirnim jamama, koje se grade sukladno vaţećim propisimaiodredbamaovogaPlana. 5.6. OPSKRBA PLINOM

Ĉlanak 87. (1) Planom se odreĊuje plinofikacija podruĉja kao dio budućeg sustava plinofikacije

općine Medulin. (2)Plinovod projektirati kao distributivni srednjetlaĉni za radni tlak od 4 bara. Dimenzioniranje cjevovoda izvršiti će se na temelju potrebnih koliĉina prirodnog plina za postojeće i novoplanirane potrošaĉe. Ovim se Planom utvrĊuju osnovni uvjeti izgradnje uliĉnih plinovoda dok će se poloţajne trase utvrditi u fazi projektne dokumentacije cjelokupnog podruĉja .

(3)RazvodplinovodatrebapostavitiukoridorsostaliminfrastrukturnimgraĊevinama u trupu prometnica, meĊusobno uskladiti u idejnoj fazi projekata, te izvesti sukladno vaţećim pravilnicima i propisima za plinske instalacije. To se odnosi na minimalnu sigurnosnuudaljenostodmin.1m-2moddrugihvodovakomunalneinfrastrukture(kanalizacijamin.2m,vodovod1.5m)iostalihinstalacijaiobjekatatenaminimalnudubinuod 1m. Povrh toga naĉin izvoĊenja plinovoda i kućnih plinskih prikljuĉaka treba biti od polietilena visoke gustoće uz postavljanje traka upozorenja itrakazadetekciju(otkrivanja)plinovoda i kućnih prikljuĉaka.

(4) Plinski prikljuĉci, ukljuĉivo plinski regulacijski ureĊaji, projektirat će se u sklopu plinske instalacije svake graĊevine. Protupoţarne plinske slavine predvidjeti izvan objekta s nesmetanim pristupom istima i prema posebnim uvjetima graĊenja. 6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Ĉlanak 88. (1) Zelene površine na rubnim dijelovima i duţ pojaseva prometnih koridora se

morajuurediti kao javne zelene površine .Pojasevi zelenila duţ prometnih koridora ureĊuju

sesadnjom,uglavnomdrvoreda,.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA IGRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Ĉlanak 89.

(1)Mjere zaštite kulturno povijesnih cjelina utvrĊene sukladno „Izvještaju o kulturno-povijesnom pregledu za potrebe izrade UPU Banjole i UPU Pomer“ izraĊenog od strane dipl.arheologa Damira Matoševića kojeg je odobrio konzervatorski odjel u Puli (klasa: 612-08/11-010/0358). (2) Na podruĉju obuhvata evidentirano je devet kulturo-povijesnihlokalitetazakojesu utvrĊene slijedeće mjere zaštite: 1. Antiĉka vila u uvali Paltana (Volme) Antiĉki lokalitet je potrebno oĉuvati od izgradnje te osigurati zaštitnu zonu od 20 m uokolo samoglokaliteta. Dozvoljavaju se radovi istraţivanjauciljuprezentacijekulturnogdobra.Zasveradovenaovom lokalitetu potrebno je zatraţiti posebne uvjete zaštite za radove na kulturnom dobru od Konzervatorskog odjela u Puli. Prije poĉetka radova potrebno je ishoditi prethodno odobrenjezaradoveodKonzervatorskogodjelauPuli.



2.,3. i 4. bunari Mušoga, Preporuĉa se ĉišćenje, ureĊenje i temeljno odrţavanje lokaliteta. 5. i 6. rovovi Mušoga - evidentiranouPlanu 7. UtvrĊeni obrambeni poloţaj Mušoga Integralno zaštititi kao zelenu površinu. Za sveradovenaovomlokalitetupotrebnojezatraţiti mišljenje od konzervatorskog odjela. 8. arheološki lokalitet, crkva Sv.Nikole Izvan obuhvata Plana (podruĉje Kanalić). 9. Na podruĉju ĉestice sakralnog objekta ne dozvoljava se planiranje nove izgradnje. Objektjepotrebnorekonstruiratipremakonzervatorskimsmjernicama.Zasveradovepotrebno je zatraţiti mišljenje od konzervatorskog odjela. 10. Trigonometrijska toĉka, stup, Banjole Na podruĉju trigonometrijske toĉke (stupa) ne dozvoljava se planiranje stambenihiliposlovnih jedinica na udaljenosti manjoj od 5m. Objekt je potrebno konzervirati i odrţavati u izvornom stanju. Za sve radove potrebno je zatraţiti mišljenje od nadleţnog konzervatorskog odijela. (3) Ako se pri izvoĊenju graĊevinskih ili bilo kojihdrugihradovakojiseobavljajunapovršini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru naiĊe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove duţna je prekinuti radove i o nalazu bez odgaĊanja obavijestiti nadleţno tijelo. (4)Lokacija kulturno povijesnih lokaliteta se ovim Planom utvrĊuje se pribliţno odnosno na temelju podataka iz dostupne dokumentacije (Izvještaj o kulturno-povijesnompregleduzapotrebeizradeUPUBanjoleiUPUPomer)

Ĉlanak 90.

(1) Na cjelokupnom podruĉju obuhvata Plana utvrĊuju se uvjeti oblikovanja graĊevina kao mjera zaštite cjeline ambijentalne vrijednosti : - kod oblikovanja graĊevina moraju se uvaţavati karakteristike kvalitete i tradicije gradnje na obuhvaćenom i na širem podruĉju, te upotrebljavati kvalitetnidetalji,proporcijeimaterijalikarakteristiĉni za ovdašnju klimu i tradiciju. - horizontalni i vertikalni gabariti graĊevina, oblikovanje proĉelja i krovišta, te upotrebljeni materijali moraju biti usklaĊeni s okolnim graĊevinama i krajolikom.

Ĉlanak 91. (1) U podruĉju obuhvata se nalazi HR5000032 Akvatorij zapadne Istre – morski dio staništa idobridupiniHR1000032AkvatorijzapadneIstre– ptice. Ciljevi, mjere i naĉini provedbe oĉuvanja ciljanih vrsta ptica propisani su Pravilnikom o ciljevima oĉuvanja i osnovnim mjerama za oĉuvanje ptica u podruĉju ekološke mreţe (NN br.15/2014). 8. POSTUPANJE S OTPADOM

Ĉlanak 92. (1) Gospodarenje otpadom na podruĉju obuhvata Plana je dio sustava gospodarenja

otpadom Općine Medulin.

Ĉlanak 93. (1)Planom se odvojeno prikupljanje korisnog dijela komunalnog otpada predviĊa

putem: - tipiziranih posuda, odnosno spremnika za otpad postavljenih na javnim površinama („zeleni otoci“) za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (npr.: papir ikarton,bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalaţni otpad, istrošene baterije i sl.), (2) „Zeleni otoci“ planiraju se uz prometnice te unutar površina za infrastrukturne sustave na naĉin da ne ometaju kolni i pješaĉki promet . Toĉan poloţaj i veliĉinu „zelenih otoka“ utvrditi će se projektom za prometnice. (3) Zbrinjavanje otpada organizirati će se sukladno Planu gospodarenja otpadom Općine Medulin.



Ĉlanak 94.

(1) Za odvoz otpada potrebno je osigurati mogućnost pristupa vozila do posuda za prikupljanjedomax.udaljenosti15,0m,aotpaddeponiratiuzatvoreneposude. ProizvoĊaĉ tehnološkog otpada (neopasnog i opasnog) duţan je, sukladno zakonskoj regulativi osigurati naĉin obrade i skladištenje tehnološkog otpada koji nastaje obavljanjem djelatnosti.

Ĉlanak 95. (1) Svi zahvati u prostoru moraju uvaţavati vaţeće propise iz oblasti postupanja s otpadom, a naroĉito: Zakon o odrţivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) Zakonokomunalnomgospodarstvu(NN36/95,70/97,128/99,57/00,129/00,59/01,26/03, 82/04,110/04,178/04,38/09,79/09,153/09,49/11,84/11,90/11,144/12,94/13,153/13,147/14i36/15) U sluĉaju promjene navedenih propisa, kod provedbe Plana primjenjivat će se odgovarajući vaţeći propis.

(2)Sviposlovniigospodarskipogonimorajuosiguratiprostorzaprivremenoskladištenje vlastitog otpada koji mora biti osiguran od utjecaja atmosferilija, te bez mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode.

(3) Prostori za privremeno skladištenje otpada moraju biti jasno obiljeţeni, a korisnicimoraju voditi evidenciju o vrstama i koliĉinama privremeno uskladištenog otpada. 9. MJERE SPRJEĈAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Ĉlanak 96. (1)Zbrinjavanjeievakuacijusanitarno-fekalnih voda obavljati na naĉin da se otpadne vodeizzgradaprijeispuštanja u sustav javne odvodnje proĉiste do stupnja standarda kućnih otpadnihvoda.

(2) Planirana rješenja oborinskih i sanitarnih otpadnih voda mogu biti fazna pod uvjetom da svaka faza ĉini jednu funkcionalno-tehniĉko-tehnološku cjelinu.

(3)Ovisnoonamjeni za pojedine graĊevine potrebno je ishoditi vodopravne uvjete premaZakonuovodama(NN153/09)

Ĉlanak 97. (1) Aktima kojima se dozvoljava gradnja propisat će se obaveza pridrţavanja

posebnih propisa iz podruĉja zaštite okoliša, a naroĉito: Zakonosanitarnojinspekciji(NN113/08i88/10); Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13 i 153/13); Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), Zakonovodama(NN153/09,130/11i56/13) Pravilnikoizdavanjuvodopravnihakata(NN78/10,79/13i09/14) Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13); Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 ,67/09), Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11), Zakon o odrţivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) Zakonokomunalnom gospodarstvu (NN 26/03 proĉišćeni tekst 82/04, 110/04, uredbe 178/04,38/09,49/11i144/12) U sluĉaju promjene pojedinog navedenog propisa, kod provedbe Plana primjenjivat će se odgovarajući vaţeći propis. POSEBNE MJERE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

Ĉlanak 98. (1) Sustav zaštite i spašavanja graĊana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i većim nesrećama utvrĊeni su slijedećim zakonima i pravilnicima: Zakon o zaštiti i



spašavanju (NN br. 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10), Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroţenosti i planova zaštite i spašavanja (NN br 38/08), Pravilnik o postupanju uzbunjivanja stanovništva (NN br 47/06 i 110/11).

(2) Podruĉje Plana spada u potresno podruĉje max 7° MKS ( MSK 64), te je na objektima potrebno poduzeti mjere zaštiteodpotresa.

(3) Posebne mjere zaštite se odreĊuju sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i ureĊivanju prostora (NN br29/83,36/85,42/86). (4) Planom višeg reda za podruĉje u obuhvatu ovog plana nije utvrĊena obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite. Sklanjanje zaposlenih i korisnika ( planom se ne predviĊaju sadrţaji stambene namjene te slijedom toga nema ni stanovnika) osigurati prilagoĊavanjem podrumskih, prirodnih i drugih pogodnih graĊevina za funkciju sklanjanja . (5) Mogućnost evakuacije ljudi i pristup interventnih vozila se u okviru ovog plana osigurava utvrĊivanjem uvjeta za smještaj graĊevina i gradnju novih prometnica, odreĊivanjem udaljenosti graĊevina od prometnica i odreĊivanjem visina graĊevina. Za sklanjanje i evakuaciju ljudi mogu se koristiti sve veće otvorene površine poput parkirališta, parkova, zelenih površina i sliĉno a sve postojeće i planirane kolne, i pješaĉke prometnice na podruĉju obuhvata plana predstavljajupravcezaevakuaciju.

(6) Ovim se Planom utvrĊuje obveza postave sirene za javno uzbunjivanje i obavještavanje graĊana .

(7) Unutarnji i javni sustav uzbunjivanja i obavješćivanja graĊana. Obvezuju se vlasnici objekata i kojima se okuplja veći brojljudi,iukojimasezbogbukeiliakustiĉne izolacije ne moţe osigurati dovoljna ĉujnost znakova javnog sustava za uzbunjivanje, da uspostave i odrţavaju odgovarajući sustav unutarnjeg uzbunjivanja o obavješćivanja njihovih korisnika i zaposlenika (razglas,displayisl.)tedaosigurajuprijempriopćenja Ţupanijskog centra 112 Pazin o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.

(8) S aspekta mogućeg utjecaja olujnog nevremena (pijavica, olujni vjetar, neverini i sl.) posebnu paţnju posvetiti izboru graĊevnog materijala , posebno za izgradnju krovišta, odnosno prilagodbi konstrukciju, oblikovanje i izbor materijala jaĉini vjetra. Kod hortikulturnog ureĊenja prostora i objekata treba birati autohtono bilje dubljeg korijena i otpornognavjetar. MJERE ZAŠTITE OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA

Ĉlanak 99. Temeljem Mišljenja „ Drţavne uprave za zaštitu i spašavanje-Podruĉni ured za zaštitu i spašavanje Pazin " utvrĊuju se slijedeće mjere : 1.Zaštita od spašavanja i potresa ProtupotresnoprojektiranjeigraĊenje (tehnika gradnje i izbor materijala) treba provoditi sukladno zakonskim propisima kojima će se kod rekonstrukcije postojećih, te izgradnje novih objekata osigurati otpornost na potres do 7ºMCS. Potrebno je osigurati širinu puteva (evakuacijskih-protupoţarnih) radi nesmetanog pristupa svih ekipa ţurne pomoći. Projektnom dokumentacijom potrebno je osigurati propisani razmak izmeĊu graĊevina kako ne bi došlo do meĊusobnog urušavanja. 2. Zaštita i spašavanje od Ostalih prirodnih uzroka 2.1 Olujno ili orkansko nevrijeme te jak vjetar Izbor graĊevnog materijala, a posebno za izgradnju kroviša i nadstrešnica potrebno je prilagoditi jaĉini vjetra, poštujući proraĉune i iskustva povjesne arhitektura na ovim prostorima.Kod hortikulturnog ureĊenja prostora i objekatatrebabiratiautohtonobiljedubljegkorijenaiotpornognavjetar. 3. Zaštita i spašavanje od tehniĉko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća izazvanih nesrećama u gospodarskim i drugim objektima



Kodsvihrezervoarailimjestazamanipulacijuopasnim tvarima treba osigurati prihvatilišta za sluĉaj ispuštanja ili akcidenata (tankvane).Svi objekti moraju biti vezani na proĉistaĉ fekalne i oborinske kanalizacije, kod buduće gradnje potrebno je planirati instalaciju sustava zajavnouzbunjivanje.Projektnom dokumentacijom treba osigurati propisani razmak izmeĊu graĊevina, te osigurati prohodnost vozila svih ţurnih sluţbi. 4.Instalacija sustava javnog uzbunjivanja i obavješćivanja stanovništva Izraditipotrebnukomunikacijskuinfrastrukturu(struja,telefon,stup),zainstalacijusustavazajavno uzbunjivanje stanovništva (sirena,govorni ureĊaj i sl.), te isti ugraditi u jedinstven sustav putem Ţupanijskog centra 112 Pazin. 5.Instalacija unutarnjeg sustava uzbunjivanja i obavješćivanja graĊana. Vlasniciobjekata u kojima se okuplja veći broj ljudi i u kojima se zbog buke ili akustiĉne izolacije ne moţe osigurati dovoljna ĉujnost znakova javnog sustava za uzbunjivanje, duţni su uspostaviti i odrţavati odgovarajući sustav unutarnjeg sustava uzbunjivanja i obavješćivanja njihovih korisnika i zaposlenika (razglas,display i sl.), te osigurati prijem priopćenja Ţupanijskog centra 112 Pazin o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti. 6.Sklanjanje stanovništva Sklanjanje stanovništva osigurati izgradnjom zaklona te prilagoĊavanjem podrumskih, prirodnih i drugih pogodnih graĊevina za funkciju sklanjanja stanovništva. 7.Evakuacija stanovništva Potrebno je voditi raĉuna o širini i prohodnosti te odrţavanju evakuacijskih puteva, a kako bi u sluĉaju potrebe evakuacija stanovništva mogla neometano i uĉinkovito provoditi. ZAŠTITA OD POŢARA

Ĉlanak 100. (1) Zaštita od poţara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroţenosti od

poţara i procijenjenim poţarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranimpojasevima. Zahtjev za zaštitu od poţara moraju biti utvrĊeni u Procjeni ugroţenosti od poţara i tehnološkim eksplozijama, uz kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i vatrogasnih pojaseva na prostoru Općine Medulin.

(2) Projektiranje graĊevina, s aspekta zaštite od poţara, provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od poţara, te pravilima struke.

(3) Gradivi dio graĊevne ĉestice za graĊevine za koje je potrebno osigurati vatrogasne pristupe izuzima se iz uvjeta ovih Odredbi i utvrĊuje se na temelju odredbi posebnihpropisa.

Ĉlanak 101.

(1) GraĊevine i zahvati za koje je potrebno predvidjeti posebne mjere zaštite od poţara odredit će se na osnovi procjene iz stavka (1) prethodnog ĉlanka.

(2) Sukladno posebnim propisima potrebno je ishoditi suglasnost nadleţne Policijske uprave za mjere zaštite od poţara primijenjene projektnom dokumentacijom za zahvate u prostoru na graĊevinama, odreĊenim prema tim popisima.

(3) GraĊevine i postrojenja u kojima će se skladištiti i koristiti zapaljive tekućine ili plinovi moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih graĊevina i komunalnih ureĊaja, prema posebnim propisima.

(4) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz graĊevina i gašenja poţara na graĊevinama i otvorenom prostoru, graĊevine moraju imati vatrogasni prilaz odreĊen po posebnompropisu.

(5) Prilikom gradnje vodoopskrbne mreţe obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreţe sukladno posebnim propisima. (6) Na podruĉju obuhvata plana ne mogu se graditi graĊevine i postrojenja za smještaj i ĉuvanje eksplozivnih tvari.

(7) Aktima kojima se dozvoljava gradnja propisat će se obaveza pridrţavanja posebnih propisa iz podruĉja zaštite od poţara, a naroĉito: Zakon o zaštiti od poţara (NN 92/10);



Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95, NN 56/10), Zakonoeksplozivnimtvarima(NN178/04;109/07;67/08i144/10) Pravilnikouvjetimazavatrogasnepristupe(NN35/94;55/94i142/03) Pravilnik o zaštiti šuma od poţara ( NN33/14) Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99) Pravilnikoukapljenomnaftnomplinu(NN117/07) Pravilnik o hidrantskoj mreţi za gašenje poţara (NN 8/06) – predvidjetivanjskuhidrantskumreţu Pravilnikopostajamazaopskrbuprijevoznihsredstavagorivom(NN93/98;116/07i141/08) Pravilnik o zaštiti od poţara ugostiteljskih objekata (NN 100/99) Pravilnik o zaštiti od poţara u skladištima (NN 93/08) Pravilnik o uvjetima i naĉinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih tvari (NNbr.26/09,41/09) Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od poţara elektroenergetskih postrojenja i ureĊaja (NN 146/05) Pravilnik o zahvatu u prostoru u kojima tijelo nadleţno za zaštitu od poţara ne sudjeluje u postupku izdavanja rješenja o uvjetima graĊenja odnosno lokacijske dozvole (NN 115/11) Ostali pravilnici i usvojena pravila tehniĉke prakse kojima su propisane mjere zaštite od poţara Procjena ugroţenosti od poţara i plan zaštite od poţara Općine Medulin U sluĉaju promjene pojedinog navedenog propisa, kod provedbe Plana primjenjivat će se odgovarajući vaţeći propis. 10. MJERE PROVEDBE PLANA

Ĉlanak 102. (1) Urbanistiĉki plan ureĊenja se neposredno provodi u svim svojim dijelovima. (2) UreĊivanje prostora, bilo izgradnjom graĊevina ili ureĊenjem zemljišta, te

obavljanje drugih radova na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje, kojim se mijenja stanje u prostoru, mora se obavljati temeljem odredbi vaţećih prostornih planova šireg podruĉja, ovog Plana, te ostalih odgovarajućih propisa Općine Medulin . (3) Iznimno za zone za koje je ovim Planom utvrĊena obaveza izrade cjelokupnog urbanistiĉkog rješenja (zahvat luke) i verifikacija istog od strane nadleţnih tijela Općine Medulin, ne moţe se izdati akt sa kojim se odobrava graĊenje prije nego je urbanistiĉko rješenje usvojeno.

(4) Naĉin i dinamika provedbe ovog Plana zavisit će o obavezama preuzetim temeljemnjegovihodredbi,kaoikarakteristikamazahvatauprostoru.

Ĉlanak 103.

(1) Na cjelokupnom podruĉju obuhvata, Plan će se provoditi izdavanjemakatakojima se dozvoljava gradnja prema postupku predviĊenom zakonom i ostalim propisima.

(2) Svi elementi na temelju kojih će se izdavati akti kojima se dozvoljava gradnja, a koji nisu posebno navedeni u ovom Planu, odreĊuju se na temelju odredbi vaţećeg prostornog plana šireg podruĉja.

Ĉlanak 104.

(1) Kriteriji i naĉin provedbe Plana u smislu rješavanja imovinsko-pravnihpitanjauvezi s komunalnom infrastrukturom i prometom odredit će se posebnom odlukom Općine Medulin .

(2)ZagradnjunagraĊevnim ĉesticama, gdje prometna mreţa nije izvedena, potrebnojeishoditilokacijskudozvoluzaprometniceiostalukomunalnuinfrastrukturuprijeizdavanjaaktakojimsedozvoljavagradnja. (3) Prije provedbe plana i provoĊenja površina drţavnih šuma novojnamijenipotrebno je provesti izdvajanje nekretnina iz šumskogospodarskog podruĉja Republike Hrvatske sukladno ĉlanku 51. Zakona o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08).



(4) Svi zahvati na pojedinoj graĊevnoj ĉestici, odnosno zoni, mogu se izvoditi fazno,dokonaĉne realizacije predviĊene Planom.

Ĉlanak 105.

(1) Plan je izraĊen u šest tiskanih izvornika ovjerenih peĉatom Općinskog vijeća Općine Medulin i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Medulin.

Ĉlanak 106.

(1) Tiskani izvornici Plana ĉuvaju se i dostupni su na uvid u Upravnom odjelu zaprostorno planiranje i komunalni sustav Općine Medulin.

(2) Po jedan tiskani izvornik dostavlja se Ministarstvu graditeljstva i prostornogureĊenja RH, Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj, Zavodu za prostorno ureĊenjeIstarskeţupanije i Upravnom odjelu za decentralizaciju, lokalnu i podruĉnu (regionalnu) samoupravu, prostorno ureĊenje i gradnju Istarske ţupanije.

Ĉlanak 107.

(1) OvaOdlukastupanasnagu8dananakon objave u "Sluţbenim novinama Općine Medulin“. KLASA:021-05/16-01/0001 URBROJ: 2168/02-03/12-16-29 Medulin, 04.03.2016.


Predsjednik Zlatić Marko



Na temelju ĉlanka 7. Zakona o financiranju politiĉkih aktivnosti i izborne promidţbe (Narodne novine, br. 24/11, 61/11, 27/13, 02/14) i ĉlanka 13. Statuta Općine Medulin (Sluţbene novine Općine Medulin, br.2/2013), Općinsko vijeće Općine Medulin je na svojoj 24. sjednici odrţanoj dana 04.oţujka 2016.godinedonijelo

O D L U K U o rasporeĊivanju sredstava za redovito financiranje politiĉkih stranaka i ĉlanova

predstavniĉkog tijela izabranih s liste grupe biraĉa iz proraĉuna Općine Medulin za 2016. godine

Ĉlanak 1. Ovom Odlukom utvrĊuje se naĉin i postupak raspodjele i isplate sredstava za redovito

financiranje politiĉkih stranaka zastupljenih u Općinskom vijeću Općine Medulin, kao i ĉlanova Općinskog vijeća Općine Medulin izabranih s liste grupe biraĉa za2016.godinu.

Ĉlanak 2.

Ukupni iznos sredstava za redovito godišnje financiranje politiĉkih stranaka i ĉlanova Općinskog vijeća izabranih s liste grupe biraĉa za proraĉunsku 2016. godinu osigurana su u proraĉunu Općine Medulin u iznosu od 45.000,00 kn.

Ĉlanak 3. Pravo na raspodjelu sredstava za redovito godišnje financiranje iz ĉl. 2 ove Odluke

imaju one politiĉke stranke koje imaju najmanje jednog izabranog vijećnika u Vijeću Općine Medulin, kao i ĉlanovi Općinskog vijeća Općine Medulin koji su izabrani s liste grupe biraĉa.

Ĉlanak 4.

Sredstva iz ĉlanka 2. ove Odluke rasporeĊuju se na naĉin da se utvrdi jednaki iznos sredstava za svakog ĉlana Općinskog vijeća, tako da pojedinoj politiĉkoj stranci pripadaju sredstva razmjerno broju njenih ĉlanova u Općinskom vijeću u trenutku konstituiranja Općinskog vijeća.

Ukoliko pojedinom vijećniku nakon konstituiranja Općinskog vijeća prestane ĉlanstvo u politiĉkoj stranci, financijska sredstva koja se rasporeĊuju ostaju politiĉkoj stranci kojoj je vijećnik pripadao u trenutku konstituiranja Općinskog vijeća.

U sluĉaju udruţivanja dviju ili više politiĉkih stranaka, financijska sredstva koja se rasporeĊuju sukladno ovoj Odluci pripadaju politiĉkoj stranci koja je pravni slijednik politiĉkih stranaka koje su udruţivanjem prestale postojati.

Ukoliko ĉlan Općinskog vijeća izabran s liste grupe biraĉa nakon konstituiranja Općinskog vijeća postane ĉlan politiĉke stranke koja praticipira u Općinskom vijeću, sredstva za redovito godišnje financiranje ostaju tom ĉlanu Općiskog vijeća, te se na njega i nadalje primjenjujusveodredbeZakonaofinanciranju politiĉkih aktivnosti i izborne promidţbe koje se odnose na ĉlanove Općinskog vijeća izabranih s liste grupe biraĉa.

Ĉlanak 5.

Za svakoga izabranog vijećnika podzastupljenog spola, politiĉkim strankama odnosno vijećnicima izabranim s liste grupe biraĉa pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviĊenog po svakom vijećniku.

Ĉlanak 6.

RasporeĊena sredstva doznaĉuju se na ţiroraĉun politiĉke stranke, odnosno na poseban raĉun za redovno financiranje ĉlana Općinskog vijeća izabranog s liste grupebiraĉa, tromjeseĉno u jednakim iznosima



Ĉlanak 7. Za svakog ĉlana Općinskog vijeća za 2016. godinu utvrĊuje se iznos od 2.941,18 kn.Za svakog ĉlana Općinskog vijeća podzastupljenog spola za 2016. godinu utvrĊuje se iznos od 294,10kn.

Ĉlanak 8.

Iznos od 45.000,00 kn, sukladno stavku 2. ĉlanka 2 ove Odluke, u skladu s ĉlankom 7. ove Odluke rasporeĊuje se kako slijedi:

Ĉlanak 9. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Sluţbenim novinama Općine Medulin”. KLASA:021-05/16-01/0001 URBROJ:2168/02-04/1-16-36 Medulin,04.03.2016.

Općinsko vijeće Općine Medulin Predsjednik MarkoZlatić

STRANKA /ĈLAN VIJEĆA UKUPNO

IDS 5.882,36

SDP 2.941,18

HSU 2.941,18

DIVNA RADOLOVIĆ ROSANDA 3.235,28

KLAUDIOPRIVRAT 2.941,18

VERICAVIDMAR 3.235,28

MIRNA LEVERIĆ 3.235,28

MATIJAMEDICA 2.941,18

DRAŢEN MIŠKOVIĆ 2.941,18

ZUCCONCLAUDIO 2.941,18

EMILJUKOPILA 2.941,18

DAVOR ZORIĈIĆ 2.941,18

NEVEN IVEŠA 2.941,18

MILOVANJOVAN 2.941,18

SVEUKUPNO 45.000,00



Na temelju članka 19. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("NN" br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13), te članka 13. Statuta Općine Medulin ("Službene novine općine Medulin 2/2013), Općinsko vijeće Općine Medulin je na 24. sjednici održanoj dana 04.ožujka 2016.godinedonijelo

ODLUKU

I Općinskom vijeću predlaže se donošenje Odluke o odobravanju zaključivanja nagodbe s Vicenzom Olivo Aiellom iz Italije, a temeljem kojeg bi se Općina Medulin obvezala imenovanomisplatitiiznosod288.320,00EUR-aukunskojprotuvrijednostipoprodajnomtečaju HNB-a na dan isplate na slijedeći način: 1.330.000,00 kn urokuod30danaodzaključivanja Sporazuma te ostatak do 15. Siječnja 2017. Godine. Vicenzo Olivo Aiello obvezuje se prenijeti u korist Općine Medulin 1900/3933 dijela k.č. br. 905 k.o. Medulin, te povući tužbu u parničnom predmetu koji se vodi kod Općinskog suda u Puliposl.Br.Pn-503/15 te se odreći tužbenog zahtjeva u cijelosti. Svaka od sporazumnih strana snositi će svoje troškove parničnog postupka. Prijedlog Sporazuma nalazi se u privitku ove Odluke i čini njen sastavni dio.

II OvaOdlukastupa na snagu danom donošenja, a objavljuje se u „Službenim novinama“ Općine Medulin.

KLASA:021-05/16-01/0001 URBROJ:2168/02-02/1-16-34 Medulin, 04.03.2016.

Općinsko vijeće Općine Medulin Predsjednik Marko Zlatić



Temeljem članka 20. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine", br. 158/03, 100/04, 141/06 i 38/09), Odluke o povjeravanju ovlaštenja Općini Medulin za davanje koncesija na pomorskom dobru KLASA: 342-01/11-01/05,URBROJ: 2163/1-01/4-11-3 izdane od strane ţupanijske skupštine Istarske ţupanije dana30.svibnja2011.godine,Uredbeopostupkudavanjakoncesijenapomorskomdobru ("Narodne novine", br. 23/04, 101/04, 39/06, 63/08, 125/10, 102/11, 83/12),članka 13. Statuta Općine Medulin („Sluţbene novine Općine Medulin“ br. 2/13), Općinsko vijeće Općine Medulin na svojoj 24. sjednici odrţanoj 04.oţujka 2016.godinedonosi slijedeću:

ODLUKU O KONCESIJI za koncesiju na pomorskom dobru u svrhu potapanja i nakon potapanja

gospodarsko korištenje admiralskog broda „VIS“

Članak 1. TemeljemObavijestionamjeridavanjakoncesijenapomorskomdobruusvrhu

potapanja i nakon potapanja gospodarsko korištenje admiralskog broda „VIS“ KLASA: 021-05/15-01/0005, URBROJ: 2168/02-02/3-15-29 od dana 06.10.2015. godineobjavljenoj u elektroničkom oglasniku javne nabave pod oznakom 2015/S 01/K-0032796i prijedloga Stručnog povjerenstva za davanje koncesija na pomorskom dobru u Općini Medulin (zapisnici sa 1. sjednice KLASA: 342-01/15-01/0032, URBROJ:2168/02-02/3-15-9 od dana 03.12.2015. godine i 2. sjednice KLASA: 342-01/15-01/0032,URBROJ:2168/02-02/3-16-14 oddana12.01.2016.godinesastavnisupriloziovoj Odluci te se ne objavljuju) Općinsko vijeće Općine Medulin (u daljnjem tekstu: Davateljkoncesije) odabralo je trgovačko društvo WRECK j.d.o.o., Vinkuran, Štrped 32 saostvarenih 0,6000000000000boda kao najpovoljnijeg ponuditelja za koncesiju napomorskom dobru u svrhu potapanja i nakon potapanja gospodarsko korištenje admiralskog broda „VIS“.

Članak 2. Ovom Odlukom daje se koncesija na pomorskom dobru ukupne površine 5.208

m2 koji je omeđen obalnom linijom i spojnicama točaka kako slijedi:

Točka E N A 294160 4963726 B 294222 4963664 C 294180 4963622 D 294118 4963684 A 294160 4963726

Članak 3.

Koncesija na pomorskom dobru u svrhu potapanja i nakon potapanjagospodarsko korištenje admiralskog broda „VIS“ dajesenarokod20godinaoddanasklapanjaugovoraokoncesiji.

Ugovor o koncesiji sklopiti će se najkasnije u roku od 10 dana od isteka razdobljamirovanja,kojeiznosi15danaoddanadostaveodlukeodavanjukoncesijesvakom ponuditelju, odnosno u roku od 10 dana kada odluka o davanju koncesijepostane izvršna, u situaciji kada je pokrenut postupak pravne zaštite.

Članak 4. Najpovoljniji ponuditelj duţan je gospodarski koristiti pomorsko dobro sukladno

Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, drugim zakonima i podzakonskim



aktima iz područja sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša te odrţavati, štititi i brinuti se o plaţi paţnjom dobrog gospodara.

Najpovoljniji ponuditelj duţan je gospodarski koristiti pomorsko dobro sukladno Studiji gospodarske opravdanosti koja je sastavni dio ponudbene dokumentacijenajpovoljnijeg ponuditelja, te sva investicijska ulaganja na plaţi izvršiti u rokovima i iznosima predviđenim u rečenoj Studiji.

Najpovoljniji ponuditelj ne moţe prava stečena koncesijom, niti djelomično, niti u cijelosti prenositi na drugoga bez izričitog odobrenja Davatelja koncesije.

Članak 5. Za gospodarsko korištenje morske plaţe, najpovoljniji ponuditelj je obvezan

uredno plaćati godišnju koncesijsku naknadu. Godišnja koncesijska naknada sastoji se iz dva dijela:

a) stalni dio u iznosu od 2,00 kn po m2 ukupne površine (5.208 m2) odnosno10.416,00 kn godišnje,

b) promjenjividiouiznosuod1,5%odprihodaostvarenogobavljanjemdjelatnosti. Koncesijska naknada iz točke a) i b) plaća se na sljedeći način:

- stalni dio plaća se do 31. kolovoza tekuće godine u jednom obroku i to za godinu u kojoj je dana koncesija i za godinu u kojoj koncesija ističe razmjerno mjesecima korištenja, a za početnu godinu koncesijskog razdoblja plaća se u roku 30 dana od danasklapanjaUgovoraokoncesiji; - promjenjivi dio plaća se u mjesečnim anuitetima koji dospjevaju do kraja mjeseca za prethodni mjesec temeljem ostvarenog prihoda dok će se konačni obračun promjenjivog dijela koncesijske naknade obračunati temeljem prijave poreza na dohodakodnosnodobit,anajkasnijedo15.svibnjazaprethodnugodinu.

U svrhu osiguranja urednog plaćanja koncesijske naknade, najpovoljnijiponuditelj duţan je prije sklapanja Ugovora o koncesiji predati Davatelju koncesije 1 bjanko zaduţnicu ovjerenu kod javnog biljeţnika na pojedinačni iznos od 100.000,00 kn.

Članak 6.

Davatelj koncesije zadrţava pravo izmjene iznosa stalnog i / ili promjenjivogdijela godišnje koncesijske naknade iz članka 2. ove Odluke svake dvije godine od dana sklapanjaUgovora o koncesiji uz obvezu da o tome trimjeseca ranije dostavipismenuobavijestnajpovoljnijemponuditelju.

Članak 7.

Koncesijska naknada je zajednički prihod drţavnog, ţupanijskog i općinskog proračuna.

Članak 8.

Ovlašćuje se općinski načelnik Općine Medulin da u roku 10 dana od dana konačnosti ove Odluke sklopi s najpovoljnijim ponuditeljem Ugovor o koncesiji kojim će se detaljnije urediti ovlaštenja Davatelja koncesije, te prava i obveze najpovoljnijeg ponuditelja.

Ako najpovoljniji ponuditelj ne potpiše Ugovor o koncesiji u roku od 10 dana od dostave istoga gubi sva prava određena ovom Odlukom.

Članak 9.

PotpisomUgovora najpovoljniji ponuditelj odriče se svih budućih potraţivanja prema Općini Medulin po bilo kojoj osnovi te je suglasan da prilikom raspisa novog natječaja ostvaruje pravo da uz naknadu iste vrijednosti (156.000,00 EUR-a)prepustiplovni objekt novom ovlašteniku koncesiju isključivo ako se raspis novog natječaja provodi zbog isteka ugovora dok u svim ostalim slučajevima najpovoljniji ponuditelj ne moţe ostvariti pravo na navedenu naknadu.



Članak 10.

Nadzor nad provođenjem odredbi ove Odluke i Ugovora o koncesiji provodenadleţni općinski upravni odjeli.

Članak 11. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavljuje se u "Sluţbenim

novinama Općine Medulin".

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove Odluke moţe se podnijeti ţalba Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture,Zagreb, Prisavlje 14, u roku od 15 dana od dana uručenja iste. Ţalba se podnosi u dva istovjetna primjerka putem Upravnog odjela za opće poslove i društvene djelatnosti Općine Medulin, Medulin, Centar 223. Na ţalbu se plaća upravna pristojbauiznosuod50,00knpoTarifiupravnihpristojbibr.3. Zakona o upravnim pristojbama NN 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99,145/99,30/00,116/00,163/03,17/04,110/04,141/04,150/05,153/05,129/06,117/07,25/08,60/08,20/10,69/10,126/11,112/12,19/13,80/13,40/14,69/14,87/14,94/14. KLASA:UP/I021-05/16-01/0001 URBROJ:2168/02-02/3-16-26 Medulin, 04.03.2016.




Na temelju članka 56. Zakona o koncesijama ( „Narodne novine „ br. 143/12.) i članka 13. Statuta Općine Medulin ( „ Službene novine Općine Medulin „ br. 2/13.), Općinsko vijeće Općine Medulin, na 24. sjednici održanoj dana 04.ožujka 2016.godinedonosi slijedeću:

ODLUKU O II. IZMJENAMA I DOPUNAMA

SREDNJOROČNOG (TROGODIŠNJI) PLANA DAVANJA KONCESIJA NA PODRUČJU OPĆINE MEDULIN ZA RAZDOBLJE OD 2015. – 2017. GODINE

I. OvomOdlukomutvrĎuju se II. Izmjene idopuneSrednjoročnog (trogodišnji) plana davanjakoncesija na području Općine Medulin za razdoblje od 2015. - 2017. godine (u daljnjemtekstu:Plankoncesija) („Službene novine Općine Medulin“ br. 3/2015 i 7/2015.) kakoslijedi:

- u članku 2. :

kod točke 10. KONCESIJANAPOMORSKOMDOBRUUSVRHUIZGRADNJEI KORIŠTENJA LUKE POSEBNENAMJENE– LUKA NAUTIČKOG TURIZMA– SIDRIŠTE „VINKURANSKA UVALA“ KAPACITETA80– 100VEZOVA,podtočka 10. e) mijenja se i glasi: „10. e) procijenjena godišnja naknadazakoncesiju:

- stalnidio:min.2,00kn/m2

- promjenjivi dio: min. 2% prihoda ostvarenog obavljanjem djelatnosti.“ NAPOMENA: Obzirom da je člankom 17. Uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru („Narodne Novine“ br. 23/04, 101/04, 39/06, 63/08, 125/10, 102/11,83/12) (u nastavku: Uredba) predviĎena mogućnost izmjene početnog iznosa naknade za koncesiju iz gospodarski opravdanih razloga kao i činjenica da se u predmetnoj koncesiji radi o iznimno velikoj površini (iznad 140.000 m2) te da je tijekom 2013. godine poništen natječaj za predmetnu koncesiju zbog nezaprimanja niti jedne valjane ponude odlučeno je smanjiti stalni dio godišnje naknade za koncesiju s; Uredbom prvotno predviĎenih, 5,00 kn / m2 na2,00kn/m2.

- dodajesenova,15. točka:

„ 15. KONCESIJA NA POMORSKOM DOBRU U SVRHU IZGRADNJE I KORIŠTENJA LUKE POSEBNE NAMJENE – SPORTSKA LUKA POD LIOM (BANJOLE) KAPACITETA 50 – 100 VEZOVA

15.a)planiranibrojkoncesija:jednakoncesija 15. b) predviĎena vrsta i predmet koncesija: izgradnja i korištenje luke posebnenamjene– sportska luka „POD LIOM“ (Banjole) 15.c)rok nakojisekoncesijaplaniradati: do20 godinaoddanasklapanjaugovoraokoncesiji 15.d)pravnaosnovazadavanjekoncesije: članak 20. Zakonaopomorskomdobruimorskimlukama("Narodnenovine",br. 158/03, 100/04, 141/06 i 38/09), Odluka o povjeravanju ovlaštenja Općini MedulinzadavanjekoncesijanapomorskomdobruKLASA:342-01/11-01/05, URBROJ:2163/1-01/4-11-3oddana30.svibnja2011.godineizdanaodstrane županijske škupštine županije Istarske, Uredba o postupku davanja koncesije napomorskomdobru("Narodnenovine",br.23/04,101/04,39/06,63/08,



125/10, 102/11, 83/12), članak 13. Statuta Općine Medulin (Službene novine Općine Medulin 2/13). 15. e) procijenjena godišnja naknada za koncesiju:

- stalnidio:min.0,60kn/m2 - promjenjividio:min.20%ukupnogiznosasvihubranihgodišnjih članarina“

II. OstaleodredbePlanakoncesijaostajuneizmjenjene. III. OvaOdluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „ Službenim novinama Općine Medulin „. KLASA:021-05/16-01/0001 URBROJ:2168/02-02/3-16-25 Medulin,04.03.2016.




Na temelju članka 56. Zakona o koncesijama ( „Narodne novine „ br. 143/12.) i članka 13. Statuta Općine Medulin ( „ Službene novine Općine Medulin „ br. 2/13.), Općinsko vijeće Općine Medulin, na 24. sjednici održanoj dana 04.ožujka 2016.godinedonosi slijedeći:

GODIŠNJI PLAN DAVANJA KONCESIJA NA PODRUČJU OPĆINE MEDULIN ZA 2016. GODINU

I. UtvrĎuje se godišnji plan davanjakoncesijaza2016.godinu (u daljnjem tekstu: Godišnji plan koncesija) na području Općine Medulin.

II. Općina Medulin tijekom 2016. godine planira dati sljedeće koncesije:

1. KONCESIJA NA POMORSKOM DOBRU U SVRHU IZGRADNJE I KORIŠTENJA LUKE POSEBNE NAMJENE – SPORTSKA LUKA POD LIOM (BANJOLE) KAPACITETA 50 – 100 VEZOVA

1.a)planiranibrojkoncesija:jednakoncesija 1. b) predviĎena vrstaipredmetkoncesija:izgradnja i korištenje luke posebnenamjene– sportska luka „POD LIOM“ (Banjole) 1.c)rok nakojisekoncesijaplaniradati: do20 godinaoddanasklapanjaugovoraokoncesiji 1.d)pravnaosnovazadavanjekoncesije: članak 20. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine", br. 158/03, 100/04, 141/06 i 38/09), Odluka o povjeravanju ovlaštenja Općini MedulinzadavanjekoncesijanapomorskomdobruKLASA:342-01/11-01/05, URBROJ:2163/1-01/4-11-3oddana30.svibnja2011.godineizdanaodstrane županijske škupštine županije Istarske, Uredba o postupku davanja koncesije napomorskomdobru("Narodnenovine",br.23/04,101/04,39/06,63/08, 125/10, 102/11, 83/12), članak 13. Statuta Općine Medulin (Službene novine Općine Medulin 2/13). 1. e) procijenjena godišnja naknada za koncesiju:

- stalnidio:min.0,60kn/m2 - promjenjividio:min.20% ukupnog iznosa svih ubranih godišnjih članarina“

2. KONCESIJA NA POMORSKOM DOBRU U SVRHU IZGRADNJE I KORIŠTENJA LUKE POSEBNE NAMJENE – LUKA NAUTIČKOG TURIZMA - SIDRIŠTE „VINKURANSKA UVALA“ KAPACITETA 80 – 100 VEZOVA

2.a)planiranibrojkoncesija:jednakoncesija 2. b) predviĎena vrsta i predmet koncesija: izgradnja i korištenje luke posebne

namjene– luka nautičkog turizma – sidrište „Vinkuranska uvala“ 2.c)roknakojisekoncesijaplaniradati:

do20godinaoddanasklapanjaugovoraokoncesiji 2.d)pravnaosnovazadavanjekoncesije:

članak 20. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine", br. 158/03, 100/04, 141/06 i 38/09), Odluka o povjeravanju ovlaštenja Općini MedulinzadavanjekoncesijanapomorskomdobruKLASA:342-01/11-01/05, URBROJ:2163/1-01/4-11-3oddana30.svibnja2011.godineizdanaod strane županijske škupštine županije Istarske, Uredba o postupku davanja koncesijenapomorskomdobru("Narodnenovine",br.23/04,101/04,39/06, 63/08,125/10,102/11,83/12), članak 13. Statuta Općine Medulin (Službene



Novine Općine Medulin 2/13). 2. e) procijenjena godišnja naknada za koncesiju:

- stalnidio:min.2,00kn/m2

- promjenjividio:min.2%prihodaostvarenogobavljanjemdjelatnosti

NAPOMENA ZA TOČKU 2.: Obzirom da je člankom 17. Uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru („Narodne Novine“ br. 23/04, 101/04, 39/06, 63/08, 125/10, 102/11, 83/12) (u nastavku: Uredba) predviĎena mogućnost izmjene početnog iznosa naknadezakoncesijuizgospodarski opravdanih razloga kao i činjenica da se u predmetnoj koncesiji radi o iznimno velikoj površini (iznad 140.000 m2) te da je tijekom2013.godineponišten natječaj za predmetnu koncesiju zbog nezaprimanja niti jedne valjane ponude odlučeno je smanjiti stalni dio godišnje naknade za koncesiju s; Uredbom prvotno predviĎenih, 5,00 kn / m2 na2,00kn/m2.

IV.

Ovim planom koncesija rješava se način obavljanja poslova lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju prava graĎana i to osobito poslovi koji se odnosenakomunalnogospodarstvo i korištenje pomorskog dobra.

V. Ovaj Godišnji plan stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Službenim

novinama Općine Medulin„. KLASA:021-05/16-01/0001 URBROJ:2168/02-02/3-16-24 Medulin,04.03.2016.


Predsjednik Marko Zlatić



Na temelju Odluke o povjeravanju ovlaštenja Općini Medulin za davanje koncesija na pomorskomdobruKLASA:342-01/11-01/05,URBROJ:2163/1-01/4-11-3oddana30. svibnja2011. godine, članka 20. stavka 2. i članka 80. stavka 4. točka 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine", br. 158/03, 100/04, 141/06 i 38/09), članka 14. Uredbe o postupkudavanjakoncesijenapomorskomdobru("Narodnenovine",br.23/04,101/04,39/06,63/08, 125/10, 102/11, 83/12) i članka 13. Statuta Općine Medulin ("Službene novine Općine Medulin", br. 02/13), Općinsko vijeće Općine Medulin, na 24. sjednici održanoj 04.ožujka 2016.godine,donosi slijedeću:

OBAVIJEST

o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – luka nautičkog turizma – sidrište „VINKURANSKA

UVALA“

I.

Davatelj koncesije: OPĆINA MEDULIN Adresa:Centar223 Mjesto i poštanski broj: Medulin 52203 OIB:70537271639 Tel:052/385-654i052/385-656 Fax:052/385-660 E-mail:[email protected] Kontaktosoba:SuzanaRacanStern Temeljem članka 13. Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“, broj: 90/11, 83/13, 143/13, 13/14) ne postoje gospodarski subjekti s kojima javni naručitelj Općina Medulin, OIB:70537271639 ne smije sklapati ugovore o javnoj nabavi (u svojstvu ponuditelja, člana zajednice ponuditelja,ilipodizvoditeljaodabranomponuditelju).

II. Koncesija se daje na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – luka nautičkog turizma – sidrište „VINKURANSKA UVALA“.

III. Lukaposebnenamjene– luka nautičkog turizma – sidrište „VINKURANSKAUVALA“ obuhvaća morski prostor ukupne površine 141.926 m2 razdvojen plovnim putem širine 50 m na prostor A (37.500m2)iprostorB(104.426m2). Brojvezovanamoru:80-100. Početni iznos stalnog dijela godišnjekoncesijskenaknadeiznosi2,00kn/m2 morskogprostora,a početni iznos promjenjivog dijela godišnje koncesijske naknade iznosi 2 % od ukupnog godišnjeg prihoda sidrišta. NAPOMENA: Obzirom da je člankom 17. Uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru („Narodne Novine“ br. 23/04, 101/04, 39/06, 63/08, 125/10, 102/11, 83/12) (u nastavku: Uredba) predviđena mogućnost izmjene početnog iznosa naknade za koncesijuizgospodarskiopravdanih razloga kao i činjenica da se u predmetnoj koncesiji radi o iznimno velikoj površini (iznad 140.000m2) te da je tijekom 2013. godine poništen natječaj za predmetnu koncesiju zbog nezaprimanja niti jedne valjane ponudeDavatelj koncesije odlučio je smanjiti stalni dio godišnje naknade za koncesiju s; Uredbom prvotno predviđenih, 5,00 kn / m2 na2,00kn/m2 dok iznos promjenjivog dijela godišnje koncesijske naknade ostajeneizmjenjen. Područje pomorskog dobra prikazano na geodetskim snimkama i na digitalnim ortofotopodlogamasuklopljenimkatastromsastavnisudiooveObavijestiineobjavljujuse. Koncesijsko područje definirano je točkama (HDKS) kako slijedi:



PROSTOR 1

Točka Y X

1 5409222.56 4965736.93 2 5409962.84 4965857.32 3 5409970.86 4965807.97 4 5409230.59 4965687.58 1 5409222.56 4965736.93

PROSTOR 2

Točka Y X

5 5409238.61 4965638.23 6 5409978.89 4965758.61 7 5409990.12 4965689.52 8 5409851.94 4965667.05 9 5409713.46 4965573.37 10 5409569.07 4965377.32 11 5409495.63 4965492.45 12 5409405.20 4965547.54 13 5409249.85 4965569.13 5 5409238.61 4965638.23

IV.

Naknada za koncesiju podložna je promjenama temeljem indeksa potrošačkih cijena, slijedom tržišne cjenovne fluktuacije javnog ili drugogdobraod interesazaRepublikuHrvatskukoje jepredmet koncesije i/ili izmjenama posebnog zakona u dijelu kojim se uređuje visina i način plaćanja naknade za koncesiju. Davatelj koncesije zadržava pravo izmjene iznosa stalnog i / ili promjenjivog dijela godišnje koncesijske naknade iz točke II. podtočka 2. svake dvije godine od dana sklapanja ugovora o koncesijiuzobvezudaotometrimjesecaranijedostavipismenuobavijestkoncesionaru.

V.

Koncesija iz točke III. ove Obavijesti daje se na rok od 20godinaoddanasklapanjaugovoraokoncesiji. Procijenjenavrijednostkoncesije:9.000.000,00kn.

VI. Na koncesijskom području iz točke III. ove Obavijesti dozvoljava se:

1. izvođenje zahvata sukladno lokacijskoj informaciji izdanoj od strane Istarske županije,Upravnog odjela za decentralizaciju, lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, prostorno uređenje i gradnju Istarske županije, Odsjek za prostorno uređenje i gradnju Pula KLASA: 350-05/15-10/000312, URBROJ: 2163-1-18-06/4-15-0002 od dana16.12.2015.godine.,

2. izvođenje drugih zahvata utvrđenih važećim dokumentima prostornog uređenja, 3. obavljanje djelatnosti i pružanje usluga i to:

3.1. – prihvativezivanje plovila. Djelatnosti i pružanje usluga iz stavka 1. točka 3. može obavljati isključivo koncesionar, aiznimno i treće osobe na temelju ugovora o potkoncesiji i prethodne suglasnosti nadležnog upravnog odjela Općine Medulin.



VII. Ponudanajavnoprikupljanjeponudadostavljaseupisanojformi iuelektronskomobliku,auslučajudvojbemjerodavnajeponudadostavljenaupisanojformi. Ponuda mora biti izrađena na način da čini cjelinu. Ponuda se mora uvezati na način da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova. Ako zbog opsega ili drugih objektivnih okolnosti ponuda ne može biti izrađena na način da čini cjelinu, onda se izrađuje u dva ili više dijelova. Ako je ponuda izrađena u dva ili više dijelova, svaki dio se uvezuje na način da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova. Dijelove ponude kao što su uzorci, katalozi, mediji zapohranjivanjepodatakaisl.kojinemogubiti uvezani ponuditelj je dužan obilježiti nazivom i navesti ih u sadržaju ponude kao dio ponude. Ako je ponuda izrađena od više dijelova ponuditelj mora u sadržaju ponude navesti od koliko se dijelovaponudasastoji. Stranice ponude moraju se označiti brojem na način da je vidljiv redni broj stranice i ukupan broj stranica ponude. Kada je ponuda izrađena od više dijelova, stranice se označavaju na način da svaki slijedeći dio započinje rednim brojem koji se nastavlja na redni broj stranice kojimzavršava prethodni dio. Ako je dio ponude izvorno numeriran (primjerice katalozi), ponuditelj ne moratajdioponudeponovnonumerirati. Ponude se pišu neizbrisivom tintom. Ispravci u ponudi moraju biti izrađeni na načindasuvidljivi.Ispravcimorajuuznavoddatumaispravka biti potvrđeni potpisom ponuditelja. Ponuda obavezno sadrži dokumente u izvornom obliku i to:

1. Dokazeosposobnostiponuditelja: - izvadak izsudskogregistra trgovačkogsuda ili izvadak izobrtnog registrasupisanom

djelatnošću za koju se traži koncesija, ne stariji od 30 dana; - račun dobiti i gubitka i bilancu za prošlu godinu, odnosno prijavu poreza na dohodak s

uključenim pregledom primitaka i izdataka i popisom dugotrajne imovine za protekledvije godine (osim za novoosnovana društva i obrte) sve ovjereno od nadležne Porezne uprave;

- ovjerenu izjavu ponuditelja ili odgovarajuću potvrdu kojom dokazuje da nije pokrenutstečajni postupak,da senenalazi upostupku likvidacije, odnosnodanijeupostupkuobustavljanjaposlovnihdjelatnosti;

- podatke o bonitetu (BON 1) osim za obrte obveznike poreza na dohodak inovoosnovana društva i obrte;

- podatkeosolventnosti(BON2- zaglavniračun ponuditelja) i potvrdu nadležne porezne upraveoplaćenimdospjelimobvezama temeljem javnihdavanja, svenestarijeod30dana;

- JOPPDobrazaczamjeseckojiprethodidavanjuponude, - izjavudalijeponuditeljispuniosveobvezeizdrugihkoncesijaakoihimailiihjeimao; - izjavudalijeponuditeljudosadaoduzetakoncesijanapomorskomdobru; - izjavu da ponuditelju ili osobi ovlaštenoj za zastupanje nije izrečena pravomoćna

osuđujuća presuda za jedno ili više kaznenih dijela iz područja gospodarskogkriminaliteta.

2.Ponuđeniiznosstalnogipostotakpromjenjivogdijelakoncesijskenaknade. 3. Studiju gospodarske opravdanosti koja sadrži:

- postojeće stanje lokacije za koju se traži koncesija, - plan investicijadetaljno razrađen za cjelokupno vrijeme trajanja koncesije (održavanje,

uređenje,izgradnja,opremanjeidr.), - prihod od obavljanja djelatnosti i pružanja usluga u prethodnoj godini; - iznos planirane investicije u zaštitu okoliša; - iznosplaniraneukupneinvesticije; - izvorefinanciranjainvesticija(vlastitiizvori,krediti); - procjenurentabilnostiprojekta(prihodi– rashodi), - izjavuponuditeljaotehničkojikadrovskojopremljenostiiorganizacijskimsposobnostima

zaostvarenjekoncesije.



Ukupna vrijednost investicije koja se planira Studijom gospodarske opravdanosti smatra seulaganjemuosnovnasredstva. 4. Garanciju poslovne banke za ozbiljnost ponude u visini 1% od ponuđene vrijednostiinvesticije s rokom važenja do planiranog roka zaključenja ugovora o koncesiji, a najduže dvije godine. 5. Pismo namjere poslovne banke o davanju jamstva ponuditelju za dobro izvršenje obvezaglede investicija, prema planu investicija iz studije gospodarske opravdanosti ponuditelja, naiznos od 5% ponuđene vrijednosti investicije, s rokom važenja 6 mjeseci po završetku planiranoginvesticijskogciklusa.Garancijamorabitibezuvjetna, „bez prigovora“ i naplativa na prvipoziv. 6. Uvjerenje nadležnog tijela za izdavanje lokacijske dozvole da je zahvat prikazan u idejnom projektu planiran dokumentima prostornog uređenja. 7. Idejni projekt zahvata u prostoru na pomorskom dobru izrađen od ovlaštenog projektanta sukladno dokumentima prostornog uređenja i prema studiji gospodarske opravdanosti. 8. Potvrdu kojom ponuditelj potvrđuje nepostojanje duga prema davatelju koncesije po bilo kojoj osnovi. 9. Ovjerenu Izjavu kojom ponuditelj navodi vrijednost plutajućeg objekta koji se potapa te spremnost da uz naknadu iste vrijednosti prepusti plovni objekt novom ovlašteniku koncesije kojajesastavnidiooveObavijesti. 10.PonudbenilistkojijesastavnidiooveObavijesti.

VIII. Postupakdavanjakoncesije je javni postupak i započinje danom slanja na objavu Obavijesti o namjeri davanja koncesije u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske. Rok za dostavu ponuda je 12. travnja 2016. godine u 12:30 sati neovisno o načinu dostave. Ponude se dostavljaju na adresu: Općina Medulin, Centar 223, 52203 Medulin, u zatvorenoj dvostrukoj omotnici s naznakom: "Dostava ponude za koncesiju – izgradnja i gospodarskokorištenje lukeposebnenamjene– luka nautičkog turizma – sidrište „VINKURANSKAUVALA“ - neotvarati." Ponude se mogu predati i osobno u pisarnici Općine Medulin na adresi Medulin, Centar 223. Ponude moraju biti napisane na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom. Nepotpune ponude i ponude zaprimljene izvan roka neće se razmatrati.

IX. Ocjenjivanje ponuda obavlja se prema kriterijima iz članka 21. Uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskomdobru ("Narodnenovine", broj 23/04, 101/04, 39/06, 63/08, 125/10,102/11,83/12)ito:

- za izgradnju i gospodarsko korištenje lukeposebnenamjene – luka nautičkog turizma – sidrište „VINKURANSKAUVALA“: - ponuđeni iznos stalnog dijela koncesijske naknade 20% - ponuđeni iznos promjenjivog dijela koncesijske naknade 10% - ponuđeni iznos ukupnog investicijskog ulaganja prema

studijigospodarskeopravdanosti 25% - prihododredovnedjelatnostiuprethodnojgodini 15% - ostvarenadobitodnosnodohodakprijeoporezivanja

uvećano za amortizaciju u prethodnoj godini 15% - brojplaniranihnovootvorenihradnihmjesta 5% - iskustvoponuditeljauobavljanjudjelatnosti

za koju traži koncesiju 10% Davatelj koncesije zadržava pravo neprihvaćanja svih pristiglih ponuda.

X.

Javno otvaranje ponuda u otvorenom postupku obavit će Stručnopovjerenstvozakoncesijenapomorskom dobru u Općini Medulin 12. travnja 2016. godine u 12:30 sati u prostorijamaOpćine Medulin, Centar 223, Medulin. Prilikom javnog otvaranja pristiglih ponuda vodi se zapisnik, utvrđuje se broj dostavljenihponuda,apotomsezaprimljeneponudeuspoređujusobveznomdokumentacijomiztočke VII.



Ponuditelj sesmatranesposobnim, iako jedostaviosvupotrebnudokumentaciju,ukoliko imanepodmirenih dospjelih obveza temeljem javnih davanja i ukoliko na BON 2 obrascu imaevidentirano više od 15 dana blokade glavnog računa u posljednjih šest mjeseci,tesenjegovaponudaisključujeizdaljnjegpostupkaocjenjivanja.

XI. Povjerenstvo za koncesije na pomorskom dobru u Općini Medulin će nakon javnog otvaranja ponudapregledati iocjeniti istena temeljuuvjeta ikriterija izobveznedokumentacije iz točke VII. Pregled i ocjena ponuda tajni su do donošenja odluke o davanju koncesije, odnosno odluke o poništenju postupka davanja koncesije. Odluku o davanju koncesije, nakon pregleda i ocjene zaprimljenih ponuda od stranePovjerenstva, donijeti će Općinko vijeće Općine Medulin.

XII.

Protiv Odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja može se izjaviti žalba putem davatelja koncesije, u roku od 15 dana od dana objave Odluke u Službenim novinama Općine Medulin, Ministarstvupomorstva,prometairazvitka,Zagreb,Prisavlje14.

XIII.

Odabranom najpovoljnijem ponuditelju ponudit će se potpisivanje ugovora o koncesiji u roku 10 dana od dana konačnosti Odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja. Ugovor o koncesiji potpisuju Općinski Načelnik Općine Medulin i odabrani najpovoljnijiponuditelji.

XIV. Ova Obavijest objaviti će se u "Službenim novinama Općine Medulin". KLASA:021-05/16-01/0001 URBROJ:2168/02-02/3-16-28 Medulin, 04.03.2016.

Općinsko vijeće Općine Medulin Predsjednik MarkoZlatić



PONUDBENI LIST

za koncesiju na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke

posebne namjene – luka nautičkog turizma – sidrište „VINKURANSKA UVALA“

1 Ponuđeni iznos stalnog dijela koncesijske naknade

2 Ponuđeniiznospromjenjivogdijelakoncesijskenaknade

3 Ponuđeni iznos ukupnoga investicijskog ulaganjapremastudijigospodarskeopravdanosti

4 Prihododredovnedjelatnostiuprethodnojgodini

5 Ostvarenadobitodnosnodohodakprijeoporezivanja uvećano zaamortizacijuuprethodnojgodini

6 Brojplaniranihnovootvorenihradnihmjesta

7 Iskustvoponuditeljauobavljanjudjelatnostiza koju se traži koncesija

__________________________ __________________________ (mjesto,datum) (potpis, pečat)



Na temelju Odluke o povjeravanju ovlaštenja Općini Medulin za davanje koncesija na pomorskom dobru izdane od strane županijske skupštine Istarske županije KLASA: 342-01/11-01/05, URBROJ: 2163/1-01/4-11-3 od dana 30. svibnja 2011. godine, članka 20. stavka 2. Zakonaopomorskomdobruimorskimlukama("Narodnenovine",br.158/03,100/04,141/06,38/09 i 123/11), članka 14. Uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru ("Narodne novine", br. 23/04, 101/04, 39/06, 63/08, 125/10, 102/11, 83/12) i članka 13. Statuta Općine Medulin ("Službene novine Općine Medulin", br. 02/13), Općinsko vijeće Općine Medulin,na24. sjednici održanoj 04.ožujka 2016. godine, donosi slijedeću:

OBAVIJEST

o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i korištenja luke posebne namjene – sportska luka „POD LIOM“ Banjole

I. Davatelj koncesije: OPĆINA MEDULIN Adresa:Centar223 Mjesto i poštanski broj: Medulin 52203 OIB:70537271639 Tel:052/385-654i052/385-656 Fax:052/385-660 E-mail:[email protected] Kontaktosoba:SuzanaRacanStern Temeljem članka 81. stavka 2. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine", br. 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11) koncesija za luku posebne namjene – sportsku luku može se dodijeliti samo udruziregistriranojzaobavljanjesportskedjelatnosti. Temeljem članka 81. stavak 3. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine", br. 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11) sportska luka može se koristiti samo za članove udruge te u obavljanju djelatnosti ne može stjecati dobit.

II. Koncesijasedajenapomorskomdobruusvrhu izgradnje i korištenja luke posebne namjene – sportska luka „POD LIOM“ Banjole.

III. Lučko područje lukeposebnenamjene– sportska luka „POD LIOM“ Banjole obuhvaća površinu odukupno16.680m2, od čega je 1.699 m2 kopneni dio (dio k.č. 852/20 k.o. Pomer) koji se sastoji od izvedbenog mola, izvlakališta, Gata B, Gata C, plutajućeg valobrana i sidrenog sustava plovila te tipskih kontejnera K1 i K2 i 14.981 m2 morskog prostora koji je omeđen obalnom linijom i spojnicama točaka kako slijedi:

Brojtočke E N

1 291783.88 4967936.14 2 291926.85 4967933.50 3 291928.71 4968034.08 4 291921.89 4968034.82 5 291919.20 4968035.53 6 291911.87 4968038.94 7 291905.96 4968039.92 8 291893.86 4968040.09 9 291881.84 4968039.53 10 291880.62 4968039.10 11 291879.50 4968039.14



12 291874.50 4968040.67 13 291872.44 4968040.66 14 291859.83 4968042.00 15 291857.83 4968042.51 16 291846.28 4968043.82 17 291825.55 4968044.22 18 291825.49 4968041.28 19 291817.78 4968041.41 20 291817.61 4968040.90 21 291809.48 4968042.13 22 291809.23 4968042.60 23 291805.22 4968042.95 24 291801.41 4968040.37 25 291799.92 4968037.39 26 291795.00 4968032.22 27 291791.85 4968026.90 28 291785.50 4968023.19 29 291793.88 4968034.60 30 291784.61 4968046.06 31 291799.47 4968057.88 32 291928.93 4968046.11 33 291900.81 4968041.32 34 291900.76 4968038.32 35 291897.76 4968038.37 36 291897.81 4968041.37 37 291863.32 4968042.01 38 291863.26 4968039.01 39 291860.26 4968039.06 40 291860.32 4968042.06 41 291825.05 4968016.13 42 291824.81 4967985.59 43 291824.82 4967984.89 44 291816.55 4967985.04 45 291816.61 4967986.30 46 291808.48 4968049.02 47 291810.97 4968048.18 48 291806.01 4968035.04 49 291800.47 4968037.66 50 291785.40 4968018.82 282 291818.76 4967986.50 283 291818.05 4967986.82 284 291817.10 4967986.57 285 291816.94 4967996.91 286 291817.17 4968013.95 287 291817.50 4968028.12 543 291825.57 4968045.18

Početni iznos stalnog dijela godišnje koncesijske naknade iznosi 0,60 kn/m2 lučkog područja, a početni iznos promjenjivog dijela godišnje koncesijske naknade iznosi 20% od ukupnog iznosa svih ubranih članarina. Područje pomorskog dobra prikazano na geodetskim snimkama i na digitalnim ortofotopodlogamasuklopljenimkatastromsastavnisudiooveObavijestiineobjavljujuse.



IV. Naknada za koncesiju podložna je promjenama temeljem indeksa potrošačkih cijena, slijedom tržišne cjenovne fluktuacije javnog ili drugog dobra od interesazaRepublikuHrvatskukoje jepredmet koncesije i/ili izmjenama posebnog zakona u dijelu kojim se uređuje visina i način plaćanja naknade za koncesiju. Davatelj koncesije zadržava pravo izmjene iznosa stalnog i / ili promjenjivog dijela godišnje koncesijske naknade iz točke III. svake dvije godine od dana sklapanja ugovora o koncesiji uz obvezudaotometrimjesecaranijedostavipismenuobavijestkoncesionaru.- još provjeriti

V. Koncesija iz točke III. daje se na rok od 20 godina od dana sklapanjaugovoraokoncesiji. Procijenjenavrijednostkoncesije:150.000,00kn.

VI. Na koncesijskom području iz točke III. dozvoljava se:

1. izvođenje zahvata sukladno lokacijskoj dozvoli izdanoj od strane Istarske županije, Upravnog odjela za decentralizaciju, lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, prostorno uređenje i gradnju, Odsjek za prostorno uređenje i gradnju Pula KLASA: UP/I-350-05/14-02/145,URBROJ:2163/1-18-06/17-15-7oddana03.rujna2015.godine

2. obavljanje sportskedjelatnosti. 3.

VII. Ponudanajavnoprikupljanjeponudadostavljaseupisanojformi iuelektronskomobliku,auslučajudvojbemjerodavnajeponudadostavljenaupisanojformi. Ponuda mora biti izrađena na način da čini cjelinu. Ponuda se mora uvezati na način da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova. Ako zbog opsega ili drugih objektivnih okolnosti ponuda ne može biti izrađena na način da čini cjelinu, onda se izrađuje u dva ili više dijelova. Ako je ponuda izrađena u dva ili više dijelova, svaki dio se uvezuje na način da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova. Dijelove ponude kao što su uzorci, katalozi, mediji za pohranjivanje podataka i sl. koji ne mogu biti uvezani ponuditelj je dužan obilježiti nazivom i navesti ih u sadržaju ponude kao dio ponude. Akoje ponuda izrađena od više dijelova ponuditelj mora u sadržaju ponude navesti od koliko se dijelovaponudasastoji. Stranice ponude moraju se označiti brojem na način da je vidljiv redni broj stranice i ukupan broj stranica ponude. Kada je ponuda izrađena od više dijelova, stranice se označavaju na način da svaki slijedeći dio započinje rednim brojem koji se nastavlja na redni broj stranice kojim završava prethodni dio. Ako je dio ponude izvorno numeriran (primjerice katalozi), ponuditelj ne moratajdioponudeponovnonumerirati. Ponude se pišu neizbrisivom tintom. Ispravci u ponudi moraju biti izrađeni na način da su vidljivi. Ispravci moraju uz navod datuma ispravka biti potvrđeni potpisom ponuditelja. Ponuda obavezno sadrži dokumente u izvornom obliku i to:

1. Dokazeosposobnostiponuditelja: - izvadak izsudskogregistra trgovačkogsuda ili izvadak izobrtnog registrasupisanom

djelatnošću za koju se traži koncesija, ne stariji od 30 dana; - račun dobiti i gubitka i bilancu za prošlu godinu, odnosno prijavu porezanadohodaks

uključenim pregledom primitaka i izdataka i popisom dugotrajne imovine za protekledvije godine (osim za novoosnovana društva i obrte) sve ovjereno od nadležne Porezne uprave;

- ovjerenu izjavu ponuditelja ili odgovarajuću potvrdu kojom dokazuje da nije pokrenutstečajni postupak,da senenalazi upostupku likvidacije, odnosnodanijeupostupkuobustavljanjaposlovnihdjelatnosti;

- podatke o bonitetu (BON 1) osim za obrte obveznike poreza na dohodak inovoosnovana društva i obrte;



- podatkeosolventnosti(BON2- zaglavniračun ponuditelja) i potvrdu nadležne porezne upraveoplaćenimdospjelimobvezama temeljem javnihdavanja, svenestarijeod30dana;

- JOPPDobrazaczamjeseckojiprethodidavanjuponude, - izjavudalijeponuditeljispuniosveobvezeizdrugihkoncesijaakoihimailiihjeimao; - izjavudalijeponuditeljudosadaoduzetakoncesijanapomorskomdobru; - izjavu da ponuditelju ili osobi ovlaštenoj za zastupanje nije izrečena pravomoćna

osuđujuća presuda za jedno ili više kaznenih dijela iz područja gospodarskogkriminaliteta.

2.Ponuđeniiznosstalnogipostotakpromjenjivogdijelakoncesijskenaknade. 3. Studiju gospodarske opravdanosti koja sadrži:

- postojeće stanje lokacije za koju se traži koncesija, - plan investicijadetaljno razrađen za cjelokupno vrijeme trajanja koncesije (održavanje,

uređenje,izgradnja,opremanjeidr.), - prihod od obavljanja djelatnosti i pružanja usluga u prethodnoj godini; - iznos planirane investicije u zaštitu okoliša; - iznosplaniraneukupneinvesticije; - izvorefinanciranjainvesticija(vlastitiizvori,krediti); - procjenurentabilnostiprojekta(prihodi– rashodi), - izjavuponuditeljaotehničkojikadrovskojopremljenostiiorganizacijskimsposobnostima

zaostvarenjekoncesije. Ukupna vrijednost investicije koja se planira Studijom gospodarske opravdanosti smatra seulaganjemuosnovnasredstva. 4. Garanciju poslovne banke za ozbiljnost ponude u visini 1% od ponuđene vrijednostiinvesticije s rokom važenja do planiranog roka zaključenjaugovoraokoncesiji, a najduže dvije godine. 5. Pismo namjere poslovne banke o davanju jamstva ponuditelju za dobro izvršenje obveza glede investicija, prema planu investicija iz studije gospodarske opravdanosti ponuditelja, naiznos od 5% ponuđene vrijednosti investicije, s rokom važenja 6 mjeseci po završetku planiranog investicijskog ciklusa. Garancija mora biti bezuvjetna, „bez prigovora“ i naplativa na prvipoziv. 6. Uvjerenje nadležnog tijela za izdavanje lokacijske dozvole da je zahvat prikazan u idejnom projektuplaniran dokumentima prostornog uređenja. 7. Idejni projekt zahvata u prostoru na pomorskom dobru izrađen od ovlaštenog projektanta sukladno dokumentima prostornog uređenja i prema studiji gospodarske opravdanosti. 8. Potvrdu kojom ponuditelj potvrđuje nepostojanjedugapremadavateljukoncesijepobilokojojosnovi. 9.PonudbenilistkojijesastavnidiooveObavijesti.

VIII. Postupak davanja koncesije je javni postupak i započinje danom slanja na objavu Obavijesti o namjeri davanja koncesije u ElektroničkomoglasnikujavnenabaveRepublikeHrvatske. Rokzadostavuponuda je 12. travnja2016.godineu12:00 sati neovisno o načinu dostave. Ponude se dostavljaju na adresu: Općina Medulin, Centar 223, 52203 Medulin, u zatvorenoj dvostrukojomotnici snaznakom: "Dostavaponudezakoncesiju– sportska luka „POD LIOM“ Banjole- neotvarati." Ponude se mogu predati i osobno u pisarnici Općine Medulin na adresi Medulin, Centar 223. Ponude moraju biti napisane na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom. Nepotpuneponude i ponude zaprimljene izvan roka neće se razmatrati.

IX. Ocjenjivanje ponuda obavlja se prema kriterijima iz točke B. članka 21. Uredbe o postupku davanja koncesijenapomorskomdobru ("Narodnenovine", broj 23/04,101/04,39/06, 63/08,125/10,102/11,83/12)ito: 2.za izgradnju i korištenje luke posebne namjene – sportska luka „POD LIOM“ Banjole:



- ponuđena visina stalnog dijela koncesijske naknade 25% - ponuđena visina promjenjivog dijela koncesijske naknade 25% - ponuđeni iznos ukupnog investicijskog ulaganjaprema

studijigospodarskeopravdanosti 20% - iznos investicije u zaštitu okoliša

(uokviruukupnihinvesticija) 30% Davatelj koncesije zadržava pravo neprihvaćanja svih pristiglih ponuda.

X. Javnootvaranjeponudauotvorenompostupkuobavit će Stručnopovjerenstvozakoncesijena pomorskom dobru u Općini Medulin 12.travnja2016.godineu 12:00 sati u prostorijama Općine Medulin,Centar223,Medulin. Prilikom javnog otvaranja pristiglih ponuda vodi se zapisnik, utvrđuje se broj dostavljenihponuda,apotomsezaprimljeneponudeuspoređujusobveznomdokumentacijomiztočkeVIIoveObavijesti. Ponuditelj sesmatranesposobnim, iako jedostaviosvupotrebnudokumentaciju,ukoliko imanepodmirenih dospjelih obveza temeljem javnih davanja i ukoliko na BON 2 obrascu imaevidentirano više od 15 dana blokade glavnog računa u posljednjih šest mjeseci, te se njegova ponudaisključujeizdaljnjegpostupkaocjenjivanja.

XI.

Povjerenstvo za koncesije na pomorskom dobru u Općini Medulin će nakon javnog otvaranjaponudapregledati iocjeniti istena temeljuuvjeta ikriterija izobveznedokumentacije iz točke VII. oveObavijesti. Pregled i ocjena ponuda tajni su do donošenja odluke o davanju koncesije, odnosno odluke o poništenju postupka davanja koncesije. Odluku o davanju koncesije, nakon pregleda i ocjene zaprimljenih ponuda od stranePovjerenstva, donijeti će Općinko vijeće Općine Medulin.

XII.

Protiv Odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja može se izjaviti žalba putem davatelja koncesije,urokuod 15 dana od dana objave Odluke u Službenim novinama Općine Medulin, Ministarstvupomorstva,prometairazvitka,Zagreb,Prisavlje14.

XIII.

Odabranom najpovoljnijem ponuditelju ponudit će se potpisivanje ugovora o koncesiji u roku 10 dana od dana konačnostiOdlukeoodabirunajpovoljnijegponuditelja. Ugovor o koncesiji potpisuju Općinski Načelnik Općine Medulin i odabrani najpovoljniji ponuditelji.

XIV. Ova Obavijest objaviti će se u "Službenim novinama Općine Medulin". KLASA:021-05/16-01/0001 URBROJ:2168/02-02/3-16-27 Medulin, 04.03.2016.





PONUDBENI LIST

za koncesiju na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i korištenja luke posebne namjene –

sportska luka „POD LIOM“ Banjole

1 Ponuđena visina stalnog dijela koncesijske naknade

2 Ponuđena visina promjenjivog dijela koncesijskenaknade

3 Ponuđeni iznos ukupnog investicijskog ulaganjapremastudijigospodarskeopravdanosti

4 Iznos investicije u zaštitu okoliša (uokviruukupnihinvesticija)

__________________________ __________________________ (mjesto,datum) (potpis, pečat)



Na temelju ĉlanka 18. st.4. Zakona o sustavu civilne zaštite (Narodne novine br. 82/15) i ĉlanka 13 Statuta Općine Medulin (Sluţbene novine općine br. 2/13 ), Općinsko vijeće Općine Medulin, na 24.sjednici odrţanoj dana 04.oţujka 2016.godine donosi slijedeće:

REPUBLIKAHRVATSKA ISTARSKA ŢUPANIJA

OPĆINA MEDULIN

IZVJEŠĆE O STANJU SUSTAVA

CIVILNE ZAŠTITE u 2015.godini

Medulin,sijeĉanj 2016.



Sadrţaj:

NAZIV Stranica 1. UVOD 1 2. PROCJENA UGROŢENOSTI 2 3. STOŢER ZAŠTITE I SPAŠAVANJA 3 4. VATROGASTVO 4 5. SLUŢBA CIVILNE ZAŠTITE VZIŢ 7 6. CIVILNA ZAŠTITA 7 7.USTANOVE OD JAVNOG INTERESA U SUSTAVU CIVILNE ZAŠTITE

7

7.1.ZAVODZA HITNUMEDICINUPULA 9 7.2. ŢUPANIJSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO 9 8. PRAVNE OSOBE U SUSTAVU CIVILNE ZAŠTITE 10 8.1.VODOVODPULA 10 8.2.PLINARAd.o.o.PULA 11 8.3. SANI.TRES d.o.o. 12 8.5. LUĈKA UPRAVA PULA 14 9. UDRUGE I KLUBOVI U SUSTAVU CIVILNE ZAŠTITE 14 9.1. GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŢA PULA 14 9.2. SPELEOLOŠKA UDRUGA „PULA― 15 9.3.HGSS-STANICAPULA 17 9.4. LOVAĈKO DRUŠTVO 18

9.5. RONILAĈKI KLUB ―C E N T A R‖ - MEDULIN 18

10. OSTALI SUDIONICI SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE 19 10.1. PROMETNA JEDINICA MLADEŢI OPĆINE MEDULIN 19 10.2. SPASILAĈKA SLUŢBA OPĆINE MEDULIN 22 11. SURADNJA NA PODRUĈJU ZAŠTITE I SPAŠAVANJA 25 12. ZAKLJUĈAK ANALIZE STANJA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE NA PODRUĈJU OPĆINE MEDULIN

25

1. UVOD Prvog kolovoza 2015. godine stupio je na snagu Zakon o sustavu Civilne zaštite (N.N. 82/15.) kojim je sustav zaštite i spašavanja u RH ureĊen kao sustav Civilne zaštite, a ĉime se nesamoformalno, već i suštinski mijenjaju odreĊeni oblici i sadrţaji u provedbi mjera i aktivnosti radi spašavanja ljudskih ţivota, materijalnih dobara i okoliša u velikim nesrećama ili katastrofama. JednaodosnovnihnovinaZakonao sustavuCZ je jasnije propisivanje nadleţnosti sudionika i operativnih snaga u sustavu Civilne zaštite po pitanjima znaĉajnim za integriranje svih djelatnosti snaga, tijela i općenito jaĉanje sposobnosti cjelokupnog sustav za djelovanje u velikim nesrećama ikatastrofama. Ovim su Zakonom preciznije i drugaĉije ureĊene zadaće i odgovornosti JLiP(R)S u pripremi, organizaciji i provedbi mjera Civilne zaštite, a izvršene su i odreĊene promjene u smislu kompatibilnostisazakonodavstvomistandardimaEU. Temeljem ĉlanka 17. stavak 1. Zakona o sustavu civilne zaštite ( „Narodne novine― broj 82/15.) predstavniĉka tijela jedinica lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave u ostvarivanju prava i obveza u podruĉju sustava civilne zaštite , najmanje jednom godišnje,ili pri donošenju proraĉuna, razmatraju stanje sustava civilne zaštite, donose smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite na svom podruĉju,u proraĉunu osiguravaju sredstva namijenjena za financiranje sustava civilne zaštite u narednoj godini, te obavljaju i drugeposlove iz sustava civilne zaštite utvrĊene zakonom. Donošenjem Zakona o sustavu Civilne zaštite („Narodne novine―, broj 82/15), ureĊuje se sustav i djelovanje civilne zaštite; prava i obveze tijela drţavne uprave, jedinica lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave, pravnih i fiziĉkih osoba; osposobljavanje za potrebe



sustava civilne zaštite; financiranje civilne zaštite; upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona i druga pitanja vaţna za sustav civilne zaštite. Civilna zaštita je sustav organiziranja sudionika, operativnih snaga i graĊana za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi, ţivotinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama i otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja.Civilna zaštita je od javnog interesazaRepublikuHrvatskuizasigurnostRepublikeHrvatske. Sudionici u sustavu civilne zaštite temeljem ĉl. 8. predmetnog zakona su :

– VladaRepublikeHrvatske – središnje tijelo drţavne uprave nadleţno za poslove civilne zaštite – tijela drţavne uprave i druga drţavna tijela – Oruţane snage Republike Hrvatske i policija – Jedinice lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave

2. PROCJENA UGROŢENOSTI Temeljem ĉl.10 stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju (NN. 79/07 )predstavniĉko tijelo grada donosi procjenu ugroţenosti i plan zaštite i spašavanja,dok je nositelj izrade istih naĉelnik općine. Temeljem Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroţenosti i planova zaštite i spašavanja (NN. br. 38/08) općina je pristupila izradi nove Procjene ugroţenosti. Novom Procjenom ugroţenosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te planova zaštite i spašavanja definiralo se osnivanje, popuna, obuka i opremanje organiziranih snaga civilne zaštite.Ista je i dobila suglasnost Drţavne uprave za zaštitu i spašavanje,te i prihvaćena na općinskom vijeću. Tijekom 2012 g općina je i izradila Planove zaštite i spašavanja i Plan civilne zaštite za podruĉje općine. 3. STOŢER ZAŠTITE I SPAŠAVANJA Za podruĉje općine ustrojen je Stoţer zaštite i spašavanja kao struĉno,operativno i koordinativno tijelo koje pruţa struĉnu pomoć i priprema akcije zaštite i spašavanja kojima rukovodi naĉelnik,a aktivira se kada se proglasi stanje neposredne prijetnje,katastrofe ivelikenesreće.Tijekom 2015 g Stoţer zaštite i spašavanja odrţao je i nekoliko redovitih sjednica,na kojima se raspravljalo o stanju sustava zaštite i spašavanja. 4. VATROGASTVO

Vatrogasna djelatnost je struĉna i humanitarna djelatnost od interesa za RepublikuHrvatsku a svoju funkciju u oblasti zaštite i spašavanja Javna vatrogasna postrojba vrši kroz:

- organizaciju i provoĊenje akcija i mjera preventivne zaštite od poţara i eksplozija: kao nositelj i kao pripomoć u akcijama koje na planu zaštite i spašavanja organiziraju drugi subjekti (grad, općine, vatrogasne zajednice i dr.): a) praćenje stanja zaštite od poţara na podruĉju djelovanja Javne vatrogasne

postrojbe, b)poduzimanjemjerazakojejeJavnavatrogasnapostrojbaovlaštena, c)brigaoopremljenostivatrogasnomtehnikomiopremom,

d) provedbu javnih vjeţbi pripadnika Javne vatrogasne postrojbe Pula samostalno e) provedba i uĉešće na javnim vjeţbama u suradnji sa ostalim javnim vatrogasnim

postrojbama i dobrovoljnim vatrogasnim društvima, u organizaciji Podruĉnih vatrogasnih zajednica i Vatrogasne zajednice Istarske ţupanije,

f) provedba i uĉešće na javnim vjeţbama u suradnji sa svim subjektima zaštite i spašavanja

g) organizacija, pripomoć i uĉešće na teĉajevima, seminarima iz oblasti zaštite i spašavanja

h) briga o osposobljavanju graĊana u poznavanju minimuma mjera zaštite od poţara,

- organizaciju i neposredno gašenje poţara, organizaciju spašavanja ljudi i imovine ugroţenih poţarom,

- pruţanje tehniĉke pomoći u nezgodamaiopasnimsituacijama, - obavljanje drugih poslova u nesrećama, ekološkim i inim nesrećama - sudjelovanje u akcijama spašavanja ljudi i imovine kod elementarnih nepogoda - aktivno uĉešće i rukovoĊenje akcijama zaštite i spašavanja - obuĉavanje i struĉno osposobljavanje



- kontinuirano praćenje novih tehnoloških dostignuća (sajmovi, seminari, internet, posjete), - obavljanje svih drugih poslova koji su temeljem Zakona stavljeni u nadleţnost Javne

vatrogasnepostrojbe. Javnavatrogasnapostrojbazaoperativnoi preventivno djelovanje raspolaţe sa ljudskim

potencijalomod65radnika– operativca, od kojih 60 radi u turnusima 12/24 i 12/48 i 2 deţurna telefonista, te s osamnaest vozila raznih namjena smještenih u postrojbi dok je pet vozila dislociranouPVPGUljanik,DVD-u Peroj, Sutivanac, Medulin i Faţana. II. PREGLED INTERVENCIJA NA PODRUĈJU OPĆINE MEDULIN

I Z V J E Š Ć E

VRSTA INTERVENCIJE BROJ INTERV.

BROJ SUDION.

UTROŠ. VRIJEME

GAŠENJE POŢARA NA GRAĐEVINAMA

STAMBENE GRAĐEVINE 2 GOSPODARSKE I POSLOVNE GRAĐEVINE JAVNE GRAĐEVINE 1 INDUSTRIJSKI OBJEKTI 1 OSTALE GRAĐEVINE 9

U K U P N O 13

GAŠENE POŢARA NA OTVORENIM PROSTORIMA

ŠUME ŠIKARA,MAKIJA,NISKO RASL,TRAVA 6 POLJOPRIVREDNE POVRŠINE OSTALO 9

U K U P N O 15 IZGORIJELA POVRŠINA 0,24 Ha

GAŠENE POŢARA NA PROMETNIM

SREDSTVIMA

MOTORNA VOZILA 4 ŢELJEZNIĈKA VOZILA,ZRAKOPLOVI PLOVILA 1 OSTALO

U K U P N O 5

TEHNIĈKE INTERVENCIJE-

SPAŠAVANJE LJUDI I IMOVINE U

NESREĆAMA I ELEM. NEPOGODAMA

NA OBJEKTIMA-GRAĐEVINAMA 11 AKCIJE SPAŠAVANJA 5 U PROMETU 4 U ZAŠTITI OKOLIŠA-AKCIDENTI OTVORENI PROSTOR 17

U K U P N O 37

LAŢNE DOJAVE POŢARA TEHNIĈKIH INTERVENCIJA

UKUPNO VRAĈENI S

INTERVENCIJE UKUPNO IZVID UKUPNO 8



NALOG UKUPNO 1 OSTALO UKUPNO 2

S V E U K U P N O 81 317 374:15 Š T E T A

POVRIJEĐENI I POGINULI U POŢARIMA I

ELEMENTARNIM NEPOGODAMA

LAKŠE VATROGASCI CIVILNE OSOBE

TEŢE VATROGASCI CIVILNE OSOBE

POGINULI VATROGASCI CIVILNE OSOBE

IZDANA ODOBRENJA ZA LOŢENJE NA OTVORENOM PROSTORU 548

III. PROGRAM VLADE RH U PROVEDBI POSEBNIH MJERA ZAŠTITE OD POŢARA

Pripreme za turistiĉku sezonuzasnivalesusenaiskustvuproteklihgodina,temjerama

predviĊenim Programom aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od poţara od interesa za RH-Vlade Republike Hrvatske, te Planom intervencija kod velikih poţara otvorenog prostora na teritorijuRepublikeHrvatske.

U provedbi preventivnih mjera zaštite od poţara vršena je suradnja i koordinacija sasubjektima koji u okviru svoje djelatnosti vrše poslove i zadaće predviĊene Programom aktivnostivladeRH:

- HRVATSKE ŠUME - Uprava šuma Buzet, ŠumarijaPula(izradaprosjeka) - DOBROVOLJNE VATROGASNE POSTROJBE dobrovoljnih vatrogasnih društava na

podruĉju djelovanja- deţurstvo, motrenje, ophodnja i dojava - JEDINICELOKALNESAMOUPRAVE– motrenje - CENTAR112 - HRVATSKAVOJSKA– uokvirusvojihredovnihdjelatnosti - HEP «ELEKTROISTRA» - pogon Pula u okviru obilaska i odrţavanja visoko i nisko

naponskih dalekovoda i ĉišćenje trasa dalekovoda - ISTARSKIVODOVODBUZET,VodovodPula– u okviru redovnog odrţavanja i ĉišćenje vodovodnihtrasa

- ISTARSKECESTE– uokviru redovnog odrţavanja prometnica i ĉišćenje uz prometnice - HRVATSKE ŢELJEZNICE – u okviru odrţavanja i ĉišćenje trasa ţeljezniĉke pruge - JAVNE USTANOVE za upravljanje nacionalnim parkovima, parkovima prirode i

zaštićenim podruĉjima na ţupanijskoj razini („ Natura Histrica―, „Kamenjak―) Poţarno opasna sezona 2015. godine bila je puno zahtjevnija nego 2014. godine, što je

rezultiralo većim brojem vatrogasnih intervencija otvorenog prostora. Prema Programu aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od poţara odinteresaza

Republiku Hrvatsku u 2015. godini dodatno je uposleno po ugovoru o radu deset «sezonskih vatrogasaca» radi dodatnog popunjavanja vatrogasnih postrojbi za vrijeme pojaĉane opasnosti od poţara, za potrebe gašenja poţara na priobalju, u periodu od01. srpnjado30. rujna.Zasezonsko zapošljavanje vatrogasaca sredstva je osigurala Hrvatska vatrogasna zajednica i Podruĉna vatrogasna zajednica Pula.

Operativna postrojba vršila je ispomoć ostalim vatrogasnim postrojbama Istarske ţupanije i to u dva navrata Javnoj vatrogasnoj postrojbi Pazin na poţaru otvorenog prostora na podruĉju Milotskega Briga, 16.07. u vremenu od 17:45 do 24:00 sata te na podruĉju Svetog Petra u Šumi, 21.07. u vremenu od 14:40 do 17:30 sati. Ispomoć je pruţena i Javnoj vatrogasnoj postrojbi Labin na podruĉju Plominske Gore od 23.07-26.07. na gašenju poţara šume, trave i niskog raslinja na kojem je uĉestvovalo 35 vatrogasaca ove vatrogasne postrojbe.

U dane otvorenih vrata, kao i kroz cijelu godinu, mališani iz vrtića, uĉenici osnovnih isrednjih škola te zainteresirani graĊani imaju prigodu upoznati pulske vatrogasce, njihovo sjedište, vozila i opremu.

IV. ŠKOLOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE, UNAPREĐENJA SLUŢBE



U vatrogasnoj postrojbi kontinuirano se provodi osposobljavanje i uvjeţbavanje. Ucilju upoznavanja sa poţarnim opasnostima tijekom prvih šest mjeseci odrţane su vatrogasne vjeţbe spašavanja i gašenja odnosno evakuacije i spašavanja u Hotelu „Holiday― i „Belvedere― u Medulinu, Hotelu „Histria― i u apartmanskom naselju Punta Verudela, te u tvornici cementa Calucem u Puli. Zatim, izvršena je ispomoć braniteljskim udrugama Istarske ţupanije pri ĉišćenju šume Boškarica, ispomoć Javnoj vatrogasnoj postrojbi Rovinj na osiguranju manifestacije Red Bull Air Race u Rovinju te ispomoć pri vjeţbi Hitne medicinske pomoći Ţupanije istarske.

EkipaoperativnepostrojbeJavnevatrogasnepostrojbePula,usvojojkategoriji,osvojilaje 1. mjesto na 6. natjecanju vatrogasaca Istarske ţupanije i plasirala se na drţavno natjecanje.

Na ĉetvrtom meĊunarodnom kampu Zavoda Vizija Varnosti – Prirodne katastrofe i njihova snaga, koji je organiziran od strane Zavoda za viziju varnosti iz Slovenije iVatrogasnom zajednicom Primorsko-Goranske ţupanije u Šapjanama, općina Matulje, uĉestvovala su dva radnika operativnepostrojbetejedanradnikusvojstvuinstruktora.

U sklopu godišnjeg plana intervencija kod iznenadnog oneĉišćenja mora u Istarskoj ţupaniji odrţana je pokazna vjeţba ĉišćenja mora u akvatoriju pulske luke pod nazivom „Molo Carbone 2015―. Vjeţbajeobuhvatilauzbunjivanje,upravljanjeincidentomiupotrebuopremenamoru, a za cilj je imala unaprjeĊenje suradnje i usklaĊivanje operativnog osoblja te provjeru zapovjednogustroja.

Vjeţbu je organizirao Ţupanijski operativni centar kod iznenadnog oneĉišćenja mora Istarske ţupanije koji je ujedno odgovoran za provedbu postupka i mjera predviĊanja u sprjeĉavanju oneĉišćenja mora te akcija ĉišćenja i otklanjanja posljedica u sluĉaju iznenadnog oneĉišćenja mora u Istarskoj ţupaniji.

Sama je vjeţba uspješno provedena te su se utvrdila mjesta za unaprjeĊenje i poboljšanje testiranog sustava. U akciji susudjelovaliidjelatniciMinistarstvaunutarnjihposlova,Obalne straţe, Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Drţavne uprave za zaštitu i spašavanje, Luĉke kapetanije, ţupanijskih luĉkih uprava, Vatrogasne zajednice Istarske ţupanije, Javne vatrogasne postrojbe Pula, tvrtke Dezinsekcija d.o.o. Rijeka te djelatnici Upravnog odjela zaodrţivi razvoj Istarske ţupanije.

V. PRIJEDLOZI I ZAKLJUĈAK

Svejedinice lokalne samouprave moraju ispoštovati odredbe vlastitih procjena i planova zaštite od poţara te osigurati planirani broj osposobljenih i propisanom osobnom zaštitnom opremomopremljenihoperativnihvatrogasaca.

Sustavnoraditinanabavcineophodneinedostajuće vatrogasne opreme obzirom da je od nabave vozila iz Programa prošlo već deset godina.

Sukladno Pravilniku o minimumu tehniĉke opreme i sredstava uoĉena je potreba nabavkevatrogasnihvozilaivatrogasneopreme:

- vozilo za spašavanje s visina i gašenje(autoljestva), - vozilo za tehniĉke intervencije, - vozilo za gašenje šumskih poţara, - ostalavozilauprofesionalnomvatrogastvu(osobno,terensko,kombi), - brzog plovila (gumenjaka s motorom do cca 8 m duljine) sa ureĊajem za gašenje

poţara, - opremezaronioce, pojedinaĉna i skupna, - elektriĉne pumpe i agregati za intervencije kod povećanog broja ispumpavanja

vode, - opreme za sanaciju i ĉišćenje snijega - odgovarajuće koliĉine vreća sa pijeskom za dijelove naselja kod kojih je moguća

ugroza u sluĉaju velikih koliĉina padavina, U suradnji sa nadleţnim tijelima i pravnim osobama nabaviti i omogućiti vatrogascima

ţurno korištenje sredstava i opreme kod ekoloških akcidenata (brane, apsorbenti itd). Skrbiti o struĉnom usavršavanju pripadnika vatrogasnih postrojbi (struĉni seminari,

vatrogasne vjeţbe, vatrogasna natjecanja). Smještajni prostori Javne vatrogasne postrojbe Pula po svojoj lokaciji kao i po drugim karakteristikama ne zadovoljavaju današnjim potrebama, a nalaze se u starom objektu u središtu grada. Lokacija objekta ne zadovoljava obzirom na mogućnost izlazaka na glavne prometnice. Poseban problem nastaje u vrijeme turistiĉke sezone, kada se zbog povećanog broja poţara otvorenog prostora dislocira dio ljudstva i tehnike van grada.



Sam prostor takoĊer ne zadovoljava za smještaj opreme i vozila obzirom na tlocrtnu površinu i vrstu objekata obzirom da su pojedina vozila smještena u garaţama jedno iza drugoga (i do tri vozila) što u znatnoj mjeri oteţava izlazak vozila na intervenciju.

Njegovalokacijanedaje garanciju za brzu i efikasnu intervenciju. Moţe se konstatirati daobjektivatrogasnepostrojbenezadovoljavaju,obziromnapropiseizoveoblasti. Stoga je potrebno napomenuti da je potrebno što prije pokrenuti premještaj odnosno izgradnju novog vatrogasnog doma koji mora zadovoljiti slijedeće uvjete: ekonomiĉnost, mogućnost nadogradnje po vertikali i horizontali te da je funkcionalan za preventivnu i operativnu djelatnost, a naroĉito je potrebno osigurati dva neovisna izlaza vatrogasnih vozila na intervenciju.

Namjena objekta treba biti višestruka, a kao primarna treba sluţiti za potrebe protupoţarne zaštite na podruĉju djelovanja i šire (JVP, DVD, PVZ i sluţba CZ). Objekat sa svojim unutarnjim rasporedom i sadrţajem prostorija kao i njegov neposredni okoliš treba riješiti da bude što efikasniji i mobilniji u vršenju sluţbe i zadataka za koje se izgraĊuje. Timebise,ujednomcentruinajednomprostoru,objedinilokompletnovatrogastvonapulskom podruĉju, te podigla razina zaštite ljudi, imovine i okoliša. DVD MEDULIN 1. 27. sijeĉnja Sjednica UO i zapovjedništva u društv,domu u Banjolama Poĉetak u 18 sati, završeno u 20.30. Sudjelovali su:Marin Mihovilović,Branko Folo,Ĉedo Kutlaĉa,Davor Iveša,Slavko Puškadija,Mirna Mihovilović,Milan Siladić,Josip Grakalić, Dragan Ivanĉić, Lucio Lorencin. 2. 31. sijeĉnja Ĉišćenje okoliša vatrog.doma.Od9-13.45sati.Sudjelovalisu: Ivica Radošević,Davor Iveša,Davor Olivari,Robert Cukon, Slavko Puškadija,SerĊo Skitarelić,Milan Siladić,Dragan Ivanĉić, Ivan Ivanĉević,Mirna Mihovilović,Marko Brenko,Mijo Smuk, Josip Grakalić, Branko Folo, Saša Lazarić,Nenad Cukon, Marin Mihovilović, Valter Kirac, Vlado Kirac i Jadranka Mihalj. Svi su dobilioznakenarukave.RadiojeiDavorCukonsatraktorom (malĉerom).Korištene su dvije motorne pile i trimer.PosaĊena je maslina. 3. 07. veljaĉe Intervencija- srušeno stablo u djeĉjem vrtiću u Premanturi. Od7.00-7.45.SudjelovalisuDavorCukoniNenadCukon. Korišteno vozilo defender i motorna pila. 4. 07. veljaĉe Intervencija-srušeno stablo na garaţu u Banjolama kod obitelji Marković u ulici Strane. Od10.45-12.00sudjelovalisu:DavorCukoniNenadCukonsdefen- deromimotornompilom. 5. 14. veljaĉe Podijeljene oznake za rukave DVD-a i PVZ-auvatrog.domu. 6. 15. oţujka Akcija pripremanja terena za natjecateljsku stazu. Od 8.00-12.00 Sudjelovali su:Branko Folo, Ĉedo Kutlaĉa,Josip Grakalić, Marko Brenko, Daniel Šikić, Milan Siladić, SerĊo Skitarelić, Valter Kirac, Mirna Mihovilović, Nenad Cukon i Mario Lovrić. 7. 19. oţujka Sjednica UO i zapovjedništva u društ.domu u Banjolama. Od19.00-20.30sati.Sudjelovali su:Marin Mihovilović,Boţidar Mezulić, Robert Cukon,Davor Iveša, Milan Siladić,Mirna Mihovilović,Dragan Ivanĉić, Branko Folo, Slavko Puškadija, Josip Grakalić. 8. 18.travnja Deţurstvo na Kamenjaku-Vojna vjeţba.Od 8.00-12.00. Sudjelovali su: Dragan Ivanĉić, Nenad Cukon i Milan Siladić svozilimaDefenderiSCAM. 9.19.travnjaPopravakTAM-a150iugradnjasefauvatrog.domu. Od 8-10 sati sudjelovali Branko Folo, Mijo Smuk,Ĉedo Kutlaĉa, Marko Relota, Saša Lazarić i Milan Siladić. 10. 07. travnja Sjednica UO i zapovjedništvauVinkuranu.Od19-20.40sudjelovali su Mirna Mihovilović, Marin Mihovilović,Robert Cukon, Daniel Deković, Branko Folo, Davor Iveša, Slavko Puškadija,Ivica Radoše- vić, Ĉedo Kutlaĉa, Milan Siladić, Boţidar Mezulić i Josip Grakalić. 11. 23. travnja Deţuranje kod vojske na Kamenjaku od 8.00-14.30sudjelovalisu:



Mirna Mihovilović, Marko Brenko i Mijo Smuk s vozilom SCAM. 12. 24. travnja Deţuranje kod vojske na Kamenjaku od 8-13.30sudjelovalisu: Mirna Mihovilović, Marko Brenko, Mijo Smuk i Daniel Šikić s vozilimaSCAMidefender. 13.27..travnja Izdavanja kompostera. Sudjelovao Milan Siladić-2 sata. 14. 10. travnja Godišnja skupština u Kaţeli. Poĉetak u 19 sati. Sudjelovalo 49 ĉlanova. 15. 20. travnja Vraćena 3 stola i 6 klupa (Kamenjak).Od11.30-12satisudjelovao Milan Siladić. 16. 20. travnja Deţuranje na Kamenjaku kod vojske od 9.15-14.30.sati. Sudjelovali su Marko Brenko, Mirna Mihovilović, Davor Iveša i MijoSmuksvozilimaSCAMidefender. 17. 21. travnja Deţuranje na Kamenjaku kod vojske od 8.00-13.30sati. SudjelovalisusvozilimaSCAMidefender. 18.19.travnja Ĉišćenja podmorja i obale u Vinkuranu.Od 8-14satisudjelovali su SerĊo Skitarelić, Marin Mihovilović i Mirna Mihovilović s vozilomRenaulttrafic. 19. 22. travnja Deţuranje naKamenjakukodvojskeod7.30-13.30sudjelovali su Edi Kirac, Ivica Radošević, Josip Grakalić i Milan Siladić s vozilimaSCAMidefender. 20.23.travnjaIzdavanjekompostera 0d7.30-8.15 sudjelovao Milan Siladić. 21. 25. travnja Traganje za nestalom osobom u Pinezićima.Od 6-13satisudjelovali su Vlado Kirac, Valter Kirac i Mirna Mihovilović s vozilom Renault trafic.U pripremi su bila 4 ĉlana. 22. 07. svibnja Sjednica UO i zapovjedništva u Vinkuranu.Od 20-21.15 Sudjelovali su:Mirna Mihovilović, Branko Folo, Slavko Puškadija, Goran Edelinski,Marin Mihovilović, Dragan Ivanĉić, Milan Siladić, Boţidar Mezulić, Davor Iveša, Lucio Lorencin i Josip Grakalić. 23. 10. svibnja Ĉišćenje doma i ureĊenje okoliša od 8-12satisudjelovalisu:Mijo Smuk, SerĊo Skitarelić,Milan Siladić, Branko Folo, Ivica Radošević, Daniel Šikić, Nenad Cukon, Josip Grakalić, Slavko Puškadija, Marin Mihovilović, Robert Cukon, Dragan Ivanĉić, Matija Lukić, Mateo Kirac, Franciska Kriviĉić, Moreno Novoselac,LukaKirac,MihovilZeciIvanMitrović.(svima su podijeljenevatrog.kape). 24.12.svibnjaPunjenjelokveuPremanturiod8-12iod16-18satisudjelovao Mijo Smuk s vozilom TAM 150, Milan Siladić s vozilomVW transporter i Boţidar Mezulić. 25.14.svibnjaDovozvodezalokvuuPremanturi.Od7.50-10.30sudjelovao MijoSmuksvozilomTAM150. 26.15.svibnja Dostava17radnihodijela(od9.45-12.00radi prišivanja oznaka. Sudjelovala Mirna Mihovilović s vozilom Renault trafic . 27. 07. lipnja Ĉišćenje podmorja u Vinkuranu od 10-14sati.Sudjelovalisu Daniel Šikić i Nenad Cukon s vozilom defender. 28. 14.lipnja UreĊenje vatrog.doma. Od 8-11satisudjelovalisu:Dragan Ivanĉić, Ivica Radošević, Denis Periša, Mijo Smuk, Milan Siladić, Robert Peruško, Branko Folo, Marin Mihovilović, Ĉedo Kutlaĉa, Vlado Privrat, Neven Kelemen,Saša Lazarić i Mirna Mihovilović. 29.28.lipnjaSastanakuvatrog.domu.Dogovorzadjelovanjenainterven- cijama. Sudjelovali su: Denis Periša, Ĉedo Kutlaĉa,Jadranka Mihalj,Marin Mihovilović, Branko Folo, Diego Rosanda, Slavko Puškadija, Nenad Cukon, Daniel Šikić, Josip Grakalić, Robert Cukon, Valter Kirac, Vlado Kirac, Milan Siladić,Mijo Smuk, DavorOlivari,Ivan Ivanĉević, SerĊo Skitarelić,Edi Kirac i NevenKelemen. 30. 28.lipnja Osiguravanja fešte u Banjolama(Portić).Od 20.30-23.30sudje- lovalisuRobertCukoniNenadCukonod20.30-23.30svozilom defender. 31. 02. srpnja Poţar u Banjolama.Gorjela kamp kućica.Od 17.30-19.30



sudjelovali su:Ivica Radošević, Robi Cukon, Josip Grakalić, MarinMihovilovimsTam-om110idefenderom. 32. 03.srpnja Poţar u Medulinu (Sv.Petar).Od17-19satisudjelovalisu: Ĉedo Kutlaĉa, Ivica Radošević.Nenad Cukon, Josip Grakalić, ValterKirac Vlado Kirac, Mijo Smuk, Daniel Šikić i Robert CukonsvozilimaSCAM,defender,TAM150iTAM110. 33.05.srpnjaPranjesvihvozilaudomuidovozvodevozilomTAM150za pojilice od Banjola do Rta Kamenjak. Sudjelovalo 12 ĉlanova. 34.17.srpnjaDovozvodezakoncertnariviuMedulinu,ukupno5m3.Od 10-12 sati sudjelovali su Marko Brenko, Daniel Šikić i Nenad CukonsTAM-om150. 35. 17. srpnja Deţuranje na koncertu od 20sati do 06 ujutro.Sudjelovali su Branko Folo,Nenad Cukon,Daniel Šikić, Dragan Ivanĉić i MarkoBrenkosvozilimaSCAMidefender. 36. 24. srpnja Dogovor u Labinu za intervenciju na Uĉki.Od 21-24 sata. Sudjelovali su Branko Folo i Marin Mihovilovićs vozilom Renaulttrafic. 37.25.srpnja Intervencija-poţar na Uĉki.Od 5.30-15.30sudjelujuBranko Folo,Mijo Smuk, Robert Cukon i Dragan Ivanĉić s vozilom SCAM. Od 15.30-19,30,na poţaru su ih zamijenili Ivan Lorencin, Denis Periša, Valter Kirac, Vlado Kirac i SerĊo Skitarelić,a od 19.30- 08.30 bili su Nenad Cukon i Daniel Šikić.Korištena su vozila SCAMiVWtransporter. 38. 26. srpnja Isto na Uĉki od 8-23.30 sudjelovali su:Ĉedo Kutlaĉa, Neven Kelemen,MirnaMihovilović i Robert Cukon, a od 23.30 10.30 ujutro bili su Ivica Radošević, Diego Rosanda, Davor Olivari i Dragan Ivanĉić s vozilima SCAM i VW transporter. 39.30.srpnja Osiguranje predstave KRISPO na Viţuli u Medulinu od 19-22 sata.Sudjelovali su Robert Cukon i Saša Lazarić s vozilom defender. 40. 04. kolovoza Osiguranje „Banjolske noći― od 20.30-01.30.Sudjelovalisu Nenad Cukon i Daniel Šikić s vozilom defender. 41. 12. kolovoza Poţar u Marĉani. Od 10-20satisudjelovalisuNenadCukon, Daniel Šikić,Diego Rosanda,Mirna Mihovilović, Mijo Smuk, Robert Cukon i Marin Mihovilović s vozilima SCAM,TAM 150 i Renaulttrafic. 42. 18. kolovoza Pranje vozila i ĉišćenje okoliša od 18-20.15sudjelovalisuDragan Ivanĉić,Vlado Kirac, Valter Kirac, Ĉedo Kutlaĉa,SerĊo Skitarelić, Robert Cukon, Milan Siladić, Branko Folo, Marin Mihovilović, Edi Kirac, Mirna Mihovilovoć i Slavko Puškadija. 43. 27. kolovoza Noć šišmiša- osiguranjeod18-22sata.SudjelovalisuMijoSmuki Ĉedo Kutlaĉa sa SCAM-om. 44.30.kolovoza UreĊenje natjecateljske staze:frezanje, sijanje trave,gnojenje, ravnanjeizalijevanje.Od8-12satisudjelovalisu:MijoSmuk, Branko Folo, Milan Siladić, Marin Mihovilović, Valter Kirac, Robert Cukon, Nenad Cukon, Slavko Puškadija,Neven Kelemen, Josip Grakalić, Ivica Radošević i Goran Edelinski. Na završetku akcije UO u sastavu Marin Mihovilović, Branko Folo, Josip Grakalić, Mirna Mihovilović, Boţidar Mezulić, Slavko Puškadija i Milan Siladić donio je odluku da se nabavi 100komadastolicazasalui2konferencijskastola. Da se kupi materijal za ĉišćenje,kante,metle, deterĊenti, papirnati ruĉnici, toaletnipapirisl. 45. 20. rujna Osiguranje utrke „IRONMAN―.Sudjelovali su Valter Kirac, Vlado Kirac, Jadranka Mihalj, Ĉedo Kutlaĉa, SerĊo Skitarelić, DavorOlivariiRobertCukonod8-12 sati. 46. 21.rujna Sjednica UO i zapovjedništva u vatrog. domu. Poĉetak u 19.45 sati.Sudjelovali su :Marin Mihovilović, Mirna Mihovilović, Dragan Ivanĉić, Boţidar Mezulić, Lucio Lorencin, Ivica



Radošević, Branko Folo, Milan Siladić, Josip Grakalić(dvojica Talijana) i Slavko Puškadija. 47.30.rujna Izdano 10 kompostera. Sudjelovao Milan Siladić od 12-12.45. 48. 04.listopada Nedjelja. Nastavak ureĊenja okoliša doma. Sudjelovali su:Mijo Smuk, Mirna Mihovilović, Marin Mihovilović, Denis Periša, SerĊo Skitarelić, Marino Privrat, Branko Folo, Daniel Deković, Neven Kelemen, Marko Brenko,Milan Siladić.Završeno u 13.15. 49.26.listopadaSjednicaUOi zapovjedništva u vatrog.domu.Poĉetaku 18 sati. Nazoĉni su:Branko Folo, Ĉedo Kutlaĉa, Slavko Puškadija, Mirna Mihovilović, Robert Cukon, Ivica Radošević, Neven Kelemen, Marin Mihovilović, Milan Siladić, Marko Brenko, Josip Grakalić, Dragan Ivanĉić i Saša Lazarić.Završeno u 20.10. 50. 02.studenoga UreĊenje vatrog. doma za natjecanje „Medulin 2015.― Od9-14satiradilisuNevenKelemen,MarkoBrenko,Dragan Ivanĉić, Josip Grakalić i Mirna Mihovilović. Od 15-18 sati sudjelovali su:Marin Mihovilović, Branko Folo, SerĊo Skitarelić, Goran Edelinski, Mijo Smuk, Ivan Ivanĉević, Neven Kelemen, Nenad Cukon, Robert Peruško,Milan Siladić, Dragan Ivanĉić,Mirna Mihovilović,Marko Brenko i Marko Relota. 51. 03.studenoga Nastavak ureĊenja doma. Ujutrood9-14satiradilisuNevenKelemen,MarkoBrenko, Dragan Ivanĉić, Josip Grakalić i Mirna Mihovilović. Od 15-18 sati bili su Marin Mihovilović,Branko Folo, SerĊo Skitarelić, Goran Edelinski, Mijo Smuk,Ivan Ivanĉević,Neven Kelemen,Nenad Cukon, Daniel Šikić i Robert Cukon. 52.04.studenoga Nastavakpripremazanatjecanje. Ujutrood9-14radilisuNevenKelemen,MarkoBrenko, Dragan Ivanĉić i Josip Grakalić. Od 15-18 satisudjelovalisu: Robert Cukon, Jadranka Mihalj, Ĉedo Kutlaĉa, Goran Edelinski, Dragan Ivanĉić, Daniel Šikić, Nenad Cukon, Marin Mihovilović,Branko Folo i Mijo Smuk. 53.05.studenogaUjutrood9-14satiradilisuNevenKelemen,MarkoBrenko, Dragan Ivanĉić i Josip Grakalić. Pranje garaţe u vatrog.domu.Od 15-17.30 sudjelovali su Branko Folo, Milan Siladić, Mirna Mihovilović i Mijo Smuk. 54.06.studenogaUjutrood9-14satiradilisunapripreminatjecanjaMarko Brenko, Neven Kelemen,Josip Grakalić i Dragan Ivanĉić. Od16-18.30 radili su Robert Peruško, Robert Cukon, Marko Brenko,DavorOlivari,MijoSmuk,ValterKirac,Marino Privrat, Ĉedo Kutlaĉa, Milan Siladić, Daniel Deković, Slavko Puškadija, Marin Mihovilović, Mirna Mihovilović, Neven Kelemen,Dragan Ivanĉić i SerĊo Skitarelić. 55. 07.studenoga Natjecanje „Medulin 2015―.Okupljali smo se od 7 sati. Natjecateljske ekipe poĉele su pristizati u 7.30. Ukupno se natjecalo 25 ekipa iz Hrvatske i Slovenije.Po rijeĉima sudionika organizacija je bila odliĉna.Završeno je u 22 sata. 56. 17.studenoga U Djeĉjem vrtiću u Medulinu upriliĉen je prikaz vatrogasnih intervencijairazgledanjevatrogasnogvozila.Sudjelovalisu Davor Iveša, Ivica Radošević i Milan Siladić od 10-11 sati s vozilomSCAM. 57. 16.studenoga Sjednica UO i zapovjedništva u 18 sati u vatrog.domu. Nazoĉili su Josip Grakalić, Branko Folo, Boţidar Mezulić, Marin Mihovilović, Mirna Mihovilović, Slavko Puškadija, Davor Iveša, Milan Siladić, Ĉedo Kutlaĉa, Robert Cukon, Dragan Ivanĉić i Lucio Lorencin. Nakontogau 19 sati odrţana je godišnja skupština Društva na kojoj su prihvaćeni izvještaj o radu i financijski izvještaj za 2015.,tefinancijskiplaniplanradaza2016.godinu.



58. 23.prosinca Intervencija.U 12.50 sati dojava o poţaru kuće u Medulinu kod škole. Porukama je obaviješteno 20 naših ĉlanova. JVP Pula ugasila je poţar. Mi,BrankoFolo,MarkoBrenko,Robert Cukon, Neven Kelemen, Ĉedo Kutlaĉa, Ivan Lorencin, Milan Siladić, Lucio Lorencin, Mirna Mihovilović,Marin Mihovilo- vić,Ivica Radišević i Marko Relota sudjelovali smo u rašĉišćavanju i prekinuli zbog mraka u 17 sati. Koristili smo vozilodefender. 5. SLUŢBA CIVILNE ZAŠTITE PRI VATROGASNOJ ZAJEDNICI ISTARSKE ŢUPANIJE Osnovna zadaća Sluţbe Civilne zaštite je struĉna i racionalna ispomoć tijelima lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave uvijek u okvirima Ustavnih i zakonskih prava i obveza.Uloga struĉne sluţbe u tom pogledu je struĉna pomoć u obavljanju administrativno-struĉnih poslova za potrebe stoţera,opremanje i osposobljavanje ĉlanova stoţera do koordinacije i struĉno tehniĉkih poslova na suradnji sa sustavima zaštite i spašavanja susjednih općina,gradova do ţupanijeuvijek temeljem pozitivnih zakonskih propisa. Od osnivanja Sluţbe,poslove su im povjerili Istarska ţupanija,svih deset gradova,te trideset i jedna općina. Takouspostavljensustav iorganizacijabilisudosadanaprovjeriunizuoperativnihakcijaspašavanja na podruĉju ĉitave ţupanije-od potraga za nestalim osobama do šumskih poţara i spašavanja iz mora. U Istarskoj ţupaniji se nakon donošenja Zakona o zaštiti i spašavanju krenulo s organizacijom sustava na naĉin da se koriste postojeći resursi i organizacija,da sustav bude što racionalniji i time efikasniji,te da sustav bude kompatibilan i integriran u jedinstven sustav organizacije izapovijedanja Pored mnogih zadaća i obveza, Sluţba civilne zaštite uĉestvovala je u pripremi i organizaciji sjednice Stoţera zaštite i spašavanja Istarske ţupanije,te gradskih i općinskih Stoţera u travnju i svibnju na kojoj su razmatrana pitanja u svezi programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od poţara od interesa za Republiku Hrvatsku u2015.g.,auprosincusjednica u svezi provedbe mjera zaštite i spašavanja u sluĉaju zimskih uvjeta na podruĉju Istarske ţupanije. Odrţano je ukupno 44 sjednica Stoţera ZiS-a. Obiljeţavanje meĊunarodnog i nacionalnog dana Civilne zaštite odrţano je u Istarskoj ţupaniji,Gradu Puli, Labinu i Pazinu Povodom Svjetskog dana Civilne zaštite, a okviru meĊuregionalne suradnje djelatnici Sluţbe Civilne zaštite Vatrogasne zajednice Istarske ţupanije godineposjetilisuslovenskekolegeuAnkaranu. U Varaţdinu je tijekom 2015. godine, odrţana 4. , a u Gospiću 5. sjednica Skupštine Platforme hrvatskih ţupanija i gradova za smanjenje rizika od katastrofa gdje je u raduSkupštine sudjelovala i Sluţba CZ. Djelatnici Sluţbe CZ VZIŢ, sudjelovali su na Konferenciji, a u sklopu provedbe projekta HAZADR- „Ĉišćenje morske obale ţivotinjskog svijeta u sluĉaju iznenadnih oneĉišćenja mora naftom i naftnim derivatima", koje je odrţano u Zadru te na Teĉaju spremnosti za reagiranje i na suradnju u sluĉaju izljevanja ulja u more u Rijeci. Sluţba Civilne zaštite VŢIŢ i JVP Labin provele su vjeţbu evakuacije i spašavanja te gašenja poţara u Djeĉjem vrtiću Pjerina Verbanac u Labinu te sudjelovali u pripremi i realizaciji vjeţbe evakuacije i spašavanja u Elektroistri Pula-Pogon Labin. Vjeţbe su odrţane i u „Holcim― Koromaĉno i HEP- Pogon TE „Plomin―. U sklopu godišnjeg plana intervencija kod iznenadnog oneĉišćenja mora u Istarskoj ţupaniji odrţana je pokazna vjeţba ĉišćenja mora uakvatorijupulskelukepodnazivomMoloCarbone2015.Zajedno s Zavodom za hitnu medicinu IŢ, pomagali protueksplozivnom odjelu PU Istarska uorganizaciji dezaktiviranjaminskoeksplozivnihnaprava . Uĉestvovali u organizaciji potrage zanestalomdjevojĉicom u Općini Pićan. Na poziv Civilne zaštite Autonomne Regije Friuli Venezia Giulia, a povodom 17. tradicionalnog susreta volontera civilne zaštite djelatnici Sluţbe CZ prisustvovali su pokaznoj vjeţbi te smotri opreme i tehnike s kojom raspolaţe CZ FVG. 6. CIVILNA ZAŠTITA Civilna zaštita je oblik organiziranja,pripremanja i sudjelovanja graĊana,pravnih osoba,tijela drţavne uprave i jedinica lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave uprave radi zaštite i spašavanja graĊana i materijalnih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih,tehniĉko-tehnoloških,ekoloških nesreća .Civilna zaštita je u periodu od 1994 g. pa sve do 2005 g. bila u



sustavu MUP-a RH pa je u tom periodu izvršila sve postavljene zadaće i na nju se moglo raĉunati kao vaţnog subjekta zaštite i spašavanja na podruĉju Istarske ţupanije,a i van tog podruĉja.Općina je svojom Odlukom iz 1995.g osnovala postrojbe opće namjene sa ukupno 60 vojnih obveznika. Za to vrijeme izraĊena je i vaţeća procjena ugroţenosti kao i svi planovi zaštite i spašavanja za podruĉje općine. Civilna zaštita je još uvijek u fazi transformacije iz vremena kada je djelovala unutar MUP-a,donovogustroja,kakoosobnogtakoimaterijalnog.Unedostatkusvogposebnogzakona,njenrazvoj ovisit će o postojećoj pravnoj regulativi, nadograĊujući postojeće stanje novim elementima. U budućnosti svakako je potrebno planirati financijska sredstva za njen razvoj, vršiti smotriranjeiosposobljavanjeiste. Popuna, osposobljavanje i opremanje postrojbi provesti će se u skladu s novom Procjenom ugroţenosti i ustrojem postrojbi civilne zaštite, tijekom 2014. godine (Pravilnik o metodologiji za izradu Procjena ugroţenosti i Planova zaštite i spašavanja N.N.,broj38/08.) 7. USTANOVE OD JAVNOG INTERESA U SUSTAVU ZAŠTITE I SPAŠAVANJA Na podruĉju grada Pule i općina, Drţavna uprava za zaštitu i spašavanje upravlja i odrţava ukupno 10 sirena javnog uzbunjivanja graĊana. Sukladno Pravilniku o postupku uzbunjivanja stanovništva, ŢC 112 Pazin vrši redovno mjeseĉno ispitivanje sustava koje se obavlja svakeprvesuboteumjesecuu12,00sati. Nadan31.12.2015.ispravnojebilosvih10sirena. Dodatno, dvije pravne osobe posjeduju instalirane sirene i to na lokacijama: Calucem d.o.o.Revelanteova 4, Pula i „INA-proplin―, Industrijska 17, Pula. U sluĉaju potrebe, obje sirene se mogu daljinski ukljuĉiti iz ŢC 112 Pazin. Na dan 31.12.2015. nije ispravna sirena na lokaciji „INA-proplin―. U priloţenom grafikonu, sloţeni dogaĊaji predstavljaju traganja i spašavanja, ekološka oneĉišćenja okoliša, poplave, nesreće u postrojenjima, razliĉita upozorenja za javnost; sigurnosni dogaĊaji predstavljaju poslove policije (nesreće u prometu, na radu, smrtni sluĉajevi, napadi na ţivot i imovinu ljudi), vatrogasni dogaĊaji predstavljaju poţare kao i tehniĉke i ostale intervencijevatrogasnihpostrojbi.

Odlukom Zavoda za hitnu medicinu od 09. srpnja 2014. godine, pozivi upućeni na broj 194 koji su namijenjeni Hitnoj medicinskoj pomoći, više ne „završavaju― na broju 112 u ŢC Pazin, već se automatskipreusmjeravajunaPrijavno– dojavnu jedinicu ZzHM IŢ u Puli. U sluĉaju prijetnje ili nastanka izvanrednih dogaĊaja gdje su ugroţeni stanovnici i materijalna dobra, ŢC 112 će o navedenom obavijestiti ĉelnika lokalne samouprave odnosno odgovorne u pravnim osobama prema dokumentu za prijem priopćenja iz ŢC 112. EDUKACIJA U SUSTAVU ZAŠTITE I SPAŠAVANJA Edukacijapredstavlja vaţan i nezaobilazan ĉimbenik u razumijevanju i razvoju sustava, a kada se spoznaje, znanja i vještine usvajaju od najranije dobi one ostaju u dugoroĉnom pamćenju.Nacionalni program edukacije djece i mladih u podruĉju zaštite i spašavanja PUZS Pazin kontinuirano provodi od 2007. godine, te je u školskoj 2014/2015. godini kroz ovaj oblik



edukacije prošlo 854 uĉenika u 11 škola i 4 djeĉjeg vrtića, te njihovih 58 nastavnika.Sveukupnoje od poĉetka pa do sada izvršena edukacija 5662 polaznika i 430 nastavnika u 137 raznihodgojno-obrazovnih ustanova. Ovaj je program izuzetno dobro prihvaćen te ćemo njegovu provedbu nastaviti i tijekom školske 2015./2016. godine za što su već izraĊeni planovi. Nesreća bilo kojeg oblika i obima rijetko koga ostavlja ravnodušnim. Ljudi u takvim situacijama razliĉito reagiraju, pojedini su skloni panici, neki traţe pomoć, većina ne zna kako pravilno reagirati, što ponekad moţe imati kobne posljedice. U pravcu postizanja pravilnog postupanja i smanjenja štete potrebno je konstantno educirati stanovništvo na slijedeći naĉin:

provoĊenje informiranja graĊana putem sredstava javnog informiranja , provoĊenje informiranja graĊana kroz rad mjesnih odbora i drugih institucija, prema postojećem kalendaru obiljeţavanje svih datuma od znaĉaja za civilnu zaštitu , prezentacije rada redovnih snaga civilne zaštite, uvrštavanjem na web stranicu ţupanije informacije o sustavu civilne zaštite, korisnih za

informiranje graĊana o naĉinu ponašanja u kriznim situacijama, kao i sve ostale informacije koje će doprinijeti osjećaju sigurnosti graĊana u funkcioniranje cjelokupnog sustava civilne zaštite.

7.2. ZAVOD ZA HITNU MEDICINU PULA Hitna medicinska pomoć u Istri je danas organizirana na 7 punktova –usvakojispostaviIDZpojednaekipaosimuPuliiUmagupo2ekipetijekom24satasvakidan. U 2014.g potpisanim Sporazumima izmeĊu gradova i općina Istarske ţupanije, Istarskihdomova zdravlja i Zavoda za hitnu medicinu IŢ graĊani Istre imali su zajamĉeni viši standard hitne medicine od onoga financiranog Mreţom hitne medicine. Prijavahitnihintervencijajepozivomna194ucentralnojmedicinskojprijavnodojavnojjedinici(MPDJ) u Puli, a potom se oni disponiraju u svaku ispostavu na izvršenje. IzmeĊu ostaloga , uspješno provedena reorganizacija hitne medicine donijela je i centralizirano praćenje i prijem pozivazahitneintervencijezarazinucijeleIstre. MeĊusobna komunikacijaunutarekipa iprijavnogcentrasadaseodvija mobilnim telefonimaunutar VPN mreţe i sustavom TETRA, a postavljeni sustav video nadzora u svakoj ispostavi osigurava da MPDJ ima mogućnost vidjeti svakog pacijenta koji pozvoni i proĊe kroz vrata hitnesluţbe. Sve ovo je napravljeno s ciljem bolje koordinacije rada timova na terenu, da bi nam se olakšao rad i poboljšalo funkcioniranje cjelokupnog sustava hitnih intervencija. Sva su vozila opremljena suvremenom medicinskom opremom, redovno odrţavanaiufunkciji.U svakoj ispostavi postoje najmanje dva vozila namijenjena hitnim intervencijama koja suujednaĉeno opremljena i opremom zadovoljavaju potrebe u redovnom radu tijekom godine. Tijekom 2015. godine ekipe Zavoda za hitnumedicinu Istarske ţupanije odradile su ukupno 44389 intervencija od ĉega 15189 intervencija na terenu i 29200 u reanimacijskim prostorima-ambulantamaZavoda. U Zavodu se kontinuirano provodi edukacija svih radnika, meĊu ostalim i edukacija za postupanje u sluĉajevima masovnih nesreća kroz provoĊenje godišnjih vjeţbi kojima se radnici vjeţbaju za izvanredne situacije.Zavod je u 2015. godini organizirao MeĊunarodni susret timova hitne medicinske sluţbe u Hrvatskoj koji se odrţao u Puli; organizirao je regionalno-ţupanijsko natjecanje timova HMS koje se odrţalo u Pazinu te je sudjelovao u organizaciji Red Bull Air Raice koji se odrţao u Rovinju.Timovi ovog Zavoda sudjelovali su na meĊunarodnim natjecanjima koja su se odrţala na Rogli i u Krškom, Slovenija, sve u svrhu edukacije i unaprjeĊenja znanja i vještina. Prikazbrojapregledanihibrojaintervencijanaterenuu2015.g:

Pula Teren 6227 Reanimacijskiprostor 480 Ukupno 6707

7.3. ŢUPANIJSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO Sluţba za higijenu i epidemiologiju provodi na podruĉju ţupanije preventivne epidemiološke aktivnosti prema prijavama zaraznih bolesti lijeĉnika obiteljske medicine. U suradnji sa Hrvatskimvodamaprovodise i kontinuirana analiza površinskih i otpadnih voda koje nisu uvijek zadovoljavajuće kvalitete, a nalazi se redovito šalju vodopravnoj inspekciji.



U 2015. godini u Istarskoj ţupaniji je prijavljeno 7 epidemija zaraznih bolesti (2 ušljivosti glave kod školske djece; 3 epidemije virusnog gastroenteritisa u dvije stacionarne ustanove i ujednomhotelu;1epidemijaSalmoneloznogtrovanjahranomuobiteljii1histaminskotrovanje).Ukupnojeoboljelo157osoba. U svim epidemijama su poduzete protuepidemijske mjere koje su sprijeĉile pojavu novooboljelih.U istom razdoblju nije bilo ekoloških incidenata. TakoĊer, tijekom 2015. godine, nije prijavljena niti jedna zarazne bolest od javnozdravstvenog znaĉaja. 8. PRAVNE OSOBE U SUSTAVU ZAŠTITE I SPAŠAVANJA 8.1. VODOVOD PULA Krajem godine obavljen je nadzorni audit nad sustavom upravljanja zaštitom okoliša prema normi ISO 14001 : 2004 od strane certifikacijske kuće SGS Zagreb. Istim je auditom, prikazano da je sustav upravljanja zaštitom okoliša u našem društvu, primjenjiviuskladusazahtjevimanormeipropisanomdokumentacijom. Tijekom protekle godine se dobilo rješenje za korištenje opasnih kemikalija za objekte Loborika,izvor Rakonek,vodosprema Monte serpo,bunar Jadreški,bunar Ševe,bunar Šišan,vodosprema Valtura i vodosprema Mandriol,od strane Ministarstva zdravlja RH ĉime je uspostavljena potpuna sigurnost u primjeni natrijevog hipoklorita kao dezinficijensa vode zapiće. Za izvorištu Rakonek se odgovarajuće izmjene u Operativnom planu interventnih mjera u sluĉaju izvanrednog oneĉišĉenja izvorišta Rakonek, kao i u Planu intervencija u zaštiti okoliša u klornojstaniciRakonek. Dodatno, društvo je u protekloj godini, donijelo Plan evakuacije i spašavanja koji se temelji na Zakonu o zaštiti na radu.Drugih izvanrednih aktivnosti zbog nepredviĊenih ili iznenadnih dogaĊaja, od kojih bi bilo ugroţeno zdravlje i/ili sigurnost ljudi i ţivotinja, u društvu, u protekloj godini,nijebilo. 8.2. PLINARA d.o.o. PULA OsnovnedjelatnostiPlinared.o.o.Pulasuproizvodnjaplinovitihgoriva(gradskogplina)idistribucija plinovitih goriva (gradskog i prirodnog plina) distribucijskom mreţom. Okonĉanjem plinifikacije prirodnim plinom podruĉja Grada Pule i juţne Istre, Plinara je dana 25. svibnja 2015. godinetrajnoprestala s proizvodnjom i distribucijom gradskog plina. U općini Medulin, prirodnim se plinom opskrbljuje naselje Pješĉana uvala. Tehniĉko-tehnološki akcident na plinskoj distribucijskoj mreţi moţe predstavljati rizik i prijetnju za ţivot ili zdravlje ljudi i okoliš. Navedeni akcidenti mogu biti propuštanje plina, odnosno poţar ili eksplozija nastali zbog propuštanja plina. Stoga, poduzimanje redovnih, propisanih mjera zaštite od propuštanja plina, te poţara i eksplozija na distribucijskoj mreţi, kao i organiziranje i opremanje za brzo i djelotvorno otklanjanje ili umanjivanje posljedica ovih neţeljenih i eventualno nastalih dogaĊaja, predstavlja osnovu redovnih aktivnosti Plinare d.o.o. Pula u sustavu civilne zaštite. a)Redovneaktivnosti Unutar redovnihaktivnosti, preventivno su u sustavu civilne zaštite u 2015. godini provedene sljedeće mjere i postupci kojima se osigurava pogonska sigurnost distribucijske mreţe prirodnogplina:

- 24-satno deţurstvo zaprimanja dojava o uoĉenim opasnostima na distribucijskoj mreţi i hitna intervencija opremljene i uvjeţbane ekipe za takve sluĉajeve. Tijekom 2015. godine nisu zaprimljene prijave o propuštanjima ili drugim opasnim situacijama na plinskoj mreţi;

- redovni pogonski nadzor ispravnosti distribucijske mreţe i ispitivanje napropusnost,urokovima i na naĉin propisan pravilima struke i internim aktima;

- pojaĉani nadzor propusnosti plinskih cjevovoda u objektima i prostorima u kojima se okuplja veći broj osoba;

- tekuće aţuriranje tehniĉke dokumentacije distribucijske mreţe s prikazom pojedinihelemenata mreţe (zaporni organi, prikljuĉci i dr.);

- redovito, periodiĉno mjerenje koncentracije odoransa u prirodnom plinu u mreţi;



- ispitivanje opreme i ureĊaja za kontrolu i nadzor propuštanja plinske mreţe u propisanim rokovima.

b)Izvanredneaktivnosti U 2015. godini nisu registrirane pojave ili dogaĊaji koji bi zahtijevali izvanredne aktivnosti u sustavu civilne zaštite. 8.3. SANITRES d.o.o. Tvrtka Sani.Tres d.o.o. je ovogodišnji provoditelj mjera sistemske preventivne dezinfekcije,dezinsekcije i deratizacije na podruĉju Općine Medulin ( naselja Medulin, Premantura, Pomer, Volme, Banjole, Mušoga Vinkuran, Vintijen, Pješĉana uvala, Ševe ). Tvrtka je potpisala ugovor 17.06.2015. god. Kompletnu akciju unutar tvrtke organizacijski su vodili Pavle Ribiĉ, dipl.san.ing.iFraneMilat,dr.vet.med. ProvoĊenje mjera preventivne dezinsekcije i deratizacije provodili smo tijekom cijele kalenderske godine, na poziv graĊana i biološkim indikacijama. Svim privatnim graĊanima koji suprijavili,iliproblemsglodavcimailiproblemskomarcima,inteveniralismounutar24satateizvidomutvrdili razlogeproblemakao i sanitaciiskepostupkekoji se trebajuprovestidabi seproblem riješio. (postavljanje rodenticida, larvicidno tretitranje, ostali postupci sanitacije kojekorisniktrebapoduzeti...) Sukladno Planu i programu mjera te potpisanim ugovorom, poĉetkom 07.mj. 2015. zapoĉeli smo s tretiranjemadultnih oblika komaraca postupkomhladnog zamagljivanja.Tijekom ljetnesezonenapravilismotriakcijezamagljivanja.Svakopojedinozamagljivanjeprovodilismokroz4 veĉeri/noći. Sve aktivnost provoĊenja adulticidnog tretmana prijavili smo 3 dana unaprijed, komunalnoj sluţbi Općine Medulin, sanitarnoj inspekciji te Glasu Istre. Sva sredstva korištena u provedbi preventivne deratizacije i dezinsekcije na podruĉju Općine Medulin imaju dozvolu i STL za korištenje u RH, a koristi smo : Peretrin S,Brodilon mamac, Megalonparafinskiblok,Rodexionpasta 8.5. LUĈKA UPRAVA PULALuĉka uprava Pula (u daljnjem tekstu LUP) upravlja lukama: Pula, Brijuni, Peroj, Fazana, Banjole, Polje, Runke, Medulin, Kuje. Djelatnost luĉke uprave temeljem Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama je, izmeĊu ostalog, briga o gradnji, odrţavanju,upravljanju,zaštiti i unapreĊenju pomorskog dobra koje predstavlja luĉko podruĉje.Tijekom 2014.-te godine LUP nije imala intervencija za ekološke nesreće na podruĉju općine , ali stalnombrigomoprijenavedenom,ustrajemonaprevencijitakvihudesa u smislu godišnje nabavke odreĊene koliĉine apsorbirajućih brana neophodnih za izoliranje naftnih mrlja, edukacijom zaposlenika, ispitivanjem kakvoće vode i mulja, postavljanjem kontejnera na obali za sakupljanje i sortiranje štetnog otpada i svih ostalih radnji neophodnih za oĉuvanje kvalitete moraiobale. PotrebnojenapomenutidajeibrodEKOI(eko brod za ĉišćenje mora) tvrtke Dezinsekcija iz RijekevezanuluciPulaispremanjezaIntervencije. 9. UDRUGE I KLUBOVI U SUSTAVU ZAŠTITE I SPAŠAVANJA 9.1. GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŢA PULA Gradsko društvo Crvenog kriţa Pula dio je MeĊunarodnog pokreta Crvenog kriţa i Crvenog polumjeseca i prema Strategiji 2020 djeluje na 4 osnovna podruĉja: -promicanje temeljnih naĉela Pokreta i humanih vrednota, -pomoć u katastrofama, - pripremaiosposobljavanjezadjelovanjeukatastrofama - te briga o zdravlju i socijalnoj podršci u zajednici. Prema razinama Hrvatski Crveni kriţ djeluje kao nacionalno društvo, ţupanijsko društvo i Gradska društva. Gradsko društvo Crvenog kriţa Pula pokriva podruĉje Grada Pule, Grada Vodnjana te općina Barban, Faţana,Liţnjan, Marĉana, Medulin i Svetvinĉenat. Podruĉje zaštite i spašavanja primarni je zadatak Društva Crvenog kriţa Istarske ţupanije koji imazazadatakoformitiikoordiniratiekipe: -zaprocjenusituacijeikoordinacijuaktivnosti-ovisno o procjeni angaţiraju se potrebne ekipe za djelovanjeukatastrofi -za prvu pomoć-educirano i uvjeţbano graĊanstvo od posebne je vaţnosti do dolaska profesionalnih ekipa i kao pomoć zdravstvenim ekipama. najveći broj spašenih ţivota je upravo neposredno nakon nesreća.



-za zaštitu ţivota na vodi-mobilizacijaspasilacanavodi - za psihosocijalnu podršku-ukljuĉuje psihosocijalnu podršku kako za ţrtve stradanja tako i za ĉlanove obitelji i pomagaĉe s osnovnim ciljem smanjivanja osjećaja bespomoćnosti i što ranijeg vraćanja u normalu te preveniranja razvoja ozbiljnjih poremećaja. -za pripremu izmještajnih centara-organiziranje i podizanje izmještajnih centara za prihvat i organizirani smještaj postradalog stanovništva. osigurati smještaj, vodu i hranu,osnovne higijenskeuvjeteiminimalnuzdravstvenuskrb -zalogistiku-osigurati prijevoz i distribuciju humanitarne pomoći -za sluţbu traţenja-osigurati postupak traţenja/identificiranja stradalih osoba (popisi osoba,organiziranje mjesta za razmjenu informacija,spajanje ĉlanova obitelji) -zaosiguranjepitkevode-Nacionalno društvo posjeduje proĉisĉivaĉe za vodu kapaciteta 5000 lit/hpitkevode -zaosiguranjekomunikacija-osiguratikomunikaciju meĊu ekipama na postradalom podruĉju S istim ciljem Gradsko društvo se u svojim redovnim aktivnostima tijekom cijele godine bavi edukacijom graĊanstva iz pruţanja prve pomoći i opremanjem za katastrofe kao pomoć profesionalnim zdravstvenim ekipama (šatori,torbe prve pomoći, sklopivi kreveti, pokrivaĉi), dobrovoljnim davalaštvom krvi , sluţbom traţenja, prikupljanjem i podjelom humanitarne pomoći i edukacijom graĊanstva za pruţanje psihosocijalne pomoći nastradalom stanovništvu. Uzredovneaktivnostitijekom2015.godinesudjelovalismo: 16. i 17. veljaĉe- u organizaciji GDCK Pula edukacija sluţbe traţenja-osnovni trening-11 ĉlanova 27.i 28. oţujak- u organizaciji DCKIŢ, edukacija sluţbe traţenja- osnovnitrening- 8 ĉlanova 11. travanj – pokazna vjeţba civilne zaštite- dio edukacije proveli ĉlanovi GDCK Pula- 16ĉlanova 29.-30.Travanj- meĊunarodno natjecanje timova HMS u RH, pomoć u organizaciji natjecanja u okviru prve pomoći-11 ĉlanova 15.- 17.svibnja- napredni trening psihosocijlane podrške u velikim nesrećama i katastrofama-2 ĉlana 15.-17.svibnja—meĊunarodna suradnja sa Trstom Croce Rossa Italiana, Comitato provincale di Trieste- promocija prve pomoći- obiljeţavanje Svjetskog dana prve pomoći- vjeţba-11 ĉlanova 25.svibanj- u organizaciji DCKIŢ- vjeţba ţupanijskog interventnog tima -Cerovlje-9 ĉlanova 27.svibanj- pokazna vjeţba prve pomoći za djelatnike HEP-a-4 ĉlana 06.lipanj- uregionalno natjecanje Prve pomoći- Lendava-8 ĉlanova 03.-05.srpanj- u organizaciji DCKIŢ, vjeţba u suradnji sa interventnim timom iz Brĉkog u Tunarici-4 ĉlana 19.rujan- u organizaciji DCKIŢ, obiljeţavanje Svjetskog dana prve pomoći-vjeţba prve pomoći-10 ĉlanova 20.rujan- pomoć u organizaciji i ekipe prve pomoći na triatlon utrci- IRONMAN– 43 ĉlana tima 18.rujna-02.listopada- deţurstvo u skladištu GDCK Pula- prikupljanjedonacijezaizbjeglice-16ĉlanova 04.-05.listopad- u organizaciji DCKIŢ, trening ekipe ţupanijskog interventnog tima– 2 ĉlana tima 31.listopad-u organizaciji DCKIŢ-osnovnitreningpsihosocijalnepodrške-2 ĉlana tima 06.-08.studeni-u organizaciji DCKIŢ-osnovni trening-smještaj i logistika, procjena potreba i proĉišćivaĉ vode- 5 ĉlanova 20.-21. studeni- u organizaciji DCKIŢ- osnovni trening sluţćbe traţenja-8 ĉlanova 23.-24. studeni- uorganizacijiDCKIŢ, osnovni trening radiokomunikacije, katografije i GPS – 3 ĉlana tima 25. studeni- u organizaciji DCKIŢ, edukacija CK moja organizacija – 8ĉlanova tima 30.studeni- u organizaciji DCKIŢ, obnova znanja sluţbe traţenja-6 ĉlanova tima KRIZNESITUACIJE-migrantskakriza Od18.09.do02.10.- deţurstvo u skladištu GDCK Pula- prikupljanjedonacijeza izbjeglice-16ĉlanova Od23.09.do17.12.–djelovanjeukriznojsituaciji- odlazak ĉlanova interventnog tima u kamp OpatovacizimskitranzitnicentarSlavnonskibrod- 9 ĉlanova interventnog tima GDCK Pula Izvješće o izvanrednim aktivnostima KRIZNESITUACIJE-migrantskakriza



Apel HCK od 16.rujna 2015.oznaĉio je poĉetak migrantske krize u RH. Bili smo svjedoci dolaska velikog broja izbjeglica na naše podruĉje, te su se HCK pa tako i GDCK Pula ukljuĉili u prikupljanje i pruţanje pomoći izbjeglicama u Opatovcu. Od18.09.do02.10.- deţurstvo u skladištu GDCK Pula- prikupljanjedonacijeza izbjeglice-16ĉlanova Od 23.09.do 17.12. –djelovanje u kriznoj situaciji- odlazak ĉlanova interventnog tima u turnusimapo5-7danaukampOpatovac i zimski tranzitni centarSlavnonskibrod- 9 ĉlanova interventnogtimaGDCKPula. Prikupljene i poslane donacije graĊana: 208,33 kg hrane, 559 kom higijene, 500 kom rabljenih deka,59,50 lit vode i sokova, 5 kom zimskih jakni, 790 kg rabljene odjeće i 1.486,83 kune. Obzirom da od travnja 2012. godine postoji u okviru djelatnosti Gradskog društva Crvenog kriţa Pula stalno Prihvatilište za beskućnike, a sukladno novom zakonu o socijalnoj skrbi koji obvezuje velike gradove, da organiziraju prihvatilišta za beskućnike, bili smo pripravni u sluĉaju izvanrednih situacija (hladnoća) za prijem ljudi, no izvanrednih situacija nije bilo, kao ni nesreća.

9.2. SPELEOLOŠKA UDRUGA „PULA“ Tijekom 2015. godine ĉlanovi Udruge su osim rekognosciranja terena istraţivali i vršili monitoring nad speleološkim objektima, najvećim dijelom na podruĉju Istarske ţupanije. -Udruga kontinuirano prati razine O2 u speleološkim objektima na podruĉju ţupanije te je u 2015. godini, sliĉno kao i prethodnih godina u većem broju objekata s podruĉja juţne i središnje Istre registrirala niske, po ţivot opasne razine kisika. Prema programu Hrvatskog speleološkog saveza organizirana je i realizirana 9. speleološka škola koju je uspješno završilo 4 polaznika i steklo naslov "Speleološki pripravnik". - Ĉlanice i ĉlanove udruge sudjelovali su na trodnevnom teĉaju topografskog snimanja i izrade nacrta speleoloških objekata koji je organizirao Istarski speleološki savez u suradnji sa Istarskom ţupanijom u sklopu EU projekta ŢIVO! – Ţivot – Voda! u rujnu 2015. godine u Vodicama,Općina Lanišće. Ĉlanice i ĉlanovi su sudjelovali na nizu speleoloških logora i kampova širom Hrvatske.Tri ĉlana udruge, 1 gorski spašavatelj i dva pripravnika aktivno su sudjelovali u radu HGSS-a Stanica Pula. Ĉlanovi udruge redovito sudjeluju u radu Istarskog speleološkog saveza i Hrvatskog speleološkog saveza, kako u radu tijela savezatakoiaktivnostima. Povodom europskog tjedna kretanja, a u organizaciji Grada Pule, Udruga je u rujnu za graĊane postavila na Kanjonu na Verudeli 3 tirolske prijeĉnice.Udruga je u djeĉjem kampu Crvenog kriţa u Tunarici postavila tirolsku prijeĉnicu za sudionike kampa. Povodom meĊunarodne noći šišmiša Udruga je u suradnji sa JU NP Brijuni na Velikom Brijunu postavila 4 tirolske prijeĉnice za posjetitelje. Udruga je za JU NP Brijuni obavila ĉišćenje bunara/jame na Velikom Brijunu.Udruga je radi monitoringa kolonije šišmiša koja se nalazi u podzemnom dijelu austrougarske ruševine na Šćuzi za JU Kamenjak obavila speleološko istraţivanje ruševine.Povodom meĊunarodne noći šišmiša Udruga je u suradnji sa JU "Kamenjak" na Šćuzi postavila 2 tirolske prijeĉnicezaposjetitelje. Udruga je na zamolbu Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata Istarske ţupanije Pula u sklopu 3. mimohoda hrvatskih branitelja Istarske ţupanije u Puli, povodom obiljeţavanja Danapobjede,DanadomovinskezahvalnostiiDanahrvatskihbraniteljate20.obljetniceOlujepodiglahrvatskuzastavunapulskojAreni. U suradnji sa PD „Glas Istre― organiziran je edukativni speleološki izlet u špilju Trapatnicu kraj Draguća za polaznike planinarske škole. Izletu je prethodilo predavanjeospeleologijikojesuodrţali ĉlanovi udruge. Izvješće o izvanrednim aktivnostima: Speleološka udruga "Pula" nije sudjelovala u izvanrednim aktivnostima vezanim uz civilnu zaštitu niti je primila zahtjev nadleţnih sluţbi ili institucija za sudjelovanjeuistima. 9.3. HGSS-STANICA PULA Vozni park ĉine tri sluţbena vozila, i to: jedno terensko vozilo, jedno kombi vozilo i jedno osobno karavan vozilo. Redovito su odrţavana i u voznom su stanju, tako da Stanica Pula odrţava potrebnuinterventnostimobilnostzapotrebesvihsvojihdjelatnosti. Medicinska oprema i oprema za spašavanje uredno je zanavljana i odrţavana, što znaĉi da sposobnost izvršavanja svih tehniĉkih zahtjeva, koji su bili postavljeni pred stanicu Pula tijekom izvještajnog razdoblja, nijedovedenaupitanje.



Sve ĉetiri sluţbene obavješajne toĉke Stanice Pula, Pl.dom na Brgudskim Koritima, Pl.dom na Skitaĉi, Pl.dom pod Ţbevnicom i paraglajderski centar na Raspadalici iznad Buzeta, redovito su opskrbljivane, te su sporazumno regulirani odnosi sa pravnim osobama koje upravljaju timobjektima. Organizacijski raspored gorskih spašavatelja Stanice Pula na dva tima, tim Pula i tim Pazin, pokazao se kao dobar strateški plan i odgovor na zahtjevnost pokrivanja podruĉja odgovornosti, Istarske ţupanije. Sukladno tome, Stanica Pula raspolaţe sa prostorima za smještaj opreme i sluţbenih vozila na dvije lokacije. Osim što ovakva organizacija i raspored ljudstva i tehnike omoguĉava brţi odgovor na dojave, interventnost, ona osigurava i olakšava konstantnu edukaciju, uvjeţbavanje i kondicioniranje svih ĉlanova Stanice. S obzirom da financijska sredstva za djelovanje Stanice Pula, osigurana iz proraĉuna jedinica lokalne i regionalne samouprave, nisu u potpunosti dostatna za pokrivanje svih potreba,maksimalnom racionalizacijom rashoda pokušava se nadoknaditi njihov manjak. Prioritet je i dalje školovanje pripravnika i odrţavanje znanja licenciranih gorskih spašavatelja. Stanica Pula, već tradicionalno kvalitetno, aktivno suraĊuje sa profesionalnim i dobrovoljnimVatrogasnim postrojbama, Sluţbom hitne medicinske pomoći, Crvenim kriţem, Policijom i Drţavnom upravom za zaštitu i spašavanje na podruĉju cijele Istarske ţupanije. 9.4. LOVAĈKO DRUŠTVO Lovaĉko društvo na podruĉju općine obavljalo je aktivnostikojetrebaistaknuti,atosu:

ĉišćenje prosjeka i protupoţarnih putova punjenje pojilica i lokava vodom u sušnim vremenima sudjelovanje u raznim eko akcijama ĉišćenja okoliša, uklanjanje zapaljivih stvari iz

lovišta sudjelovanjeuakcijamanasmanjenju broja lisica u cilju smanjenja bjesnoće sudjelovanje u traţenju nestalih osoba zajedno sa ostalim sluţbama IŢ svakodnevno obilaţenje lovišta od strane lovoĉuvarske sluţbe kojoj je jedan od

prioritetnih zadataka praćenje svih šteta na materijalnim i drugim dobrima i okolišu te dojava nadleţnima

9.5. RONILAĈKI KLUB “C E N T A R” - MEDULIN

RK Centar - Izvješće o provedbi mjera ZiS u 2015 godini Sukladno odredbama ĉlanka 4. toĉka 3. Ugovora za snage ZiS (zaštite i spašavanja) Općine Medulin, dostavljamo:

1. Godišnje izvješće o sudjelovanju u aktivnostima, vjeţbama i sl. zaštite i spašavanja.

2. Izvješće o odrţanoj vjeţbi ZiS OM 08.10.2015 3. Aţurirani popis sa kontakt i osobnim podacima ĉlanova interventnog tima;

1. GODIŠNJE IZVJEŠĆE ZA 2015. Ronilaĉki klub „CENTAR― – Medulin (dalje u tekstu: RK CENTAR) djeluje u Medulinuu sklopu zajednice udruga Pomorskog društva „Mladost― – Medulin.

− RK CENTAR okupljalo je u 2015. Godini ukupno 22 ĉlanova, ronioca,voditelja i instruktora ronjenja iveterana. Od toga je 9 stalnih ĉlanova i 13privremenih ĉlanova.

− 5 iskusnijih ronioca ĉlanovi su Tima operativnih snaga Općine Medulin.



Datum NAZIV TEMATSKI SEMINARI 24.01.2015. Medulin Organiziran je godišnji seminar instruktora ronjenja

udruga Ronilačkog Saveza Istarske Ţupanije (RSIŢ), na temu „SIGURNOST U RONJENJU“.

Od 10. do 12.04.2015. Livade

Seminar - Stoţer ZiS Pripreme za djelovanje u sluĉaju akcidenta.

OBUKA RONIOCA Instruktori ronjenja: LeaIkić, Lucio Lorencin,Ivica Biletić iAldoVerbanac

Proveli su ukupno 9 teĉaja ronjenja, od toga: 3 teĉaja zaronioce poĉetnike, 3 teĉaja za voditelje ronjenja i 3 teĉaja ronilaĉkih specijalnosti. Ukupno je obuĉeno 13 ronioca.

AKTIVNOSTI U ZAŠTITI OKOLIŠA I PODMORJA Vrsar, Otok Pag, Rovinj,Pula, Poreĉ, Liţnjan, Pomer, Medulin

Sudjelovanje ronioca na 9 akcija ekološke zaštite podmorja prema Programu RSIŢ-e.

AKTIVNOSTI U ZAŠTITI KULTURNE BAŠTINE PODMORJA 15.05.2015. Medulin

OBUKA ZAŠTITA KULTURNE BAŠTINE (ZIS) Ida Koncani Uhaĉ: Kako prepoznati, što ĉiniti

Od 18. - 22.05.2015 Bijeca

Sudjelovanje u akcijama zaštite kulturne baštine.

04.10.2015 Uvala Debeljak

Sudjelovanje u akcijama zaštite kulturne baštine. ZAŠTITA ARH: NALAZA – olupine broda iz IV st.

VJEŢBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA 01.03.2015. Rabac Vjeţba Stoţera Traganje i spašavanje u moru RSIŢ 26.04.2015. Medulin Sudjelovanje na CENTRALNOJ VJEŢBI Stoţera ZiS

Pretraţivanje u paralelnim kursevima ( cca 30 ronioca ) 06.09.2015. Vrsar Vjeţba Stoţera Traganje i spašavanje u moru RSIŢ

TABELARNO IZVJEŠĆE

SAŢETAK: Tijekom 2015. godine 22 ĉlana ronioca udruge Ronilaĉki klub „Centar― iz Medulinaorganiziralo je ili sudjelovalo na ukupno 42 aktivnosti iz podruĉja djelatnosti udruge,odnosno:

2 tematska seminara za instruktore ivoditelje ronjenja 9 ronilaĉkih teĉajeva. 9 akcija ekološke zaštite podmorja. 3 akcije u cilju zaštite kulturne baštine u podmorju. 4 vjeţbi zaštite ispašavanja, od toga su 2 organizirane u Medulinu. 6 provedenih trenaţnih ronjenja.

16 akcija radi sidrenja plutaĉa za zaštitu kupaĉa na plaţama OM. 3 akcije prilikom akcidenta na moru.

08.10.2015. Medulin Vjeţba Stoţera ZiS Općine Medulin - Traganje i spašavanje u moru.

VJEŢBE ZiS - Trenaţna ronjenja Pag, Medulin, Pomer,Poreĉ, Rovinj, Pula,Vrsar, Cres

Sudjelovanje na 6 organiziranih trenaţnih ronjenja prema Programu RSIŢ-e.

OSTALE DJELATNOSTI ĉlanova Od 01-10.06.2015. Sidrenje plutača za zaštitu kupača na plaţama OM. AKTIVNOSTI ZiS prilikom akcidenta na moru 04.07.2015. Medulin Odsukavanje brodice 10.09.2015. Uvala Polje Traganje za roniocem. 17.11.2015. hrid Ceja Sudjelovanje u odsukavanju slovenske jedrilice.



2. POPIS SA PODACIMA ĈLANOVA INTERVENTNOG TIMA RK CENTAR Red.broj

IME I PREZIME

DATUM ADRESA ROĐENJA STANOVANJA MOB.

RONILAĈKAKATEGORIJA

1.

Lucio Lorencin

08.06.1953. Livadice 35. Medulin 091 477 9971

Instruktorronjenja

2.

Valter Kirac

04.03.1962. Centar 234. Medulin 052 577 108

Voditelj ronjenja

3.

Vladimir Kirac 04.03.1962. Centar 234. Medulin 052 577 108

Voditelj ronjenja

4.

Igor Đokić 02.12.1969. Burle 18. Medulin 098 367 812

Voditelj ronjenja

5.

Josip Urti 1983. Sad 110. Medulin 098 856 649

Instruktorronjenja

10. OSTALI SUDIONICI SUSTAVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA 10.1. PROMETNA JEDINICA MLADEŢI OPĆINE MEDULIN

Ustroj Prometna jedinica mladeţi Općine Medulin ( PJMOM) ustrojena je i djeluje od 2001 godine. PJMOM djeluje u sustavu Prometne policije Pula. Područje djelovanja je regulacija prometa te povećanje sigurnosti sudionika u prometu. Za sezonski rad u PJOM prijavljuju se mnogobrojni učenici i studenti stariji od 16 godina. Djelatnost je uređena propisima i aktima te pravilnikom i planom rada uz poseban nadzor i naputak za rad Postaje prometne policije Pula- PU Istarska.

Rad Prometne jedinice mladeţi Općine Medulin (dalje u tekstu PJMOM) uređen je sljedećim propisima ili aktima:

Zakon o sigurnosti prometa na cestama, NN 67/08; 48/10; 74/11; 80/13; 158/13; 92/14 (II. Ovlaštenja za nadzor i uređenje prometa, članak 5.)

Pravilnik o programu i načinu osposobljavanja i djelovanja te odori i oznakama prometnih jedinica mladeţi i školskih prometnih jedinica, NN 148/08

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, NN br: 33/01; 60/01; 129/05; 109/07; 125/08; 36/09; 150/11; 144/12 i 19/13 (članak 48)

Statut Općine Medulin, SNOM 04/2013 (članak 29) Proračun Općine Medulin za 2015.godinu Plan nabave Općine Medulin za proračunsku 2015.godinu Naputak Postaje prometne policije PU Istarske Zaključak Načelnika Općine Medulin o uspostavi Prometne jedinice mladeţi Općine

Medulin za 2015.godinu Plan rasporeda Prometne jedinice mladeţi za 2015.godinu

PJMOM u Općini Medulin ustrojava se pri Upravnom odjelu za opće poslove i društvene djelatnosti od 01.srpnja do 31.kolovoza. Djelatnici PJMOM su učenici, odnosno studenti sa završenom obukom za rad u prometnoj jedinici mladeţi. IZVJEŠĆE O INTERVENCIJAMA 07/2015 Sluţba PJMOM je u srpnju 2015.godine zabiljeţila velik broj intervencija zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja vozila, te su takve intervencije činile najveći dio posla djelatnika PJMOM. Osim toga, velik broj intervencija odnosio se na tjelesno upravljanje prometom unutar raskriţja na Osipovici, na raskriţju prema AC Medulin gdje su se redovito stvarali zastoji, naročito vikendom zbog izmjene gostiju, te onim danima kada je vrijeme bilo lošije, pa su gosti odlazili na izlete izvan Općine Medulin. Ne smije se zanemariti niti problem pješaka, koji u velikoj većini slučajeva ometaju rad djelatnika PJMOM i to zanemarivanjem znakova i



upozorenja, te se zbog njihovog nesmotrenog ponašanja stvaraju još veće guţve u prometu, a time dolazi i do stvaranja nervoze kod vozača koji zatim vrijeđaju djelatnike PJMOM. U nekoliko navrata djelatnicima su s radnog mjesta otuđene stvari kao što su kabanice, mali prijenosni hladnjak, voda…. Problem je u tome što djelatnici nemaju gdje ostavljati stvari, pa ih je lako otuđiti dok djelatnik u raskriţju regulira promet. Na rivi često nastaje problem zbog nedostatka adekvatnog autobusnog stajališta pa vozači zaustavljaju autobuse nasred kolničke trake što dovodi do stvaranja velikih guţvi, pogotovo onim danima kada je promet pojačan što zbog izmjene gostiju, što zbog loših vremenskih uvjeta. To se redovito događa u obje smjene te tada djelatnici interveniraju i reguliraju promet na način da naizmjenično puštaju jednu pa drugu traku. I ove bi godine ţeljeli napomenuti da bi trebalo riješiti problem s parkirnim mjestima oko pekare „San Sebastian“ kod škole. Zbog nedostatka istih, svakodnevno nastaju problemi u prolazu vozila jer vozači često parkiraju svoja vozila na kolničku traku te time uzrokuju oteţani prolaz ostalim vozilima prema Puli. Također, djelatnici pekare često prijete djelatnicima PJMOM i vrijeđaju ih zato što im upozoravanjem vozača na nepropisno parkiranje tjeraju kupce. Na Placi su se ljudi svakodnevno bunili zbog ograničenosti mjesta za parkiranje, odnosno zbog nepostojanja parkirnih mjesta. Bitno je istaknuti da se na lokacijama na kojima djeluju članovi PJMOM iskazala potreba za boljom znakovnom regulacijom prometa, te za većom prisutnošću prometnog redara i prometne policije. U mjesecu kolovozu, dogodilo se desetak manjih sudara ili kvara vozila tijekom kojih su djelatnici morali intervenirati regulacijom prometa, pozivom hitnih sluţbi i dr. Također, dogodio se veći incident kada su dvije mlađe muške osobe pokušale orobiti bankomat kod ulaza u AC Medulin. Ţeljela bih pohvaliti djelatnicu (Doria Gergeta) koja je primijetila da je dvojac sumnjiv te pozvala policiju. Dvojac je uskoro uhićen, a djelatnica će prisustvovati suđenju kao svjedok. Policija se često oglušila na naše pozive, a mještani znaju da djelatnici PJMOM nisu ovlašteni za davanje kazni te bi svakodnevno ignorirali njihova upozorenja. Radi kvalitetnijeg obavljanja posla, preporuča se bolja suradnja s policijskim sluţbenicima, te da isti češće posjećuju punktove s djelatnicima kako bi dali kaznu za nepropisno parkiranje onim osobama koje kontinuirano rade prometne prekršaje te samim time ne poštuju djelatnike PJMOM te im oteţavaju posao. TABELARNI PRIKAZ INTERVENCIJA

Naziv Opis/ napomena Broj intervencija Nepropisno parkiranje

-Svakodnevno upozoravanje vozača čija su vozila parkirana na nedozvoljenim površinama

Više puta u toku svakog dana

Tjelesno upravljanje prometom

-Svakodnevno u slučajevima pojačanog prometa Više puta u toku svakog dana

Davanje informacija

turistima

-Djelatnici svakodnevno pomaţu turistima na način da im daju upute kako doći do određene lokacije, gdje se nalazi liječnička ordinacija, ured kontakt policajca, apoteka i sl.


Krađa

-U nekoliko navrata djelatnicima su otuđene stvari poput kabanica, malog prijenosnog hladnjaka (26.07.2015), vode…

Nekoliko puta

Reguliranje prometa zbog

busa

-Nekoliko puta u toku svake smjene djelatnici moraju intervenirati i fizički upravljati prometom kako bi se izbjegle veće guţve koje nastaju prilikom nepropisno zaustavljenih autobusa na rivi. Zbog nedostatka autobusne stanice na rivi, kod fontane, vozači autobusa staju na sredinu kolničke trake što dovodi do stvaranja guţvi.


Vrijeđanja - Svakodnevno se događaju veoma neugodne situacije koje Više puta u toku



djelatnika najčešće izazivaju nervozni vozači. Najčešće je to vrijeđanje djelatnika zbog upozoravanja na nepropisno parkiranje ili zbog zaustavljanja prometa prilikom rada u raskriţju.

svakog dana

Problematične lokacije

- problemi nastaju kod pekare „San Sebastian“ gdje se vozila redovno zaustavljaju na kolniku, a ponekad i voze u zabranjenom smjeru, te tako stvaraju prometni kaos. Također, na toj lokaciji, nekoliko metara dalje, kod agencije „Luna Rossa“ često se zaustavljaju vozila (kako bi se turisti prijavili u agenciji), a ponekad i busevi koji čekaju turiste. Potom, problematično je i parkiralište kod „Konzuma“ koje nije dovoljno dobro naznačeno, pa se vozila često parkiraju na mjestu rezerviranom za dostavu, te na kolniku i tako stvaraju velike „čepove. Na Osipovici se mnoga dostavna vozila parkiraju na kolniku, nogostupu ili zelenim površinama te tako ometaju promet vozila i pješaka. Na Placi je nastao problem zbog nedovoljnog broja parkirnih mjesta, te zbog toga što nema mjesta za dostavu. Na ulazu u AC Medulin problem nastaje zbog loše označenog ulaza na parkiralište pa ga vozači redovito blokiraju


Provala bankomata

-29.07.2015. kod ulaza u AC Medulin provaljen bankomat,policija je pozvana, a djelatnica je bila svjedok 1

Sudari vozila/kvar vozila

-06.07.2015. kvar kamiona u Premanturi -11.07.2015. manji sudar kod punkta No1 -16.07.2015. manji sudar kod marketa „Stanić“ -21.07.2015. sudar, lakše ozlijeđen biciklist 23.07.2015. kvar vozila kod spomenika,blokiran promet 28.07.2015. kvar vozila na rivi, djelatnici ga pomogli odgurati sa strane

6

Pokušaj kontaktiranja s djelatnicima

policijske postaje

Nekoliko puta tijekom mjeseca djelatnici su pokušali stupiti u kontakt s prometnom policijom, no međutim bez uspjeha

Nekoliko puta

Problematična vozila

01.07.2015. PU 327 NO ometanje prometa na rivi 03.07.2015. ZG 2019 EN vrijeđa i prijeti djelatniku u centru 04.07.2015. PU 100 JR vrijeđanje djelatnice na rivi 10.07.2015. KT 536 DS vrijeđanje djelatnika kod Konzuma 11.07.2015. PU 131 NE vrijeđanje djelatnica na rivi 11.07.2015. PU 407 PZ vrijeđanje djelatnika kod škole 15.07.2015. PU 225 OV nepropisno parkiranje kod Konzuma 15.07.2015. PU 856 LZ i PU 572 LM centar, ometanje normalnog toka prometa 17.09.2015. TI 215506 vrijeđanje djelatnice u centru 17.09.2015. PU 422 LR vrijeđanje djelatnica na rivi 20.07.2015. PU 375 MI vrijeđanje i prijetnje djelatnicima PJMOM 28.07.2015. LJ 569 DP vrijeđanje i prijetnje djelatniku 30.07.2015. 4A89861 vrijeđanje djelatnika 31.07.2015. BA 975 SG nepropisno parkiranje u Premanturi, ometanje normalnog toka prometa

15



Zaustavljanje prometa

U nekoliko navrata promet se morao u potpunosti zaustaviti Nekoliko puta

IZVJEŠĆE O INTERVENCIJAMA 08/2015 Sluţba PJMOM je u kolovozu 2015.godine zabiljeţila velik broj intervencija zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja vozila, te su takve intervencije ĉinile najveći dio posla djelatnika PJMOM.Osimtoga,velikbrojintervencijaodnosiosenatjelesnoupravljanjeprometomunutarraskriţja na Osipovici, na raskriţju prema AC Medulin gdje su se redovito stvarali zastoji, naroĉito vikendom zbog izmjene gostiju, te onim danima kada je vrijeme bilo lošije, pa su gosti odlazili na izlete izvan Općine Medulin. Ne smije se zanemariti niti problem pješaka, koji u velikoj većini sluĉajeva ometaju rad djelatnika PJMOM i to zanemarivanjem znakova i upozorenja, te se zbog njihovog nesmotrenog ponašanja stvaraju još veće guţve u prometu, a timedolaziidostvaranjanervoze kod vozaĉa koji zatim vrijeĊaju djelatnike PJMOM. Zbog nedostatka autobusne stanice na rivi, kod fontane, vozaĉi autobusa staju na sredinu kolniĉke trake što dovodi do stvaranja guţvi, te nekoliko puta u toku svake smjene djelatnici morajuinterveniratii fiziĉki upravljati prometom kako bi se izbjegle veće guţve. U kolovozu ove godine zabiljeţili smo veći broj problematiĉnih vozila, ĉiji vlasnici redom staju na nedozvoljenamjesta,teprilikomupozoravanjananepropisnoparkiranjenapadajudjelatnikePrometne jedinice mladeţi. Na Placi su se ljudi svakodnevno bunili zbog ograniĉenosti mjesta za parkiranje, odnosno zbog nepostojanjaparkirnihmjesta. Na ulazu u AC Medulin trebalo bi postaviti znakove za parking te oznaĉiti da je parking na parkiralištima „Buţe― besplatan prvih 10min što bi uvelike olakšalo posao djelatnicima PJMOM, s obzirom da ljudi na toj lokaciji i onako najĉešće staju samo kako bi otišli do bankomata. Kao najbitniju ĉinjenicu istaknula bih kako smo u kolovozu i ove godine imali fiziĉkinapadnadjelatnika PJMOM zbog ĉega je pozvana policija. Bitno je istaknuti i da se na lokacijama na kojima djeluju ĉlanovi PJMOM iskazala potreba za boljom znakovnom regulacijom prometa, te za većom prisutnošću prometne policije. Ukolovozuovegodinedogodilo se nekoliko manjih sudara, te ni ovaj mjesec policija nije došla napozivedjelatnika. TABELARNI PRIKAZ INTERVENCIJA

Naziv Opis/ napomena Broj intervencija Nepropisnoparkiranje

-Svakodnevnouklanjanjevozilaparkiranihnanedozvoljenim površinama

Više puta u toku svakogdana

Tjelesno upravljanjeprometom

-Svakodnevno u sluĉajevima pojaĉanog prometa Više puta u toku svakogdana

Davanjeinformacijaturistima

-Djelatnici svakodnevno pomaţu turistima na naĉin da im daju upute kako doći do odreĊene lokacije, gdje se nalazi lijeĉniĉka ordinacija, ured kontakt policajca, apoteka i sl.


Reguliranjeprometazbog

busa

-Nekolikoputautokusvakesmjenedjelatnicimorajuintervenirati i fiziĉki upravljati prometom kako bi seizbjegleveće guţve koje nastaju prilikom nepropisno zaustavljenih autobusanarivi.Zbognedostatkaautobusnestanicenarivi, kod fontane, vozaĉi autobusa staju na sredinu kolniĉke trake što dovodi do stvaranja guţvi.


Sudarivozila/kvarvozila

-02.08.2015. manji sudar kod škole -03.08.2015. dvoje ljudi palo sa motora kod škole -05.08.2015. manji sudar kod škole

3

Problematiĉna vozila

-07.08.2015.vozilodostaveblokiraloprometnarivi -09.08.2015.voziloROSB20EROparkirano na sredini kolniĉke trake na rivi -11.08.2015.kodACMedulinparkirano14vozilanacesti -13.08.2015.voziloPU727MMparkiranonacestinarivi -18.08.2015. vozilo PU 235 FS fiziĉki prijeti djelatniku -22.08.2015.voziloAUB246GUkodkampablokiralo

6



promet

Problematiĉne lokacije

- problemi nastaju kod pekare „San Sebastian― gdje se vozilaredovnozaustavljajunakolniku,aponekadivozeuzabranjenomsmjeru,tetakostvarajuprometnikaos.Potom, problematiĉno je i parkiralište kod „Konzuma― koje nije dovoljno dobro naznaĉeno, pa se vozila ĉesto parkirajunamjesturezerviranomzadostavu,tenakolnikui tako stvaraju velike „ĉepove. Na Osipovici se mnoga dostavnavozilaparkirajunakolniku,nogostupuilizelenimpovršinama te tako ometaju promet vozila i pješaka. Na Placijenastaoproblemzbognedovoljnogbrojaparkirnihmjesta, te zbog toga što mjesta nisu bila oznaĉena. Na ulazu u AC Medulin problem nastaje zbog loše oznaĉenog ulaza na parkiralište pa ga vozaĉi redovito blokiraju

Više putautokusvakogdana

Ugroţavanja i vrijeĊanja djelatnika

-15.08.2015.pijani ĉovjek prijeti djelatnicama -20.08.2015. djelatnik kod škole fiziĉki napadnut, interveniralapolicija

2

Pozivipoliciji 11.08.2015. policija pozvana 2 puta,no nisu došli Nekolikoputa

REZIME 2015 U sezoni 2015 za Prometnu jedinicu mladeţi Općine Medulin radilo je ukupno 27 djelatnika, ukljuĉujući voditeljicu te 4 voditelja smjene. Radilo se na ukupno 9 lokacija: 6 stalnih,te na 3 jednokratno zbog odrţavanja mjesnih manifestacija. Te 3 lokacije bile su u Medulinu na Viţuli, u Banjolama u uvali Portić, te u Vinkuranukodkamenoloma. Najveći broj intervencija ĉinilo je upozoravanje na nepropisno parkiranje, davanje informacija prolaznicima,tetjelesnoupravljanjeprometom. Imali smo i nekoliko većih intervencija kada se moralo u potpunosti blokirati promet, no srećom takve situacije bile su kratkotrajne i rijetke. Osim svakodnevnih vrijeĊanja djelatnika PJMOM od strane sudionika u prometu, u jednom je navratu došlo do fiziĉkog napada na djelatnika, što se prijavilo policiji. Djelatnik nije imao ozbiljnijih fiziĉkih ozljeda. . Kao i prošle godine imali smo pravilnik o radu u kojem su navedena osnovna pravila ponašanja za vrijeme obavljanja duţnosti u PJMOM, i u kojem se djelatnicisvojimpotpisomobvezujunasavjesno i odgovorno obavljanje posla, što povećava produktivnost rada. Nepoštivanjem „Pravilnika o obvezama i radu djelatnika PJMOM― djelatnik dobiva kaznene bodove, odnosno disciplinskistatuskojivodidootkaza,odnosno djelatnici bez disciplinskog statusa imati će prednost nad kandidatima s disciplinskim statusom, pri razmatranju molbi za iduću sezonu. 10.2. SPASILAĈKA SLUŢBA OPĆINE MEDULIN Sukladno naredbi Luĉke Kapetanije Pula, Klasa: UP/I-342-22/15-03/03,Urbroj: 530-04-4-1-1-15-26, izdane 14. svibnja 2015. godine, Sluţba spašavanja na vodi Općine Medulin (u daljnjem tekstu Sluţba) djelovala je na 10 punktova rasporeĊenih na 9 plaţa na podruĉju Općine Medulin,uperioduod01.lipnjado15.rujna2015.,ito:

1. plaţa Kaţela (Medulin), 2. plaţa Kašteja (Medulin), 3. plaţa Financa (Medulin), 4. plaţa Holiday (Medulin) i plaţa Park Plaza Medulin - Školjić (Medulin) 5. plaţa Pomer (AC Pomer), 6. plaţa Munte (Premantura), 7. plaţa Centinera (Banjole), 8. plaţa Indije (Banjole), 9. plaţa Pješĉana Uvala (lokalna plaţa)

U Sluţbi je, tijekom sezone, bilo zaposleno 29 djelatnika, i to: 1 voditelj Sluţbe, 2 zamjenika voditelja,odnosnovoditeljapostaja, i26 licenciranihspasioca.Periodradapojedinihspasiocabio je razliĉit, od tri dana, do ĉitavog smjenskog perioda rada. Većinu radne sezone bilo je zaposleno 23 spasioca, dok smo na poĉetku i na kraju radne sezone bili u deficitu zaposlenih,



kaoposljedicastrukturezaposlenih.Naime,80%zaposlenihspasiocasustudenti,teobziromdasuulipnju i prvoj polovici srpnja, te u rujnu, ispitna razdoblja, spasioci nisu u mogućnosti raditi. Iz tog razloga ove sezone, kao i svake prije, u tom razdoblju nismo bili u mogućnosti organizirati rad prema Pravilima i standardima rada spasilaĉkih postaja, te poštovati Naredbu Luĉke Kapetanije Pula. Dokument Pravila i standardi rada spasilaĉkih postaja predstavlja organizacijski okvir za rad spasilaĉke sluţbe, a donosi ga Sluţba spašavanja ţivota na vodi Hrvatskog Crvenog kriţa, koja ima javnu ovlast na temelju Zakona o Hrvatskom Crvenom kriţu i Statuta Hrvatskog Crvenog kriţa (NN 71/10). Radno vrijeme Sluţbe na plaţama bilo je svakodnevnood10:00do18:00sati. Iz dnevnih obrazaca, koje spasioci svakodnevno ispunjavaju za svaku plaţu, izdvojena je statistika o posjećenosti pojedinih plaţa te broju izvršenih intervencija. U grafikonu 1 prikazan je ukupan broj posjetitelja svake plaţe u sredini radnog vremena, kada su one najposjećenije:

Grafikon 1:Posjećenost plaţa

0

5000

10000

15000

20000

25000

Plaţe

Broj

pos

jetit

elja

KaţelaKaštejaFinancaHolidayMedulinPomerMunteCentineraIndijePj.Uvala

Naposjećenija plaţa bila je Pješčana Uvala, dok je plaţa s najmanje posjetitelja bila plaţa Indije. Spasioci Sluţbe izvršili su ukupno 275 intervencija među kojima je bilo vrlo kompleksnih i ozbiljnih poput evakuacije plaţe uslijed pronalaska eksplozivne naprave, reanimacije, izvlačenja iz vode i sl. U grafikonu 2 prikazan je broj intervencija po grupama i po plaţama:

Grafikon 2: Broj intervencija po grupama

010203040506070

Kaţela

Kaštej

a

Financa

Holiday

Školjić

Pomer

Munte

Centinera

Indije

Pj.Uvala

Plaţe

Broj

inte

rven

cija

Ugroza zaštićenih morskih organizama/Oneĉišćenje mora

Riziĉno ponašanje posjetitelja plaţe/Uklanjanje opasnihpredmeta/AsistencijainvaliduOzljede od morskih organizama/Insekata/Ţivotinja

Manje rane i krvarenja/Uganuća

Evakuacija plaţe

Nestanakosobe

Veće rane i krvarenja/Ozliede glave/Gubitak svijesti/Prijelomi

Izvlaĉenje iz vode

Reanimacija

Iz grafikona 3 vidljivo je da je najveći broj intervencija ove sezone bio iz grupe manjih rana, krvarenja i uganuća (109 intervencija). Iz grupe najozbiljnijih intervencija izdvojila bih jednu reanimaciju, evakuaciju dviju plaţa uslijed pronalaska eksplozivne naprave, te 8 intervencija u vodi, odnosno izvlaĉenja osoba na kopno.



Grafikon 3: Udio intervencija po grupama Reanimacija

Izvlaĉenje iz vode

Veće rane i krvarenja/Ozliedeglave/Gubitaksvijesti/PrijelomiNestanakosobe

Evakuacija plaţe

Manje rane i krvarenja/Uganuća

Ozljedeodmorskihorganizama/Insekata/Ţivotinja Riziĉno ponašanje posjetiteljaplaţeUgroza zaštićenih morskihorganizama/Oneĉišćenje mora

ANALIZA PO PLAŢAMA Kašteja Plaţa Kašteja nalazi se u kampu Medulin, s istoĉne strane mostića prema poluotoku Kašteja. Najveći rizik na plaţi predstavlja betonski spust za plovila zbog ĉega ĉesto dolazi do ugroze kupaĉa i to na dva naĉina: prvi rizik predstavljaju nesavjesni vozaĉi plovila sa upaljenim motorima, a drugi, obraštaj algi na spustu zbog ĉega je vrlo sklizak. Na plaţi se nalazi spasilaĉka promatraĉnica tvrtke Boje medija u derutnom stanju, koja predstavlja dodatni rizik za sigurnost posjetitelja plaţe i samih spasilaca. Financa Plaţa Financa nalazi se u kampu Medulin, u blizini restorana Financa, odnosno juţno odmolakoji se nalazi ispred restorana. Slabo je posjećena i neureĊena plaţa. Tijekom 107 radnih dana ove sezone spasioci Sluţbe na ovoj su plaţi izvršili samo 14 lakših i jednostavnih intervencija. Obzirom na vrlo mali broj posjetitelja, te shodno tome, mali broj intervencija, upitna jeopravdanost organizacije Sluţbe i troška koji ona predstavlja. Plaţa Park Plaza Medulin (Školjić) Zbog velikog broja posjetitelja na tom podruĉju, spasilaĉki punkt plaţe Park Plaza Medulin organizirali smo na malom otoĉiću u uvali Bijeca, tzv. Školjiću. Izoliranost plaţe ĉini ju specifiĉnom, te s posebnim zahtjevima, poput svakodnevnog prenošenja spasilaĉke opreme i sanitetskog materijala. Iz tog je razloga nuţno potrebna adekvatna spasilaĉka promatraĉnica saprostorom za sigurno spremanje opreme. Spasilaĉka stolica sa koje se vršio nadzor ove sezone ne pruţa dostatnu zaštitu od sunca, pa su spasioci Sluţbe zaklon traţili ispod posuĊenog sponzorskog suncobrana. Na ovoj smo plaţi imali smrtni sluĉaj starijeg slovenskogdrţavljanina uslijed srĉanog udara. Napomenula bih da je ovo bila vrlo delikatna i komplicirana intervencija zbog traţenja obitelji preminulog i obznanjivanja tragiĉne vijesti, te poteškoća koje su nastale u dolasku drugih sluţbi na otoĉić. Zbog toga su spasioci i voditelji Sluţbe, na nalog mrtvozornika,tijelopreminulogbiliprimoraniprebacitinakopno. Plaţa Holiday Plaţa Holiday ureĊena je šljunĉana plaţa, a nalazi se u blizini hotela Holiday, u medulinskoj uvali Bijeca. Na ovoj, vrlo posjećenoj plaţi nema spasilaĉke promatraĉnice, te su spasioci tijekom cijele sezone nadzor vršili sa plastiĉnog stolca, skrivajući se ispod posuĊenog suncobrana. Ovakvi uvjeti ne utjeĉu dobro na ugled jedne interventne Sluţbe, te je nuţna nabava spasilaĉke promatraĉnice. Na ovoj smo plaţi takoĊer imali vrlo ozbiljnu intervenciju evakuacije šireg podruĉja uslijed pronalaska eksplozivne naprave u moru. Srećom eksplozivna naprava je bez većih posljedica uklonjena od strane pirotehniĉara PU Istarske. Kaţela Plaţa se nalazi unutar kampa Kaţela, pokraj betonskog spusta za plovila. Rizik na plaţi predstavlja upravo taj betonski spust za plovila koji uzrokuje opasnu koliziju kupaĉa i plovila. Iako se već dvije sezone ne koristi, na ovoj se plaţi nalazi i spasilačka promatračnica tvrtke Boje



medija u vrlo lošem stanju, koja predstavlja opasnost za posjetitelje plaţe i spasioce. Spasioci ove plaţe sudjelovali su u akciji spašavanja na moru, kada je starijeg vozaĉa plovila orkanski vjetar udaljio od obale. Budući Sluţba ne posjedujeplovilo,tomsuprilikomzategljenjespasiocikoristili plovilo Surf centra „Tsunami― iz Kaţele. Pomer Plaţa se nalazi u kampu Pomer, na sjevernom dijelu uvale Šĉuza. Najĉešći problemi na ovoj, inaĉe mirnoj, plaţi predstavljali su nesavjesni vozaĉi plovila koji su s upaljenim motorimapristajali na bespravno sagraĊeni mol na rubu podruĉja nadzora Sluţbe. Na plaţi postoji spasilaĉka stolica, no ona se zbog nefunkcionalnosti ne koristi. Munte Plaţa se nalazi u Premanturi, zapadno od kampa Stupice. Plaţa Munte izolirana je, slabo posjećena i neureĊena stjenovita plaţa. Tijekom cijele sezone izvršeno je samo 13 intervencija, te je takoĊer upitna opravdanost organizacije Sluţbe na plaţi takve vrste. Najveći rizik na tom podruĉju predstavljaju riziĉna ponašanja kupaĉa, odnosno plivanja preko plovnog puta, na druguobalu(Premantura– kamp Medulin).Obzirom da je podruĉje nadzora i djelovanja Sluţbe jasno odreĊeno plutajućom ogradom, spasioci Sluţbe nisu duţni niti imaju ovlast intervenirati na plovnom putu. Štoviše, obzirom da Sluţba ne posjeduje motorno plovilo, spasioci, kao i svi drugi kupaĉi, ne smiju se nalaziti na plovnom putu. Centinera Plaţa Centinera nalazi se u Banjolama, na sjevernom dijelu uvale Centinera. Ovo je vrlo frekventna plaţa, ograĊena duţ granice pomorskog dobra od strane vlasnika privatnog zemljišta, što koncentrira posjetitelje na svega par metara šljunĉane plaţe. Na plaţi su izdana koncesijska odobrenja sa raznim sadrţajima (iznajmljivanje pedalina, sandolina, brodica, te sredstva za vuĉu s opremom) koji doprinose guţvi. Na plaţi ne postoji adekvatna spasilaĉka osmatraĉnica, te spasioci sjede na plastiĉnim stolicama meĊu mnogobrojnim posjetiteljima. Na ovoj se plaţi, u blizini podruĉja nadzora Sluţbe, desila nesreća u kojoj je propeler gliserakoncesionara ozbiljno ozlijedio sedmogodišnjeg djeĉaka. Indije Plaţa Indije nalazi se u kampu Indije, na istoĉnoj strani plovnog puta izmeĊu kampa Indije i Fratarskog otoka, u naselju Banjole. Ovo je najslabije posjećena plaţa pod ingerencijomSluţbe. Prosjeĉan broj posjetitelja ove sezone bio je 10 posjetitelja na dan. Shodno tome, izvršeno je samo 12 intervencija. Ovo je takoĊer jedna od plaţa s upitnom opravdanošću za organizaciju Sluţbe. Na plaţi ne postoji spasilaĉka promatraĉnica,nitiradikonfiguracijeobale,nepostojiadekvatnomjestozapostavljanjeiste. Pješĉana Uvala Plaţa Pješĉana Uvala nalazi se sjeveroistoĉno od lukobrana u naselju Pješĉana Uvala. Ovo je najposjećenija plaţa pod ingerencijom Sluţbe. Usprkos velikom broju posjetitelja, na plaţi nije izvršen veliki broj intervencija. Nekoliko puta je došlo do istjecanja fekalnih voda iz šahta uslijed nagle i obilnije kiše. To je dokazalo da problem sa kanalizacijom, koji se oĉitovao i prijašnjih godina, idaljepostoji, no obzirom da je sezona bila sušna, posljedice su bile manje. Na plaţi postoji promatraĉnica Boje medija u zapuštenom stanju, koju spasioci ne koriste. 11. SURADNJA NA PODRUĈJU CIVILNE ZAŠTITE Razmjenom iskustava, podataka, znanja i vještina sa odgovarajućim institucijama zaštite i spašavanja iste razine ima za cilj postići podizanje razine sigurnosti stanovništva, imovine, te eko-sustava na širem području. Tako se već niz godina uspješno surađuje sa Civilnom zaštitom Republike Slovenije (Kopar,Postojna i Nova Gorica) I sa Civilnom zaštitom Regije Friuli Venezia Giulia preko zajedničkih projekata,seminara i pokaznih vjeţbi. Posebnu paţnju potrebno je usmjeriti na poticanje suradnje i zajedniĉkog djelovanja ţurnih sluţbi na podruĉju ţupanije. Navedena suradnja treba rezultirati rješavanjem problema u radu kako pojedinih ţurnih sluţbi tako i kod zajedniĉkog djelovanju kod velikih nesreća ili katastrofa. 12. ZAKLJUĈAK ANALIZE STANJA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE NA PODRUĈJU OPĆINE MEDULIN



Temeljem ove skraćene analize stanja sustava zaštite i spašavanja na podruĉju općine moţemo zakljuĉiti: 1.Da u općini postoji Procjena ugroţenosti stanovništva,materijalnih i kulturnih,te su izraĊeni i aţurirani Planovi zaštite i spašavanja 2.Na podruĉju općine postoji veći broj sudionika zaštite i spašavanja koji su izradili zasebna izvješća koja predstavljaju dio jedinstvenog dokumenta,kada raspravljamo o stanju zaštite i spašavanja na podruĉju općine 3.Općina raspolaţe sa dovoljnim operativnim snagama zaštite i spašavanja od stalno aktivnih ( JVP,Domovi zdravlja,ekipe HEP-a,vodovodi,komunalne firme,Hrvatske šume,Vodoprivreda ) do priĉuvnih ( DVD,CZ,udruge graĊana ) te općinski stoţer zaštite i spašavanja 4. Trenutno stanje zaštite i spašavanja u općini je na pozitivnom nivou jer osigurava uspješno funkcioniranje sustava zaštite i spašavanja kako u redovitim aktivnostima tako i u izvanrednim situacijama gdje bi došlo do izraţaja svestrano obavljene pripreme,te poduzete preventivne i operativnemjere 5. Smjernicama za razvoj zaštite i spašavanja za općinu za razdoblje 2016.-2019.godina,definirana su meĊusobna prava i obveze svih subjekata zaštite i spašavanja kroz plansko pripremanje,osposobljavanje,opremanje i uvjeţbavanje njihovih organiziranih operativnih snaga kao i naĉin meĊusobne koordinacije u izvršavanju zadaća zaštite i spašavanja sa ciljem što kvalitetnijeg razvoja sustava zaštite i spašavanja. Iz svega navedenog evidentno je da je tijekom 2015.godine uĉinjeno niz kvalitativnih pomakaurazvoju i unaprjeĊenju sustava zaštite i spašavanja na podruĉju grada,te je stvoren dobar temelj za organizirano djelovanje u sluĉaju većih nesreća.Isto tako treba naglasiti odliĉnu suradnju svih subjekata zaštite i spašavanja kako u izradi planskih dokumenataiaktivnusuradnjuprilikomstvarnihsituacija. KLASA:021-05/16-01/0001 URBROJ:2168/02-02/4-16-38 Medulin,04.03.2016.




Na temelju članka 18. st.4. Zakona o sustavu civilne zaštite (Narodne novine br. 82/15) i članka 13 Statuta Općine Medulin (Sluţbene novine općine br. 2/13 ), Općinsko vijeće Općine Medulin, na 24. sjednici odrţanoj dana 04.oţujka 2016.godine donosi slijedeće:

SMJERNICE ZA ORGANIZACIJU I RAZVOJ

SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE NA

PODRUĈJU OPĆINE MEDULIN

ZA 2016 – 2019. GODINU



Sadrţaj Uvod…………………………………………………………………………………… 3 1.Procjena rizika od velikih nesreća i plan djelovanja civilne zaštite… 4 2. Procjena ugroţenosti od poţara i plan zaštite od poţara…………… 4 3. Operativne snage sustava civilne zaštite……………………………… 4 4. Sustav uzbunjivanja graĊana i sklanjanje ………………………………… 6 5. Edukacija stanovništva na podruĉju sustava civilne zaštite ………… 7 6. Financiranje sustava civilne zaštite…………………….………………… 7 7. Suradnja na polju sustava civilne zaštite………………………………… 8 8. Izvršenje zadaća u skladu sa programom aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od poţara od interesa za Općinu u 2016.godinu………………………………………………………………………. 8 9.Zakljuĉak ……………………………………………………………………………. 9



UVOD SMJERNICE ZA ORGANIZACIJU I RAZVOJ SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE NA PODRUĈJU OPĆINE ZA 2016. – 2019. GODINU

I. Sukladno razmjeru opasnosti, prijetnji i posljedica nesreća, većih nesreća i katastrofa s ciljem zaštite i spašavanja ljudi, materijalnih dobara te okoliša kao i ravnomjernog razvoja svih nositelja sustava civilne zaštite (stoţeri, civilna zaštita, vatrogastvo, udruge građana od značaja za zaštitu i spašavanje, sluţbe i pravne osobe koje se u sustavu civilne zaštite, zaštitom i spašavanjem bave uokviruredovnedjelatnosti), a koristeći polazišta i zaključke iz Izvještaja o sustavu civilne zaštite na području Općine za 2015. godinu donose se Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite na području Općine zarazdobljeod2016.-2019.godine(daljeu tekstu:Smjernice). Cilj Smjernica za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite na području općine zarazdobljeod2016.-2019.godine jeosiguratipostupnuikontinuiranuizgradnjusustavacivilne zaštite koji će s jedne strane osigurati najvišu razinu spremnosti za provedbuzadaća sustava civilne zaštite stanovništva i materijalnih dobara na području općine u sloţenim uvjetima prirodnih ili drugih većih nesreća odnosno katastrofa. Ostvarivanje ciljeva aktivnosti koje su predviđene Smjernicama podrazumijevapotrebu izgradnje učinkovitog sustava civilne zaštite temeljenog na realnoj Procjeni rizika od katastrofa, ali uz maksimalno uvaţavanje dostignutog stupnja opremljenosti i uvjeţbanosti trenutnih operativnih snaga čime će se izbjeći dupliranje kapaciteta iosigurati racionalan pristup u trošenju proračunskog novca. Daljnji razvoj sustava CZ u općini treba temeljiti na Procjeni rizika od velikih nesreća za općinu , ali uz uvaţavanje cjelovite analize stanja sustava CZ u prethodnom razdoblju i zakonskih propisa i procedura koje definiraju ovo područje. Sukladno tome razvoj sustavaCZgrada za razdoblje od 2016.-2019. godine trebausmjeriti prema sljedećim aktivnostima:

OKVIR I POLAZIŠNE OSNOVE 1. OsnovazaizraduSmjernicajeZakonosustavu civilne zaštite. 2. Smjernice određuju smjer razvoja sustava civilne zaštite u općini u okviru

jedinstvenog sustava civilne zaštite u Republici Hrvatskoj. 3. Razvoj sustava civilne zaštite je kontinuirani i kreativni proces kojim će se

sukcesivnorazvijatii usavršavati sustav radi dosezanja najviših standarda potrebnih za provedbu zadaća sustava civilne zaštite.

4. Sustav civilne zaštite je oblik pripremanja i sudjelovanja sudionika sustava civilne zaštite u reagiranju na nesreće, velike nesreće i katastrofe te ustrojavanja,pripremanja i sudjelovanja operativnih snaga sustava civilne zaštite u prevenciji, reagiranju na nesreće, velike nesreće i katastrofe i otklanjanju njihovih mogućih uzrokaiposljedica.

5. Smjernicama za razvoj sustava civilne zaštite za općinu, utvrđuju se međusobna prava i obveze svih subjekata i sudionika sustava civilne zaštite kroz plansko pripremanje, osposobljavanje, opremanje i uvjeţbavanje njihovih organiziranih operativnih snaga kao i način međusobne koordinacije u izvršavanju zadaća sustavacivilne zaštite radi što kvalitetnijeg razvoja sustava civilne zaštite.

6. Polazište za razvoj sustava civilne zaštite je Procjena rizika od velikih nesreća za općinu te Plan djelovanja civilne zaštite , kao i standardni operativni postupci koji iz togaproizlaze.

1. PROCJENA RIZIKA OD UGROŢENOSTI I PLAN DJELOVANJA CIVILNE ZAŠTITE Cilj: Izraditi Procjenu rizika kojom su utvrđena stvarna razina i vrsta ugroţenosti i mogućih opasnosti, kao i njihovih posljedica na stanovništvo, materijalna i kulturna



dobra na području Općine. Procjena je osnova za utvrđivanje potrebnih snaga, sredstava i opreme (svih resursa), kojima će se na najučinkovitiji način spriječiti nastajanje ili umanjiti posljedice moguće nesreće ili katastrofe. Izraditi Plan djelovanja civilne zaštite kojim će se utvrditi optimalna organizacija, aktiviranje i djelovanje sustava civilne zaštite, preventivnih mjera i postupaka, zadaća sudionika, a posebno operativnih snaga u provedbi mjera sustava CZ uključivo sa mjeramaCZ. Ovim će se planom osigurati učinkovito, ali i racionalno korištenje svih raspoloţivih resursa. Uskladusazakonskimodredbamaneophodnoje: a) Izraditi Procjenu rizika od katastrofa Općine. Nositelji: - Ovlaštenik - načelnik - općinsko vijeće Rok: 2016.-2017..godine. b) Izraditi Plan djelovanja civilne zaštite općine Nositelji: - Ovlaštenik - načelnik -općinsko vijeće. Rok: 2016-2017. 2. . PROCJENA UGROŢENOSTI OD POŢARA I PLAN ZAŠTITE OD POŢARA Cilj: U skladu s odredbama Zakona o zaštiti od poţara da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave skrbe o stanju sustavu civilne zaštite na svom području sukladno zakonu, propisima donesenim na temelju zakona, planovima zaštite od poţara, općim aktima i drugim odlukama, potrebno je izraditi novu Procjenu ugroţenosti od poţara i Plan zaštite od poţara. Za donošenje Plana zaštite od poţara potrebno je prethodno mišljenje nadleţne policijske uprave, te prethodno mišljenje Vatrogasne zajednice Istarske ţupanije na dio Procjene koji se odnosi na organizaciju vatrogasne djelatnostikrozminimalnamjeriladana posebnim propisom kojim se uređuje područje vatrogastva. Nositelji:- Ovlaštenik - načelnik, općinsko vijeće. - Rok: 2016.g. 3. OPERATIVNE SNAGE SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE Cilj: Osigurati adekvatnu veličinu operativnih snaga koje će na osnovu svoje jačine, osposobljenosti i uvjeţbanosti, osobne i skupne opremljenosti, pravilnog i nedvosmislenog sustava upravljanja, zapovijedanja i nadzora moći učinkovito suprotstaviti ugrozi, preventivno djelovati na nastajanje nesreće odnosno svesti posljedice nesreće, ako je ona neizbjeţna, na najmanju moguću mjeru i što prije osigurati uvjete za nastavak normalnog ţivota i rada.

a) Stoţer civilne zaštite Stoţer civilne zaštite općine je stručna potpora načelniku kod rukovođenja i zapovijedanjaoperativnimsnagamauslučaju veće nesreće ili katastrofe. Stoţer je stručno, operativno i koordinativno tijelo koje treba pripremiti kvalitetne i utemeljene prijedloge koji će načelniku omogućiti donošenje prave i pravovremene odluke za djelovanje u sloţenim i vrlo zahtjevnim uvjetima velike nesreće ili katastrofe. Da bi Stoţer uspješno obavljao svoje zadaće u sustavu civilne zaštite potrebno je u2016- 2019. godini izvršiti:

- Obuku članova Stoţera civilne zaštite - Opremanje Stoţera civilne zaštite osobnom iskupnomopremom



b) Vatrogasno zapovjedništvo i postrojba

Javna vatrogasna postrojba Pula u razdoblju 2016. – 2019. godini treba bitinajznačajniji operativni kapacitet sustava civilne zaštite - uspremnosti24satadnevno.Kaookosnicaukupnogsustava CZ na području općine, JVP Pula treba svoje zadaće provoditi sukladno Programu rada Zapovjednika JVP, a naročito poslove na pripremi i provedbi Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od poţara od interesa zaGrad.

U cilju provedbe zadaća iz navedenih Programa potrebno je izraditi Operativniplan motrenja, čuvanja i ophodnje Područne vatrogasne zajednice PULA (PVZPula)za2016.– 2019.godinuidostavitigasvimsudionicimanjegoveprovedbe.

Analiza stanja, a naročito izvješće zapovjednika JVP Pula govore o redovitojprovedbi preventivnih i operativnih zadaća, te posebno o redovitoj obuci operativnih djelatnikau JVP. Iznimnodobru suradnju JVPsaostalim sudionicima sustava civilnezaštite na području općine treba nastaviti i u 2016. godini. Treba pokušati naći i mogućnost za uključivanje JVP Pula u provedbu nacionalnog Programa edukacije iz područja sustava CZ. Tijekom2016. godine potrebno je izvršiti analizu izdvajanja financijskih sredstava temeljemzakonaovatrogastvu u PVZ (općine, Hrvatske Šume, osiguravajuća društva), tepoduzeti radnjeucilju poboljšanja financiranja. Cilj je ove analize osigurati dostatna sredstvazanormalanradPVZPulaucjelini. Nositelj:PVZPula Rok: do početka poţarnesezone.

c) Sluţbe i postrojbe pravnih osoba i središnjih tijela drţavne uprave za poslove civilne zaštite koje se sustavu CZ zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovitoj djelatnosti

Na osnovu Procjene rizika od velikih nesreća općine, a u skladu sa člankom 17. stavak 1. i stavak 3. Zakona o sustavu CZ, potrebno je precizno odrediti operativnesnage sustava civilne zaštite, te posebno pravne osobe od interesa za sustav CZ općine (ljudstvo, oprema i materijalna sredstva). Ove sluţbe zajedno sa JVP trebaju biti okosnica sustava civilne zaštite na području općine (IDZ - ispostavaPula,HEP- pogonPula,Vodovod Pula i drugo). U skladu sa objektivnim proračunskim mogućnostima treba poduprijetinjihovodjelovanje(posebnoHMP),aliihistovremenosporazumomobvezatina izvršavanje određenih zadaća iz područja sustava CZ. Sa svim sluţbama središnjih tijela drţavne uprave koje se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovitoj djelatnosti (Policijska postaja Pula, Hrvatske vode, inspekcijske sluţbe i dr.) potrebno je ostvariti djelatnu suradnju naročito u području razmjene podataka, informacijaiiskustava. Nositelj: načelnik (na prijedlog Stoţera).

Rok: dokraja2016.godine. d) Postrojba civilne zaštite

Načelnik ima vrlo odgovornu zadaću zapovijedanja snagama CZ općine i suradnju sa ostalim operativnim snagama. Zapovijedanje je uz upravljanje ključ u izvršenju zadaće, a treba imati na umu da je postrojba CZ zapravo pričuvna snaga čije pripadnike treba najprije pozvati u postrojbu, mobilizirati, opremiti i tek nakon togapravilno angaţirati na zadaćama za koje su osposobljeni. Provoditelj mobilizacije CZ, temeljem Zakona o sustavu CZ je načelnik sa zapovjednikom tima postrojbi CZ. Oni su neposredni izvršitelj funkcije zapovijedanja,od prijema pripadnika CZ na mobilizacijskom zborištu do njihovog angaţiranja i kasnije demobilizacije. Upravo je izvršenje mobilizacije i zapovijedanje snagama CZ područje u kojemjezapovjednisastavCZopćine najmanjeeduciran,pajeunarednomrazdobljuprioritetna zadaća edukacija zapovjednika postrojbe CZ u izvršavanju prijema i ustrojavanju postrojbi na mobilizacijskom zborištu i zapovijedanju postrojbe u izvršenju



namjenskih zadaća. U2016.godinipotrebnojeplaniratismotriranje obveznika civilne zaštite Kontinuirana zadaća u sustavu CZ je opremanje operativnih snaga - Stoţera CZ, postrojbe civilne zaštite, te drugih pravnih osoba i specijaliziranih udruga građana za postupanje u aktivnostimasustavaCZ,osobnomopremom(rukavice, kombinezon, kaciga i slično), u skladusadonesenomProcjenomrizika. Nositelj: načelnik, Stoţer CZ i Zapovjednik postrojbi civilne zaštite e) Udruge graĊana od znaĉaja za sustav civilne zaštite općine TemeljemProcjenerizikaodkatastrofa, ali iPlanadjelovanjaCZ,potrebnojeu tijeku 2016. godine odrediti udruge građana koje su od posebnog značaja za sustav CZ te precizirati njihove zadaće u slučaju veće nesreće ili katastrofe. Isto tako vaţno je odrediti način njihovog angaţiranja u takvim slučajevima. U sadašnjim uvjetima jasno je reguliran rad HGSS i DVD temeljem Zakona o HGSS i Zakona o vatrogastvu, tedjelomično Crvenog kriţa, dok je područje angaţiranja ostalih udruga uglavnom nedefinirano. Koncepcija prema kojoj su pripadnici udruga građana općine ujedno i pripadnicipostrojbiCZ jedobra,jerdefinirazakonskiokvirnjihovogdjelovanja.Udrugeod posebnog interesa za sustav CZ općine potrebno je tijekom 2016. i 2017. g. godine sporazumno obvezati na provedbu zadaća iz područja CZ. Nositelji: načelnik sa općinskim sluţbama, Stoţer civilne zaštite Rok: tijekom2016.i2017.godine. 4. SUSTAV UZBUNJIVANJA GRAĐANA I SPAŠAVANJA Cilj: uspostava sustava javnog uzbunjivanja i obavještavanja građana koji će omogućiti pravovremeno sklanjanje, evakuaciju ili neki drugi oblik zaštite u slučaju veće nesreće ili katastrofe. Nositelj ukupnog sustava uzbunjivanja građana na području Istarske ţupanije je ŢC 112 sa sjedištem u Pazinu, koji osiguravastabilnostsustavauzbunjivanja,aliiobavijestigrađanima. Iz analize stanja je vidljivo kako rekonstruirani postojeći sustav za sada zadovoljava potrebe, ali će razvojem naselja i poslovnih zona biti potrebno njegovo širenje. U narednom razdoblju sustav bi se slijedom razmještaja subjekata koji u proizvodnom procesu koriste opasne tvari, ili se u njihovim prostorima okuplja veći broj ljudi trebao širiti na područje gospodarskih zona. Urbanističkim i detaljnim prostornim planovima, a u skladu sa odredbamaProstornogplana općine potrebno je urediti zahvate u prostoru koji definiraju uspostavu sustava javnog uzbunjivanja, uzbunjivanja i obavještavanja građana u objektima u kojima se okuplja veći broj ljudi i u kojima se zbog buke ili slabe akustične izolacije ne moţe čuti sustav javnog uzbunjivanja (uspostava internih razglasa, displeja i sl.). Potrebno jetakođer osigurati isticanje znakova za javno uzbunjivanje na svim mjestima u kojima boravi veći broj ljudi (dvorane, škole, dom zdravlja, supermarketi i druga mjesta).Izmjenama i dopunamaGUP-a općine i UPU-ima treba osigurati zahvate u prostoruneophodne za zaštitu i sklanjanje stanovništva. Nositelj: - ŢC 112 - Investitori,Vlasniciobjekata, - načelnik i općinsko vijeće. Rok: trajna zadaća.

5. EDUKACIJA STANOVNIŠTVA NA PODRUĈJU SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE Cilj: podizanje ukupne razine svijesti građana kao sudionika ili korisnika sustava civilne zaštite o mogućnosti ugroza i borbe protiv njihovogdjelovanja.

Katastrofe, posebno neke od njih, kao što su primjerice potres ili veće nesreće sa opasnim tvarima teško su predvidljive. Iako je dio njih ipak moguće predvidjeti (poplava



ili suša), sve u pravilu izazivaju teške posljedice po stanovništvo i materijalna dobra. Posljedice nesreće, u pravilu, budu daleko veće kod needuciranog i

neosposobljenog stanovništva, upravo zbog nesnalaţenja i neznanja. Stoga je u i narednoj godini edukaciji potrebno posvetiti duţnu paţnju, a posebno kroz: - edukaciju stalno spremnih snaga (JVP i DVD, HMP, H GSS, operateri koji koristeopasnetvari), - edukaciju Stoţera CZ, postrojbe CZ, - edukaciju članova udruga građana koje su od značaja za sustav CZ, - edukaciju građana, posebno najmlađih, putem subjekatakoji seu sustavuCZbaveZiS (JVP, HMP, ZZJZ, , Udruge građana), uključivo sa nastavkom provedbe Nacionalnogprogramaedukacije, - informiranja građana putem sredstava javnog informiranja. Dan CZ, Mjesec zaštite od poţara, Međunarodni dan CK, Danbroja112,Danplanetazemlje, Dan voda i drugi datumi moraju biti u funkciji edukacije stanovništva, a što znači da ove datume treba iskoristiti za prezentaciju rada i dostignuća sudionika zaštite i spašavanja (preferirati zajedničke aktivnosti). Nositelji: - Stoţer CZ - Voditelji i zapovjednici operativnih snaga i udruga građana - Škole i vrtići - općinska uprava. Rok: Trajna zadaća.

6. FINANCIRANJE SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE Cilj: osigurati racionalno, ali učinkovito djelovanje sustava civilne zaštite. Prema članku 72. Zakona o sustavu civilne zaštite(NN 82/15) potrebno je utvrditi izvore i način financiranja sustava CZ na području općine. Stoga je, u Proračunu općine, u skladusaostalimpropisima, potrebno ugraditi slijedeće stavke:

a) sredstvazavatrogastvo(predvidjetisredstvasukladnoZakonuovatrogastvu) b) Sredstva za provođenje sustava CZ c) sredstva za redovne sluţbe i djelatnosti – sudionicima u sustavu CZ (HMP,

komunalniservisisanitarneusluge,vodoprivredaisl.) d) sredstva za provođenje sustava civilne zaštite (edukacija, opremanje,

intelektualne usluge, promidţba, vjeţbe, djelovanje snaga i slično). Opremanje operativnih snaga sustav civilne zaštite treba nastaviti sukladno planovimaopremanja redovitih sluţbi, dok kod opremanja pričuvnih snaga treba uvaţavati trenutno gospodarsko stanje ali i izbjeći dupliranje snaga, sredstava i troškova. Financijski izdaci u 2016. godinimoraju biti izraz objektivnih potreba i stvarnih financijskih mogućnosti općine. Pored navedenih sredstava u proračunu općine su planirana i sredstva za pravne osobe koje se sustavom civilne zaštite bave u okviru svoje redovne djelatnosti – zaaktivnosti kao što su sanacija divljih odlagališta, odrţavanje deponija, priprema za izgradnju deponija, odrţavanje nerazvrstanih cesta, odrţavanje čistoće javnih površina, program suzbijanja zaraznih bolesti i slično. Nositelji: načelnik, općinsko vijeće Rok: Do01.01.2017.i01.01.2018.g.– donošenje Proračuna

7. SURADNJA NA POLJU SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE Cilj: razmjenom iskustava, podataka, znanja i vještina sa odgovarajućim institucijama u sustavu civilne zaštite iste razine postići podizanje razine sigurnosti civilnog stanovništva (domaćeg stanovništva i turista). Suradnja svih sudionika sustava civilne zaštite na području općine je iznimno



dobra.Unarednomrazdoblju2016-2019.godiniovujesuradnjupotrebnounaprijediti,posebnokrozpoduzimanjezajedničkih napora za dodatnu edukaciju članstva različitih sudionikaCZ, te osobito civilnog stanovništva. Operativne snage sustava civilne zaštite i sve ostale pravne osobe koje se bave sustavom civilne zaštite u okviru svoje redovne djelatnosti, udruge građana koje se bave sustavom civilne zaštite i sve fizičke osobe, duţne su poduzimati mjere zaštite i spašavanja u okviru svojih nadleţnosti i mogućnosti, sve u cilju što kvalitetnijeg i učinkovitijeg sustava CZ na području općine . Nositelji: svisudioniciCZ Rok: Trajna zadaća. 8. IZVRŠENJE ZADAĆA U SKLADU SA PROGRAMOM AKTIVNOSTI U PROVEDBI POSEBNIH MJERA ZAŠTITE OD POŢARA OD INTERESA ZA OPĆINU U 2016. GODINI Cilj: stalno unapreĊenje protupoţarne zaštite šuma i otvorenih prostora. Programom aktivnosti utvrđuju se konkretni zadaci na kojima su se predstavnička tijela ţupanija,gradova, općina pojedina ministarstva, drţavne upravne organizacije, javna poduzeća ustanove duţna posebno angaţirati tijekom godine u cilju preventivneaktivnosti i uspostavljanja učinkovite organizacije u sustavu zaštite od poţara, osobito zaštite od šumskih i drugih poţara otvorenih prostora. Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od poţara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2016. godini predviđa se:

- razrada prema zadaćama koje će definirati Vlada RH. 9. ZAKLJUĈAK Jedino razvijen i usklađen sustav civilne zaštite u mogućnosti je odgovoriti na raznolike prijetnje i ugroze koje se mogu javiti i ugroziti ţivote građana i uništiti stečena materijalna dobra. Dobra povezanost svih subjekata civilne zaštite doprinosi njegovoj učinkovitosti ali i doprinosi racionalnom trošenju financijskih sredstava iz proračuna. Slijedeći ove Smjernice u aktivnostima i rokovima izvršavanja očekuje se da će općina nakrajuplaniranograzdobljaimati:

- završene sve aktivnosti oko izrade planskih dokumenata, - završene sve aktivnosti oko izrade planskih dokumenata Sluţbe i pravne osobe

koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru svoje redovne djelatnosti, - popunjenepostrojbematerijalno-tehničkim sredstvima, - educirane sve strukture upravljanja i zapovijedanja i izvršenja. - educirane pripadnike postrojbi civilne zaštite, - višu razinu informiranosti građana o sustavu civilne zaštite, a samim time i veće

povjerenjeusustav. KLASA:021-05/16-01/0001 URBROJ:2168/02-02/4-16-39 Medulin,04.03.2016.




Na temelju članka 18. st.4. Zakona o sustavu civilne zaštite (Narodne novine br. 82/15) i članka 13 Statuta Općine Medulin (Službene novine općine br. 2/13 ), Općinsko vijeće Općine Medulin, na 24.sjednici održanoj dana 04.ožujka 2016.godine donosi slijedeću:

O D L U K U o organiziranju poslova savjetovanja za obavljanje djelatnosti civilne zaštite na području

Općine Medulin

Članak 1. Ovom Odlukom određuje se organiziranje poslova savjetovanja za obavljanje djelatnosti civilne zaštite na području Općine Medulin, na način da se kod obavljanja poslova civilne zaštite iz samoupravnog djelokruga Općine koriste usluge savjetovanja Vatrogasne zajednice Istarske županije.

Članak 2. Obavljanje poslova civilne zaštite podrazumijevaju savjetovanje kod organiziranja poslova izsamoupravnog djelokruga Općine, a koji se odnose na planiranje, razvoj, učinkovito funkcioniranje i financiranje sustava civilne zaštite. U cilju provedbe odredbe st 1. ovog članka Vatrogasna zajednica Istarske županije, za potrebe nadležnih tijela Općine Medulin:

- priprema godišnju analizu stanja i godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje te smjernice za organizaciju i razvoj sustava,

- sudjeluje u izradi procjena rizika od velikih nesreća, - sudjeluje u pripremi odluke o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne

zaštite - sudjeluje u pripremi odluke o osnivanju postrojbi civilne zaštite , - sudjeluje u izradi plana djelovanja civilne zaštite, - sudjeluje u izradi plana vježbi civilne zaštite, - sudjeluje u osiguravanju uvjeta za vođenje i ažuriranje baze podataka o pripadnicima,

sposobnostima i resursima operativnih snaga sustava civilne zaštite, - sudjeluje u uspostavljanju vođenja evidencije stradalih osoba u velikim nesrećama i

katastrofama.

Članak 3. Međusobne odnose u savjetovanju kod obavljanja poslova civilne zaštite iz svog samoupravnog djelokruga Općina Medulin i Vatrogasna zajednica Istarske županije uređuju posebnim Sporazumom.

Članak 4. Sporazumom iz članka 3. ove Odluke uređuje se financiranje, način upravljanja, odgovornost i druga pitanja od važnosti za njegove potpisnike.

Članak 5. Ovlašćuje se Načelnik Općine Medulin za potpisivanje Sporazuma iz članka 4. ove Odluke.

Članak 6. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenim novinama Općine Medulin“. KLASA:021-05/16-01/0001 URBROJ:2168/02-02/4-16-30 Medulin,04.03.2016.




Na temelju članka 18. st.4. Zakona o sustavu civilne zaštite (Narodne novine br. 82/15) i članka 13 Statuta Općine Medulin (Službene novine općine br. 2/13 ), Općinsko vijeće Općine Medulin, na 24.sjednici održanoj dana 04.ožujka 2016.godine donosi slijedeće:

GODIŠNJI PLAN RAZVOJA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE NA PODRUČJU OPĆINE MEDULIN

ZA 2016. GODINU

Slijedom Analize stanja sustava civilne zaštite na području Općine Medulin za 2015. godinu, te Smjernica za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite na području Općine Medulin , donosi se godišnji plan aktivnosti za 2016. godinu:

1. Općinsko vijeće donosi: a. Analizu stanja sustava civilne zaštite za 2015. godinu b. Godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite s trogodišnjim financijskim učincima c. Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite za 2016.- 2019.g.

2. Načelnik donosi: a. Plan vježbi civilne zaštite b. Plan djelovanja civilne zaštite c. Procjenu rizika za područje općine d. Stožer civilne zaštite e. održava sjednice prema ukazanoj potrebi f. edukacija o Sustavu Civilne zaštite

3. Javna vatrogasna postrojba Grada Pule a.provodiobukudjelatnikaJVPPula b. djeluje sukladno svom programu rada (obučavanje, vježbe, natjecanja, dežurstva, intervencije, održavanje voznog parka i opreme) c.sudjelujeu obučavanju i organizaciji vježbi svih vatrogasnih organizacija na razini Područne vz d. priprema za ustrojavanje vatrogasne službe na moru kroz EU fondove

4. Hrvatski crveni križ- gradski crveni križ a. pripremu,edukacijuiopremanjezadjelovanjeukriznimsituacijamaidrugim izvanrednim stanjima na području općine b. edukaciju djelatnika i volontera društava Crvenog križa c. unapređenje razvoja i koordinaciju rada društava Crvenog križa

5. Postrojbe civilne zaštite a. smotra civilne zaštite b. edukacija o sustavu civilne zaštite c. pokazne vježbe sustava civilne zaštite

6. Pravne osobe koje pružaju usluge a. potpisivanje ugovora o međusobnoj suradnji s pravnim osobama navedenim uOdluci o određivanju operativnih snaga sustava civilne zaštite i pravnih osoba odinteresazasustav civilne zaštite b. dostava izvadaka iz Plana djelovanja civilne zaštite pravnim osobama iz Odluke

7. Edukacije djece u osnovnim školama i vrtićima a.vježba evakuacije



IZVOD IZ PRORAČUNA O VISINI OSIGURANIH SREDSTAVA ZA ORGANIZACIJU I RAZVOJ SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE Red. broj OPIS POZICIJE PLANIRANO

u 2016. god. PLANIRANO za 2017. god.

PLANIRANO za 2018. god.

1. Stožer civilne zaštite 43 000,00 43 774,00 44 650,00

2. Područna vatrogasna zajednica 520 000,00 529 360,00 539 947,00

3. DVD Dobiva od PVZ

Dobiva od PVZ Dobiva od PVZ

4. Općinska Postrojba civilne zaštite 5. Gradski Crveni križ 150 000,00 152 700,00 155 754,00 6. Služba civilne zaštite VZIŽ 20 000,00 20 360,00 20 767,00

7. Izrada zakonskih dokumenata- Procjena rizika i Plana djelovanja

8. Županijski zavod za HMP 141 000,00 143 538,00 146 408,00

9. Sufinanciranjesustavacivilnezaštite

S V E U K U P N O 874 000,00 889 732,00 907 526,00

KLASA:021-05/16-01/0001 URBROJ:2168/02-02/4-16-37 Medulin,04.03.2016.




Na temelju članka 19. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("NN" br. 33/01,60/01,129/05,109/07,125/08,36/09,36/09,150/11,144/12,19/13,137/15), članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama ( NN 23/13, 85/15) te članka 13. Statuta Općine Medulin ("Službene novine općine Medulin 2/2013), Općinsko vijeće Općine Medulin je na 24. sjednici održanoj dana 04.ožujka 2016. godinedonijelo slijedeću:

ODLUKU

I Utvrđuje se prijedlog Etičkog kodeksa službenika i namještenika Općine Medulin, te se zadužuje Načelnik da provede postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, te da nakontogausuradnjisOdboromzaStatut,Poslovnikinormativnudjelatnostobradizaprimljene prijedloge te utvrdi novi Prijedlog Etičkog kodeksa.

II Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Službenim novinama Općine Medulin“.






Na temelju članka 19. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("NN" br. 33/01,60/01,129/05,109/07,125/08,36/09,36/09,150/11,144/12,19/13,137/15), članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama ( NN 23/13, 85/15) te članka 13. Statuta Općine Medulin ("Službene novine općine Medulin 2/2013), Općinsko vijeće Općine Medulin je na 24. sjednici održanoj dana 04.ožujka 2016. godinedonijeloslijedeću:

ODLUKU

I Utvrđuje se prijedlog Etičkog kodeksa vijećnika općinskog vijeća, načelnika općine, zamjenika načelnika, članove uprava trgovačkih društava i ravnatelja ustanova čiji je osnivač Općina Medulin, te se zadužuje Načelnik da provede postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, te da nakon toga u suradnji s Odborom za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost obradi zaprimljene prijedloge te utvrdi novi Prijedlog Etičkog kodeksa.






Na temelju članka 19. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("NN" br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15 ), te članka 13. Statuta Općine Medulin ("Službene novine općine Medulin 2/2013), Općinsko vijeće Općine Medulin je na 24. sjednici održanoj dana 04.ožujka 2016. godine donijelo slijedeću:

ODLUKU

I Pokreće se postupak za izmjenu statusa općine Medulin ustatusgrada. ImenujeseradnaskupinazaizraduStudijeopravdanostizahtjevazaizmjenustatusaopćine Medulin u status grada u slijedećem sastavu: 1.Marko Zlatić 2.Goran Buić 3.Neven Iveša 4.SilvijaPerica 5.Zdenka Vratović 6.Jasmina Ritoša Benazić 7.SuzanaRacanStern







Na temelju članka 132. stavka 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, broj 80/2013)i članka 28.StatutaOM(SNOM2/2013) Općinski načelnik donosi

ODLUKU

O KORIŠTENJU SLUŽBENIH OSOBNIH AUTOMOBILA, MOBILNIH TELEFONA, REDOVNIH ZRAKOPLOVNIH LINIJA, POSLOVNIH KREDITNIH KARTICA I

SREDSTAVA REPREZENTACIJE

1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1)Ovom seOdlukom određuju zaposlenici javne ustanove Kamenjak (u daljnjemtekstu: javne ustanove) koji imaju pravo na korištenje službenih osobnih automobila, mobilnih telefona, redovnih zrakoplovnih linija, poslovnih kreditnih kartica i sredstavareprezentacije.

(2) Izrazi koji se u ovoj Odluci koriste za osobe u muškom rodu, uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.

Članak 2.

Radiostvarivanjaprava izoveOdlukezaposlenici javneustanove svrstanisuudvijeskupine,ito:

I.skupina:

– ravnatelj.

II.skupina:

– pomoćnici ravnatelja,

– stručni voditelji,

– glavni čuvari prirode,

– ostali čelnici unutarnjih ustrojstvenih jedinica.

Članak 3.

Zaposlenici koji imaju određena prava iz oveOdluke:

– ostali službenici i namještenici.

SLUŽBENI OSOBNI AUTOMOBILI

Članak 4.

Ravnatelj ima pravo na korištenje službenog osobnog automobila srednje klase za službene potrebe.



Članak 5.

Ravnatelj može, posebnom pisanom odlukom, pod određenim uvjetima odobritikorištenje službenog osobnog automobila zaposlenicima II. skupine iz članka 2. oveOdluke, te zaposlenicima iz članka 3. oveOdluke, a s obzirom na djelokrug i vrstuposlovakojeobavljajuujavnojustanovi.

MOBILNITELEFONI

Članak 6.

(1) Službene mobilne telefone imajupravokoristitiravnatelj izaposleniciII.skupineizčlanka 2. oveOdluke.

(2) Ravnatelj može, pisanom odlukom odobriti korištenje službenog mobilnog telefona zaposlenicima iz članka 3. ovoga Pravilnika,asobziromnadjelokrug ivrstuposlovakojeobavljajuujavnojustanovi.

Članak 7.

Službeni mobilni telefoni moraju biti međusobno umreženi.

Članak 8.

(1) Ravnatelj može, bez ograničenja, koristiti službene mobilne telefone.

(2) Zaposlenici II. skupine iz članka 2. oveOdluke mogu koristiti službene mobilne telefone do iznosa od 300,00 kuna mjesečno.

(3) Uz ispunjavanje uvjete iz članka 6. stavka 2. oveOdlukezaposlenici iz članka 3. oveOdlukemogu koristiti službene mobitele do iznosa od 150,00 kuna mjesečno.

(4) Troškove iznad iznosa iz stavka 2. i 3. ovoga članka podmiruje korisnik, pri obračunu prve sljedeće plaće nakon dostave mjesečnog računa.

(5) Iznimno, ravnatelj može pisanom odlukom odobriti prekoračenje iznosa iz stavka 2. i3.ovoga članka, ako je to u vezi s obavljanjem posla po njihovom nalogu ili nalogu drugog pretpostavljenog čelnika unutarnje ustrojstvene jedinice.

REDOVNEZRAKOPLOVNELINIJE

Članak 9.

Ravnatelj, zaposlenici II. skupine iz članka 2. oveOdlukeizaposleniciiz članka 3. oveOdluke, imaju pravo na korištenje zrakoplovne putničke karte ekonomskog razreda.

POSLOVNEKREDITNEKARTICE

Članak 10.

Poslovnekreditnekarticeimajupravokoristitiravnatelj.

Članak 11.



Poslovne kreditne kartice mogu se koristiti za plaćanje svih troškova, ukoliko su ti troškovi obuhvaćeni putnim nalozima za putovanje u zemlji i inozemstvu ili internim pravilima javne ustanove, kao i za plaćanje drugih troškova na koje osoba na koju glasi poslovnakreditnakarticaimapravopremaodredbama oveOdluke.

SREDSTVAREPREZENTACIJE

Članak 12.

(1) Pravo na korištenjesredstavareprezentacijeimaravnatelj.

(2) Ravnatelj može, posebnom pisanom odlukom, pod određenim uvjetima odobriti korištenje sredstva reprezentacije zaposlenicima II. skupine iz članka 2. ovogaPravilnika i zaposlenicima iz članka 3. ovoga Pravilnika, a s obzirom na djelokrug i vrstuposlovakojeobavljajuujavnojustanovi.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 13.

OvaOdluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinamaOpćine Medulin«.

Klasa: 053-01/15-01/0005 Urbroj:2168/02-02/1-16-3 Medulin,15.2.2016.

NAČELNIK OPĆINE MEDULIN Goran Buić, dipl.ing.

Documents

Broj 1/2016medulin.hr/dokumenti/RAD UPRAVE/SLUŽBENE NOVINE OPĆINE/SLUŽ… · Uvjeti gradnje elektroenergetskih objekata i mreţe te javne ... (tipologija, struktura, vrsta i