Broj 93 Godina XV Utorak, 22. novembra/studenoga 2011. godinesllist.ba/glasnik/2011/broj93/Broj093.pdf · Broj93-Strana2 SLU@BENI GLASNIK BiH Utorak,22.11.2011. pokazala da zaslu`uje

SAVJET MINISTARA

BOSNE I HERCEGOVINE

397Na osnovu ~lana 107. stav (1) ta~ka a) Zakona o za{titi

potro{a~a u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH",broj 25/06) i ~lana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne iHercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06,76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjet ministara Bosne iHercegovine, na prijedlog Savjeta za za{titu potro{a~a Bosnei Hercegovine, na 157. sjednici odrànoj 24. avgusta 2011. godine,donio je

ODLUKU

O USVAJAWU DR@AVNOG GODI[WEG PROGRAMA ZA

ZA[TITU POTRO[AÂ BOSNE I HERCEGOVINE ZA

2011. GODINU

^lan 1.(Predmet Odluke)

Ovom Odlukom usvaja se Dràvni godi{wi program zaza{titu potro{a~a Bosne i Hercegovine za 2011. godinu, koji jedat u prilogu ove Odluke i ~ini wen sastavni dio.

^lan 2.(Stupawe na snagu)

Ova Odluka stupa na snagu danom dono{ewa i objavquje se u"Slu`benom glasniku BiH".

SM broj 181/1124. avgusta 2011. godine

Sarajevo

Predsjedavaju}iSavjeta ministara BiHDr Nikola [piri}, s. r.

DR@AVNI GODI[WI PROGRAM ZA ZA[TITUPOTRO[AÂ BOSNE I HERCEGOVINE

ZA 2011. GODINU

DIO PRVI - OP[TE ODREDBEOsnove unutra{we i vawske politike Bosne i Hercegovine

zasnivaju se na ispuwewu wenog primarnog strate{kog ciqa, ato je ispuwavawe uslova za punopravno ~lanstvo u Evropskojuniji. Inicijalni pravni akt Bosne i Hercegovine s ciqem da

postane punopravan ~lan EU je bila Odluka Savjeta ministaraBosne i Hercegovine o pokretawu inicijative za pristupaweBosne i Hercegovine Evropskoj uniji ("Slu`beni glasnikBiH", broj 3/99). Tako|e treba spomenuti i RezolucijuParlamentarne skup{tine BiH o evropskim integracijama iPakta o stabilnosti za jugoisto~nu Evropu ("Slu`beni glasnikBiH", broj 12/99) kojom se isti~e va`nost intenzivirawapoliti~kog dijaloga BiH i EU kao dijela projekta za stabilnosti pridruìvawe EU. Nu`ne pretpostavke i uslovi bez kojih nijebilo mogu}e otpo~eti navedeni proces su stabilnostinstitucija koje obezbje|uju demokratiju, vladavinu prava ipo{tivawe demokratskih na~ela i qudskih prava, me|unarodnogprava te trì{ne privrede.

Stvarawem BiH kao samostalne dràve, ve} je na po~etkubilo vidqivo opredjeqewe za demokratsku i socijalnu dràvu,{to je i jasno nazna~eno u Ustavu BiH koji u ~lanu II koji govorio "Qudskim pravima i osnovnim slobodama", gdje u istom ~lanustav 1. propisuje da }e "Bosna i Hercegovina i oba entitetaobezbijediti najvi{i nivo me|unarodno priznatih prava iosnovnih sloboda." Shodno ~lanu II 2. Ustava BiH "Prava islobode predvi|eni u Evropskoj konvenciji za za{titu qudskihprava i osnovnih sloboda i u wenim protokolima se direktnoprimjewuju u Bosni i Hercegovini." Primarno pravo, kaosastavni dio navedenih prava i sloboda, je pravo na zdrav ìvot.Svako je duàn, u sklopu svojih ovla{}ewa i djelatnosti,posebno posve}ivati pa`wu za{titi zdravqa qudi, prirode i~ovjekove okoline.

Zato bi ovaj Dràvni godi{wi program za za{titupotro{a~a Bosne i Hercegovine za 2011. godinu (u daqwemtekstu: Program), kao jasan i cjelovit dokument, trebao bitikorak koji }e kreirati politiku za{tite potro{a~a,definisati prioritete i odrediti mjere za wihovo ostvarewe unavedenom periodu te biti nastavak kontinuiteta koji jeuspostavqen Dràvnim godi{wim programom za za{titupotro{a~a BiH za 2009.godinu ("Slu`beni glasnik BiH", broj95/09) i Dràvnim godi{wim programom za za{titu potro{a~aBiH za 2010.godinu ("Slu`beni glasnik BiH", broj 76/10).

Savremeno trì{te omogu}ava {iroku ponudu uz potrebnopostizawe visokog i jedinstvenog nivoa za{tite potro{a~a,kako bismo BiH pripremili za ravnopravno nastupawe najedinstvenom trì{tu EU. To podrazumijeva stvarawejedinstvene i kvalitetne institucionalne strukture kaotemeqa sprovo|ewa efikasne za{tite potro{a~a, ~ime bi BiH

Godina XVUtorak, 22. novembra 2011. godine

Broj/Broj

93Godina XV

Utorak, 22. novembra/studenoga 2011. godine

ISSN 1512-7508 - srpski jezikISSN 1512-7486 - bosanski jezikISSN 1512-7494 - hrvatski jezik

Broj 93 - Strana 2 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 22. 11. 2011.

pokazala da zasluùje povjerewe potro{a~a na konkurentnomunutra{wem trì{tu uz jasna pravila i dosqedno sprovo|ewezakona, bez obzira gdje se potro{a~ ili privredni subjekatnalaze. Da bi sve to moglo da se ostvari potrebna su i zna~ajnamaterijalna sredstva koja bi u kona~nici dovela do zna~ajnekoristi ne samo privrednim subjektima, nego i potro{a~ima uwihovom svakida{wem ìvotu, s obzirom na ve}i izbor robe iusluga uz boqi kvalitet i niè cijene.

^lanom 76. u Glavi VI potpisanog teksta Sporazuma ostabilizaciji i pridruìvawu izme|u Evropskih zajednica iwihovih dràva ~lanica i Bosne i Hercegovine, dogovoreno jesqede}e:

"Strane }e sara|ivati u ciqu uskla|ivawa standarda zaza{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini s istim standardimau Zajednici. Efikasna za{tita potro{a~a je neophodna kako bise obezbijedilo propisno funkcionisawe trì{ne ekonomije.Ta za{tita zavisi}e od upravne infrastrukture radiosiguravawa nadzora nad trì{tem i sprovo|ewa zakona u tojoblasti.

U tom ciqu, te u smislu wihovih zajedni~kih interesa,strane }e podsticati i obezbje|ivati:

– politiku aktivne za{tite potro{a~a, u skladu s pravomZajednice, ukqu~uju}i i ve}u informisanost i razvojnezavisnih organizacija;

– uskla|ivawe zakonodavstva na podru~ju za{titepotro{a~a u Bosni i Hercegovini sa zakonodavstvomkoje je na snazi u Zajednici;

– efikasnu pravnu za{titu radi poboq{awa kvalitetapotro{a~ke robe i odràvawa odgovaraju}ihbezbjednosnih standarda;

– da nadle`ni organi prate pravila i da se obezbijedipristup pravdi u slu~aju spora."

Potpisivawem navedenog sporazuma BiH je preuzelaobavezu harmonizacije zakonodavstva sa komunitarnim pravomEU, mada je i do momenta potpisivawa SSP vr{eno preuzimawedirektiva EU iz oblasti za{tite potro{a~a u pravni sistemBiH.

DIO DRUGI - ZAKONODAVSTVOZa{tita potro{a~a dinami~no je podru~je te se samim time

i politika za{tite potro{a~a ne moè definisati na duì pe-riod. U skladu sa brzim promjenama na trì{tu, a koje seposqedi~no odnose i na potro{a~e, potrebno je stalno pratitiprioritetna podru~ja koja su va`na kod sprovo|ewa politikeza{tite potro{a~a.

Dono{ewem Zakona o za{titi potro{a~a u BiH("Slu`beni glasnik BiH", broj 25/06) obezbijedila seprimjerena za{tita potro{a~kih interesa prilikom kupovineroba i usluga za li~ne potrebe. Zakon o za{titi potro{a~a uBiH jedan je od propisa kojim je zapo~eo postupakimplementacije direktiva EU sa podru~ja za{tite potro{a~a upravni sistem BiH, kojim se preuzimaju evropski standardipona{awa na trì{tu, kako u pogledu same za{tite potro{a~a,tako i u pogledu obaveza trgovaca. S obzirom na {irinu podru~jau kojem interesi potro{a~a dolaze do izraàja ovaj Zakon trebaposmatrati kao op{ti propis na podru~ju za{tite potro{a~a,propis kojim je utvr|en okvir sistema za{tite potro{a~a.

Pored Zakona o za{titi potro{a~a u BiH postoji jo{ ~itavniz propisa koji su vezani za oblast za{tite potro{a~a a koji bise mogli grupisati prema sektorskom principu. Svakako jebitno spomenuti i Zakon o obligacionim odnosima SFRJ koji suoba entiteta preuzela kao svoje entitetske zakone, kojim se ne{titi potro{a~ kao posebna dru{tvena grupa ve} kao jedna odugovornih strana. Interesi potro{a~a {tite se jo{ i nizomdrugih propisa koji pravno ure|uju razli~ita prava potro{a~ana primjer: Zakon o tehni~kim zahtjevima za proizvode iocjewivawu uskla|enosti ("Slu`beni glasnik BiH", broj45/04), Zakon o hrani ("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04),Zakon o genetski modifikovanim organizmima ("Slu`beniglasnik BiH", broj 23/09), Zakon o op{toj bezbjednostiproizvoda ("Slu`beni glasnik BiH", broj 102/09), Zakon okonkurenciji ("Slu`beni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09),Zakon o komunikacijama ("Slu`beni glasnik BiH", br. 31/03,75/06 i 32/10), ~itav set zakona o elektri~noj energiji dràvnog ientitetskog nivoa, entitetski zakoni o trgovini, entitetski

zakoni o inspekcijama, zakoni i podzakonski akti o po{tanskomsaobra}aju, propisi razli~itih nivoa vlasti vezano zakomunalnu privredu, propisi iz oblasti zdravstvene za{tite,propisi iz oblasti finansijskih usluga, propisi iz oblastiza{tite ìvotne sredine itd.

DIO TRE]I - NAÊLA I CIQEVI DR@AVNOGPROGRAMA

POGLAVQE I - Na~ela politike za{tite potro{a~a:a) na~elo javnosti, obrazovawa, i obavje{tavawa - predstav-

qa pravo gra|anina na pravovremeno obavje{tavawe osvojim pravima, kao i o kvalitetu roba i usluga natrì{tu, o preduzetim mjerama za za{titu osnovnihustavnih vrijednosti, te s tim u vezi na slobodan pristuppodacima o stawu u podru~ju za{tite potro{a~a;

b) na~elo cjelovitosti - podrazumijeva harmonizacijudjelovawa svih vladinih i nevladinih subjekata za{titepotro{a~a u ciqu {to kvalitetnijeg sprovo|ewapolitika u oblasti za{tite potro{a~a;

c) na~elo preventivnosti - ima za svrhu svim legalnimsredstvima izbjegavati rizik opasnosti za ìvot izdravqe te {tetu na strani potro{a~a. Pod timlegalnim sredstvima podrazumijevamo redovne,organizovane i planirane kontrole roba i usluga.

POGLAVQE I - Ciqevi i mjere politike za{tite potro{a~aOsnovni ciq politike za{tite potro{a~a je stalno

poboq{awe kvaliteta ìvota svih gra|ana Bosne iHercegovine, te promocija va`nosti zdravqa i bezbjednostpotro{a~a.

Op{ti ciqevi i mjere za{tite potro{a~a su:

CIQEVI MJERE ZA OSTVAREWE CIQEVA

a) obezbijediti vladavinu pravademokratije i civilnog dru{tva; daqeuskla|ivawe zakonodavstva sazakonodavstvom EU

1. predlagawe zakonskih i drugih mjera uosigurawu visokog nivoa za{titezdravqa, bezbjednosti, dostojanstva iprava potro{a~a;2. udruìvawe u udruèwa za za{titupotro{a~a;3. pravo na predstavqawe u procesudono{ewa odluka

b) stvoriti uslove za efikasno rje{avaweuo~enih problema na podru~ju za{titepotro{a~a

1. uvo|ewe odgovaraju}ih mjera za za{titupotro{a~a (inspekcije, sudovi,

Ombudsman) kako bi se sporovipotro{a~a i trgovaca rije{ili prijeredovnog suda;2. pojednostavqewe postupka za{titepotro{a~a pred sudovima

c) osvje{}ivawe potro{a~a o wihovomstvarnom poloàju na trì{tu

1. podr{ka osnivawu i radu udruèwima isavjetovali{tima za za{titu potro{a~a;2. osmi{qavawe i sprovo|eweobrazovawa potro{a~a;3. primjena osnovnih znawa o za{titipotro{a~a u obrazovnim ustanovama

d) obezbijediti podr{ku potro{a~ima uostvarewu wihovih prava

1. osigurawe djelotvorne saradwevladinih organa i nadle`nih institucijaza sprovo|ewe politike za{titepotro{a~a;2. uspostavqawe savjetodavne mreè zarazvijawe wihove me|usobne saradwe

e) me|usobna povezanost svih nosilacaza{tite potro{a~a

ja~awe saradwe i razmjena informacija

f) ja~awe poloàja potro{a~a natrì{tu i podizawe svijesti potro{a~a uodnosu na wihova prava i ulogu utrì{noj privredi

obavje{tavawe potro{a~a, razli~itividovi savjetovawa i obrazovawapotro{a~a

g) za{tita zdravqa i bezbjednostpotro{a~a

1. uspostavqawe sistema obavje{tavawapotro{a~a o bezbjednosti proizvoda natrì{tu;2. izrada tehni~kih propisa za tehni~kezahtjeve za proizvode koji obezbje|ujuvisok nivo za{tite zdravqa ibezbjednosti potro{a~a;3. saradwa svih organa javne uprave uobezbje|ivawu za{tite zdravqa ibezbjednosti potro{a~a

h) davawe informacija i upoznavawejavnosti o pravima potro{a~a u BiH

planirawe promotivnih djelovawa nasvim nivoima i podsticawe medijskeaktivnosti

DIO ÊTVRTI - NOSIOCI ZA[TITE POTRO[AÂKako bi se obezbijedila {to kvalitetnija realizacija

politike za{tite potro{a~a, neophodno je ukqu~ewe nizasubjekata koji bi bili odgovorni za weno sprovo|ewe.

^lanom 98. ta~kama od a) do i) Zakona o za{titi potro{a~au BiH odre|eni su subjekti odgovorni za za{titu potro{a~a uBiH. Pored tih subjekata u ovom Programu su navedeni i drugisubjekti koji imaju bitnu ulogu u oblasti za{tite potro{a~a.

POGLAVQE I - Ministarstvo spoqne trgovine i ekonomskihodnosa BiH

ODJEQAK A. - Uloga institucije u sistemu za{titepotro{a~a i trenutno stawe

^lanom 9. Zakona o ministarstvima i drugim organimauprave BiH ("Slu`beni glasnik BiH", br. 5/03, 42/03, 26/04,42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09) i ~lanom 99. stav (1)ta~ke od a) do e) Zakona o za{titi potro{a~a u BiH, odre|enisu poslovi u oblasti za{tite potro{a~a koje u okviru svojedjelatnosti obavqa Ministarstvo spoqne trgovine iekonomskih odnosa. Ministarstvo obavqa poslove u vezi saizradom i sprovo|ewem zakona i drugih propisa vezanih zaza{titu potro{a~a; daje stru~na mi{qewa u vezi sa za{titompotro{a~a; sprovodi aktivnosti u vezi sa harmonizacijomzakonodavstva BiH sa zakonodavstvom EU iz podru~ja za{titepotro{a~a; sara|uje sa nadle`nim organima za za{titupotro{a~a sa podru~ja EU; predlaè i prati iz svojenadle`nosti sadràj projekata programa EU; obavqa stru~neposlove vezane uz rad Savjeta za za{titu potro{a~a BiH;analizira i prati stawe u oblasti za{tite potro{a~a; pruàstru~nu pomo} udruèwima za za{titu potro{a~a prisprovo|ewu projekata; sara|uje sa nosiocima za{titepotro{a~a iz vladinog i nevladinog sektora te ostalimzainteresovanim stranama; obavqa i druge poslove iz svojenadle`nosti.

ODJEQAK B. - Planirane aktivnosti u 2011. godini koje seodnose na oblast za{tite potro{a~a

R.b.

Ciqevi Zadaci Nosioci Rok zarealizaciju

zadataka

Prijedlozimjera za

poboq{awe

1. Pra}ewerealizacijeciqeva izadatakaDràvnoggodi{wegprograma zaza{titupotro{a~a za2011. godinu

Kroz kontinuiranuaktivnu saradwu sasvim u~esnicima uizradi Dràvnoggodi{wegprograma zaza{titupotro{a~a za 2011.godinuanaliziratiuspje{nostsprovo|ewazacrtanih ciqeva

Ministarstvospoqnetrgovine iekonomskihodnosa BiH

kontinuirano Poboq{awekvalitetasaradwe izme|usvihinstitucija -subjekatasistemaza{titepotro{a~a uBiH

2. KoordinacijaaktivnostiizradeDràvnoggodi{wegprograma zaza{titupotro{a~a za2012. godinu

U saradwi sa svimu~esnicima izradeDràvnoggodi{wegprograma zaza{titupotro{a~a za 2012.godinuprikupqawerelevantnihpodataka koji bitrebali bitisadràj navedenogprograma


kontinuirano Podizawesvijesti svihu~esnika uizradiDràvnoggodi{wegprograma zaza{titupotro{a~a nana~in dapristupeosmi{qavawurealnoostvarivihplanovaaktivnostisvojihinstitucija u2012. godini

3. OrganizacijasjednicaSavjeta zaza{titupotro{a~aBiH i aktivnou~e{}e uwegovom radu

Priprema svihmaterijala zaodràvawesjednica,predsjedavawesjednicama, dostavamaterijala nakonodrànih sjednicate pra}ewerealizacijedonesenihzakqu~aka


2011. Rje{avaweproblemabuxetskihsredstavaneophodnih zarad Savjeta zaza{titupotro{a~aBiH, teaktivanpristup svih~lanovaSavjetaprilikomrealizacijezakqu~akasjednica

4. Aktivnasaradwa irazmjenainfomacija ipodataka sasvim doma}imsubjektimaodgovornim zaza{titupotro{a~a tesa me|unarod-nim institu-cijama, s ciqemwihovogaktivnogukqu~ivawa uprocesuspostavqawa{to cjelovi-tijeg iefikasnijegsistemaza{titepotro{a~a uBiH

Uspostavqawe svihvidova saradwe sanadle`nimdoma}im ime|unarodniminstitucijama inevladinimsektorom vezanimza oblast za{titepotro{a~a


2011. InformisaweVZZP ome|unarodnimi doma}imtenderima idonacijama zaoblast za{titepotro{a~a kojiidu prekodràvnihorgana

5. Uskla|ivawesa komunitar-nim pravom EU

Izrada Nacrtazakona o izmjenamai dopunama Zakonao za{titipotro{a~a u BiH


2011. Ovaj Zakondoprinosipoboq{awufunkcioni-sawaunutra{wegtrì{ta iobezbje|ujevisok nivoza{titepotro{a~a

6. Uskla|ivawesa komunitar-nim pravom EU

Izrada Nacrtazakona onedopu{tenomogla{avawu


2011. Ovaj Zakondoprinosipoboq{awufunkcionisa-wa unutra{wegtrì{ta,obezbje|uje visoknivo za{titepotro{a~a ispre~avanaru{avawetrì{nekonkurencije

ODJEQAK C. - Okvirni obim finansijskih sredstava zaostvarivawe planiranih zadataka

Ministarstvo svoje aktivnosti vr{i na osnovu redovnihbuxetskih sredstava koja su planirana u buxetu institucija ime|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.

U sastavu Ministarstva su i dvije upravne organizacijeKancelarija za veterinarstvo i Uprava BiH za za{tituzdravqa biqa ~ija uloga i zna~aj su pobliè opisane u daqemnastavku ovog Programa.

POGLAVQE II - Kancelarija za veterinarstvo BiH


Kancelarija za veterinarstvo BiH (u daqwem tekstupoglavqa: Kancelarija) ima ulogu krovne i koordiniraju}eustanove veterinarske slu`be u BiH. Uloga Kancelarije uza{titi potro{a~a prevashodno je bazirana na za{titizdravqa potro{a~a. S tim u vezi, Kancelarija u skladu sasvojim mandatom, izme|u ostalog, vr{i pra}ewe

Utorak, 22. 11. 2011. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 93 - Strana 3


epidemiolo{ke situacije u dràvi i svijetu, ukqu~uju}i ipra}ewe pojave zoonoza, donosi programe/odluke u ciqusprovo|ewa mjera pra}ewa, suzbijawa, kontrole iiskorjewivawa zaraznih bolesti, donosi i finasirasprovo|ewe plana pra}ewa rezidua, donosi uslove koje morajuda ispuwavaju objekti koji se bave klawem ìvotiwa, obradom,preradom i uskladi{tewem proizvoda ìvotiwskogporijekla, donosi uslove koje moraju da ispuwavaju ovla{}enedijagnosti~ke veterinarske laboratorije, te vr{i kontroluuvoza i izvoza ìvih ìvotiwa i proizvoda ìvotiwskogporijekla. Jedan od relevantnih pokazateqa rada Kancelarijeje i stavqawe Bosne i Hercegovine na listu zemaqa iz kojih jedozvoqen izvoz ribe na trì{te EU (~etiri objekta), kao istavqawe plana pra}ewa rezidua na listu CD 2004/432/ECzemaqa sa odobrenim planom za sektor akvakulture, {topredstavqa jedan od osnovnih preduslova da bi se proizvodiìvotiwskog porijekla na{li na trì{tu EU.


R.b.

Ciqevi Zadaci Nosioci Rok zarealizacijuzadataka

Prijedlozimjera zapoboq{awe

1. Kontrola iprevencijazaraznihbolesti

- dono{ewegodi{we Naredbeo mjeramakontrole zaraznihi parazitarnihbolesti ìvotiwai wihovomsprovo|ewu ifinansirawu u2011.

Kancelarija zaveterinarstvoBiH, nadle`niorgani entiteta iBr~ko DistriktaBiH

31.1.2011. - kontrolasprovo|ewaNaredbe(nadle`niveterinarskiinspekcijskiorgani)

2. Dono{ewepropisa okontrolibolesti

- dono{ewe iobjavqivawepropisa okontrolipojedinih bolesti

Kancelarija zaveterinarstvoBiH

Kontinuirano

3. Spre~avaweuno{ewazaraznihbolesti uBiH

- dono{eweodre|enihzakonskih ipodzakonskihpropisa o zabraniuvoza po{iqkiìvotiwskogporijekla radispre~avawauno{ewa zaraznihbolesti u BiH uslu~aju pojaveistih


Kontinuirano

4. Kontrolauvoznihpo{iqki

- kontrola svihpo{iqki ìvihìvotiwa,proizvodaìvotiwskogporijekla,veterinarskihlijekova, sto~nehrane i otpadakaìvotiwskogporijekla nagrani~nimveterinarskimprelazima koje seuvoze u BiH -primjena odredbiRje{ewa onepostojawu VZsmetwi za uvozizdatom od straneKancelarije zaveterinarstvo -uzorkovaweuvoznih po{iqki

Kancelarija zaveterinarstvo(kontrolegrani~nihveterinarskihinspektora nagrani~nimveterinarskimprelazima),nadle`niveterinarskiinspekcijskiorgani entiteta iBr~ko DistriktaBiH (kontrola uunutra{wemprometu)

Kontinuirano - po potrebipoja~ativeterinarskoinspekcijskekontrole iu~estalijevr{itiuzorkovawa

5. Za{titazdravqapotro{a~a uunutra{wemprometu/proizvodwi

- dono{ewegodi{weg planapra}ewa rezidua za2011. - kontrolasirovina iproizvodaìvotiwskogporijekla uobjektima zaklawe ìvotiwa,proizvodwu,obradu, preradu iskladi{teweproizvodaìvotiwskogporijekla -kontrola robaìvotiwskogporijekla uunutra{wemprometu

Kancelarija zaveterinarstvo,nadle`ni organientiteta,nadle`niveterinarskiinspekcijskiorgani entiteta iBr~ko DistriktaBiH

Dono{ewegodi{wegplana pra}ewarezidua do31.3.2011.Ostaleaktivnostikontinuiranotokom 2011.

- kontrolasprovo|ewaplanapra}ewarezidua

6. Ja~awekapacitetalaboratorija

- organizacijazajedni~kihsastanaka u ciquunapre|ewa rada uskladu sastandardom -organizacijaseminara zalaboratorijskoosobqe -kandidovawenabavkelaboratorijskeopreme

Kancelarija zaveterinarstvo,nadle`ni organientiteta i Br~koDistrikta,Institut zaakreditacijuBiH i ovla{}eneveterinarskelaboratorije

Kontinuirano - izradaoperativnihprocedura usamimlaborato-rijama ipodno{ewezahtjeva zaakreditaciju

7. Suzbijawebruceloze u2011.

- vakcinacija iidentifikacijamalih preìvaraod 3 do 6 mjeseci

Kancelarija zaveterinarstvo,nadle`neveterinarskeslu`be iinstitucije naentitetskomnivou,operativneveterinarskeslu`be ireferentnelaboratorije

7 godina - poboq{atikontrolusprovo|ewavakcinacije-pove}ati brojedukativnihregionalnihsastanaka

8. Ispuwavaweuslova uobjektima zaklaweìvotiwa,proizvodwu,obradu,preradu iskladi{teweproizvodaìvotiwskogporijekla

- registracijaobjekata koji sebave klawemìvotiwa,proizvodwom,obradom, preradomi skladi{tewemproizvodaìvotiwskogporijekla kao ikontinuiranakontrola istih(registracija seodnosi na noveobjekte koji nisuregistrovani)

Nadle`ni organientiteta i Br~koDistrikta BiH,nadle`niveterinarskiinspekcijskiorgani entiteta iBr~ko DistriktaBiH

Kontinuirano - uvo|ewe iprimjena

HACCP -a,

ISOstandarda -dono{ewenovogpropisauskla|enog saDirektivom853/2004 idijelom852/2004

9. Dono{ewepropisa ozbriwavawuìvotiwskogotpada

- dono{ewe iobjavqivawepropisa ozbriwavawuìvotiwskogotpada


31.12.2011.

10. Dono{ewepropisa oveterinar-skimlijekovima

- dono{ewe iobjavqivaweZakona oveterinarskimlijekovima


01.7.2011.

Nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta BiH su:Ministarstvo poqoprivrede, {umarstva i vodoprivredeRepublike Srpske, Federalno ministrarstvo poqoprivrede,vodoprivrede i {umarstva i Odjeqewe za poqoprivredu Br~koDistrikta Bosne i Hercegovine.

Nadle`ni inspekcijski organi entiteta i Br~koDistrikta BiH su: Republi~ka uprava za inspekcijske posloveRepublike Srpske, Federalna uprava za inspekcijske poslove iInspektorat Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine.


Planirana finansijska sredstva za 2010. godinu bila susqede}a:

– za dijagnosti~ka sredstva 255.000,00 KM

– za dijagnosti~ka ispitivawa 250.000,00 KM

– za sprovo|ewe monitoringa bolesti kod salmonidnihi ciprinidnih vrsta riba kao i sprovo|ewemonitoringa bolesti avijarne influence kod peradi100.000,00 KM

– za sprovo|ewe plana rezidua 150.000,00 KM

– za sprovo|ewe projekta "Podr{ka borbi protivbruceloze, planirana su sredstva u visini 1.234.598,00KM.

Potrebna finansijska sredstva za 2011. godinu su znatnove}a. Kako bi se u potpunosti ispunio plan pra}ewa rezidua~ije sprovo|ewe ima prvenstveno za ciq za{titu zdravqapotro{a~a, neophodna su dodatna finansijska sredstva uiznosu od 350.000,00 KM.

POGLAVQE III - Uprava BiH za za{titu zdravqa biqa


Sa aspekta za{tite potro{a~a veoma je bitna pravilnaprimjena pesticida, kako bi se smawio negativan uticaj kojipesticidi mogu da imaju na zdravqe qudi, ìvotiwa i okoline.S time u vezi, Uprava BiH za za{titu zdravqa biqa (u daqwemtekstu: Uprava) je u saradwi sa Ameri~kom agencijom za me|u-narodni razvoj (USAID) i [vedskom agencijom za me|unarodnusaradwu (SIDA) putem projekta FARMA izradila i objavilapublikaciju "Pravilna primjena fitofarmaceutskihsredstava (pesticida)". Zapo~eta je procedura izradePravilnika o uslovima koje moraju da ispuwavaju pravna ifizi~ka lica za promet fitofarmaceutskih sredstava, kojim}e se izme|u ostalog propisati uslovi u pogledu prostorija,opreme, kadrova, obaveznog stru~nog usavr{avawa kadrova ivo|ewa obavezne evidencije o prometu fitofarmaceutskihsredstava. Ovaj Pravilnik ima za ciq uskla|ivawe saDirektivom 2009/128/EC kojom se u EU uspostavqa okvir zaaktivnosti Zajednice s ciqem odrìve upotrebe pesticida.

Radi osigurawa visokog nivoa za{tite potro{a~a tepra}ewa pravilne upotrebe pesticida, potrebno je donijetipropis kojim }e se propisati maksimalno dozvoqene koli~ineostataka pesticida, te uvesti obavezni godi{wi programpra}ewa (monitoringa) ostataka pesticida. U tu svrhu Upravaje u saradwi sa Agencijom za bezbjednost hrane BiH izradilaPrijedlog pravilnika o maksimalnim nivoima ostatakapesticida u i na hrani i hrani za ìvotiwe biqnog iìvotiwskog porijekla. Pravilnik je u potpunosti uskla|ensa EU Uredbom 396/2005/EC.

U podru~ju me|unarodne trgovine opasnih hemikalija ipesticida, Bosna i Hercegovina je 2006. godine ratifikovalaRoterdamsku konvenciju o proceduri prethodnog obavje{tewao saglasnosti za promet nekih opasnih hemikalija i pesticida ume|unarodnoj trgovini. Roterdamska konvencija ima za ciq dapromovi{e zajedni~ku odgovornost i saradwu me|u ugovornimstranama u me|unarodnoj trgovini odre|enim opasnimhemikalijama i pesticidima radi za{tite qudskog zdravqa iokoline od potencijalnih o{te}ewa te da doprinese wihovojekolo{ki zdravoj upotrebi olak{avawem razmjene podataka owihovim svojstvima, utvr|ivawem nacionalnog procesaodlu~ivawa o wihovom uvozu i izvozu preno{ewem tih odlukaugovornim stranama.

Uprava je u okviru svoje nadle`nosti donijela "Sortnulistu Bosne i Hercegovine" koja je stupila na snagu u junu 2010.godine. Svi vaè}i propisi u svojoj osnovi propisuju da se natrì{te u BiH ne smiju staviti u promet vrstepoqoprivrednog biqa koje nisu upisane u Sortnu listu, {to jeod velikog zna~aja za za{titu potro{a~a.

Najvaìji pravni propisi koji se odnose na oblast za{titepotro{a~a koji su doneseni u toku 2010. godine su: Zakon oza{titi novih sorti biqa u Bosni i Hercegovini ("Slu`beniglasnik BiH", broj 14/10), Sortna lista Bosne i Hercegovine

("Slu`beni glasnik BiH", broj 59/10), Pravilnik o listama{tetnih organizama, lista biqa i biqnih proizvoda iregulisanih objekata ("Slu`beni glasnik BiH", broj 69/09),Pravilnik o uslovima za imenovawe fitosanitarnoginspektora ("Slu`beni glasnik BiH", broj 33/10), Pravilniko uslovima u smislu stru~ne, prostorne i tehni~keosposobqenosti fitosanitarnih laboratorija za izvo|ewelaboratorijskih testirawa radi dijagnostikovawa {tetnihorganizama ("Slu`beni glasnik BiH", broj 33/10), Odluka oizmjeni Odluke o zabrani registracije, uvoza i prometaaktivnih materija i fitofarmaceutskih sredstava u dijeluodluke koji se odnosi na aktivne materije metaksil i malation("Slu`beni glasnik BiH", broj 79/10), Odluka o zabraniregistracije, uvoza i prometa fitofarmaceutskih sredstavakoji sadrè aktivnu materiju bifentrin ("Slu`beni glasnikBiH", broj 72/10), Odluka o zabrani registracije, uvoza iprometa fitofarmaceutskih sredstava koji sadrè aktivnumateriju butoksikarboksin ("Slu`beni glasnik BiH", broj72/10) i Spisak dozvoqenih aktivnih materija ("Slu`beniglasnik BiH", broj 61/10).


R.b. Ciqevi Zadaci Nosioci Rok zarealizaciju

zadataka

Prijedlozimjera za

poboq{awe

1. Ja~ati kapacitetefitosanitarnihlaboratorija -pregled biqa,biqnih proizvoda iregulisanihobjekata kaoprevencija zazdravstvenoispravno sjeme isadni materijal

- implemen-tacijapodzakonskihakata - nabavkaopreme zalaboratorije

Uprava BiH zaza{tituzdravqa biqai nadle`niorganientiteta iBr~koDistriktaBiH

Kontinuirano

2 Ja~awe kapacitetafitosanitarnihlaboratorija,pregled hranebiqnog porijekla iostatka pesticida

- implemen-tacijapodzakonskihakata - posebnoodluka ozabraniregistracijeuvoza iprometaaktivnihmaterija kojesu zabrawene uEU


Kontinuirano

3. Za{tita zdravqabiqa i osiguraweuslova za nesmetanutrgovinukrompirom

- implemen-tacijaProgramaposebnognadzora(sistemskekontrole)karantinski{tetnihorganizama nakrompiru nateritorijiBiH


Kontinuirano


Navedeni zadaci Uprave }e se realizovati iz redovnihbuxetskih sredstava. Sredstva za pojedine aktivnosti nisuposebno planirana.

POGLAVQE IV - Savjet za za{titu potro{a~a BiH

Savjet za za{titu potro{a~a BiH (u daqwem tekstupoglavqa: Savjet), kao bitan subjekat odgovoran za za{titupotro{a~a u Bosni i Hercegovini, imenuje Savjet ministaraBiH i u wegov sastav ulaze predstavnici dràvnihinstitucija, nadle`nih organa entiteta te predstavniciudruèwa za za{titu potro{a~a na dràvnom i entitetskomnivou. Sastav ovog Savjeta odre|en je ~lanom 106. stav (1)Zakona o za{titi potro{a~a u BiH. Savjet se sastaje najmawe~etiri puta godi{we. Poslovi koje u okviru svoje nadle`nostiobavqa Savjet propisani su ~lanom 107. navedenog zakona.Savjet je imenovan na osnovu Odluke o imenovawu ~lanova



Savjeta za za{titu potro{a~a Bosne i Hercegovine("Slu`beni glasnik BiH", br. 89/06, 10/08, 24/09 i 63/10).

POGLAVQE V - Ombudsman za za{titu potro{a~a u BiH


Zakonskim uspostavqawem Ombudsmana za za{titupotro{a~a u BiH (u daqwem tekstu poglavqa: Ombudsman), kaonezavisne institucije, s ciqem promocije dobrog i efikasnogsprovo|ewa politike za{tite potro{a~a i usvajawem op{tihakata institucije od strane Savjeta ministara BiH tokom 2008.godine, stvoreni su uslovi za rad ove institucije. Trenutnakadrovska i tehni~ka opremqenost institucije u dobroj mjeriomogu}ava funkcionisawe osnovnih poslova predvi|enihZakonom o za{titi potro{a~a u BiH. Me|utim, potrebno jepro{iriti postoje}u sistematizaciju sa jo{ nekoliko radnihmjesta kako bi se odgovorilo na sve ve}i broj prigovora iostalih zahtjeva potro{a~a, te omogu}ila boqa saradwa saudruèwima potro{a~a i drugim institucijama koje se bavepitawima za{tite potro{a~a.

Institucija Ombudsmana, u okviru obaveza i ovla{}ewakoje su joj dodijeqene Zakonom o za{titi potro{a~a u BiH, jeopredjeqena ka stvarawu okruèwa u kojem se paralelno sprocesom liberalizacije i otvarawa trì{ta, odvija i procesuspostavqawa djelotvornih mjera za{tite potro{a~a.Potrebno je naglasiti da }e institucija djelovati uop{teno,tj. u smislu op{teg interesa potro{a~a. To zna~i daOmbudsman ne}e preduzimati mjere za razrje{avawepojedina~nih sporova, budu}i da je to zadatak drugih zakonomodre|enih i formiranih agencija, uprava, institucija iinspektorata. Tako|e, postoje lokalni centri za savjetovawepotro{a~a (udruèwa potro{a~a) na podru~ju cijele BiH,~iji zadatak je pruàwe pojedina~nih savjeta potro{a~ima, awihove aktivnosti podràva institucija Ombudsmana.

Institucija Ombudsmana radi na {irokom spektru pitawakoja se ti~u potro{a~a. Poqa rada uglavnom se odonose na:rje{avawe àlbi potro{a~a, pruàwe informacijapotro{a~ima organizovanim u udruèwima i Savezu udruèwapotro{a~a BiH, te wihova edukacija, saradwu sa medijima osvim pitawima potro{a~a, bezbjednost proizvoda, kvalitetuproizvoda i uticaj na okolinu i za{titu ekonomskog interesapotro{a~a, sudjelovawe u svojstvu umje{a~a u raspravama kojese vode kod sektorskih regulatornih tijela. Ombudsmanzastupa interes potro{a~a u svim sektorima poslovawa,donosi smjernice i preporuke, izdaje instrukcije i pokre}esudske postupke u ime za{tite kolektivnih interesapotro{a~a. Wegova misija jeste da za{titi i oja~a poloàjpotro{a~a u dru{tvu, te da obezbijedi aktivnu ulogupotro{a~a kao kqu~nog faktora trì{ne ekonomije.


R.b.



1. Pruàweinformacija opravima iobavezamapotro{a~a ipruàwepodr{keudruèwimapotro{a~a uwihovimaktivnostima

- po pojedina~nimzahtjevima, putemsredstavainformisawa ili~nim izdawimaletaka i bro{ura -sudjelovawe urealizacijipojedinihprojekata saudruèwimapotro{a~a

Ombudsman,pomo}nici

ombudsmana

Kontinui-rano

- uzajamneposjete,razmjenainformacija omjerama,pritu`bama,sektorimaedukacija,informisawe,prospekti,okruglistolovi,seminari

2. Pra}ewe ilipredlagaweaktivnosti uvezi saodnosomkompanija-potro{a~,kako jeregulisanoZakonom oza{titipotro{a~a uBiH

- promicawesprovo|ewa zakonau oblasti za{titepotro{a~a premaposlovnojzajednici

Ombudsman,pomo}nici

ombudsmana

Kontinui-rano

- odgovori naupitnikeposlovnezajednice,komora,privrednihudruèwa,deklarisawe,povjerewe,preporuke

3. Istraìvaweaktivnosti natrì{tuusmjerenihpremapotro{a~u poslu`benojdu`nosti ilitragom àlbiikoordinisawesvojihaktivnosti saentitetskimtr`niminspekcijama

- nastavak saradwesa entitetskiminspektoratima sciqem sprovo|ewaZakona o za{titipotro{a~a u BiH,naro~ito uposebnimsektorimaposlovawa ili kodspecifi~nihekonomskihoperatera

Ombudsman,pomo}nici

ombudsmana

Kontinui-rano

- pregovarawesa predstavni-cima izposebnihsektoraposlovawa ilisa predstavni-cima posebnihoperatera,izdavawesmjernica ipreporuka

4. Dono{eweodluka ipreduzimawedrugih mjera uslu~ajevimapritu`bipotro{a~a ilikr{ewadobrihposlovnihobi~aja

- aktivnodjelovati premaposlovnojzajednici s ciqempo{tivawazakona, ugovora idobrih poslovnihobi~aja

Ombudsman,pomo}nici

ombudsmana

Kontinui-rano

- postupatipremapravilima radau ciquprikupqawainformacija,izja{wewa idokaza;dono{eweodluka ipreporuka, teposebnihizvje{taja

5. Predlagawe iinicirawerje{avawapotro{a~kihsporovaprimjenommehanizama zaalternativnorje{avawesporova (ARS)

- inicirawedono{ewaprocedura ARS uskladu sadonesenimkriterijumima

Ombudsmana uciqu rje{avawavelikog brojakomunalnihpredmeta nasudovima

Ombudsman,pomo}nici

ombudsmana

30.6.2011. - kontinuiranovr{itipromocijuprimjene ARS, anaro~ito krozrad ~lanainstitucije

Ombudsmana uRadnoj grupi zarje{avawezaostalihkomunalnihpredmeta

6. Kontaktirawesa

Ombudsmanomza qudskaprava BiH ozajedni~kimproblemima,posebno ouslugama odop{teginteresa ilijavnimuslugama

- kvalitetnijepruàweekonomskih uslugaod op{teginteresa ipo{tivawe pravapotro{a~a da budesaslu{an izastupan

Ombudsman,pomo}nici

ombudsmana

Kontinui-rano

- zajedni~kiraspravitipravo pristupaosnovnimrobama iuslugama ipravo nasocijalnupomo}, te pravona sudskuza{titu

7. PrijedloziSavjetu zaza{titupotro{a~aBiH i SavjetuministaraBiH u vezipotrebnihpoboq{awaZakona oza{titipotro{a~a uBiH, teprijedlozi zaefikasnijupolitiku uoblastiza{titepotro{a~a

- otvoritiraspravu saudruèwimapotro{a~a oizmjenama idopunama zakona iuskla|ivawezakona sa novimEU direktivama uoblasti za{titepotro{a~a

Ombudsman,pomo}nici

ombudsmana

Kontinui-rano

- {ireraspravitipojedina~neprijedloge zbogmogu}nostismawewa izboraograni~ewempristupatrì{tu nastrani ponude

R.b.



8. Istraìvaweuticaja drugihinicijativaorgana vlastina za{titupotro{a~a

- sudjelovawe ujavnoj raspravi zapropise iz oblastipotro{a~ke legis-lative iaktivnostimaispitivawakvalitetaprehrambenih idrugih proizvoda iuticaja na zdravqei za{titu okoline

Ombudsman,pomo}nici

ombudsmana

Kontinui-rano

- dono{ewepodzakonskihakataregulatora izoblastienergije, vode,telekomuni-kacija, javnogtransporta ibankarskihusluga

9. Sprovo|eweedukacijeu~enika istudenata izoblasti pravapotro{a~a

- nastavak saradwesa Sveu~ili{temMostar iuspostavqawesaradwe sasredwim {kolama

Ombudsman,pomo}nici

ombudsmana

Po ukazanojpotrebi idogovoru saobrazovniminstituci-jama

- promocijadobre iefikasneza{titepotro{a~a krozobrazovnisistem po~ev{iod {kolskihklupa

10.

Izdavaweinstrukcija zaprestanaksprovo|ewaaktivnostikoje su usuprotnosti sapotro{a~komlegislativom

- uspostavitidosqednu primjenuZakona o za{titipotro{a~a u BiHi Zakona oobligacionimodnosima u smisluravnopravnogstatusa potro{a~akao ugovornestrane

Ombudsman,pomo}nici

ombudsmana

Po ukazanojpotrebi

11.

Prestanaksprovo|ewaaktivnostikoje su usuprotnosti saZakonom oza{titipotro{a~a uBiH iZakonom oobligacionimodnosima

- pokretawepostupka prednadle`nim sudom

Ombudsman,pomo}nici

ombudsmana

Po ukazanojpotrebi

- podno{ewetu`be kodnadle`nog sudau slu~ajuneprihva}awainstrukcije iliodbijawarje{avawaspornog pitawadogovorom

12.

Za{titaìvota izdravqa ipo{tivaweprava na ìvoti rad u zdravoji odrìvojokolini, teza{titaekonomskihinteresapotro{a~a

- pokretawepostupka prednadle`nim sudom uslu~ajevima zanaknadu {tetenanesenekolektivnominteresupotro{a~a

Ombudsman,pomo}nici

ombudsmana

Po ukazanojpotrebi, poslu`benojdu`nosti

- podno{ewetu`be kodnadle`nog sudaradi naknade{tete i za{titekolektivnihinteresapotro{a~a

13.

Ja~awesaradwe saudruèwimapotro{a~a idrugimsrodnimudruèwima

- pruàwe stru~nei finansijskepodr{keudruèwima

Ombudsman,pomo}nici

ombudsmana

U zavisnostiod buxetskihmogu}nosti

- svi oblicikomunikacije izajedni~koostvareweprojekata

14.

Pravo nainformisawe,pravo da budesaslu{an izastupan uostvarivawusvojihpotro{a~kihprava

- efikasnokonsultovawe ipredstavqawepotro{a~a udono{ewu odlukau sektorukomunalnihusluga, tesektorima sauspostavqenimregulatornimtijelima

Ombudsman,pomo}nici

ombudsmana


- dono{eweodluke okr{ewu pravapotro{a~a,dono{eweinstrukcija ipodno{ewetu`be kodnadle`nog suda

15.

TAIEX - in-strument zatehni~kupomo} irazmjenuinformacijaEvropskekomisije -nastavakaplicirawa zadaqe projekte

- razmjenaiskustava izoblasti za{titepotro{a~a naregionalnomnivou (ukqu~itiiskustva zemaqakandidata)

Ombudsman,pomo}nici

ombudsmana

Po preporuciDelegacijeEvropskekomisije uBiH

- podno{eweaplikacija


Ombudsman svoje aktivnosti vr{i na osnovu redovnihbuxetskih sredstava koja su planirana u buxetu institucija ime|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.

POGLAVQE VI - Konkurencijski savjet


Konkurencijski savjet sudjeluje u pravnoj za{titipotro{a~a i ima zna~ajnu ali indirektnu ulogu, kojaproizilazi iz poslova i zadataka koje obavqa Konkurencijskisavjet.

^lanom 20. stav 1. i ~lanom 21. Zakona o konkurenciji,odre|ena je osnovna funkcija i status Konkurencijskogsavjeta, a ~lanom 25. propisane su nadle`nostiKonkurencijskog savjeta kao organa za sprovo|ewe za{titetrì{ne konkurencije, a time i indirektno djelovawe nadobrobit potro{a~a.

Konkurencijski savjet svojim aktima ne dopu{tazabrawena konkurencijska djelovawa privrednih subjekata, tena taj na~in obezbje|uje da cijene roba i usluga ne budu produktmonopolisti~kog, vladaju}eg ili nekog drugog oblikazabrawenih konkurencijskih djelovawa. Time bi se trebaliobezbijediti uslovi da cijene roba i usluga budu proizvodzakonitosti trì{ta BiH. Iz toga proizilazi da bipotro{a~i, kao gra|ani, trebali biti pravno za{ti}eni odnelojalnih cijena koje bi se mogle formirati izvan trì{taBiH. Zadovoqni i za{ti}eni potro{a~i uslovqavajufunkcionalno trì{te, dok sam Zakon o konkurenciji ure|ujepravila, mjere i postupke trì{ne konkurencije, tenadle`nosti i na~in rada Konkurencijskog savjeta na za{titii promociji trì{ne konkurencije u Bosni i Hercegovini.Eksplicitna svrha Zakona o konkurenciji je za{tita trì{nekonkurencije {to nadaqe implicira na za{titu konkurenataili potro{a~a, pod uslovom da proces trì{ne konkurencijefunkcionira efikasno. Konkurencijski savjet nema nitimoè da ima ex lege niti ex lex direktnih aktivnosti upolitici i konkretnoj pravnoj za{titi potro{a~a.

ODJEQAK B. - Planirane aktivnosti u 2011. godini koji seodnose na oblast za{tite potro{a~a

R.b.


zadataka

Prijedlozimjera za

poboq{awe

1. Primjena Zakonao konkurenciji,kao ipodzakonskihakata donesenih u2010, ~ijomprimjenom }e sepoboq{ati statussvih sudionika natrì{tu, anajvi{epotro{a~a krozniè cijene ive}i kvalitetproizvoda iusluga usektorimaprisutnim natrì{tu BiH

- postupci predKonkurencijskim savjetom

Konkurencijskisavjet

Kontinuirano

- podizawenivoa svijesti,znawa iinformisawakako potro{a~atako isudionika natrì{tu.

U svom daqem radu Konkurencijski savjet obezbijedi}emoderan pristup sprovo|ewu sistema mjera trì{nekonkurencije koja je usredoto~ena na preventivno djelovawe i



prekide praksi koje naru{avaju trì{nu konkurenciju, i na tajna~in nanose {tetu potro{a~ima.


S obzirom da prema Zakonu o konkurenciji Konkurencijskisavjet nema konkretna ovla{}ewa iz podru~ja za{titepotro{a~a nego samo posredna, nema posebnih zahtjeva zafinansijskim sredstvima.

POGLAVQE VII - Agencija za bezbjednost hrane BiH


Agencija za bezbjednost hrane BiH (u daqem tekstupoglavqa: Agencija) osnovana je Zakonom o hrani i jedan odwenih osnovnih ciqeva jeste obezbje|ivawe visokog nivoaza{tite zdravqa potro{a~a. Kako bi ostvarila navedeni ciq,Agencija sprovodi sqede}e aktivnosti:

– inicira i izra|uje propise iz oblasti bezbjednostihrane, propise o novoj hrani, o ozna~avawu ireklamirawu hrane, o oznaci tradicionalnog ugledahrane, o oznaci izvornosti i oznaci geografskogporijekla hrane, kao i propise o genetskimodifikovanim organizmima;

– sara|uje sa laboratorijama s ciqem prikupqawarezultata izvr{enih laboratorijskih analizauzoraka hrane, kako bi se javnosti, tj. potro{a~imamogla pruìti pravovremena informacija ozdravstvenoj ispravnosti hrane koju konzumiraju;Savjet ministara BiH je Odlukom o davawu ovla{}ewaispitnim laboratorijama za ispitivawe, kontrolu ipra}ewe prisustva GMO-a u hrani i hrani za ìvotiweu BiH ("Slu`beni glasnik BiH", broj 15/10) ovlastio~etiri laboratorije, a to su: Institut za geneti~koinèwerstvo i biotehnologiju Sarajevo, Federalniagromediteranski zavod Mostar, Poqoprivredniinstitut Republike Srpske Bawa Luka i Federalnizavod za poqoprivredu Sarajevo, ~ime je uspostavqenajo{ boqa i efikasnija kontrola hrane u BiH;

– sara|uje sa nadle`nim inspektoratima entiteta iBr~ko Distrikta BiH, naro~ito u vezi obavje{tewapristiglih putem EU RASFF sistema brzoguzbuwivawa za hranu i hranu za ìvotiwe s ciqempravovremenog povla~ewa sa trì{ta BiH hrane kojane zadovoqava propisane uslove;

– - djeluje informativno, a to zna~i da predstavniciAgencije stalnim medijskim nastupima obavje{tavajujavnost o trenutnom stawu u oblasti bezbjednostihrane, kao i o potencijalnim opasnostima, u ciquprevencije istih; tako|e se izra|uju informativnebro{ure, leci te prezentacija na slu`benoj webstranici Agencije www.fsa.gov.ba koji su namijewenipotro{a~ima;

– pruà nau~no utemeqene informacije vezane zabezbjednost hrane svim zainteresovanim stranama naobjektivan i transparentan na~in i to krozu~estvovawe predstavnika Agencije na okruglimstolovima u organizaciji razli~itih udruèwa zaza{titu potro{a~a, sa prezentacijama na temu uloge izna~aja Agencije u za{titi zdravqa i interesapotro{a~a;

– priprema monitoring plan uzorkovawa i analize nazdravstvenu ispravnost namirnica koji ima za ciqutvr|ivawe trenutnog stawa bezbjednosti hrane natrì{tu BiH.

Agencija je uspostavila efikasnu saradwu sa sviminstitucijama u sistemu bezbjednosti hrane {to je rezultovalonizom zajedni~kih aktivnosti u ciqu obezbje|ivawa visokognivoa za{tite zdravqa i interesa potro{a~a. Uspostavqen jesistem brzog obavje{tavawa za hranu i hranu za ìvotiwe BiH,u skladu sa principima i procedurama EU RASFF, a u sklopuinicijative DG SANCO, u ~ijoj organizaciji je izvr{eno istru~no osposobqavawe zaduènog osobqa. Od 28.04.2009.godine Agencija je ~lanica Me|unarodne mreè autoriteta za

bezbjednost hrane - INFOSAN, ~ime je zna~ajno unaprijedilarazmjenu i dostupnost informacija, internacionalnu saradwu,kao i pristup i brzu razmjenu informacija o bezbjednostihrane, pojavi bolesti koje se prenose putem hrane ikontaminaciji hrane na nacionalnom i internacionalnomnivou. Prema smjernicama WHO i FAO, Agencija je imenovalakontakt ta~ku za INFOSAN mreù koja direktno komunicirasa sekretarijatom INFOSAN mreè WHO/FAO, te primainformativna i hitna obavje{tewa, kao i publikacije odstrane WHO. Agencija je imenovala koordinatora zaaktivnosti TAIEX-a (Kancelarija za tehni~ku pomo} irazmjenu informacija), uz ~iju pomo}, kroz razmjenu iskustavai preporuka, nastoji {to uspje{nije da implementira propiseiz oblasti bezbjednosti hrane. Agencija je tako|e ukqu~ena uaktivnosti implementacije IPA projekta koji za ciq ima daobezbijedi sprovo|ewe legislative o bezbjednosti hrane u BiHkroz ja~awe qudskih resursa. Na osnovu Projekta Svjetskebanke - ARDP Agencija je radila na stvarawu uslova zapotpisivawe sporazuma u svrhu odre|ivawa referentnogcentra za GMO Lazio Toscana, koji bi sluìo kao referentnalaboratorija do osposobqavawa jedne od laboratorija u BiH.Tako|e je potrebno naglasiti da je izra|en i op{ti planupravqawa krizom u podru~ju zdravstvene ispravnosti hrane.

Pored Zakona o hrani, usvojen je i Zakon o genetskimodifikovanim organizmima. U proteklom periodu, poredpostoje}ih, usvojeno je i niz novih podzakonskih propisa kojise odnose na oblast za{tite potro{a~a, a to su: Pravilnik ometodama uzorkovawa i analize za slu`benu kontrolukoli~ine dioksina i polihlorisanih bifenila sli~nihdioksinima u hrani ("Slu`beni glasnik BiH", broj 43/09),Pravilnik o standardima za stavqawe jaja na trì{te("Slu`beni glasnik BiH", broj 25/10), Pravilnik o {e}erima("Slu`beni glasnik BiH", broj 25/10), Pravilnik o prirodnimmineralnim i prirodnim izvorskim vodama ("Slu`beniglasnik BiH", broj 26/10), Pravilnik o oznakamatradicionalnog ugleda hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj27/10), Pravilnik o oznakama originalnosti i oznakamageografskog porijekla hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj27/10), Pravilnik o stonim vodama ("Slu`beni glasnik BiH",broj 40/10), Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za pi}e("Slu`beni glasnik BiH", broj 40/10), Ispravke Pravilnika ostonim vodama i Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vodeza pi}e ("Slu`beni glasnik BiH", broj 43/10), Pravilnik omaterijalima i predmetima namijewenim za kontakt s hranom("Slu`beni glasnik BiH", broj 42/10), Pravilnik oplasti~nim materijalima i predmetima namijewenim zakontakt s hranom ("Slu`beni glasnik BiH", broj 42/10),Pravilnik o kerami~kim predmetima namijewenim za kontakts hranom ("Slu`beni glasnik BiH", broj 42/10), Pravilnik omaterijalima i predmetima izra|enim od filma odregenerisane celuloze namijewenim za kontakt s hranom("Slu`beni glasnik BiH", broj 42/10), Pravilnik oograni~avawu epoksi derivata u materijalima i predmetimanamijewenim za kontakt s hranom ("Slu`beni glasnik BiH",broj 42/10), Pravilnik o osloba|awu N-nitrozamina, materijaiz elastomera ili gumenih duda za fla{ice i duda ("Slu`beniglasnik BiH", broj 42/10), Pravilnik o materijalima ipredmetima koji sadrè vinil hlorid monomer i namijeweni suza kontakt s hranom ("Slu`beni glasnik BiH", broj 42/10),Ispravka Pravilnika o medu i drugim p~eliwim proizvodima("Slu`beni glasnik BiH", broj 65/10), Pravilnik oproizvodima od ìtarica ("Slu`beni glasnik BiH", broj76/10), Pravilnik o koli~ini bra{na utro{enog zaproizvodwu pekarskih proizvoda ("Slu`beni glasnik BiH",broj 76/10), Pravilnik o metodama analiza {e}era ("Slu`beniglasnik BiH", broj 77/10), Pravilnik o pekarskim proizvodima("Slu`beni glasnik BiH", broj 77/10), Pravilnik otjesteninama, tijestu i proizvodima od tijesta ("Slu`beniglasnik BiH", broj 77/10), Pravilnik o pivu ("Slu`beniglasnik BiH", broj 77/10), Ispravka Pravilnika o pivu -dodavawe aneksa ("Slu`beni glasnik BiH", broj 97/10).

Trenutno se u fazi pripreme nalazi ve}i broj propisa izoblasti hrane, od ~ega je sedam novih pravilnika usvojeno od

strane Upravnog odbora Agencije, te }e biti upu}eni u daquproceduru radi usvajawa od strane Savjeta ministara BiH.


R.b.


zadataka

Prijedlozimjera za

poboq{awe

1. Za{titazdravqa kaoglavnoginteresapotro{a~a

- inicirawe,priprema iorganizovaweizrade sprovedbenihakata iz Zakona ohrani kojima sereguli{u pitawazdravstveneispravnosti ikvaliteta hrane, kaoi obaveze subjekata uposlovawu sa hranom

Agencija zabezbjednosthrane BiH usaradwi sanadle`nimorganimaentiteta iBr~koDistriktaBiH

Kontinu-irano

- ja~aweme|usobnograzumijevawa idaqeunapre|ivawesaradwe svihnosilacaza{titepotro{a~a

2. Prevencijarizika pozdravqepotro{a~akoji poti~u odhrane

- organizovaweskupova edukativnogkaraktera, kako zasudionike u procesuza{tite potro{a~atako i za samepotro{a~e odnosnowihove legitimnepredstavnike

Agencija zabezbjednosthrane BiH usaradwi saakademskomzajednicom inadle`nimorganimaentiteta iBr~koDistriktaBiH

Kontin-uirano

- zajedni~kodjelovawezainteresovanih strana uostvarivawunavedenogciqa

3. Pruàweinformacija ostawubezbjednosti ikvalitetahranezasnovanih nanau~nojprocjenirizika

- analiza rizika naosnovu procjenerizika premarezultatimadobijenim odlaboratorijanadle`nih zaispitivawe uzorakahrane u BiH

Agencija zabezbjednosthrane BiH usaradwi sanadle`nimorganimaentiteta iBr~koDistriktaBiH iekspertnimtimovima

Kontinu-irano

4. Ja~aweAgencije kaokompetentnogorgana zabezbjednosthrane nanacionalnomnivou putemja~awakapaciteta iopremqenostiiste zaizvr{avawepovjerenih jojzadataka

- organizovaweskupova i radionicasa aktivnimu~estvovawempredstavnikaAgencije,nadle`nih organaentiteta i Br~koDistrikta BiH,predstavnikaudruèwapotro{a~a, tepredstavnikasubjekata uposlovawu sahranom/hranom zaìvotiwe nateritoriji BiH

Agencija zabezbjednosthrane BiH usaradwi sazainteresovanim stranama

Kontinu-irano

- ja~awesaradweizme|usudionikaprocesa

5. Ja~awesaradweorgananadle`nih poZakonu o hraniza wegovosprovo|ewe,kao direktandoprinosza{titivitalnoginteresapotro{a~a -zdravqa

- odazivawe nainicijative ipruàwe vlastitogdoprinosa od stranesvih odgovornih zaza{titu potro{a~a

Agencija zabezbjednosthrane BiH usaradwi sanadle`nimorganima

Kontinu-irano

- osiguravawedodatnihfinansijskihsredstava zapovezivawe ifunkcionalnoja~awe mreèinstitucijakoje morajubrzo iefikasnozdruènodjelovati uprocesuza{titezdravqa iinteresapotro{a~a

6. Informisawei edukacijapotro{a~a osvimopasnostima ibolestimavezanim zahranu, te ulozizna~aju iaktivnostimakoje Agencijaprovodi uciqu za{titezdravqapotro{a~a

- priprema, izrada i{tampaweedukativnihmaterijala - letaka,bro{ura, vodi~a; -medijskeprezentacije uloge,zna~aja i preduzetihaktivnosti Agencijeu ciqu za{titezdravqa i interesapotro{a~a

Agencija zabezbjednosthrane BiH usaradwi sasvimzainteresovanim stranama

Kontinu-irano

7. Ja~awesaradwe same|unarodniminstitucijamai agencijamanadle`nim zabezbjednosthrane

- u~e{}e ume|unarodnimprojektima(Svjetska banka,

FAO,WHO, itd.)

Agencija zabezbjednosthrane BiH usaradwi sazaintereso-vanimstranama

Kontinu-irano


Agencija za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine za 2011.godinu planira angaòvati ukupno 44 zaposlenika, koji }esvojim aktivnostima, direktno i indirektno, doprinositirealizaciji planiranih zadataka. S tim u vezi, realizacijaplaniranih zadataka zahtijeva znatna finansijska sredstva.Me|utim, te{ko je odrediti ta~an obim potrebnihfinansijskih sredstava za ostvarivawe planiranih zadataka,naro~ito zbog specifi~nosti poslovawa Agencije, kao iplaniranih zadataka, na ~ijoj }e realizaciji djelovatiAgencija u saradwi sa drugim stranama, ali je mogu}e odreditiokvirni raspon potrebnih finansijskih sredstava. Taj rasponbi za 2011. godinu iznosio od 2.200.000,00 do 2.650.000,00 KM ibio bi dovoqan za finansirawe aktivnosti svih zaposlenih,budu}i da se wima direktno ili indirektno doprinosirealizaciji planiranih zadataka.

POGLAVQE VIII - Agencija za nadzor nad trì{tem BiH


Uloga Agencije za nadzor nad trì{tem BiH (u daqemtekstu poglavqa: Agencija), zajedno sa inspekcijskim organimauprave entiteta i Br~ko Distrikta BiH, je da obezbijedi da sena trì{tu BiH ne nalaze opasni i nesigurni proizvodi, a uciqu podizawa nivoa bezbjednosti qudi i za{tite potro{a~a.

U skladu sa ~lanom 14. Zakona o nadzoru nad trì{tem uBiH ("Slu`beni glasnik BiH", br. 45/04, 44/07 i 102/09)Agencija je nadle`na da obezbijedi unificirane procedure zapostupawe po prigovorima potro{a~a koje se ti~ubezbjednosti proizvoda ili rada nadle`nih organa, wihovocentralno evidentirawe, pra}ewe rje{avawa i informisawejavnosti o dostupnosti takvih mehanizama, a u ciqu jednakeza{tite potro{a~a na cijelom trì{tu BiH. Agencija je u tusvrhu izradila on-line obrazac putem kojeg potro{a~i moguprijaviti opasne ili nesigurne proizvode kupqene u BiH.Tako|e, Agencija putem svoje web stranice www.annt.gov.baredovno i permanentno informi{e javnost o aktivnostimasprovo|ewa nadzora nad trì{tem u BiH, te o nesigurnimproizvodima prona|enim na trì{tu BiH i inostranstvu. U tusvrhu, Agencija je u decembru 2009. godine sa DG SANCOpotpisala Ugovor kojim se Agenciji odobrava pravo prevo|ewai objavqivawa RAPEX sedmi~nih obavje{tewa na internetstranici Agencije, ~ime je Agencija postala ovla{}eniizdava~ RAPEX obavje{tewa na slu`benim jezicima BiH.

Planirano je da se u 2011. godini usvoji Strategija nadzoranad trì{tem u BiH u ciqu osigurawa efikasnog sistemanadzora nad trì{tem u BiH, koji treba obezbijediti daproizvodi na trì{tu BiH ne ugroàvaju ìvot i zdravqepotro{a~a, te da se obezbijedi po{tena trì{na konkurencijaza sve poslovne subjekte i slobodan protok roba. Tako|e,predvi|eno je da se Savjetu ministara BiH uputi na usvajaweUputstvo za obavje{tavawe o nesigurnim proizvodima koji sepovla~e sa trì{ta i od potro{a~a, a koje propisuje na~in na



koji poslovni subjekti trebaju da obavijeste potro{a~e opovratu i povla~ewu nesigurnog proizvoda sa trì{ta, teizgledu i obliku obavje{tewa o nesigurnom proizvodu.


R.b.

Ciqevi Zadaci Nosioci Rok zarealiza-

cijuzadataka

Prijedlozimjera za

poboq{awe

1. Podizawenivoabezbjednostipotro{a~aod opasnihproizvoda

- sprovo|ewe Odluke oobliku i sadràjuobavje{tewa o opasnomproizvodu iPravilnika ointernim proceduramai postupawu poprijemu obavje{tewa oopasnom proizvodu -sprovo|ewe Zakona oop{toj bezbjednostiproizvoda i Zakona onadzoru nad trì{temu BiH, naro~itoodredbi koje se odnosena opasne imitacije(dekorativne svije}e,sapuni, plasti~neimitacije vo}a ipovr}a, gumice zabrisawe i sl.) -sprovo|ewe Odluke ozabrani stavqawa natrì{te potro{a~kihproizvoda koji sadrèbiociddimetilfumarat(obu}a) - rje{avaweprigovora potro{a~akoji se ti~ubezbjednostiproizvoda

Agencija zanadzor nadtrì{tem BiH usaradwi sainspekcijskimorganimaentiteta i Br~koDistrikta BiH

Kontinu-irano

- podizawe javnesvijesti kodposlovnihsubjekata owihovoj obavezislawaobavje{tewaAgenciji uslu~aju opasnihproizvoda; -obukeinspektora(prezentacije,seminari,okruglistolovi,savjetovawa)

2. Pove}awenivoabezbjednostidjece kaonajosjetqi-vijepotro{a~kegrupe

- sprovo|ewe Odluke osadràju upozorewakojim moraju bitiobiqeène magnetneigra~ke - sprovo|eweOdluke oograni~avawustavqawa na trì{teigra~aka i proizvodaza djecu koji sadrèftalate - kontrolabezbjednosti ~etirigrupe proizvoda(dje~ija kolica, dje~ijikreveti}i, dje~ijehodalice i ogradice zaigru) prema Zakonu oop{toj bezbjednostiproizvoda

Agencija zanadzor nadtrì{tem BiH usaradwi sainspekcijskimorganimaentiteta i Br~koDistrikta BiH

Kontinu-irano maj-novembar2011.

3. Unapre|ewesistemanadzora nadtrì{tem iedukacijastru~nogosobqa upodru~jubezbjednostiproizvoda iza{titepotro{a~a

- u~e{}e u projektimaiz oblastibezbjednosti

proizvoda - EMARS II

i Prosafe - sprovo|ewe

IPA 2007 projekta"Infrastrukturakvaliteta (izrada isprovo|eweStrategije, obukeosobqa Agencije iinspektora)

Agencija zanadzor nadtrì{tem BiHAgencija usaradwi sainspekcijskimorganimaentiteta i Br~koDistrikta BiH

Kontinu-irano

- primjenanajboqe prakseiz nadzora nadtrì{temdràva ~lanicaEU

4. Informisawepotro{a~a onesigurnimproizvodima

- uspostavqawesistemaobavje{tavawa oopasnim potro{a~kimproizvodima putem

web stranice, izradabro{ura, letaka i sl.

Agencija zanadzor nadtrì{tem BiH

Kontinu-irano


Agencija svoje aktivnosti vr{i na osnovu redovnihbuxetskih sredstava koja su planirana u buxetu institucija ime|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.

POGLAVQE IX - Agencija za lijekove i medicinska sredstvaBiH


Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH (u daqwemtekstu poglavqa: Agencija) osnovana je Zakonom o lijekovima imedicinskim sredstvima ("Slu`beni glasnik BiH", broj 58/08)kao ovla{}ena institucija odgovorna za oblast lijekova imedicinskih sredstava koji se proizvode i upotrebqavaju umedicini u BiH.

Agencija je po~ela sa radom 01.05.2009. godine, a svrhawenog osnivawa, te uloga u sistemu za{tite potro{a~a,prvenstveno je:

– za{tita i promocija zdravqa osigurawem kvalitet-nih, sigurnih i djelotvornih lijekova i medicinskihsredstava za upotrebu u humanoj medicini, te usposta-vqawe jednstvenog, funkcionalnog i koordinisanogregulacionog sistema lijekova i medicinskihsredstava;

– uspostavqawe i nadzor jedinstvenog trì{talijekova i medicinskih sredstava, te wihovadostupnost za teritoriju BiH;

– ostvarivawe saradwe i pruàwe stru~ne pomo}inadle`nim dràvnim i entitetskim ministarstvimaovla{}enim za poslove zdravstva pri oblikovawu ipripremawu prijedloga te sprovo|ewu nacionalnepolitike lijekova i medicinskih sredstava zaupotrebu u humanoj medicini;

– predlagawe dono{ewa novih, kao i izmjena postoje}ihzakonskih propisa iz oblasti lijekova i medicinskihsredstava, te usagla{avawe istih sa me|unarodnimstandardima.

Doneseni podzakonski akti Agencije koji su bitni zaoblast za{tite potro{a~a (pacijenata) su sqede}i:Pravilnik o na~inu prikupqawa i pra}ewa neèqenihdejstava lijekova i medicinskih sredstava ("Slu`beni glasnikBiH", broj 97/09), Pravilnik o na~inu kontrole kvalitetalijeka ("Slu`beni glasnik BiH", broj 97/09), Pravilnik ona~inu ogla{avawa lijekova i medicinskih sredstava("Slu`beni glasnik BiH", broj 40/10), Pravilnik o sadràju ina~inu ozna~avawa unutra{weg i vawskog pakovawa lijekova("Slu`beni glasnik BiH", broj 40/10), Pravilnik o klini~komispitivawu lijekova i medicinskih sredstava ("Slu`beniglasnik BiH", broj 4/10).

U pripremi su jo{ dva podzakonska akta koja se ti~uoblasti za{tite potro{a~a, a to su Pravilnik o upravqawufarmaceutskim otpadom te Pravilnik o na~inu kontrolecijena, odnosno na~inu oblikovawa cijena lijekova kao ina~inu izvje{tavawa o cijenama lijekova u BiH.


R.b.


zadataka

Prijedlozimjera za

poboq{awe

1. Unapre|eweza{tite javnogzdravqastanovni{tvaBiHosigurawemkvalitetnih isigurnihlijekova imedicinskihsredstava

- izmjenapostoje}ih kao iizrada novihpodzakonskihpropisa koji su uvezi sa za{titomzdravqapotro{a~a, tewihovaimplementacija

Agencija zalijekove imedicinskasredstva BiH

Kontinu-irano

- uskla|ivawepropisa sazakonodavstvomEU ikontinuiranasaradwa ipruàwestru~ne pomo}inadle`nimdràvnim ientitetskimministarstvima ovla{}enimza poslovezdravstva

2. Edukacijastru~nogosobqaAgencije izoblastizakonodavstvaEU

- izrada programaedukacija i wihovaimplementacija


Kontinu-irano

R.b.


zadataka

Prijedlozimjera za

poboq{awe

3. Ja~awe saradwesame|unarodniminstitucijamanadle`nim zaoblast lijekovai medicinskihsredstava

- izrada programaedukacija i wihovaimplementacija


Kontinu-irano

- posjeteme|unarodniminstitucijama iagencijamanadle`nim zaoblast lijekovai medicinskihsredstava


Agencija svoje aktivnosti vr{i na osnovu redovnihbuxetskih sredstava koja su planirana u Buxetu institucija ime|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.

POGLAVQE X - Regulatorna agencija za komunikacije BiH


Mandat i nadle`nosti Regulatorne agencije zakomunikacije (u daqwem tekstu poglavqa: Agencija)propisani su Zakonom o komunikacijama. U skladu sanavedenim zakonom Agencija je nadle`na za regulisawesektora komunikacija u BiH, ukqu~uju}i dono{ewepodzakonskih akata i osigurawe wihovog po{tivawa, teizdavawe dozvola emiterima i operaterima telekomunikacijai pra}ewe po{tivawa uslova izdatih dozvola. U okviru svogmandata, Agencija ohrabruje uspostavqawe konkurentnogsektora komunikacija orijentisanog ka trì{tu, {tite}iinterese svih korisnika komunikacionih usluga, prije svega usmislu nediskriminatorskog pristupa, kvaliteta i cijenausluga. Tako|e, podràva uvo|ewe novih tehnologija i usluga uskladu sa potrebama korisnika.

U oblasti emitovawa za{tita potro{a~a je osiguranaPravilom o na~inu dodjele i uslovima dozvole za distribucijuRTV programa ("Slu`beni glasnik BiH", broj 80/08).Postupaju}i u skladu sa navedenim Pravilom, Agencijaosigurava pristup uslugama distribucije radio itelevizijskih programa za sve korisnike na transparentnoj,objektivnoj i nediskriminatorskoj osnovi, te za{tituinteresa svih korisnika usluga. Agencija tako|e ima za ciq danivo kvaliteta u pruàwu navedenih usluga pribliìop{teprihva}enim standardima u Evropskoj uniji.

Pretplatnici imaju pravo da podnesu prigovor Agenciji uvezi sa uslugom distribucije. Na osnovu Pravilnika orje{avawu kr{ewa uslova dozvola i propisa Regulatorneagencije za komunikacije ("Slu`beni glasnik BiH", broj18/05), Agencija sprovodi procedure utvr|ivawa kr{ewaPravila, prikupqa relevantna izja{wewa od pruàlacausluga, te na osnovu utvr|enog ~iweni~nog stawa izri~e mjereiz svoje nadle`nosti. U skladu sa Zakonom o komunikacijama tePregledom povreda i kazni koje izri~e Regulatorna agencija zakomunikacije ("Slu`beni glasnik BiH", broj 35/09), mjere sekre}u od obustave postupka, usmenog i pismenog upozorewa,izricawa nov~anih kazni do suspenzije i oduzimawa dozvole.

U pogledu za{tite prava korisnika javnih telekomu-nikacionih usluga osnovni ciq Agencije je da uspostavidovoqan regulatorni okvir koji }e omogu}iti pruàwe javnihtelekomunikacionih usluga na na~in da one buduop{tedostupne, kvalitetne i pruène po razumnim cijenama.Ciq je tako|e obezbijediti mehanizme za{tite pravakorisnika telekomunikacionih usluga radi rje{avawawihovih àlbi i prigovora. Pored osnovnih smjernicapropisanih odredbama Zakona o komunikacijama, a posebno~lanom 45. istog, postoje i drugi mehanizmi za{tite pravakorisnika. Oni su ugra|eni u podzakonske akte iz nadle`nostiAgencije i dozvole za obavqawe konkretnih djelatnosti.Mjere koje preduzima Agencija radi za{tite prava korisnikamogu biti posredne i neposredne. Preduzimawem posrednihmjera, Agencija uzrokuje poja~anu konkurenciju na trì{tu{to dovodi do borbe za svakog pojedina~nog korisnika. Ovajefekat postignut je stvarawem prostora za uvo|ewe natrì{te novih pruàoca usluga, {to korisnicima dajemogu}nost da promjenom operatera, tj. pruàoca usluga ostvarepovoqwije uslove u pogledu cijene i kvaliteta usluge.


R.b.

Ciqevi Zadaci Nosioci Rok zarealizaciju zadataka

Prijedlozimjera za

poboq{awe

1. Promovisawepravi~nekonkurencije u ciquostvarewamaksimalne dobiti zakorisnike u smisluizbora, cijene ikvaliteta usluga;osigurawe pristupauslugama distribucijeRTV programa za svekorisnike natransparentnoj,objektivnoj inediskriminatorskojosnovi; za{titainteresa svihkorisnika usluga;pribliàvawe nivoakvaliteta u pruàwuusluga saop{teprihva}enimstandardima u EU

- nastavakpra}ewapo{tivawauslova Dozvoleza distribucijuRTV programa,koji se odnosena pruàweusluge,zaprimawe ipostupawe poprigovorimagra|ana

Regulatornaagencija zakomunikacijeBiH (sektori izoblastiemitovawa)

Kontinu-irano

- poboq{awesaradwe ikoordinacijesainstitucijamakoje sudirektnonadle`ne zasprovo|eweZakona oza{titipotro{a~a uBiH

2. Dono{ewe Pravila oosnovnimtelekomunikacionimuslugama, kojim }e seprecizirati osnovniodnosi u pruàwujavnihtelekomunikacionihusluga

- izrada Nacrtapravila ojavnimtelekomunikacionim uslugama

Regulatornaagencija zakomunikacijeBiH (sektori izoblastitelekomu-nikacija), uzangaòvawevawskih~lanovakomisija iz redaoperatora

Decembar2011.

3. Definisawe sistemarje{avawa àlbikorisnika idono{ewepodzakonskog aktakojim }e se to pitaweurediti

- izrada Nacrtapodzakonskogakta kojim }e seurediti sistemrje{avawaàlbikorisnika

Regulatornaagencija zakomunikacijeBiH (sektori izoblastitelekomunikacija), uzangaòvawespoqwih~lanovakomisija iz redaoperatora

Decembar2011.


U okviru godi{weg buxeta Agencije planirana su sredstvaza redovno obavqawe aktivnosti sektora iz oblastiemitovawa, {to ukqu~uje i aktivnosti na za{titi potro{a~a.

Agencija je planirala 100.000 KM kao okvirni iznos, kojizavisi od usvojenog modela rje{avawa àlbi korisnika usektoru telekomunikacija.

POGLAVQE XI - Institut za intelektualno vlasni{tvoBiH


Institut za intelektualno vlasni{tvo BiH (u daqwemtekstu poglavqa: Institut) obavqa zakonodavne i stru~neposlove iz podru~ja za{tite prava intelektualnogvlasni{tva. U okviru nadle`nosti, Institut sprovodipostupke za priznawe prava industrijskog vlasni{tva (patent,ìg, industrijski dizajn i geografska oznaka) u BiH i uinostranstvu, odobrava obavqawe djelatnosti kolektivnogostvarivawa autorskog prava i srodnih prava ukqu~uju}i inadzor nad radom udruèwa za kolektivno ostvarivaweautorskog prava i srodnih prava. U okviru poslova u podru~juza{tite prava industrijskog vlasni{tva, bitan segmentdjelovawa predstavqa informaciona djelatnost (Institutvodi registre o prijavqenim i priznatim pravimaindustrijskog vlasni{tva u BiH u elektronskoj formi, te je uvezi s tim ovla{}ena institucija za izradu re{er{nogizvje{taja o navedenim pravima u BiH), kao i suradwa sa drugim



dràvnim institucijama u ciqu osigurawa efikasnogsprovo|ewa prava intelektualnog vlasni{tva.

U sistemu za{tite intelektualnog vlasni{tva u~estvuju idruge dràvne institucije i to: Uprava za indirektnooporezivawe, tr`ne inspekcije FBiH, RS i Br~ko DistriktaBiH, redovni sudovi ukqu~uju}i i Sud BiH, porezne uprave,policija, udruèwa za kolektivno ostvarivawe autorskog isrodnih prava te zastupnici za za{titu industrijskogvlasni{tva. Djelovawe navedenih subjekata usmjereno je naotkrivawe djela pu{tawa u promet krivotvorene robe odnosnoneovla{}eno vr{ewe usluga u pravnom prometu, suzbijawe ispre~avawe ulaska takve robe u trgova~ke kanale u BiH,spre~avawe djela nelojalne konkurencije, preduzimaweodgovaraju}ih mjera i pokretawe postupaka protiv wihovihpo~inilaca te zastupawe u postupcima za{tite pravaindustrijskog vlasni{tva pred Institutom i drugim upravnimi sudskim organima.

U sistemu za{tite potro{a~a u BiH, Institut djeluje uokviru svoje nadle`nosti, u kom ciqu pruà informacione iservisne usluge zainteresovanim licima i institucijama.Saradwa sa institucijama za sprovo|ewe pravaintelektualnog vlasni{tva ostvaruje se pruàwemrelevantnih informacija o sticawu, ostvarivawu i prometuprava intelektualnog vlasni{tva u BiH, vaè}im pravimadoma}ih i inostranih pravnih i fizi~kih lica u BiH i odrugim podacima, zavisno od potreba odgovoraju}eg licaodnosno institucije.


R.b.


cijuzadataka

Prijedlo-zi mjera zapoboq{a-

we

1. Razvoj sistemaintelektualnogvlasni{tva

- modernizacijasistema zaprocesuirawe zahtjevaza priznawe pravaindustrijskogvlasni{tva (patent,ìg, industrijskidizajn i geografskaoznaka), ukqu~uju}idigitalizacijuprocesa i promjenusistema zaprocesuirawe prijavau skladu sa sistemimapredloènim u nacrtunovih zakona

Institut zaintelektualnovlasni{tvo

Kontinu-rano

2. Razvoj korisni~kekomponentesistemaintelektualnogvlasni{tva

- unapre|ewe radainformacionog

centra (PATLIBCentar)


Kontinu-irano


Planirane aktivnosti finansira}e se iz buxetaInstituta za intelektualno vlasni{tvo BiH.

POGLAVQE XII - Institut za mjeriteqstvo BiH


Institut za mjeriteqstvo BiH (u daqem tekstu poglavqa:Institut), prema ~lanu 15. Zakona o mjeriteqstvu BiH("Slu`beni glasnik BiH", broj 19/01), imenuje mjeriteqskelaboratorije i centre za verifikaciju mjerila koji vr{everifikacije mjernih ure|aja u sklopu zakonskogmjeriteqstva. U okviru zakonskog mjeriteqstva nalaze semjerni ure|aji koji se koriste za mjerewe mase (vage), energije(el. energije, grijawe, gas i sl.) i vode. Od oblasti ukqu~enih uzakonsko mjeriteqstvo, u direktnoj vezi sa za{titompotro{a~a su i oblasti predpakiranih proizvoda i kontroleplemenitih metala. Ove djelatnosti Institut, kao ientitetske institucije i imenovane laboratorije obavqajukontinuirano. Prema Zakonu o mjeriteqstvu BiHnadle`nosti Instituta obuhvataju i mjeriteqstvo u hemiji,

okolini, te mjerewa na kojima se bazira certifikovaweproizvoda.

Institut je u 2010. godini u pravcu pripremezakonodavstva, a u svrhu boqeg sprovo|ewa zakonskogmjeriteqstva, sproveo edukaciju svojih zaposlenih kao ipredstavnika relevantnih institucija. Ove edukacije surealizovane u sklopu projekta IPA 2007 pod nazivom "Ja~awemjeriteqskog sistema u BiH". Glavni ciq ovih obuka je bioupoznavawe sa zahtjevima za harmonizacijom zakonodavstva sanajboqim praksama EU. U sklopu ovog projekta }e biti ure|enii podzakonski akti uskla|eni sa zakonodavstvom EU,Pravilnik o imenovawu laboratorija i Pravilnik opredpakiranim proizvodima.

Mjeriteqski sistem BiH tako|e ~ine i laboratorije kojesu imenovane od strane Instituta a ~iji se rad direktnoaplicira na oblast za{tite potro{a~a. U te laboratorijespadaju:

– imenovane laboratorije za mjerewe protoka vode,– imenovane laboratorije za masu,– imenovane laboratorije za mjerewe protoka gasa.U toku organizovane edukacije prezentovani su

kriterijumi i najboqe evropske prakse za imenovawelaboratorija koji su mnogo stroìji nego u BiH.Implementacija evropskog koncepta imenovawa laboratorijaje neophodna, te je u tom pravcu potrebno poo{triti zahtjevekoji se odnose na akreditaciju laboratorija premastandardima EN/ISO/IEC 17025.

Uloga Instituta ogleda se i u ~lanu 23. Zakona o za{titipotro{a~a BiH, u kojem se spomiwu netomase proizvoda i u~lanu 35. koji govori o mjerewima potro{we energije i vode.

Trenutno su na snazi stari tehni~ki propisi za navedenamjerila, te je potrebno donijeti niz podzakonskih akata.Osnova zakonskog mjeriteqstva je u Direktivi o mjerniminstrumentima - MID direktiva (Measurement Instrument Di-rective 2004/22/EC) koju je u sklopu harmonizacijezakonodavstva BiH sa zakonodavstvom EU potrebno preuzeti iimplementirati u BiH, kao i Direktivu o neautomatskimvagama (90/384/EEC). Institut za mjeriteqstvo BiH jenadleàn za implementaciju navedenih direktiva premaOdluci o planu aktivnosti za realizovawe programapreuzimawa tehni~kih propisa ("Slu`beni glasnik BiH",broj 89/06). Direktiva MID je od velikog zna~aja za regulisawepropisa koji se odnose na za{titu potro{a~a, i postala jeobavezuju}a za zemqe ~lanice EU od oktobra 2006. godine.Pripremqen je i prednacrt uredbe o neautomatskim vagamakoji je pro{ao javnu raspravu i trenutno je u fazi usvajawa.


R.b.


cijuzadataka

Prijedlozimjera za

poboq{awe

1. Preuzimawe MID -Direktive omjerniminstrumentima ipreuzimaweDirektive oneautomatskimvagama uzakonodavstvoBosne iHercegovine uvidu podzakonskihakata Zakona omjeriteqstvu BiHi implementacijeistih

- dodatna obuka ispecijalizacijazaposlenihInstituta zamjeriteqstvo BiHkako bi se {toadekvatnijeodgovorilo napostavqenezadatke - izradapodzakonskihakata

Institut zamjeriteqstvoBiH

Kontinu-irano

R.b.


cijuzadataka

Prijedlozimjera za

poboq{awe

2. Usvajawe novihpodzakonskihakata uskla|enihsa EUzakonodavstvom:Pravilnik oimenovawulaboratorija iPravilnik opredpakiranimproizvodima

- edukacija iobuke zaposlenikaInstituta


Do kraja2011.

3. Edukativneaktivnosti izoblastimjeriteqstva

- organizovaweokruglih stolovaili radnihskupova


Do kraja2011.

- potrebanzajedni~kinastup svihinstitucija koje~ineinfrastrukturukvaliteta


Navedeni zadaci Instituta }e se realizovati iz redovnihbuxetskih sredstava.

POGLAVQE XIII - Institut za standardizaciju BiH


Prema Zakonu o osnivawu, Institut za standardizacijuBiH (u daqwem tekstu poglavqa: Institut) je samostalnaupravna organizacija za poslove u podru~ju standardizacije.Institut predlaè strategiju standardizacije u BiH,priprema i publikuje bosanskohercegova~ke standarde,zastupa i predstavqa BiH u evropskim, me|unarodnim i drugimnacionalnim organizacijama za standardizaciju, te obavqaposlove koji proizilaze iz me|unarodnih sporazuma o ~lanstvuu tim organizacijama. Pored navedenog, Institut sudjeluje i upripremawu tehni~kih propisa, razvija i uspostavqainformacioni sistem o standardima BiH te organizuje isprovodi specijalisti~ko obrazovawe kadrova u podru~justandardizacije.

Standardizacija u BiH uspostavqena je prema principimame|unarodne i evropske standardizacije, a to su: dobrovoq-nost, konsenzus, ukqu~ivawe svih zainteresovanih strana,javnost rada, razvoj tehnike te koherentnost. Potro{a~i, kaojedna od zainteresovanih strana, trebali bi da u~estvuju uprocesu standardizacije, odnosno u procesu pripreme idono{ewa standarda. Za sada potro{a~i imaju jednogpredstavnika u stru~nom tijelu koji radi na pripremi idono{ewu standarda u podru~ju hrane. Svrha u~e{}apotro{a~a u pripremi i dono{ewu navedenih standarda jestvarawe uslova da potro{a~i svoje interese artikuli{u iispune jedno od svojih prava - pravo potro{a~a da se ~uje wihovglas.

Preduzete aktivnosti na saradwi sa potro{a~ima:

– udruèwima potro{a~a koji su ~lanovi Savezaudruèwa potro{a~a BiH, Institut redovnodostavqa primjerak Glasnika Instituta, te im na tajna~in omogu}ava pra}ewe kretawa u standardizaciji idelegirawe predstavnika potro{a~a u postoje}astru~na tijela za dono{ewe standarda ili u stru~natijela koja tek trebaju da se formiraju. Pored pra}ewakretawa u standardizaciji, u Glasniku Instituta semogu na}i i ~lanci koji se odnose na za{titupotro{a~a;

– Institut je u maju 2010. godine uputio pismeni poziv~lanovima Saveza potro{a~a BiH da predloè svogpredstavnika za u~e{}e u radu stru~nog tijela kojeradi na pripremi i dono{ewu standarda u podru~juku}anskih i sli~nih elektri~nih aparata (~lanoviSaveza potro{a~a jo{ uvijek nisu predloìli svogpredstavnika).


R.b.


zadatka

Prijedlozimjera za

poboq{awe

1. Usvajaweharmonizovanih ENstandarda kojipodràvajuDirektive novog iglobalnog pristupaEU u skladusa,,Odlukom o planuaktivnosti zarealizacijuprogramapreuzimawatehni~kih propisa.

- harmonizovanestandardeukqu~iti ugodi{we planoverada Tehni~kihkomiteta (radnatijela Institutaza dono{ewestandarda)

Institut zastandardizacijuBiH (Tehni~kikomitetiInstituta)

Kontinu-irano

-ukqu~ivawezaintereso-vanih stranakako bi svapodru~jastandardi-zacije bilapokrivena istandardi sedonosiliprema uspo-stavqenimprocedurama(npr.predstavniciresornihministar-stava,predstavnicipotro{a~aitd.)

2. Rje{avaweproblemaregistrovanih uudruèwimapotro{a~a, a udomenu sustandardizacije

- kontaktiratiudruèwapotro{a~a, zbogprikupqawainformacija oproblemima kojesu registrovali,a odnose se nastandardizaciju

Institut zastandardizacijuBiH

Kontinu-irano

3. Ukqu~ivawepredstavnikaudruèwapotro{a~a u radradnih tijelaInstituta zadono{ewe BASstandarda(Tehni~kikomiteti, Radnegrupe)

- udruèwimapotro{a~adostavqatiinformacije oosnivawu radnihtijela Institutaza dono{ewestandarda, da birazmotrili ipredloìlisvojepredstavnike


Kontinu-irano

- ostvaritisaradwu iizna}imogu}nost zarje{avaweeventualnihproblema

4. Obuka potro{a~avezana za rad nastandardizacijiBiH, me|unarodnojstandardizaciji

(COPOLCO),evropskojstandardizaciji

(ANEC)

- promocijaGlasnikaInstituta,organizacijaokruglihstolova,seminara...


Kontinu-irano


Navedeni zadaci Instituta }e se realizovati iz redovnihbuxetskih sredstava. Sredstva za pojedine aktivnosti nisuposebno planirana.

POGLAVQE XIV - Agencija za statistiku BiH


Veoma zna~ajan doprinos Agencije za statistiku BiH (udaqwem tekstu poglavqa: Agencija), a koji se odnosi na oblastza{tite potro{a~a jeste u proizvodwi statisti~kih podatakakoji se odnose na potro{wu doma}instava u BiH, te uizra~unavawu indeksa potro{a~kih cijena. Agencija je u 2007.godini provela drugi put Anketu o potro{wi doma}instava(prvi put je sprovedena 2004. godine), te proizvela relevantnepodatke o veli~ini i strukturi potro{we doma}instava,odnosno izdacima za potro{wu prema glavnimsocioekonomskim i geografskim karakteristikamadoma}instava, potro{wi iz vlastite proizvodwe, kao iprihodima doma}instava. Na osnovu Ankete i prikupqenih iobra|enih podataka izra~unavaju se va`ni indikatoriìvotnog standarda doma}instava. Izvr{ena je tako|eopse`nija analiza siroma{tva i kreiran profil siroma{tvastanovni{tva. Naredna anketa o potro{wi doma}instva }e sesprovesti u 2011. godini i bi}e pro{irena za dva modula: a)



modul socijalne ukqu~enosti, migracija i doznaka i b) modulzdravstva i zdravstvenih usluga. Podaci iz ovih modula }eomogu}iti analizu socijalne kohezije i izra~un novihsocijalnih indikatora te temeqniju analizu siroma{tva saspekta materijalne deprivacije i pristupa komunalnimuslugama. Na ovaj na~in pro{irena anketa o potro{widoma}instava }e biti most ka uvo|ewu EU-SILC ankete koja jeod 2003. godine postala standard za analizu siroma{tva uzemqama EU i koju }e i Bosna i Hercegovina u skorijojbudu}nosti morati da sprovodi ukoliko èli harmonizovatisvoju praksu sa zemqama EU.

Agencija je tako|e implementirala metodologiju izra~unainflacije u zemqi. Indeks potro{a~kih cijena (CPI) je jedanod osnovnih makroekonomskih indikatora i sluì kao izvormjere inflacije u na{oj zemqi, za uskla|ivawe plata i zaradasa kolektivnim ugovorima, mirovinama i socijalnimdavawima. Anketa o potro{wi doma}instava je izvor ponderaza CPI istraìvawe. Agencija je iskqu~ivi, dakle jedini izvorrelevantnih i na me|unarodnim standardima zasnovanihpodataka za CPI. Indeksi potro{a~kih cijena objavquju se namjese~noj bazi. U okviru Ankete o potro{wi doma}instava iCPI istraìvawa postoje podaci o korpi proizvoda zaprosje~nu bosanskohercegova~ku porodicu, koja pokrivaapsolutno sve izdatke za reprezentativne stavke proizvoda,kako one za hranu, tako i za neprehrambene potrebe. Nijednadruga institucija ne moè da obezbijedi takve relevantnepodatke, te samo podaci Agencije trebaju biti kori{teni udate svrhe. Pored CPI, Agencija za statistiku BiH jeimplementirala i izra~un prosje~nih cijena za nekolikodesetina najva`nijih proizvoda i usluga iz {iroke potro{wedoma}instava koje se tako|e mogu da koriste u analiziìvotnog standarda i za{titi potro{a~a.


R.b. Ciqevi Zadaci Nosioci Rok zarealiza-

cijuzadataka

Prijedlozimjera za

poboq{awe

1. Proizvoditi podatkekoji se mogukoristiti za za{titupotro{a~a, u smisluda ti podaci dajusliku realnesituacijestanovni{tva u BiH,sa aspekta potro{wei wihovih potreba,prihoda isiroma{tva, kao isocio-ekonomskih idemografskihkarakteristikadoma}instava

- adekvatnopripremiti uslove zasprovo|eweplanirane ankete opotro{widoma}instava u BiHu 2011. godini, usmislu poboq{awametodologijepripreme upitnika,organizacijeterenskog rada,obu~avawa anketarai mnogih drugihaktivnosti

Agencija zastatistikuBiH ientitetskizavodi zastatistiku

Kontinu-irano

- u svrhuza{titepotro{a~a uBiH vi{ekoristitipodatkezvani~nestatistike

2. Redovno objavqivati(mjese~nomdinamikom), podatkeo inflaciji u BiH iprosje~nim cijenamaproizvoda i usluga nanivou BiH, a nazahtjev i na nivougradova u kojima sevr{i snimawe cijenau BiH

- redovnoizra~unavati indekspotro{a~kih cijenaza BiH - redovnoizra~unavatiprosje~ne cijenenajva`nijihproizvoda i usluga -pratiti EU regula-tive iimplementirati ih upraksi

Agencija zastatistikuBiH ientitetskizavodi zastatistiku

Kontinu-irano

- u svrhuza{titepotro{a~a uBiH vi{ekoristitiposebno onepodatke kojeproizilazeiz ankete opotro{widoma}instava, statistikecijena iìvotnogstandarda.


Navedeni zadaci Agencije }e se realizovati iz redovnihbuxetskih sredstava.

POGLAVQE XV - Federalno ministarstvo trgovine


Federalno ministarstvo trgovine, kao jedan od nosilacaza{tite potro{a~a, u proteklom periodu je preduzimalo nizaktivnosti u ciqu izgradwe i razvoja sistema za{titepotro{a~a, a koje su se sastojale od uskla|ivawazakonodavstva, ja~awa administrativnih kapaciteta, kao iaktivnosti koje se odnose na sprovo|ewe politike za{titepotro{a~a.

U proteklom periodu kroz normativnu aktivnost ovogMinistarstva donesen je novi Zakon o unutra{woj trgovini("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 40/10) kojim jepostignuta uskla|enost Zakona o trgovini sa Zakonom oza{titi potro{a~a u BiH.

U vezi sa sprovo|ewem politike za{tite potro{a~a,aktivnosti su se sprovodile kroz intenzivnu saradwu saudruèwima za za{titu potro{a~a na projektimanamijewenim edukaciji i informisawu potro{a~a, te naprojektima vezanim uz savjetovawe potro{a~a.

Prepoznav{i zna~aj saradwe sa udruèwima potro{a~akao va`nim dijelom civilnog dru{tva, Ministarstvo u buxetuFederacije BiH redovno obezbje|uje finansijska sredstva zapodr{ku radu udruèwa. Sprovo|ewem odre|enih programskihaktivnosti nastoji se pove}ati nivo javne svijesti i znawa opotrebi za{tite potro{a~a u Federaciji BiH.

ODJEQAK B. - Planirane aktivnosti 2011. godini koje seodnose na oblast za{tite potro{a~a

R.b.


zadataka

Prijedlozi mjera zapoboq{a-

we

1. Daqe usagla{avawepropisa sazakonodavstvomEvropske unije i saZakonom o za{titipotro{a~a u BiH

- normativnaaktivnost u skladusa planom radaMinistarstva za2011.

Federalnoministarstvotrgovine

Kontinuirano

2. Podizawe javnesvijesti opotro{a~kimpravima

- organizovawe

seminara,

okruglih stolova,

radio i TV

emisija sa

sadràjima iz

podru~ja za{tite

potro{a~a uz

angaòvawe

relevantnih

stru~waka iz

pojedinih oblasti


Kontinuirano

3. Podr{ka radu ipodsticawe razvojai djelovawaudruèwa zaza{titu potro{a~a

- pruàwefinansijske istru~ne podr{keudruèwimapotro{a~a prisprovo|ewuprojekata


Kontinuirano

4. Unapre|ewesaradwe sa ostalimnosiocima za{titepotro{a~a

- razmjenainformacija izajedni~keaktivnosti nadosqednoj primjeniZakona o za{titipotro{a~a u BiH idrugih zakona ipropisa koji supovezani sa ovomoblasti


Kontinuirano


Ostvarivawe ciqeva sadrànih u navedenom planu za 2011.godinu vr{i}e se iz redovnih buxetskih sredstava Federalnogministarstva trgovine.

POGLAVQE XVI - Ministarstvo trgovine i turizma RS


Uloga Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpskeu sistemu za{tite potro{a~a odre|ena je ~lanom 98. stav 1.ta~ka e) Zakona o za{titi potro{a~a u BiH, kojim je propisanoda su subjekti nadle`ni za za{titu potro{a~a u BiH inadle`ni entitetski i organi Br~ko Distrikta, dok jeodredbom ~lana 117. Zakona o za{titi potro{a~a u BiHpropisano da nadzor nad sprovo|ewem ovog Zakona obavqajunadle`ni organi odre|eni ~lanom 98. stav 1. ta~ke a) do e) ita~ka i) u skladu sa ovla{}ewima utvr|enim posebnim zakonomi drugim propisima. U skladu sa citiranim zakonskimodredbama, Ministarstvo trgovine i turizma RepublikeSrpske, u oblastima koje su odre|ene u ~lanu 24. Zakona orepubli~koj upravi ("Slu`beni glasnik Republike Srpske",br. 118/08, 11/09, 74/10 i 86/10), sprovodi odredbe Zakona oza{titi potro{a~a u BiH.

Poloàj Kancelarije za za{titu potro{a~a u sistemuza{tite potro{a~a odre|en je ~lanom 110. Zakona o za{titipotro{a~a u BiH. Kancelarija funkcioni{e u sastavuMinistarstva trgovine i turizma RS. U ciqu sprovo|ewaZakonom propisanih nadle`nosti Ministarstvo trgovine iturizma RS - Kancelarija za za{titu potro{a~a je tokom 2010.godine donijelo jo{ jedan podzakonski akt: Pravilnik oizmjenama Pravilnika o kriterijumima za izbor udruèwapotro{a~a kojima se dodjequju nov~ana sredstva za obavqaweposlova iz oblasti za{tite potro{a~a ("Slu`beni glasnikRepublike Srpske", broj 71/10). Strategijom razvoja trgovine uRepublici Srpskoj za period do 2015. godine, predvi|eno jeunapre|ewe za{tite potro{a~a na trì{tu RepublikeSrpske, i to kroz ja~awe partnerskog odnosa svih subjekataodgovornih za za{titu potro{a~a u Republici Srpskoj, a sve uciqu ve}eg nivoa za{tite potro{a~a.

Tako|e, u sektoru turizma i ugostiteqstva tokom 2010.godine donijet je Zakon o ugostiteqskoj djelatnosti("Slu`beni glasnik RS", broj 15/10) i Zakon o javnimskijali{tima ("Slu`beni glasnik RS", broj 15/10), kojima supredvi|ena nova zakonska rje{ewa u pogledu standardizacije iprofesionalizacije, {to }e uticati na ve}i nivo za{titepotro{a~a. Narodna skup{tina Republike Srpske usvojila je iNacrt strategije razvoja turizma Republike Srpske za periodod 2010. do 2020. godine kojim se kroz ostvarewe predvi|enihciqeva i zadataka predvi|a i vi{i nivo za{tite potro{a~a.

Ministarstvo trgovine i turizma RS - Kancelarija zaza{titu potro{a~a ima aktivnu saradwu sa udruèwimapotro{a~a iz Republike Srpske kroz pripremu godi{wihprograma za za{titu potro{a~a, dodjelu projekataudruèwima za za{titu potro{a~a, pra}ewe i saradwu nasprovo|ewu tih projekata, vo|ewe registra udruèwapotro{a~a iz Republike Srpske, pruàwe podr{ke upribavqawu sredstava i sprovo|ewu odobrenih projekata odstrane drugih donatora.


R.b.


zadataka

Prijedlozimjera za

poboq{awe

1. Daqe usagla{avawepropisa RS sazakonodavstvom EU isa Zakonom o za{titipotro{a~a u BiH

- normativnaaktivnost u skladusa planom radaMinistarstva za2011.

Ministarstvotrgovine iturizma RS usaradwi saostalimnosiocimaza{titepotro{a~a

Kontin-uirano

2. Stvarawe uslova zapruàwe pomo}i ipodr{kepotro{a~ima uostvarivawu wihovihprava vansudskomza{titom

- uspostavqawetijela za vansudskorje{avawe sporovaukqu~ivawemorganizacijapotro{a~a

Ministarstvotrgovine iturizma RS -Kancelarija zaza{titupotro{a~a usaradwi saostalimnosiocimaza{titepotro{a~a

Konti-nuirano

- obezbi-jeditineophodnufinan-sijsku itehni~kupodr{ku uciqu blago-vremenog isvestranoginformi-sawapotro{a~a

3. Savjetovawepotro{a~a u RS usvrhu ostvarivawawihovih prava uodnosu natrgovce/davaoceusluga

- obrazovawesavjetodavnihcentara za za{titupotro{a~a u RS

Ministarstvotrgovine iturizma RS -Kancelaija zaza{titupotro{a~a

Kontinu-irano

4. Prenos javnihposlova za{titepotro{a~a naudruèwa potro{a~a

- organizovaweseminara, okruglihstolova, RTVemisija uzangaòvawerelevantnihstru~waka izpojedinih oblastiza{titepotro{a~a -{tampawe idistribucijabro{ura na temuza{titepotro{a~a -obezbijeditifinansijskasredstva u buxetulokalnih zajednicai RS za sprovo|eweprojekatapovjerenihudruèwimapotro{a~a.

Udruèwapotro{a~a uRS u saradwi saMinistarstvomtrgovine iturizma RS -Kancelarijomza za{titupotro{a~a (zasprovo|eweprojekata),Ministarstvotrgovine iturizma RS ilokalnihzajednica(buxet)

Kontinu-irano

- aktivnou~e{}elokalnihzajednica iMinistarstva trgovinei turizmaRS krozplanirawesredstava zaza{titupotro{a~au buxetu

5. Nadzor nadzakonito{}u radaudruèwa potro{a~au RS

- redovnopribavqawedokaza oispuwavawu uslovau skladu saPravilnikom ona~inu i uslovimaza upis udruèwapotro{a~a uregistar -objavqivawenavedenihpodataka oudruèwimapotro{a~a u RS

putem webstraniceMinistarstvatrgovine i turizmaRS

Ministarstvotrgovine iturizma RS -Kancelarija zaza{titupotro{a~a

Kontinu-irano

6. Ja~aweadministrativneza{tite potro{a~akroz unapre|ewesaradwe sa ostalimnosiocima za{titepotro{a~a

- iniciratiukqu~ivawe svihodgovornihsubjekata u izradugodi{wegprograma zaza{titupotro{a~a u RS

Ministarstvotrgovine iturizma RS usaradwi saostalimnadle`nimsubjektima

Kontinu-irano

7. Obavje{tavawejavnog mwewa opovredama prava iinteresa potro{a~a

- pripremaperiodi~nihsaop{tewa zajavnost na osnovuprikupqenihpodataka odRepubli~ke upraveza inspekcijskeposlove RS isavjetodavnihcentara zapotro{a~e u RS

Ministarstvotrgovine iturizma RS -Kancelarija zaza{titupotro{a~a

Kontinu-irano



8. Razvoj integrisanoginformacionog ikomunikacionogsistema za{titepotro{a~a u ciqupruàwa pravnepomo}i potro{a~imau vidu: tuma~ewazakona, savjetovawa uodnosu trgovac -potro{a~ iprosqe|ivawazahtjeva nadle`nojinspekciji

-definisatiprojekat iobezbijeditifinansijskasredstva - izna}imogu}nostifinansirawaprojekta izfondova EU

Ministarstvotrgovine iturizma RS -Kancelarija zaza{titupotro{a~a,Republi~kauprava zainspekcijskeposlove RS,savjetodavnicentri iz RS,Ministarstvoza ekonomskeodnose iregionalnusaradwu RS

Kontinu-irano

9. Unapre|ewe radasvih nosilacaza{tite potro{a~a uciqu kvalitetnogizvr{ewa godi{wegprograma za za{titupotro{a~a

- edukacija krozseminare koji supovezani sa ovomoblasti - pra}ewepropisa iz oblastiza{titepotro{a~a -razmjenainformacija isaradwa sa ostalimnosiocima za{titepotro{a~a -pra}eweaktivnosti vezanihza za{titupotro{a~a uzemqama izokruèwa -aktivno u~e{}e ume|unarodnim iregionalnimprojektima

Ministarstvotrgovine iturizma RS usaradwi saostalimnadle`nimsubjektima(Republi~kauprava zainspekcijskeposlove,regulatornekomisije,nadle`naministarstva idr.)

Kontinu-irano


Ostvarivawe zadataka sadrànih u navedenom programu za2011. godinu vr{i}e se iz redovnih buxetskih sredstavaMinistarstva trgovine i turizma RS. Prema buxetu RepublikeSrpske za 2011. godinu, namjenska sredstva za za{titupotro{a~a za redovne aktivnosti iznose 100.000 KM.

POGLAVQE XVII - Vlada Br~ko Distrikta BiH


Uloga Odjeqewa za privredni razvoj, sport i kulturu kao idrugih odjeqewa i institucija Vlade Br~ko Distrikta BiH usistemu za{tite potro{a~a odre|ena je u poglavqu IVZakona ojavnoj upravi Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine("Slu`beni glasnik Br~ko Distrikta BiH", br. 19/07, 2/08 i43/08) kao i ~lanom 98. ta~ka e) Zakona o za{titi potro{a~a uBiH.

Odjeqewe za privredni razvoj, sport i kulturu, izme|uostalog, prati i unapre|uje stawe u oblasti za{titepotro{a~a, te sara|uje sa udruèwima za za{titu potro{a~aiz Br~ko Distrikta BiH, Federacije BiH i Republike Srpske.U ciqu pra}ewa cijena raznovrsnih proizvoda i usluga natrì{tu, Odjeqewe jednom mjese~no sprovodi aktivnostsnimawa cijena u skladu sa Uputstvom za snimawe cijena namalo. Na osnovu toga se sa~iwava mjese~ni izvje{taj o cijenamana malo koji se odnosi na: industrijske prehrambene proizvode,poqoprivredne proizvode, odje}u, obu}u, te usluge vezane zaodje}u i obu}u, stanovawe, stambeno-komunalne usluge,namje{taj, poku}stvo, lijekove i ostale medicinske usluge,usluge u oblasti transporta i komunikacija, rekreacije,kulture i obrazovawa, hrane, pi}a i preno}i{ta u restoranimai hotelima, te druge robe i usluge kao {to su li~ne usluge,osigurawe i finansijske usluge.

Odjeqewe za stru~ne i administrativne poslove izvr{avastru~ne, administrativne i druge poslove iz nadle`nostiVlade Br~ko Distrikta BiH, koji, izme|u ostalog, obuhvatajuodnose sa udruèwima, fondacijama, nevladinimorganizacijama i mjesnim zajednicama. U buxetu se predlaù iobezbje|uju sredstva za finansirawe ili sufinasiraweplanova i programa rada, kao i projekata udruèwa gra|ana ifondacija Br~ko Distrikta BiH, koji dobrim dijelom

doprinose razvoju civilnog dru{tva i unapre|ewu ìvota ulokalnoj zajednici.

Najva`niji pravni propisi koji se odnose na oblastza{tite potro{a~a su: Zakon o za{titi potro{a~a u BiH,Zakon o trgovini ("Slu`beni glasnik Br~ko Distrikta BiH",br. 40/04 i 19/07), Zakon o turisti~koj djelatnosti ("Slu`beniglasnik Br~ko Distrikta BiH", br. 3/06 i 19/07), Zakon ougostiteqskoj djelatnosti ("Slu`beni glasnik Br~koDistrikta BiH", br. 31/05 i 19/07), te podzakonski aktidoneseni na osnovu navedenih zakona.


R.b.

Ciqevi Zadaci Nosioci Rok zarealiza-cijuzadataka


1. Sprovo|eweprojekata: -informisawa iedukacije potro{a~au ciqu za{titepravapotro{a~a-korisnika zdravstvenihusluga, kao i pravapotro{a~a-korisnika finansijskihusluga, te ja~awajavne svijesti opravima i obavezamau skladu sa Zakonomo za{titipotro{a~a u BiH; -ja~awa saradwe sanosiocima za{titepotro{a~a izzemaqa okruèwa; -edukacije {kolskeomladine; - analizecijena, kvaliteta iuslova pruàwakomunalnih usluga; -informisawa iedukacije potro{a~ao kvalitetuproizvoda natrì{tu Br~koDistrikta BiH, te ooblastibezbjednosti hrane; -periodi~nogispitivawakvaliteta uzorakaproizvoda {irokepotro{we, uporedneanalize iobavje{tavawapotro{a~a orezultatima; -edukacije potro{a~au smislu pona{awa uskladu sa za{titomwihovog zdravqa,kao i za{titomìvotne sredine

- organizovaweseminara, okruglihstolova, RTV emisijauz angaòvawerelevantnihstru~waka iz oblastiza{tite potro{a~a,{tampawe idistribucija bro{urana temu za{titepotro{a~a,organizovawepredavawa u {kolamai sl. - osigurawefinansijskihsredstava u buxetuBr~ko Distrikta BiHza 2011. godinu zasprovo|ewe projekatapovjerenihudruèwimapotro{a~a, tepruàwe tehni~kepodr{ke udruèwima

Nadle`naodjeqewa iinstitucijeVlade Br~koDistriktaBiH usistemuza{titepotro{a~a usaradwi saudruèwimaza za{titupotro{a~a uBr~koDistriktuBiH

Kontinu-irano

- ja~awesaradwe svihnosilacaza{titepotro{a~akrozplaniraweciqeva,zadataka isredstava zawihovurealizaciju

2. Ja~aweadministrativneza{tite potro{a~akroz unapre|ewesaradwe sa ostalimnosiocima za{titepotro{a~a

- dosqedna primjenaZakona o za{titipotro{a~a u BiH idrugih zakona ipropisa koji supovezani sa ovomoblasti

Nadle`niorgani uskladu sa~lanom 98.Zakona oza{titipotro{a~a uBiH i drugimzakonimakojima sereguli{upojedineoblastiza{titepotro{a~a

Kontinu-irano

R.b.

Ciqevi Zadaci Nosioci Rok zarealizac

ijuzadataka

Prijedlozimjera za

poboq{awe

3. Razvoj integrisanoginformaciono-komunikacionog sistemaza{tite potro{a~au ciqu pruàwapravne pomo}ipotro{a~ima u vidu:tuma~ewa zakona,savjetovawa u odnosutrgovac-potro{a~ iprosqe|ivawazahtjeva nadle`nojinspekciji

- definisati projekati obezbijeditisredstva; - izna}imogu}nostifinansirawaprojekata iz fondovaEU

Odjeqewe zaprivrednirazvoj, sporti kulturu,Inspektorat,Sektor zareformu ievropskeintegracije-Odsjek zaevropskeintegracije uBr~koDistriktuBiH

Kontinu-irano

4. Unapre|ewe radasvih nosilacaza{tite potro{a~au ciqu kvalitetnogizvr{ewa godi{wegprograma za za{titupotro{a~a

- edukacija krozseminare; - pra}ewepropisa iz oblastiza{tite potro{a~a; -razmjena informacijai saradwa sa ostalimnosiocima za{titepotro{a~a; - pra}eweaktivnosti u veziza{tite potro{a~a uzemqama izokruèwa; -aktivnou~e{}e ume|unarodnim iregionalnimprojektima

Odsjek zaevropskeintegracije uBr~koDistriktuBiH;nadle`niorgani uskladu sa~lanom 98.Zakona oza{titipotro{a~a uBiH i drugimzakonimakojima sereguli{upojedineoblastiza{titepotro{a~a

Kontinu-irano


Vlada Br~ko Distrikta BiH svoje aktivnosti vr{i naosnovu redovnih buxetskih sredstava koja su planirana za 2011.godinu.

POGLAVQE XVIII - Federalna uprava za inspekcijskeposlove


U sastavu Federalne uprave za inspekcijske poslove nalazise Inspektorat trì{no-turisti~ke inspekcije koji, u skladusa svojim nadle`nostima, a u ciqu za{tite potro{a~a, vr{inadzor nad primjenom Zakona o za{titi potro{a~a u BiH, tedrugih zakona i propisa kojima je propisano obavqawedjelatnosti trgovine, trgovinskih usluga, proizvodwe, obrta,ugostiteqske i turisti~ke djelatnosti.

U svojim nadzorima, u ciqu za{tite prava potro{a~a,federalna trì{na i turisti~ko-ugostiteqska inspekcija,svaka iz svoje nadle`nosti nadzora, obavqaju vi{e vrstakontrola.

Federalna trì{na inspekcija vr{i sqede}e kontrole:

– kontrolu kvaliteta odre|enih poqoprivredno-pre-hrambenih i industrijskih proizvoda iz uvoza namjestima cariwewa pri uvozu, za koje je propisano dapodlijeù obaveznoj kontroli kvaliteta pri uvozu;

– u skladi{tima uvoznika ponovnu kontrolu kvalitetapoqoprivredno-prehrambenih i industrijskihproizvoda koji su ve} bili podvrgnuti kontrolikvaliteta pri uvozu;

– kontrolu kvaliteta svih proizvoda na mjestimaproizvodwe doma}ih proizvo|a~a;

– kontrolu kvaliteta svih poqoprivredno-prehram-benih i industrijskih proizvoda u prometu;

– kontrolu neprehrambenih proizvoda u prometu, u vezinadzora da li ispuwavaju propisane sigurnosnezahtjeve;

– kontrolu cijena roba i usluga;

– kontrolu mjerila kod proizvo|a~a i uvoznika, odnosnokontrolu mjerila na mjestima proizvodwe proizvoda,kao i na mjestima prodaje proizvoda;

– kontrolu nepo{tenih odredbi u potro{a~kimugovorima.

Turisti~ko-ugostiteqska inspekcija vr{i sqede}ekontrole:

– kontrolu ugostiteqskih usluga;

– kontrolu turisti~kih usluga;

– kontrolu turisti~kih paket aran`mana.Federalni trì{ni i turisti~ko ugostiteqski

inspektori }e, u nadzoru nad primjenom Zakona o za{titipotro{a~a u BiH, kao i drugih propisa kojima se {tite pravapotro{a~a, u slu~ajevima kada kupuju proizvode i koristeusluge za svoje potrebe, vr{iti redovne kontrole subjekatakoji obavqaju djelatnost trgovine, trgovinskih usluga, obrta,te ugostiteqsku i turisti~ku djelatnost. U slu~ajevimautvr|enih nepravilnosti u obavqawu navedenih djelatnosti,inspektori }e preduzimati propisane upravne mjere, te uzavisnosti od vrste utvr|enog prekr{aja izdavati prekr{ajnenaloge ili podnositi zahtjeve za pokretawe prekr{ajnogpostupka.

Naprijed navedene kontrole federalni trì{ni ituristi~ko-ugostiteqski inspektori }e obavqati premagodi{wem Programu i planu rada Inspektorata za 2011.godinu, kojim je predvi|eno da se ove kontrole vr{e redovno ikontinuirano. Tako|e je predvi|eno da se, na zahtjevepotro{a~a kao i svih nosilaca za{tite potro{a~a, vr{epovremene i ciqane kontrole.


R.b.

Ciqevi Zadaci Nosioci Rok zarealizacijuzada-taka


1. Ja~awe dru{tvenediscipline iodgovornosti uprimjeni propisa~ime se postièza{titapotro{a~a odneispravnih inekvalitetnihproizvoda

- vr{ewe redovnihi vanrednihnadzora od stranetrì{nih itrì{nougostiteqskihinspektora, tepropisnopostupaweprilikomutvr|ivawanepravilnosti -dostavqaweizvje{tajanadle`nimministarstvima outvr|enom stawu upojedinimoblastima -inicirawedono{ewa novihzakona i wihovihpodzakonskihpropisa, kao iizmjena i dopunapostoje}ih u ciquuskla|ivawa sa EUstandardima -osigurawe ve}egmedijskogprostora u veziedukacije iupoznavawagra|ana sa pravimakoja imaju kaopotro{a~i, temogu}nostimaostvarivawa tihprava

FUIP-Inspektorattrì{no-turisti~ke inspekcijeKantonalneuprave zainspekcijskeposloveKantonalnaministarstva u~ijem je sastavutrì{na ituristi~ko-ugostiteqska inspekcijaOp{tinski organitrì{ne ituristi~ko-ugostiteqske inspekcije

Kontinuirano

- dono{ewenovih, teizmjena idopunapostoje}ihpravnihpropisa u ciquuskla|ivawa saEUstandardima ipodizawakvalitetaza{titepotro{a~a -ja~awelaboratorijskih kapaciteta iovla{}ivawelaboratorijaza pojedinaispitivawa -uspostavqaweuske saradweizme|u svihnosilacaaktivnostiza{titepotro{a~a


Za kontrolu kvaliteta proizvoda na mjestima proizvodwei prometa, za ispitivawe sigurnosnih zahtjevaneprehrambenih proizvoda u prometu kao i za tro{kove



opreme, ure|aja, te instrumenata i drugih sredstava za uzimaweuzoraka za potrebe laboratorijskih analiza Federalna upravaza inspekcijske poslove je nadle`nom federalnomministarstvu dostavila prijedlog potrebnih buxetskihsredstava za 2011. kako slijedi:

– za tro{kove laboratorijskih ispitivawa kvalitetaproizvoda u visini od 100.000 KM s tim da se u 2011.godini planira uzeti u prosjeku 500 uzoraka poprosje~noj cijeni za izvr{ene usluge kontrolekvaliteta po jednom uzorku u visini od 200,00 KM,

– za ispitivawa sigurnosnih zahtjeva neprehrambenihproizvoda 10 uzoraka u ukupnom iznosu od cca 20.000KM, s tim da je planirano da }e se u 2011. godini ovaispitivawa vr{iti prema potrebi i stawu natrì{tu,

– za tro{kove opreme, ure|aja, te instrumenata i drugihsredstava za uzimawe uzoraka radi slawa nalaboratorijske analize iznos u visini od cca. 14.200KM.

POGLAVQE XIX - Republi~ka uprava za inspekcijskeposlove Republike Srpske


Uloga Republi~ke uprave za inspekcijske posloveRepublike Srpske sa aspekta za{tite potro{a~a je dakontroli{e primjenu propisa koji se odnose na oblast za{titepotro{a~a i lojalne konkurencije. Kontrolu propisa koji seodnose na za{titu potro{a~a vr{e inspekcije u sastavuInspektorata Republike Srpske i organa lokalne samouprave.Smetwe u radu inspekcijskih organa predstavqaju: nedostataklaboratorija za ispitivawa odre|enih vrsta roba,neosposobqenost laboratorija za utvr|ivawe odre|enih vrlozna~ajnih parametara, te nedovoqna tehni~ka opremqenostorgana lokalne uprave za brzu razmjenu informacija.


R.b.


zadataka

Prijedlozimjera za

poboq{awe

1. Ja~awe disci-pline uprimjenipropisa izoblastiza{titepotro{a~a

- redovne ivanrednekontrole(planiranekontrole ikontrole podojavama ireklamacijamapotro{a~a)

InspektoratRS i inspekcijeu sastavuorgana lokalnesamouprave

Kontinuirano - ja~awesaradwe svihnosilacaza{titepotro{a~akroz planiraweciqeva,zadataka isredstava zawihovurealizaciju

2. Laboratorijskaprovjerausagla{enostiproizvoda sadefinisanimzahtjevima

- uzorkovawe idostavqawe nalaboratorijskoispitivawe


Povremenoprema procjenirizika i uskladu saraspoloìvimfinansijskimsredstvima

- ja~awelaboratorij-skihkapaciteta ive}afinansijskasredstva

3. Ja~awekomunikacije irazmjenainformacija sasvim nosiocimaza{titepotro{a~a

- saradwa saudruèwimapotro{a~a idrugimnadle`niminstitucijama;- razmjenainformacijaputemme|unarodnihsistema za brzoobavje{tavawe

(RASFF,

RAPEX...)


Kontinuirano - odràvawestalnekomunikacije iintenziviraweiste uodre|enimokolnostima

4. Informisawepotro{a~a

- medijskopredstavqaweplaniranih irealizovanihinspekcijskihaktivnosti


Povremeno popotrebi

- objektivno ipravovremenoinformisawe

5. Potpunoprimjewivipropisi

- davawemi{qewa iinicijativa zaizmjenupropisa izoblastiza{titepotro{a~a


Po potrebi - boqa saradwaizme|upredlaga~apropisa iinspekcijskihorgana

6. Obrazovawe ipodizawesvijestipotro{a~a

- u~e{}e ukampawama

Nadle`niorgani

Po potrebi - ve}au~estalost iobuhvatnostsprovo|ewakampawa putemmasovnihsredstavainformisawa


Inspekcijski nadzor se finansira iz buxeta RepublikeSrpske i buxeta lokalnih organa uprave. Za laboratorijskoispitivawe proizvoda na trì{tu Inspektorat planiraizdvajawe oko 20.000 KM. Odre|eni broj organa lokalnesamouprave tako|e izdvaja odre|ena sredstva za ove namjene.

POGLAVQE XX - Inspektorat Br~ko Distrikta BiH


Uloga Inspektorata Br~ko Distrikta BiH je nadzor nadprimjenom propisa koji se odnose na za{titu potro{a~a. Svakainspekcija, u skladu sa posebnim ovla{}ewima, kontroli{ekonkretnu oblast. Smetwe u radu inspekcijskih organapredstavqaju nedostatak laboratorija za ispitivaweodre|enih vrsta roba, te neosposobqenost laboratorija zautvr|ivawe odre|enih vrlo zna~ajnih parametara.


R.b.


cijuzadataka

Prijedlozimjera za

poboq{awe

1. Ja~awedru{tvene disci-pline iodgovornosti uprimjeni propisa~ime se postièza{titapotro{a~a odneispravnih inekvalitetnihproizvoda ielimini{enelojalnakonkurencija

- vr{eweinspekcijskognadzora uzdavaweprioriteta maweure|enimoblastima uskladu saplanovimapojedinihinspekcija; - popotrebiusmjeravawenadzora premaoblastima sapojavom ve}egrizika; -obavqaweredovnih ivanrednihkontrola naosnovureklamacijapotro{a~a ilipo prijedloguudruèwapotro{a~a ilinadle`nihagencija; -dostavqaweizvje{tajanadle`nimodjeqewima outvr|enom stawuu pojedinimoblastima; -pravovremeno iobjektivnoinformisawejavnosti putemmedija

Nadle`neinspekcije zaodre|enu oblast usastavuInspektorataBr~ko DistriktaBiH u saradwi saovla{tenimlaboratorijama

Kontinu-irano

- uskla|ivawepropisa sapropisima EU -dono{ewenovih, teizmjena idopunapostoje}ihpravnihpropisa u ciqupodizawakvalitetaza{titepotro{a~a -ja~awelaboratorijskih kapaciteta iovla{}ivawelaboratorija zapojedinaispitivawa -unapre|ewesaradwe izme|usvih nosiocaaktivnostiza{titepotro{a~a -sprovo|eweakcijauzorkovawapojedinih vrstaroba natrì{tu


Inspektorat svoje aktivnosti vr{i na osnovu redovnihbuxetskih sredstava koja su planirana za 2011. godinu. Zapotrebe za{tite potro{a~a radi provjere propisanihstandarda kvaliteta prehrambenih i neprehrambenihproizvoda koji se nude potro{a~ima, Inspektorat je u 2011.godini planirao odre|ena sredstva za tro{kovelaboratorijskih usluga.

POGLAVQE XXI - Udruèwa potro{a~a

ODJEQAK A. - Uloga udruèwa potro{a~a u sistemuza{tite potro{a~a i trenutno stawe

Udruèwa potro{a~a u BiH predstavqaju vrlo bitansubjekt u sistemu za{tite potro{a~a jer imaju uloguposrednika izme|u potro{a~a i nadle`nih organa, inspekcijai drugih subjekata kojima je zakonom propisana obavezaza{tite potro{a~a. Wihova nadle`nost propisana je ~lanom112. Zakona o za{titi potro{a~a u BiH. Djeluju kaoneprofitne i nevladine organizacije koje imaju svojstvopravnog lica, te se kao takve ne mogu baviti privrednomdjelatno{}u. Sve svoje aktivnosti usmjeravaju iskqu~ivo naza{titu pojedina~nih i zajedni~kih interesa potro{a~a.Udruèwa potro{a~a imaju pravo na u~e{}e pri dodjeqivawujavnih poslova za oblast za{tite potro{a~a na na~in kako jepropisano ~lanovima 113.,114. i 115. Zakona o za{titipotro{a~a u BiH. Udruèwa potro{a~a u BiH su razli~itoorganizovana na razli~itim nivoima, po~ev od op{tinskog,kantonalnog, entitetskog nivoa, nivoa Br~ko Distrikta BiH,te na nivou BiH. Krovno udruèwe je Savez udruèwapotro{a~a Bosne i Hercegovine (SUP BiH), koje je osnovano useptembru 2004. godine i izvr{ena registracija uMinistarstvu pravde BiH. Svrha Saveza je da obezbijedime|usobnu pomo} i obezbijedi za{titu interesa potro{a~a uBiH, ali i na internacionalnom nivou. ^lanstvo u Savezu jeotvoreno pod jednakim uslovima i prema udruèwimapotro{a~a koja nisu ~lanice Saveza.

ODJEQAK B. - Planirane aktivnosti SUP BiH u 2011.godini

r.b.


zadataka

Prijedlozimjera za

poboq{awe

1. Ja~awekapaciteta

-Redovna Skup{tinaSaveza - Minimalno~etiri sjedniceUpravnog odbora -Min ~etiriedukativneRadionice za~lanice Saveza- Uspostavqawe

ureda, nabavkaminimumakancelarijskeopreme izapo{qavaweSekretara Saveza

^laniceSaveza

Mart 2011.Mart -Juni/Juli -Septembar -DecembarMart -Juni/Juli -Septembar -Decembar

Ukqu~ivaweMSTEO i~lanovaSavjeta zaza{titupotro{a~aBiH Podr{kaMSTEO

2. Informisawei edukacijapotro{a~a uBiH

- Studijskoputovawe/posjetau/iz susjednihzemaqa- Konferencija oza{titi pravapotro{a~a u BiH

Upravni odborSaveza iSavjet zaza{titupotro{a~aBiH Upravniodbor Saveza

Juni 2011.Septembar2011.

Ukqu~ivawepredsjedava-ju}eg i ostalih~lanovaSavjetaPodr{kaMSTEO

3. Harmonizacija propisakojima sepodràvaza{titapotro{a~a uBiH

- Identifikacija ianaliza nedostatakaZakona o za{titipotro{a~a BiH, teprou~avawemogu}nostilobirawa za izmjenei unapre|ewaZakona - Izradapregleda zakona,pravilnika idostupnihop{tinskih akatakojima se reguli{eoblast pruàwakomunalnih iostalih usluga odop{teg interesa -Izrada pregledazakona i pravilnikakojima se reguli{eproizvodwa istavqawe u promethrane (biqnog ianimalnogporijekla) - Izradapregleda zakonakojima se reguli{uprava osiguranika ipriàwezdravstvenih usluga

^laniceSaveza - RG

Kontinuirano Podr{ka~lanovaSavjeta zaza{titupotro{a~aBiH

4. MonitoringprimjeneZakona oza{titipotro{a~a uBiH

Izradametodologija zapra}ewe pojavanaru{avawa pravapotro{a~a

^laniceSaveza- RG

Kontinuirano Podr{ka~lanovaSavjetapotro{a~aBiH

5. Ja~awemedijskeprezentacijerada Saveza iwegovih~lanica

Izrada programapromocije ilobirawa

^laniceSaveza - RG

Kontinuirano Podr{kamedija kaonosilacaza{titepotro{a~a

6. Saradwa sadrugim NVO,udruèwimapotro{a~a uzemqi i udrugimdràvama,saradwa safondacijama

- Markiraweasocijacijapotro{a~a iz drugihzemaqa sa kojima bitrebaloprioritetnouspostaviti saradwu- Traèwefondacija

^laniceSaveza - RG

Kontinuirano Podr{kaMCP iMSTEO


Za aktivnost ja~awe kapaciteta Savez udruèwa potro{a~aBiH je planirao 30.900 KM {to se odnosi na odràvaweSkup{tine Saveza, sjednice Upravnog odbora SUP BiH,radionice za ~lanice Saveza i sl. Ova suma je predvi|ena zapla}awe tro{kova zakupa prostora za sjednice, tro{kovaprevoza u~esnika, tro{kove telefona, kancelarijski materijalitd. Za aktivnost informisawe i edukaciju SUP BiH jeplanirao 4.000 KM koji bi se utro{ili na studijsko putovawe ikonferenciju o za{titi prava potro{a~a u BiH. Za aktivnostizrade sektorskog pregleda propisa iz oblasti za{titepotro{a~a (propisi iz oblasti komunalnih usluga i ostalihusluga od op{teg interesa, iz oblasti hrane, iz oblastizdravstvenih usluga) SUP je planirao sredstva u iznosu od 3.200KM. Za aktivnosti na monitoringu primjene Zakona o za{titipotro{a~a u BiH planirana su sredstva u iznosu od 800 KM. Zaaktivnosti na ja~awu medijske prezentacije rada SUP BiHplanirano je 800 KM. Za aktivnost saradwe sa drugimnevladinim udruèwima potro{a~a u BiH i u drugim dràvama,SUP BiH je planirao sredstva u iznosu od 1.600 KM. Za ~etiripredstavnika nevladinog sektora u Savjetu za za{titupotro{a~a BiH, SUP BiH je planirao 4.800 KM.

Za 2011. godinu SUP BiH je planirao ukupno 58.600 KM, {to~ini zbir naprijed navedenih sredstava za pojedine aktivnosti.

POGLAVQE XXII - Obrazovne institucije i medijiPravo na obrazovawe o pitawima potro{a~a i pravo na

informisanost su osnovna i neotu|iva prava potro{a~a koja suim data ~lanom 3. ta~ke b) i d) Zakona o za{titi potro{a~a uBiH. ^lanom 116. istog zakona odre|eni su i na~ini obrazovawa



potro{a~a. Osim navedenih, ukazuje se potreba i za novimmodelima edukacije potro{a~a kao {to je, izme|u ostalog, idopuna nastavnog programa u obrazovnim institucijamamaterijom iz oblasti za{tite potro{a~a koja ima za krajwi ciqkvalitetno obrazovawe o pravima, obavezama i za{titipotro{a~a. Potpuna i pravovremena informisanost potro{a~aje nemogu}a bez aktivne uloge svih sredstava javnoginformisawa (TV, radio, {tampa), kao najefikasnijeg na~inaobavje{tavawa potro{a~a o proizvodima i uslugama kojekoriste ili }e koristiti.

DIO PETI - OKVIRNI OBIM FINANSIJSKIHSREDSTAVA ZA OSTVARIVAWE ZADATAKA IZ

DR@AVNOG PROGRAMASvi organi dràvne uprave zaduèni za pojedine zadatke iz

Programa predvidjeli su svoje finansijske obaveze redovnimbuxetskim sredstvima. Realizaciju prethodno navedenihzadataka (u tabelama), a ~iji je ciq promocija dobrog iefikasnog sprovo|ewa politike za{tite potro{a~a, nadle`niorgani vr{e u sklopu svojih redovnih aktivnosti koje sefinansiraju iz redovnih buètskih sredstava.

Pored redovnih buxetskih sredstava, za realizacijuposebnih projekata zna~ajnih za oblast za{tite potro{a~a,dodatni izvor finansijskih sredstava mogu biti i stranifondovi, te doma}i i strani investitori, sve to realizacijomeventualno potpisanih me|unarodnih bilateralnih imultilateralnih ugovora.

S obzirom da je veliki broj buxetskih korisnika nadràvnom, entitetskom i niìm nivoima vlasti ukqu~en uostvarewe ovog Programa i wegovih planiranih ciqeva, veomaje te{ko odrediti u apsolutnom iznosu okvirni obimfinansijskih sredstava, koji bi bio dovoqan za wegovurealizaciju. Zbog toga bi koncept, po kojem su sami nosiociaktivnosti planirali zadatke i rokove za wihovo izvr{ewe,trebao biti polazni osnov za konkretizovawe obimafinansijskih sredstava za ostvarivawe zadataka iz dràvnogprograma.

DIO [ESTI - OKVIRNI OBIM FINANSIJSKIHSREDSTAVA ZA PODSTICAWE RAZVOJA I

DJELOVAWA UDRU@EWA ZA ZA[TITU POTRO[AÂOdlukom Savjeta ministara BiH o osnovnim kriterijumima

za dodjeqivawe grant podr{ke za svaku kalendarsku godinuuvr{tena je odredba prema prema kojoj }e udruèwa za za{titupotro{a~a mo}i i u 2011. godini aplicirati za dodjelu sredstavaiz teku}e rezerve buxeta BiH.

Nadle`na entitetska ministarstva iz vlastitog buxetaizdvaja}e dio sredstava za podsticawe razvoja i dijelovawaudruèwa za za{titu potro{a~a u ciqu obrazovawa iosvje{}ivawa potro{a~a o wihovom stvarnom poloàju i snazina trì{tu.

Osim finansijske, udruèwima za za{titu potro{a~a bi}epruèna i tehni~ka pomo}, te u ciqu {to kvalitetnijeginformisawa i edukacije potro{a~a i trgovaca o wihovimpravima i obavezama, u skladu sa Zakonom o za{titi potro{a~a uBiH, pomo} u organizaciji seminara, okruglih stolova, radio iTV emisija, uz angaòvawe relevantnih stru~waka iz pojedinihoblasti koje su vezane za oblast za{tite potro{a~a, {tampawu idistribuciji bro{ura na temu za{tite potro{a~a,organizovawu predavawa u {kolama i drugim vidovimaaktivnosti.

DIO SEDMI - ZAKQUÂKOvim Programom odre|eni su okviri prioriteta politike

Bosne i Hercegovine na podru~ju za{tite potro{a~a za 2011.godinu, {to je jedan od uslova za ~lanstvo u EU. Osiguraweprimjerenog funkcionisawa trì{ta zavisi}e od razvojaupravne infrastrukture kako bi se obezbijedio nadzor nadtrì{tem i sprovo|ewe zakona na tom podru~ju. Razvojotvorenog dijaloga svih interesnih grupa u dru{tvu sa svrhomosigurawa jasno}e, konzistentnosti postupawa i razumijevawa udefinisawu interesa potro{a~a, ciq je Bosne i Hercegovine.On }e se ostvariti daqim uskla|ivawem preuzetih obaveza,vlastitih mogu}nosti i interesa. îtav proces zavisi odspremnosti svih kqu~nih sektora, od osposobqenosticjelokupnog sistema za proces prilago|avawa standardima EU,preko obrazovawa qudskih potencijala u dràvnoj upravi i

pravosu|u do jedinstvene, kvalitetno osposobqene, osvije{}enei obavije{tene javnosti. Uspjeh sprovo|ewa ovoga Programa, uprvom redu, ovisi}e o spremnosti svih kqu~nih nosilacaza{tite potro{a~a za izvr{avawe utvr|enih zadataka ipo{tivawe navedenih rokova.

Na osnovu ~lana 107. stav (1) ta~ka a) Zakona o za{titipotro{a~a u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj25/06) i ~lana 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i Hercegovine("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07,94/07 i 24/08), Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlogVije}a za za{titu potro{a~a Bosne i Hercegovine, na 157. sjednici,odrànoj 24. augusta 2011. godine, donijelo je

ODLUKU

O USVAJANJU DR@AVNOG GODI[NJEG PROGRAMA

ZA ZA[TITU POTRO[AÂ BOSNE I HERCEGOVINE

ZA 2011. GODINU

^lan 1.(Predmet Odluke)

Ovom Odlukom usvaja se Dràvni godi{nji program za za{titupotro{a~a Bosne i Hercegovine za 2011. godinu, koji je dat uprilogu ove Odluke i ~ini njen sastavni dio.

^lan 2.(Stupanje na snagu)

Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavljuje se u"Slu`benom glasniku BiH".

VM broj 181/1124. augusta 2011. godine

Sarajevo

Predsjedavaju}iVije}a ministara BiH

Dr. Nikola [piri}, s. r.

DR@AVNI GODI[NJI PROGRAM ZA ZA[TITUPOTRO[AÂ BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2011. GODINU

DIO PRVI - OP]E ODREDBEOsnove unutra{nje i vanjske politike Bosne i Hercegovine

zasnivaju se na ispunjenju njenog primarnog strate{kog cilja, a toje ispunjavanje uslova za punopravno ~lanstvo u Evropskoj uniji.Inicijalni pravni akt Bosne i Hercegovine s ciljem da postanepunopravan ~lan EU je bila Odluka Vije}a ministara Bosne iHercegovine o pokretanju inicijative za pristupanje Bosne iHercegovine Evropskoj uniji ("Slu`beni glasnik BiH", broj 3/99).Tako|er treba spomenuti i Rezoluciju Parlamentarne skup{tineBiH o evropskim integracijama i Pakta o stabilnosti za jugoisto~nuEvropu ("Slu`beni glasnik BiH", broj 12/99) kojom se isti~eva`nost intenziviranja politi~kog dijaloga BiH i EU kao dijelaprojekta za stabilnost i pridruìvanje EU. Nu`ne pretpostavke iuslovi bez kojih nije bilo mogu}e otpo~eti navedeni proces sustabilnost institucija koje osiguravaju demokratiju, vladavinuprava i po{tivanje demokratskih na~ela i ljudskih prava,me|unarodnog prava te trì{ne privrede.

Stvaranjem BiH kao samostalne dràve, ve} je na po~etku bilovidljivo opredjeljenje za demokratsku i socijalnu dràvu, {to je ijasno nazna~eno u Ustavu BiH koji u ~lanu II. koji govori o"Ljudskim pravima i osnovnim slobodama", gdje u istom ~lanustav 1. propisuje da }e "Bosna i Hercegovina i oba entitetaosigurati najvi{i nivo me|unarodno priznatih prava i osnovnihsloboda." Shodno ~lanu II. 2. Ustava BiH "Prava i slobodepredvi|eni u Evropskoj konvenciji za za{titu ljudskih prava iosnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju uBosni i Hercegovini." Primarno pravo, kao sastavni dio navedenihprava i sloboda, je pravo na zdrav ìvot. Svako je duàn, u sklopusvojih ovlasti i djelatnosti, posebno posve}ivati pa`nju za{titizdravlja ljudi, prirode i ~ovjekovog okoli{a.

Zato bi ovaj Dràvni godi{nji program za za{titu potro{a~aBosne i Hercegovine za 2011. godinu (u daljnjem tekstu: Pro-gram), kao jasan i cjelovit dokument, trebao biti korak koji }ekreirati politiku za{tite potro{a~a, definirati prioritete i odreditimjere za njihovo ostvarenje u navedenom periodu te biti nastavakkontinuiteta koji je uspostavljen Dràvnim godi{njim programomza za{titu potro{a~a BiH za 2009.godinu ("Slu`beni glasnik BiH",broj 95/09) i Dràvnim godi{njim programom za za{titu potro{a~aBiH za 2010.godinu ("Slu`beni glasnik BiH", broj 76/10).

Savremeno trì{te omogu}ava {iroku ponudu uz potrebnopostizanje visokog i jedinstvenog nivoa za{tite potro{a~a, kakobismo BiH pripremili za ravnopravno nastupanje na jedinstvenomtrì{tu EU. To podrazumijeva stvaranje jedinstvene i kvalitetneinstitucionalne strukture kao temelja provo|enja efikasne za{titepotro{a~a, ~ime bi BiH pokazala da zasluùje povjerenje potro{a~ana konkurentnom unutra{njem trì{tu uz jasna pravila i dosljednoprovo|enje zakona, bez obzira gdje se potro{a~ ili privrednisubjekt nalaze. Da bi se sve to moglo ostvariti potrebna su izna~ajna materijalna sredstva koja bi u kona~nici dovela dozna~ajne koristi ne samo privrednim subjektima, nego ipotro{a~ima u njihovom svakida{njem ìvotu, obzirom na ve}iizbor robe i usluga uz bolji kvalitet i niè cijene.

^lanom 76. u Glavi VI. potpisanog teksta Sporazuma ostabilizaciji i pridruìvanju izme|u Evropskih zajednica i njihovihdràva ~lanica i Bosne i Hercegovine, dogovoreno je slijede}e:

"Strane }e sara|ivati u cilju uskla|ivanja standarda za za{titupotro{a~a u Bosni i Hercegovini s istim standardima u Zajednici.Efikasna za{tita potro{a~a je neophodna kako bi se osiguralopropisno funkcioniranje trì{ne ekonomije. Ta za{tita ovisit }e odupravne infrastrukture radi osiguravanja nadzora nad trì{tem iprovedbe zakona u toj oblasti.

U tom cilju, te u smislu njihovih zajedni~kih interesa, strane }epoticati i osiguravati:

– politiku aktivne za{tite potro{a~a, u skladu s pravomZajednice, uklju~uju}i i ve}u informiranost i razvojneovisnih organizacija;

– uskla|ivanje zakonodavstva na podru~ju za{titepotro{a~a u Bosni i Hercegovini sa zakonodavstvom kojeje na snazi u Zajednici;

– efikasnu pravnu za{titu radi pobolj{anja kvalitetapotro{a~ke robe i odràvanja odgovaraju}ih sigurnosnihstandarda;

– da nadle`ni organi prate pravila i da se osigura pristuppravdi u slu~aju spora."

Potpisivanjem navedenog sporazuma BiH je preuzelaobavezu harmonizacije zakonodavstva sa komunitarnim pravomEU, mada je i do momenta potpisivanja SSP vr{eno preuzimanjedirektiva EU iz oblasti za{tite potro{a~a u pravni sistem BiH.

DIO DRUGI - ZAKONODAVSTVOZa{tita potro{a~a dinami~no je podru~je te se samim time i

politika za{tite potro{a~a ne moè definirati na duì period. Uskladu s brzim promjenama na trì{tu, a koje se posljedi~no odnosei na potro{a~e, potrebno je stalno pratiti prioritetna podru~ja kojasu va`na kod provo|enja politike za{tite potro{a~a.

Dono{enjem Zakona o za{titi potro{a~a u BiH ("Slu`beniglasnik BiH", broj 25/06) osigurala se primjerena za{titapotro{a~kih interesa prilikom kupnje roba i usluga za li~nepotrebe. Zakon o za{titi potro{a~a u BiH jedan je od propisa kojimje zapo~eo postupak implementacije direktiva EU s podru~jaza{tite potro{a~a u pravni sistem BiH, kojim se preuzimajuevropski standardi pona{anja na trì{tu, kako u pogledu sameza{tite potro{a~a, tako i u pogledu obaveza trgovaca. Obzirom na{irinu podru~ja u kojem interesi potro{a~a dolaze do izraàja ovajZakon treba promatrati kao op}i propis na podru~ju za{titepotro{a~a, propis kojim je utvr|en okvir sistema za{tite potro{a~a.

Pored Zakona o za{titi potro{a~a u BiH postoji jo{ ~itav nizpropisa koji su vezani za oblast za{tite potro{a~a a koji bi se mogligrupisati prema sektorskom principu. Svakako je bitno spomenutii Zakon o obligacionim odnosima SFRJ koji su oba entitetapreuzela kao svoje entitetske zakone, kojim se ne {titi potro{a~ kaoposebna dru{tvena grupa ve} kao jedna od ugovornih strana.Interesi potro{a~a {tite se jo{ i nizom drugih propisa koji pravnoure|uju razli~ita prava potro{a~a primjerice: Zakon o tehni~kimzahtjevima za proizvode i ocjenjivanju uskla|enosti ("Slu`beniglasnik BiH", broj 45/04), Zakon o hrani ("Slu`beni glasnik BiH",broj 50/04), Zakon o genetski modificiranim organizmima("Slu`beni glasnik BiH", broj 23/09), Zakon o op}oj sigurnostiproizvoda ("Slu`beni glasnik BiH", broj 102/09), Zakon okonkurenciji ("Slu`beni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09),Zakon o komunikacijama ("Slu`beni glasnik BiH", br. 31/03,75/06 i 32/10), ~itav set zakona o elektri~noj energiji dràvnog ientitetskog nivoa, entitetski zakoni o trgovini, entitetski zakoni oinspekcijama, zakoni i podzakonski akti o po{tanskom saobra}aju,

propisi razli~itih nivoa vlasti vezano za komunalnu privredu,propisi iz oblasti zdravstvene za{tite, propisi iz oblasti finansijskihusluga, propisi iz oblasti za{tite okoli{a itd.

DIO TRE]I - NAÊLA I CILJEVI DR@AVNOG PROGRAMA

POGLAVLJE I - Na~ela politike za{tite potro{a~a:

a) na~elo javnosti, obrazovanja, i obavje{tavanja - predstavljapravo gra|anina na pravovremeno obavje{tavanje o svojimpravima, kao i o kvaliteti roba i usluga na trì{tu, opoduzetim mjerama za za{titu osnovnih ustavnihvrijednosti, te s tim u vezi na slobodan pristup podacima ostanju u podru~ju za{tite potro{a~a;

b) na~elo cjelovitosti - podrazumijeva harmonizacijudjelovanja svih vladinih i nevladinih subjekata za{titepotro{a~a u cilju {to kvalitetnijeg provo|enja politika uoblasti za{tite potro{a~a;

c) na~elo preventivnosti - ima za svrhu svim legalnimsredstvima izbjegavati rizik opasnosti za ìvot i zdravlje te{tetu na strani potro{a~a. Pod tim legalnim sredstvimapodrazumijevamo redovne, organizirane i planiranekontrole roba i usluga.

POGLAVLJE II - Ciljevi i mjere politike za{tite potro{a~aOsnovni cilj politike za{tite potro{a~a je stalno pobolj{anje

kvaliteta ìvota svih gra|ana Bosne i Hercegovine, te promocijava`nosti zdravlja i sigurnosti potro{a~a.

Op}i ciljevi i mjere za{tite potro{a~a su:

CILJEVI MJERE ZA OSTVARENJE CILJEVA

a) osigurati vladavinu prava demokratije icivilnog dru{tva; daljnje uskla|ivanjezakonodavstva sa zakonodavstvom EU

1. predlaganje zakonskih i drugih mjera uosiguranju visokog nivoa za{tite zdravlja,sigurnosti, dostojanstva i prava potro{a~a;2. udruìvanje u udruènja za za{titupotro{a~a;3. pravo na predstavljanje u procesudono{enja odluka

b) stvoriti uslove za efikasno rje{avanjeuo~enih problema na podru~ju za{titepotro{a~a

1. uvo|enje odgovaraju}ih mjera za za{titupotro{a~a (inspekcije, sudovi, Ombuds-men) kako bi se sporovi potro{a~a itrgovaca rije{ili prije redovnog suda;2. pojednostavljenje postupka za{titepotro{a~a pred sudovima

c) osvje{}ivanje potro{a~a o njihovomstvarnom poloàju na trì{tu

1. podr{ka osnivanju i radu udruènjima isavjetovali{tima za za{titu potro{a~a; 2.osmi{ljavanje i provo|enje obrazovanjapotro{a~a;3. primjena osnovnih znanja o za{titipotro{a~a u obrazovnim ustanovama

d) osigurati podr{ku potro{a~ima uostvarenju njihovih prava

1. osiguranje djelotvorne saradnje vladinihorgana i nadle`nih institucija za provo|enjepolitike za{tite potro{a~a; 2. uspostavljanjesavjetodavne mreè za razvijanje njihoveme|usobne saradnje

e) me|usobna povezanost svih nositeljaza{tite potro{a~a

ja~anje saradnje i razmjena informacija

f) ja~anje poloàja potro{a~a na trì{tu ipodizanje svijesti potro{a~a u odnosu nanjihova prava i ulogu u trì{noj privredi

obavje{tavanje potro{a~a, razli~iti vidovisavjetovanja i obrazovanja potro{a~a

g) za{tita zdravlja i sigurnost potro{a~a 1. uspostavljanje sistema obavje{tavanjapotro{a~a o sigurnosti proizvoda na trì{tu;2. izrada tehni~kih propisa za tehni~kezahtjeve za proizvode koji osiguravajuvisok nivo za{tite zdravlja i sigurnostipotro{a~a;3. saradnja svih organa javne uprave uosiguravanju za{tite zdravlja i sigurnostipotro{a~a

h) davanje informacija i upoznavanjejavnosti o pravima potro{a~a u BiH

planiranje promotivnih djelovanja na svimnivoima i podsticanje medijske aktivnosti

DIO ÊTVRTI - NOSITELJI ZA[TITE POTRO[AÂKako bi se osigurala {to kvalitetnija realizacija politike

za{tite potro{a~a, neophodno je uklju~enje niza subjekata koji bibili odgovorni za njeno provo|enje.

^lanom 98. ta~kama od a) do i) Zakona o za{titi potro{a~a uBiH odre|eni su subjekti odgovorni za za{titu potro{a~a u BiH.Pored tih subjekata u ovom Programu su navedeni i drugisubjekti koji imaju bitnu ulogu u oblasti za{tite potro{a~a.



POGLAVLJE I - Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskihodnosa BiH

ODJELJAK A. - Uloga institucije u sistemu za{tite potro{a~a itrenutno stanje

^lanom 9. Zakona o ministarstvima i drugim organimauprave BiH ("Slu`beni glasnik BiH", br. 5/03, 42/03, 26/04,42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09) i ~lanom 99. stav (1)ta~ke od a) do e) Zakona o za{titi potro{a~a u BiH, odre|eni suposlovi u oblasti za{tite potro{a~a koje u okviru svoje djelatnostiobavlja Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.Ministarstvo obavlja poslove vezane za izradu i provedbu zakonai drugih propisa vezanih za za{titu potro{a~a; daje stru~nami{ljenja vezana za za{titu potro{a~a; provodi aktivnosti vezaneza harmonizaciju zakonodavstva BiH sa zakonodavstvom EU izpodru~ja za{tite potro{a~a; sara|uje s nadle`nim organima zaza{titu potro{a~a s podru~ja EU; predlaè i prati iz svojenadle`nosti sadràj projekata programa EU; obavlja stru~neposlove vezane uz rad Vije}a za za{titu potro{a~a BiH; analizira iprati stanje u oblasti za{tite potro{a~a; pruà stru~nu pomo}udruènjima za za{titu potro{a~a pri provo|enju projekata;sara|uje s nositeljima za{tite potro{a~a iz vladinog i nevladinogsektora te ostalim zainteresiranim stranama; obavlja i drugeposlove iz svoje nadle`nosti.ODJELJAK B. - Planirane aktivnosti u 2011. godini koje seodnose na oblast za{tite potro{a~a

R.b.

Ciljevi Zadaci Nositelji Rok zarealizacijuzadataka

Prijedlozimjera za

pobolj{anje

1. Pra}enje realizacijeciljeva i zadatakaDràvnog godi{njegprograma za za{titupotro{a~a za 2011.godinu

Krozkontinuiranuaktivnu saradnjusa svimu~esnicima uizradi Dràvnoggodi{njegprograma zaza{titu potro{a~aza 2011. godinuanaliziratiuspje{nostprovedbezacrtanih ciljeva

Ministarstvovanjske trgovine iekonomskihodnosa BiH

kontinu-irano

Pobolj{anjekvalitetasaradnjeizme|u svihinstitucija -subjekatasistemaza{titepotro{a~a uBiH

2. Koordinacijaaktivnosti izradeDràvnog godi{njegprograma za za{titupotro{a~a za 2012.godinu

U saradnji sasvim u~esnicimaizrade Dràvnoggodi{njegprograma zaza{titu potro{a~aza 2012. godinuprikupljanjerelevantnihpodataka koji bitrebali biti sadràjnavedenogprograma


kontinuirano

Podizanjesvijesti svihu~esnika uizradiDràvnoggodi{njegprograma zaza{titupotro{a~a nana~in dapristupeosmi{ljavanju realnoostvarivihplanovaaktivnostisvojihinstitucija u2012.godini

3. Organizacijasjednica Vije}a zaza{titu potro{a~aBiH i aktivno u~e{}eu njegovom radu

Priprema svihmaterijala zaodràvanjesjednica,predsjedavanjesjednicama,dostava materijalanakon odrànihsjednica tepra}enjerealizacijedonesenihzaklju~aka


2011. Rje{avanjeproblemabudètskihsredstavaneophodnihza radVije}a zaza{titupotro{a~aBiH, teaktivanpristup svih~lanovaVije}aprilikomrealizacijezaklju~akasjednica

4. Aktivna saradnja irazmjena infomacijai podataka sa svimdoma}im subjektimaodgovornim zaza{titu potro{a~a te sme|unarodniminstitucijama, sciljem njihovogaktivnoguklju~ivanja uproces uspostave {tocjelovitijeg iefikasnijeg sistemaza{tite potro{a~a uBiH

Uspostava svihvidova saradnje snadle`nimdoma}im ime|unarodniminstitucijama inevladinimsektorom vezanimza oblast za{titepotro{a~a


2011. InformiranjeVZZP ome|unarodnim idoma}imtenderima idonacijamaza oblastza{titepotro{a~akoji iduprekodràvnihorgana

5. Uskla|ivanje skomunitarnimpravom EU

Izrada Nacrtazakona oizmjenama idopunamaZakona o za{titipotro{a~a u BiH


2011. Ovaj Zakondoprinosipobolj{anjufunkcioniranja unutra-{njeg trì{tai osiguravavisok nivoza{titepotro{a~a


Izrada Nacrtazakona onedopu{tenomogla{avanju


2011. Ovaj Zakondoprinosipobolj{anjufunkcioni-ranjaunutra{njegtrì{ta,osi-guravavisok nivoza{titepotro{a~a isprje~avanaru{avanjetrì{nekonkuren-cije

ODJELJAK C. - Okvirni obim finansijskih sredstava zaostvarivanje planiranih zadataka

Ministarstvo svoje aktivnosti vr{i na osnovu redovnihbudètskih sredstava koja su planirana u budètu institucija ime|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.

U sastavu Ministarstva su i dvije upravne organizacije Uredza veterinarstvo i Uprava BiH za za{titu zdravlja bilja ~ija uloga izna~aj su pobliè opisane u daljnjem nastavku ovog Programa.POGLAVLJE II - Ured za veterinarstvo BiH


Ured za veterinarstvo BiH (u daljnjem tekstu poglavlja:Ured) ima ulogu krovne i koordiniraju}e ustanove veterinarskeslu`be u BiH. Uloga Ureda u za{titi potro{a~a prevashodno jebazirana na za{titi zdravlja potro{a~a. S tim u vezi, Ured u skladusa svojim mandatom, izme|u ostalog, vr{i pra}enjeepidemiolo{ke situacije u dràvi i svijetu, uklju~uju}i i pra}enjepojave zoonoza, donosi programe/odluke u cilju provo|enjamjera pra}enja, suzbijanja, kontrole i iskorjenjivanja zaraznihbolesti, donosi i finasira provo|enje plana pra}enja rezidua,donosi uslove koje moraju ispunjavati objekti koji se baveklanjem ìvotinja, obradom, preradom i uskladi{tenjemproizvoda ìvotinjskog porijekla, donosi uslove koje morajuispunjavati ovla{tene dijagnosti~ke veterinarske laboratorije, tevr{i kontrolu uvoza i izvoza ìvih ìvotinja i proizvodaìvotinjskog porijekla. Jedan od relevantnih pokazatelja radaUreda je i stavljanje Bosne i Hercegovine na listu zemalja iz kojihje dozvoljen izvoz ribe na trì{te EU (~etiri objekta), kao istavljanje plana pra}enja rezidua na listu CD 2004/432/ECzemalja sa odobrenim planom za sektor akvakulture, {topredstavlja jedan od osnovnih preduslova da bi se proizvodiìvotinjskog porijekla na{li na trì{tu EU.

ODJELJAK B. - Planirane aktivnosti u 2011. godini koje seodnose na oblast za{tite potro{a~a

R.b.


Prijedlozimjera za

pobolj{anje


- dono{enje godi{njeNaredbe o mjeramakontrole zaraznih iparazitarnih bolestiìvotinja i njihovomprovo|enju ifinansiranju u 2011.

Ured zaveterinarstvoBiH, nadle`niorgani entiteta iBr~ko DistriktaBiH

31.1.2011. - kontrolaprovo|enjaNaredbe(nadle`niveterinarskiinspekcijskiorgani)

2. Dono{enjepropisa okontrolibolesti

- dono{enje iobjavljivanje propisao kontroli pojedinihbolesti

Ured zaveterinarstvoBiH

Kontinuirano

3. Sprje~a-vanjeuno{enjazaraznihbolesti uBiH

- dono{enje odre|enihzakonskih ipodzakonskih propisao zabrani uvozapo{iljki ìvotinjskogporijekla radisprje~avanja uno{enjazaraznih bolesti uBiH u slu~aju pojaveistih


Kontinuirano

4. Kontrolauvoznihpo{iljki

- kontrola svihpo{iljki ìvihìvotinja, proizvodaìvotinjskogporijekla,veterinarskih lijekova,sto~ne hrane iotpadaka ìvotinjskogporijekla nagrani~nimveterinarskimprijelazima koje seuvoze u BiH -primjena odredbiRje{enja onepostojanju VZsmetnji za uvozizdatom od straneUreda zaveterinarstvo -uzorkovanje uvoznihpo{iljki

Ured zaveterinarstvo(kontrolegrani~nihveterinarskihinspektora nagrani~nimveterinarskimprijelazima),nadle`niveterinarskiinspekcijskiorgani entiteta iBr~ko DistriktaBiH (kontrola uunutra{njemprometu)

Kontinuirano - po potrebipoja~ativeterinarskoinspekcijskekontrole iu~estalije vr{itiuzorkovanja

5. Za{titazdravljapotro{a~a uunutra-{njemprometu/proizvodnji

- dono{enje godi{njegplana pra}enja reziduaza 2011. - kontrolasirovina i proizvodaìvotinjskog porijeklau objektima za klanjeìvotinja,proizvodnju, obradu,preradu i skladi{tenjeproizvodaìvotinjskog porijekla- kontrola robaìvotinjskog porijeklau unutra{njemprometu

Ured zaveterinarstvo,nadle`ni organientiteta, nadle`niveterinarskiinspekcijskiorgani entiteta iBr~ko DistriktaBiH

Dono{enjegodi{njegplana pra}enjarezidua do31.3.2011.Ostaleaktivnostikontinuiranotokom 2011.

- kontrolaprovedbeplana pra}enjarezidua

6. Ja~anjekapacitetalaboratorija

- organizacijazajedni~kih sastanakau cilju unaprje|enjarada u skladu sastandardom -organizacija seminaraza laboratorijskoosoblje - kandidiranjenabavkelaboratorijske opreme

Ured zaveterinarstvo,nadle`ni organientiteta i Br~koDistrikta, Institutza akreditacijuBiH i ovla{teneveterinarskelaboratorije

Kontinuirano - izradaoperativnihprocedura usamimlaboratorijamai podno{enjezahtjeva zaakreditaciju

7. Suzbijanjebruceloze u2011.

- vakcinacija iidentifikacija malihpreìvara od 3 do 6mjeseci

Ured zaveterinarstvo,nadle`neveterinarskeslu`be iinstitucije naentitetskomnivou,operativneveterinarskeslu`be ireferentnelaboratorije

7 godina - pobolj{atikontroluprovo|enjavakcinacije -pove}ati brojedukativnihregionalnihsastanaka

8. Ispunja-vanjeuslova uobjektimaza klanjeìvotinja,proizvod-nju,obradu,preradu iskladi{tenjeproizvodaìvotinj-skogporijekla

- registracija objekatakoji se bave klanjemìvotinja,proizvodnjom,obradom,preradom iskladi{tenjemproizvodaìvotinjskog porijeklakao i kontinuiranakontrola istih(registracija se odnosina nove objekte kojinisu registrirani)

Nadle`ni organientiteta i Br~koDistrikta BiH,nadle`niveterinarskiinspekcijskiorgani entiteta iBr~ko DistriktaBiH

Kontinuirano - uvo|enje iprimjenaHACCP-a,ISO standarda- dono{enjenovog propisauskla|enog sDirektivom853/2004 idijelom852/2004

9. Dono{enjepropisa ozbrinja-vanjuìvotinj-skogotpada

- dono{enje iobjavljivanje propisao zbrinjavanjuìvotinjskog otpada


31.12.2011.

10. Dono{enjepropisa oveterinar-skimlijekovima

- dono{enje iobjavljivanje Zakonao veterinarskimlijekovima


01.7.2011.

Nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta BiH su:Ministarstvo poljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede RepublikeSrpske, Federalno ministrarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i{umarstva i Odjel za poljoprivredu Br~ko Distrikta Bosne iHercegovine.

Nadle`ni inspekcijski organi entiteta i Br~ko Distrikta BiHsu: Republi~ka uprava za inspekcijske poslove RepublikeSrpske, Federalna uprava za inspekcijske poslove i InspektoratBr~ko Distrikta Bosne i Hercegovine.ODJELJAK C. - Okvirni obim finansijskih sredstava zaostvarivanje planiranih zadataka

Planirana finansijska sredstva za 2010. godinu bila suslijede}a:

– za dijagnosti~ka sredstva 255.000,00 KM– za dijagnosti~ka ispitivanja 250.000,00 KM– za provo|enje monitoringa bolesti kod salmonidnih i

ciprinidnih vrsta riba kao i provo|enje monitoringabolesti avijarne influence kod peradi 100.000,00 KM

– za provo|enje plana rezidua 150.000,00 KM– za provo|enje projekta "Podr{ka borbi protiv bruceloze,

planirana su sredstva u visini 1.234.598,00 KM.Potrebna finansijska sredstva za 2011. godinu su znatno

ve}a. Kako bi se u potpunosti ispunio plan pra}enja rezidua ~ijeprovo|enje ima prvenstveno za cilj za{titu zdravlja potro{a~a,neophodna su dodatna finansijska sredstva u iznosu od350.000,00 KM.POGLAVLJE III - Uprava BiH za za{titu zdravlja bilja


Sa aspekta za{tite potro{a~a veoma je bitna pravilna primjenapesticida, kako bi se smanjio negativan uticaj koji pesticidi moguimati na zdravlje ljudi, ìvotinja i okoli{a. S time u vezi, UpravaBiH za za{titu zdravlja bilja (u daljnjem tekstu: Uprava) je usaradnji sa Ameri~kom agencijom za me|unarodni razvoj(USAID) i [vedskom agencijom za me|unarodnu saradnju(SIDA) putem projekta FARMA izradila i objavila publikaciju"Pravilna primjena fitofarmaceutskih sredstava (pesticida)".Zapo~eta je procedura izrade Pravilnika o uslovima koje morajuispunjavati pravna i fizi~ka lica za promet fitofarmaceutskihsredstava, kojim }e se izme|u ostalog propisati uslovi u pogleduprostorija, opreme, kadrova, obaveznog stru~nog usavr{avanjakadrova i vo|enja obavezne evidencije o prometufitofarmaceutskih sredstava. Ovaj Pravilnik ima za ciljuskla|ivanje sa Direktivom 2009/128/EC kojom se u EUuspostavlja okvir za aktivnosti Zajednice s ciljem odrìveupotrebe pesticida.

Radi osiguranja visokog nivoa za{tite potro{a~a te pra}enjapravilne upotrebe pesticida, potrebno je donijeti propis kojim }ese propisati maksimalno dozvoljene koli~ine ostataka pesticida,te uvesti obavezni godi{nji program pra}enja (monitoringa)



ostataka pesticida. U tu svrhu Uprava je u saradnji s Agencijomza sigurnost hrane BiH izradila Prijedlog pravilnika omaksimalnim nivoima ostataka pesticida u i na hrani i hrani zaìvotinje biljnog i ìvotinjskog porijekla. Pravilnik je upotpunosti uskla|en sa EU Uredbom 396/2005/EC.

U podru~ju me|unarodne trgovine opasnih hemikalija ipesticida, Bosna i Hercegovina je 2006. godine ratificiralaRoterdamsku konvenciju o proceduri prethodne obavijesti osaglasnosti za promet nekih opasnih hemikalija i pesticida ume|unarodnoj trgovini. Roterdamska konvencija ima za ciljpromovirati zajedni~ku odgovornost i saradnju me|u ugovornimstranama u me|unarodnoj trgovini odre|enim opasnimhemikalijama i pesticidima radi za{tite ljudskog zdravlja iokoli{a od potencijalnih o{te}enja te doprinijeti njihovojekolo{ki zdravoj upotrebi olak{avanjem razmjene podataka onjihovim svojstvima, utvr|ivanjem nacionalnog procesaodlu~ivanja o njihovom uvozu i izvozu preno{enjem tih odlukaugovornim stranama.

Uprava je u okviru svoje nadle`nosti donijela "Sortnu listuBosne i Hercegovine" koja je stupila na snagu u junu 2010.godine. Svi vaè}i propisi u svojoj osnovi propisuju da se natrì{te u BiH ne smiju staviti u promet vrste poljoprivrednog biljakoje nisu upisane u Sortnu listu, {to je od velikog zna~aja zaza{titu potro{a~a.

Najvaìji pravni propisi koji se odnose na oblast za{titepotro{a~a koji su doneseni u toku 2010. godine su: Zakon o za{titinovih sorti bilja u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH",broj 14/10), Sortna lista Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnikBiH", broj 59/10), Pravilnik o listama {tetnih organizama, listabilja i biljnih proizvoda i reguliranih objekata ("Slu`beni glasnikBiH", broj 69/09), Pravilnik o uslovima za imenovanje fitosani-tarnog inspektora ("Slu`beni glasnik BiH", broj 33/10), Pravilniko uslovima u smislu stru~ne, prostorne i tehni~ke osposobljenostifitosanitarnih laboratorija za izvo|enje laboratorijskih testiranjaradi dijagnosticiranja {tetnih organizama ("Slu`beni glasnikBiH", broj 33/10), Odluka o izmjeni Odluke o zabraniregistracije, uvoza i prometa aktivnih supstanci ifitofarmaceutskih sredstava u dijelu odluke koji se odnosi naaktivne supstance metaksil i malation ("Slu`beni glasnik BiH",broj 79/10), Odluka o zabrani registracije, uvoza i prometafitofarmaceutskih sredstava koji sadrè aktivnu supstancubifentrin ("Slu`beni glasnik BiH", broj 72/10), Odluka o zabraniregistracije, uvoza i prometa fitofarmaceutskih sredstava kojisadrè aktivnu supstancu butoksikarboksin ("Slu`beni glasnikBiH", broj 72/10) i Spisak dozvoljenih aktivnih supstanci("Slu`beni glasnik BiH", broj 61/10).ODJELJAK B. - Planirane aktivnosti u 2011. godini koje seodnose na oblast za{tite potro{a~aR. b. Ciljevi Zadaci Nositelji Rok za

realizacijuzadataka

Prijedlozimjera zapobolj{a-

nje

1. Ja~ati kapacitetefitosanitarnihlaboratorija - pregledbilja, biljnihproizvoda ireguliranih objekatakao prevencija zazdravstveno ispravnosjeme i sadnimaterijal

- implementacijapodzakonskihakata - nabavkaopreme zalaboratorije

Uprava BiH zaza{titu zdravljabilja i nadle`niorgani entiteta iBr~ko DistriktaBiH

Kontinu-irano

2. Ja~anje kapacitetafitosanitarnihlaboratorija, pregledhrane biljnogporijekla i ostatkapesticida

- implementacijapodzakonskihakata - posebnoodluka o zabraniregistracije uvozai prometa aktivnihsupstanci koje suzabranjene u EU


Kontinu-irano

3. Za{tita zdravlja biljai osiguranje uvjeta zanesmetanu trgovinukrompirom

- implementacijaProgramaposebnog nadzora(sistemskekontrole)karantinski {tetnihorganizama nakrompiru nateritoriji BiH


Kontinu-irano


Navedeni zadaci Uprave }e se realizirati iz redovnihbudètskih sredstava. Sredstva za pojedine aktivnosti nisuposebno planirana.POGLAVLJE IV - Vije}e za za{titu potro{a~a BiH

Vije}e za za{titu potro{a~a BiH (u daljnjem tekstu poglavlja:Vije}e), kao bitan subjekt odgovoran za za{titu potro{a~a u Bosnii Hercegovini, imenuje Vije}e ministara BiH i u njegov sastavulaze predstavnici dràvnih institucija, nadle`nih organa entitetate predstavnici udruènja za za{titu potro{a~a na dràvnom ientitetskom nivou. Sastav ovog Vije}a odre|en je ~lanom 106.stav (1) Zakona o za{titi potro{a~a u BiH. Vije}e se sastajenajmanje ~etiri puta godi{nje. Poslovi koje u okviru svojenadle`nosti obavlja Vije}e propisani su ~lanom 107. navedenogzakona. Vije}e je imenovano na osnovu Odluke o imenovanju~lanova Vije}a za za{titu potro{a~a Bosne i Hercegovine("Slu`beni glasnik BiH", br. 89/06, 10/08, 24/09 i 63/10).POGLAVLJE V - Ombudsmen za za{titu potro{a~a u BiH


Zakonskom uspostavom Ombudsmena za za{titu potro{a~a uBiH (u daljnjem tekstu poglavlja: Ombudsmen), kao nezavisneinstitucije, s ciljem promocije dobrog i u~inkovitog provo|enjapolitike za{tite potro{a~a i usvajanjem op}ih akata institucije odstrane Vije}a ministara BiH tokom 2008. godine, stvoreni suuslovi za rad ove institucije. Trenutna kadrovska i tehni~kaopremljenost institucije u dobroj mjeri omogu}avafunkcioniranje osnovnih poslova predvi|enih Zakonom o za{titipotro{a~a u BiH. Me|utim, potrebno je pro{iriti postoje}usistematizaciju sa jo{ nekoliko radnih mjesta kako bi seodgovorilo na sve ve}i broj prigovora i ostalih zahtjevapotro{a~a, te omogu}ila bolja saradnja sa udruènjima potro{a~ai drugim institucijama koje se bave pitanjima za{tite potro{a~a.

Institucija Ombudsmena, u okviru obaveza i ovla{tenja kojesu joj dodijeljene Zakonom o za{titi potro{a~a u BiH, jeopredjeljena ka stvaranju okruènja u kojem se paralelno sprocesom liberalizacije i otvaranja trì{ta, odvija i procesuspostave djelotvornih mjera za{tite potro{a~a. Potrebno jenaglasiti da }e institucija djelovati op}enito, tj. u smislu op}eginteresa potro{a~a. To zna~i da Ombudsmen ne}e poduzimatimjere za razrje{avanje pojedina~nih sporova, budu}i da je tozadatak drugih zakonom odre|enih i formiranih agencija,uprava, institucija i inspektorata. Tako|er, postoje lokalni centriza savjetovanje potro{a~a (udruènja potro{a~a) na podru~jucijele BiH, ~iji zadatak je pruànje pojedina~nih savjetapotro{a~ima, a njihove aktivnosti podràva institucijaOmbudsmena.

Institucija Ombudsmena radi na {irokom spektru pitanja kojase ti~u potro{a~a. Polja rada uglavnom se odonose na: rje{avanjeàlbi potro{a~a, pruànje informacija potro{a~ima organiziranimu udruènjima i Savezu udruènja potro{a~a BiH, te njihovoeduciranje, saradnju sa medijima o svim pitanjima potro{a~a,sigurnost proizvoda, kvalitetu proizvoda i uticaj na okoli{ iza{titu ekonomskog interesa potro{a~a, sudjelovanje u svojstvuumje{a~a u raspravama koje se vode kod sektorskih regulatornihtijela. Ombudsmen zastupa interes potro{a~a u svim sektorimaposlovanja, donosi smjernice i preporuke, izdaje instrukcije ipokre}e sudske postupke u ime za{tite kolektivnih interesapotro{a~a. Njegova misija jeste za{tititi i oja~ati poloàjpotro{a~a u dru{tvu, te osigurati aktivnu ulogu potro{a~a kaoklju~nog faktora trì{ne ekonomije.


R.b.


Prijedlozimjera za

pobolj{anje

1. Pruànjeinformacija opravima iobavezamapotro{a~a ipruànje potporeudruènjimapotro{a~a unjihovimaktivnostima

- po pojedina~nimzahtjevima, putemsredstavainformiranja ili~nim izdanjimaletaka i bro{ura -sudjelovanje urealizacijipojedinihprojekata saudruènjimapotro{a~a

Ombudsmen,pomo}niciombudsmena

Kontinuirano - uzajamneposjete,razmjenainformacija omjerama,pritu`bama,sektorimaedukacija,informiranje,prospekti,okruglistolovi,seminari

2. Pra}enje ilipredlaganjeaktivnosti u vezi sodnosomkompanija-potro{a~, kako jereguliranoZakonom o za{titipotro{a~a u BiH

- promicanjeprovedbe zakona uoblasti za{titepotro{a~a premaposlovnojzajednici


Kontinuirano - odgovori naupiteposlovnezajednice,komora,privrednihudruènja,deklariranje,povjerenje,preporuke

3. Istraìvanjeaktivnosti natrì{tu usmjerenihprema potro{a~upo slu`benojdu`nosti ili tragomàlbi ikoordiniranjesvojih aktivnosti sentitetskim tr`niminspekcijama

- nastavak saradnjesa entitetskiminspektoratima sciljem provedbeZakona o za{titipotro{a~a u BiH,naro~ito uposebnimsektorimaposlovanja ili kodspecifi~nihekonomskihoperatera


Kontinuirano -pregovaranjespredstavnicima iz posebnihsektoraposlovanja ilispredstavnicima posebnihoperatera,izdavanjesmjernica ipreporuka

4. Dono{enje odlukai poduzimanjedrugih mjera uslu~ajevimapritu`bi potro{a~aili kr{enja dobrihposlovnih obi~aja

- aktivno djelovatiprema poslovnojzajednici s ciljempo{tivanja zakona,ugovora i dobrihposlovnih obi~aja


Kontinuirano - postupatipremapravilimarada u ciljuprikupljanjainformacija,izja{njenja idokaza;dono{enjeodluka ipreporuka, teposebnihizvje{taja

5. Predlaganje iiniciranjerje{avanjapotro{a~kihsporovaprimjenommehanizama zaalternativnorje{avanje sporova(ARS)

- iniciranjedono{enjaprocedura ARS uskladu sdonesenimkriterijimaOmbudsmena ucilju rje{avanjavelikog brojakomunalnihpredmeta nasudovima


30.6.2011. - kontinuiranovr{itipromocijuprimjeneARS, anaro~ito krozrad ~lanainstitucijeOmbudsmenau Radnojgrupi zarje{avanjezaostalihkomunalnihpredmeta

6. Kontaktiranje sOmbudsmenom zaljudska prava BiHo zajedni~kimproblemima,posebno ouslugama od op}eginteresa ili javnimuslugama

- kvalitetnijepruànjeekonomskihusluga od op}eginteresa ipo{tivanje pravapotro{a~a da budesaslu{an i zastupan


Kontinuirano - zajedni~kiraspravitipravo pristupaosnovnimrobama iuslugama ipravo nasocijalnupomo}, tepravo nasudsku za{titu

7. Prijedlozi Vije}uza za{titupotro{a~a BiH iVije}u ministaraBiH u vezipotrebnihpobolj{anjaZakona o za{titipotro{a~a u BiH, teprijedlozi zaefikasniju politikuu oblasti za{titepotro{a~a

- otvoriti raspravusa udruènjimapotro{a~a oizmjenama idopunama zakonai uskla|ivanjezakona sa novimEU direktivama uoblasti za{titepotro{a~a


Kontinuirano - {ireraspravitipojedina~neprijedlogezbogmogu}nostismanjenjaizboraograni~enjempristupatrì{tu nastrani ponude

8. Istraìvanje uticajadrugih inicijativaorgana vlasti naza{titu potro{a~a

- sudjelovanje ujavnoj raspravi zapropise iz oblastipotro{a~ke legisla-tive i aktivnostimaispitivanjakvalitetaprehrambenih idrugih proizvoda iuticaja na zdravljei za{titu okoli{a


Kontinuirano - dono{enjepodzakonskihakataregulatora izoblastienergije,vode,telekomuni-kacija, javnogtransporta ibankarskihusluga

9. Provedbaedukacije u~enika istudenata iz oblastiprava potro{a~a

- nastavak saradnjesa Sveu~ili{temMostar i uspostavasaradnje sasrednjim {kolama


Po ukazanojpotrebi idogovoru saobrazovniminstitucijama

- promocijadobre iefikasneza{titepotro{a~akrozobrazovnisistempo~ev{i od{kolskihklupa

10. Izdavanjeinstrukcija zaprestanakprovo|enjaaktivnosti koje suu suprotnosti spotro{a~komlegislativom

- uspostavitidosljednuprimjenu Zakona oza{titi potro{a~a uBiH i Zakona oobligacionimodnosima u smisluravnopravnogstatusa potro{a~akao ugovornestrane


Po ukazanojpotrebi

11. Prestanakprovo|enjaaktivnosti koje suu suprotnosti saZakonom o za{titipotro{a~a u BiH iZakonom oobligacionimodnosima

- pokretanjepostupka prednadle`nim sudom


Po ukazanojpotrebi

- podno{enjetu`be kodnadle`nogsuda u slu~ajuneprihva}anjainstrukcije iliodbijanjarje{avanjaspornogpitanjadogovorom

12. Za{tita ìvota izdravlja ipo{tivanje pravana ìvot i rad uzdravoj i odrìvojokolini, te za{titaekonomskihinteresa potro{a~a

- pokretanjepostupka prednadle`nim sudomu slu~ajevima zanaknadu {tetenanesenekolektivnominteresu potro{a~a



- podno{enjetu`be kodnadle`nogsuda radinaknade {tetei za{titekolektivnihinteresapotro{a~a

13. Ja~anje saradnje saudruènjimapotro{a~a i drugimsrodnimudruènjima

- pruànje stru~nei finansijskepodr{keudruènjima


Ovisno obudètskimmogu}nostima

- svi oblicikomunikacijei zajedni~koostvarenjeprojekata

14. Pravo nainformiranje,pravo da budesaslu{an i zastupanu ostvarivanjusvojih potro{a~kihprava

- efikasnokonsultiranje ipredstavljanjepotro{a~a udono{enju odlukau sektorukomunalnihusluga, tesektorima sauspostavljenimregulatornimtijelima



- dono{enjeodluke okr{enju pravapotro{a~a,dono{enjeinstrukcija ipodno{enjetu`be kodnadle`nogsuda



15. TAIEX - instru-ment za tehni~kupomo} i razmjenuinformacijaEvropske komisije- nastavakapliciranja zadaljnje projekte

- razmjenaiskustava iz oblastiza{tite potro{a~ana regionalnomnivou (uklju~itiiskustva zemaljakandidata)


Po preporuciDelegacijeEvropskekomisije uBiH

- podno{enjeaplikacija


Ombudsmen svoje aktivnosti vr{i na osnovu redovnihbudètskih sredstava koja su planirana u budètu institucija ime|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.

POGLAVLJE VI - Konkurencijsko vije}e


Konkurencijsko vije}e sudjeluje u pravnoj za{titi potro{a~a iima zna~ajnu ali indirektnu ulogu, koja proizilazi iz poslova izadataka koje obavlja Konkurencijsko vije}e.

^lanom 20. stav 1. i ~lanom 21. Zakona o konkurenciji,odre|ena je osnovna funkcija i status Konkurencijskog vije}a, a~lanom 25. propisane su nadle`nosti Konkurencijskog vije}a kaoorgana za provedbu za{tite trì{ne konkurencije, a time iindirektno djelovanje na dobrobit potro{a~a.

Konkurencijsko vije}e svojim aktima ne dopu{ta zabranjenakonkurencijska djelovanja privrednih subjekata, te na taj na~inosigurava da cijene roba i usluga ne budu produktmonopolisti~kog, vladaju}eg ili nekog drugog oblikazabranjenih konkurencijskih djelovanja. Time bi se trebaliosigurati uslovi da cijene roba i usluga budu proizvod zakonitostitrì{ta BiH. Iz toga proizilazi da bi potro{a~i, kao gra|ani, trebalibiti pravno za{ti}eni od nelojalnih cijena koje bi se mogleformirati izvan trì{ta BiH. Zadovoljni i za{ti}eni potro{a~iuslovljavaju funkcionalno trì{te, dok sam Zakon o konkurencijiure|uje pravila, mjere i postupke trì{ne konkurencije, tenadle`nosti i na~in rada Konkurencijskog vije}a na za{titi ipromociji trì{ne konkurencije u Bosni i Hercegovini.Eksplicitna svrha Zakona o konkurenciji je za{tita trì{nekonkurencije {to nadalje implicira na za{titu konkurenata ilipotro{a~a, pod uslovom da proces trì{ne konkurencijefunkcionira efikasno. Konkurencijsko vije}e nema niti moèimati ex lege niti ex lex direktnih aktivnosti u politici i konkretnojpravnoj za{titi potro{a~a.

ODJELJAK B. - Planirane aktivnosti u 2011. godini koji seodnose na oblast za{tite potro{a~a

R.b.

Ciljevi Zadaci Nositelji Rok zarealiza-

cijuzadataka

Prijedlozimjera za

pobolj{anje

1. Primjena Zakona okonkurenciji, kao ipodzakonskih akatadonesenih u 2010., ~ijomprimjenom }e se pobolj{atistatus svih sudionika natrì{tu, a najvi{e potro{a~akroz niè cijene i ve}i kvalitetproizvoda i usluga usektorima prisutnim na trì{tuBiH

- postupcipredKonkuren-cijskimvije}em

Konkuren-cijsko vije}e

Kontinuirano

- podizanjenivoa svijesti,znanja iinformiranjakakopotro{a~a takoi sudionika natrì{tu.

U svom daljnjem radu Konkurencijsko vije}e osigurat }emoderan pristup provedbi sistema mjera trì{ne konkurencijekoja je usredoto~ena na preventivno djelovanje i prekide praksikoje naru{avaju trì{nu konkurenciju, i na taj na~in nanose {tetupotro{a~ima.


Obzirom da prema Zakonu o konkurenciji Konkurencijskovije}e nema konkretne ovlasti iz podru~ja za{tite potro{a~a negosamo posredna, nema posebnih zahtjeva za finansijskimsredstvima.

POGLAVLJE VII - Agencija za sigurnost hrane BiH


Agencija za sigurnost hrane BiH (u daljnjem tekstupoglavlja: Agencija) osnovana je Zakonom o hrani i jedan odnjenih osnovnih ciljeva jeste osiguravanje visokog nivoa za{titezdravlja potro{a~a. Kako bi ostvarila navedeni cilj, Agencijaprovodi sljede}e aktivnosti:

– inicira i izra|uje propise iz oblasti sigurnosti hrane,propise o novoj hrani, o ozna~avanju i reklamiranjuhrane, o oznaci tradicionalnog ugleda hrane, o oznaciizvornosti i oznaci geografskog porijekla hrane, kao ipropise o genetski modificiranim organizmima;

– sara|uje sa laboratorijama s ciljem prikupljanja rezultataizvr{enih laboratorijskih analiza uzoraka hrane, kako bise javnosti, tj. potro{a~ima mogla pruìti pravovremenainformacija o zdravstvenoj ispravnosti hrane kojukonzumiraju; Vije}e ministara BiH je Odlukom odavanju ovla{tenja ispitnim laboratorijama zaispitivanje, kontrolu i pra}enje prisustva GMO-a u hranii hrani za ìvotinje u BiH ("Slu`beni glasnik BiH", broj15/10) ovlastilo ~etiri laboratorije, a to su: Institut zageneti~ko inènjerstvo i biotehnologiju Sarajevo,Federalni agromediteranski zavod Mostar, Poljo-privredni institut Republike Srpske Banja Luka iFederalni zavod za poljoprivredu Sarajevo, ~ime jeuspostavljena jo{ bolja i efikasnija kontrola hrane u BiH;

– sara|uje sa nadle`nim inspektoratima entiteta i Br~koDistrikta BiH, naro~ito u vezi obavijesti pristiglih putemEU RASFF sistema brzog uzbunjivanja za hranu i hranuza ìvotinje s ciljem pravovremenog povla~enja satrì{ta BiH hrane koja ne zadovoljava propisane uslove;

– djeluje informativno, a to zna~i da predstavnici Agencijestalnim medijskim nastupima obavje{tavaju javnost otrenutnom stanju u oblasti sigurnosti hrane, kao i opotencijalnim opasnostima, u cilju prevencije istih;tako|er se izra|uju informativne bro{ure, leci teprezentacija na slu`benoj web stranici Agencijewww.fsa.gov.ba koji su namijenjeni potro{a~ima;

– pruà nau~no utemeljene informacije vezane zasigurnost hrane svim zainteresiranim stranama naobjektivan i transparentan na~in i to kroz u~estvovanjepredstavnika Agencije na okruglim stolovima uorganizaciji razli~itih udruènja za za{titu potro{a~a, saprezentacijama na temu uloge i zna~aja Agencije uza{titi zdravlja i interesa potro{a~a;

– priprema monitoring plan uzorkovanja i analize nazdravstvenu ispravnost namirnica koji ima za ciljutvr|ivanje trenutnog stanja sigurnosti hrane na trì{tuBiH.

Agencija je uspostavila efikasnu saradnju sa sviminstitucijama u sistemu sigurnosti hrane {to je rezultiralo nizomzajedni~kih aktivnosti u cilju osiguravanja visokog nivoa za{titezdravlja i interesa potro{a~a. Uspostavljen je sistem brzogobavje{tavanja za hranu i hranu za ìvotinje BiH, u skladu saprincipima i procedurama EU RASFF, a u sklopu inicijative DGSANCO, u ~ijoj organizaciji je izvr{eno i stru~noosposobljavanje zaduènog osoblja. Od 28.04.2009. godineAgencija je ~lanica Me|unarodne mreè autoriteta za sigurnosthrane - INFOSAN, ~ime je zna~ajno unaprijedila razmjenu idostupnost informacija, internacionalnu saradnju, kao i pristup ibrzu razmjenu informacija o sigurnosti hrane, pojavi bolesti kojese prenose putem hrane i kontaminaciji hrane na nacionalnom iinternacionalnom nivou. Prema smjernicama WHO i FAO,Agencija je imenovala kontakt ta~ku za INFOSAN mreù kojadirektno komunicira sa sekretarijatom INFOSAN mreèWHO/FAO, te zaprima informativne i hitne obavijesti, kao ipublikacije od strane WHO. Agencija je imenovala koordinatoraza aktivnosti TAIEX-a (Ured za tehni~ku pomo} i razmjenuinformacija), uz ~iju pomo}, kroz razmjenu iskustava ipreporuka, nastoji {to uspje{nije implementirati propise iz oblastisigurnosti hrane. Agencija je tako|er uklju~ena u aktivnostiimplementacije IPAprojekta koji za cilj ima osigurati provo|enjelegislative o sigurnosti hrane u BiH kroz ja~anje ljudskih resursa.Na osnovu Projekta Svjetske banke - ARDP Agencija je radila na

stvaranju uslova za potpisivanje sporazuma u svrhu odre|ivanjareferentnog centra za GMO Lazio Toscana, koji bi sluìo kaoreferentna laboratorija do osposobljavanja jedne od laboratorijau BiH. Tako|er je potrebno naglasiti da je izra|en i op}i planupravljanja krizom u podru~ju zdravstvene ispravnosti hrane.

Pored Zakona o hrani, usvojen je i Zakon o genetskimodificiranim organizmima. U proteklom periodu, poredpostoje}ih, usvojeno je i niz novih podzakonskih propisa koji seodnose na oblast za{tite potro{a~a, a to su: Pravilnik o metodamauzorkovanja i analize za slu`benu kontrolu koli~ine dioksina ipolihloriranih bifenila sli~nih dioksinima u hrani ("Slu`beniglasnik BiH", broj 43/09), Pravilnik o standardima za stavljanjejaja na trì{te ("Slu`beni glasnik BiH", broj 25/10), Pravilnik o{e}erima ("Slu`beni glasnik BiH", broj 25/10), Pravilnik oprirodnim mineralnim i prirodnim izvorskim vodama ("Slu`beniglasnik BiH", broj 26/10), Pravilnik o oznakama tradicionalnogugleda hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj 27/10), Pravilnik ooznakama originalnosti i oznakama geografskog porijekla hrane("Slu`beni glasnik BiH", broj 27/10), Pravilnik o stolnimvodama ("Slu`beni glasnik BiH", broj 40/10), Pravilnik ozdravstvenoj ispravnosti vode za pi}e ("Slu`beni glasnik BiH",broj 40/10), Ispravke Pravilnika o stolnim vodama i Pravilnika ozdravstvenoj ispravnosti vode za pi}e ("Slu`beni glasnik BiH",broj 43/10), Pravilnik o materijalima i predmetima namijenjenimza kontakt s hranom ("Slu`beni glasnik BiH", broj 42/10),Pravilnik o plasti~nim materijalima i predmetima namijenjenimza kontakt s hranom ("Slu`beni glasnik BiH", broj 42/10),Pravilnik o kerami~kim predmetima namijenjenim za kontakt shranom ("Slu`beni glasnik BiH", broj 42/10), Pravilnik omaterijalima i predmetima izra|enim od filma od regenerisaneceluloze namijenjenim za kontakt s hranom ("Slu`beni glasnikBiH", broj 42/10), Pravilnik o ograni~avanju epoksi derivata umaterijalima i predmetima namijenjenim za kontakt s hranom("Slu`beni glasnik BiH", broj 42/10), Pravilnik o osloba|anjuN-nitrozamina, supstanci iz elastomera ili gumenih duda zafla{ice i duda ("Slu`beni glasnik BiH", broj 42/10), Pravilnik omaterijalima i predmetima koji sadrè vinil hlorid monomer inamijenjeni su za kontakt s hranom ("Slu`beni glasnik BiH", broj42/10), Ispravka Pravilnika o medu i drugim p~elinjimproizvodima ("Slu`beni glasnik BiH", broj 65/10), Pravilnik oproizvodima od ìtarica ("Slu`beni glasnik BiH", broj 76/10),Pravilnik o koli~ini bra{na utro{enog za proizvodnju pekarskihproizvoda ("Slu`beni glasnik BiH", broj 76/10), Pravilnik ometodama analiza {e}era ("Slu`beni glasnik BiH", broj 77/10),Pravilnik o pekarskim proizvodima ("Slu`beni glasnik BiH",broj 77/10), Pravilnik o tjesteninama, tijestu i proizvodima odtijesta ("Slu`beni glasnik BiH", broj 77/10), Pravilnik o pivu("Slu`beni glasnik BiH", broj 77/10), Ispravka Pravilnika o pivu- dodavanje aneksa ("Slu`beni glasnik BiH", broj 97/10).

Trenutno se u fazi pripreme nalazi ve}i broj propisa iz oblastihrane, od ~ega je sedam novih pravilnika usvojeno od straneUpravnog odbora Agencije, te }e biti upu}eni u daljnjuproceduru radi usvajanja od strane Vije}a ministara BiH.ODJELJAK B. - Planirane aktivnosti u 2011. godini koje seodnose na oblast za{tite potro{a~a

R.b.


cijuzadataka

Prijedlozimjera za

pobolj{anje

1. Za{tita zdravlja kaoglavnog interesapotro{a~a

- iniciranje,priprema iorganiziranjeizrade provedbenihakata iz Zakona ohrani kojima sereguliraju pitanjazdravstveneispravnosti ikvaliteta hrane,kao i obavezesubjekata uposlovanju shranom

Agencija zasigurnost hraneBiH u saradnji sanadle`nimorganima entiteta iBr~ko DistriktaBiH

Kontinu-irano

- ja~anjeme|usob-nograzumije-vanja idaljnjeunaprje-|ivanjesaradnjesvihnositeljaza{titepotro{a~a

R.b.


cijuzadataka

Prijedlozimjera za

pobolj{anje

2. Prevencija rizika pozdravlje potro{a~akoji poti~u od hrane

- organiziranjeskupovaedukativnogkaraktera, kako zasudionike uprocesu za{titepotro{a~a tako i zasame potro{a~eodnosno njihovelegitimnepredstavnike

Agencija zasigurnost hraneBiH u saradnji saakademskomzajednicom inadle`nimorganima entiteta iBr~ko DistriktaBiH

Kontinu-irano

- zajedni~kodjelovanjezainteresi-ranih stranau ostvari-vanjunavedenogcilja

3. Pruànje informacijao stanju sigurnosti ikvaliteta hranezasnovanih nanau~noj procjenirizika

- analiza rizika naosnovu procjenerizika premarezultatimadobivenim odlaboratorijanadle`nih zaispitivanje uzorakahrane u BiH

Agencija zasigurnost hraneBiH u saradnji sanadle`nimorganima entiteta iBr~ko DistriktaBiH i ekspertnimtimovima

Kontinu-irano

4. Ja~anje Agencije kaokompetentnogorgana za sigurnosthrane nanacionalnom nivouputem ja~anjakapaciteta iopremljenosti iste zaizvr{avanjepovjerenih jojzadataka

- organiziranjeskupova iradionica saaktivnimu~estvovanjempredstavnikaAgencije,nadle`nih organaentiteta i Br~koDistrikta BiH,predstavnikaudruènjapotro{a~a, tepredstavnikasubjekata uposlovanju shranom/hranom zaìvotinje nateritoriji BiH

Agencija zasigurnost hraneBiH u saradnji sazainteresiranimstranama

Kontinuirano

- ja~anjesaradnjeizme|usudionikaprocesa

5. Ja~anje saradnjeorgana nadle`nih poZakonu o hrani zanjegovo provo|enje,kao direktandoprinos za{titivitalnog interesapotro{a~a - zdravlja

- odazivanje nainicijative ipruànje vlastitogdoprinosa odstrane svihodgovornih zaza{titu potro{a~a

Agencija zasigurnost hraneBiH u saradnji sanadle`nimorganima

Kontinu-irano

- osigura-vanjedodatnihfinansijskihsredstava zapovezivanjei funkcio-nalnoja~anjemreèinstitucijakoje morajubrzo iefikasnozdruènodjelovati uprocesuza{titezdravlja iinteresapotro{a~a

6. Informiranje ieduciranje potro{a~ao svim opasnostima ibolestima vezanimza hranu, te ulozizna~aju iaktivnostima kojeAgencija provodi ucilju za{tite zdravljapotro{a~a

- priprema, izrada i{tampanjeedukativnihmaterijala - letaka,bro{ura, vodi~a; -medijskeprezentacije uloge,zna~aja i poduzetihaktivnostiAgencije u ciljuza{tite zdravlja iinteresa potro{a~a

Agencija zasigurnost hraneBiH u saradnji sasvimzainteresiranimstranama

Kontinu-irano

7. Ja~anje saradnje same|unarodniminstitucijama iagencijamanadle`nim zasigurnost hrane

- u~e{}e ume|unarodnimprojektima(Svjetska banka,FAO,WHO, itd.)

Agencija zasigurnost hraneBiH u saradnji sazainteresiranimstranama

Kontinuirano




Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine za 2011.godinu planira angaìrati ukupno 44 zaposlenika, koji }esvojim aktivnostima, direktno i indirektno, doprinositirealizaciji planiranih zadataka. S tim u vezi, realizacijaplaniranih zadataka zahtijeva znatna finansijska sredstva.Me|utim, te{ko je odrediti ta~an obim potrebnih finansijskihsredstava za ostvarivanje planiranih zadataka, naro~ito zbogspecifi~nosti poslovanja Agencije, kao i planiranih zadataka, na~ijoj }e realizaciji djelovati Agencija u saradnji sa drugimstranama, ali je mogu}e odrediti okvirni raspon potrebnihfinansijskih sredstava. Taj raspon bi za 2011. godinu iznosio od2.200.000,00 do 2.650.000,00 KM i bio bi dovoljan zafinansiranje aktivnosti svih zaposlenih, budu}i da se njimadirektno ili indirektno doprinosi realizaciji planiranih zadataka.POGLAVLJE VIII - Agencija za nadzor nad trì{tem BiH

ODJELJAK A. - Uloga institucije u sistemu za{tite potro{a~ai trenutno stanje

Uloga Agencije za nadzor nad trì{tem BiH (u daljnjemtekstu poglavlja: Agencija), zajedno sa inspekcijskim organimauprave entiteta i Br~ko Distrikta BiH, je da osigura da se natrì{tu BiH ne nalaze opasni i nesigurni proizvodi, a u ciljupodizanja nivoa sigurnosti ljudi i za{tite potro{a~a.

U skladu sa ~lanom 14. Zakona o nadzoru nad trì{tem uBiH ("Slu`beni glasnik BiH", br. 45/04, 44/07 i 102/09)Agencija je nadle`na da osigurava unificirane procedure zapostupanje po prigovorima potro{a~a koje se ti~u sigurnostiproizvoda ili rada nadle`nih organa, njihovo centralnoevidentiranje, pra}enje rje{avanja i informiranje javnosti odostupnosti takvih mehanizama, a u cilju jednake za{titepotro{a~a na cijelom trì{tu BiH. Agencija je u tu svrhu izradilaon-line obrazac putem kojeg potro{a~i mogu prijaviti opasne ilinesigurne proizvode kupljene u BiH. Tako|er, Agencija putemsvoje web stranice www.annt.gov.ba redovno i permanentnoinformira javnost o aktivnostima provo|enja nadzora nadtrì{tem u BiH, te o nesigurnim proizvodima prona|enim natrì{tu BiH i inostranstvu. U tu svrhu, Agencija je u decembru2009. godine sa DG SANCO potpisala Ugovor kojim seAgenciji odobrava pravo prevo|enja i objavljivanja RAPEXsedmi~nih obavijesti na internet stranici Agencije, ~ime jeAgencija postala ovla{teni izdava~ RAPEX obavijesti naslu`benim jezicima BiH.

Planirano je da se u 2011. godini usvoji Strategija nadzoranad trì{tem u BiH u cilju osiguranja efikasnog sistema nadzoranad trì{tem u BiH, koji treba osigurati da proizvodi na trì{tuBiH ne ugroàvaju ìvot i zdravlje potro{a~a, te da se osigurapo{tena trì{na konkurencija za sve poslovne subjekte islobodan protok roba. Tako|er, predvi|eno je da se Vije}uministara BiH uputi na usvajanje Uputa za obavje{tavanje onesigurnim proizvodima koji se povla~e sa trì{ta i odpotro{a~a, a koje propisuje na~in na koji poslovni subjektitrebaju obavijestiti potro{a~e o povratu i povla~enju nesigurnogproizvoda sa trì{ta, te izgledu i obliku obavijesti o nesigurnomproizvodu.

ODJELJAK B. - Planirane aktivnosti u 2011. godini koje seodnose na oblast za{tite potro{a~aR.

b.Ciljevi Zadaci Nositelji Rok za

realizacijuzadataka

Prijedlozi mjeraza pobolj{anje

1. Podizanje nivoasigurnostipotro{a~a odopasnihproizvoda

- provedbaOdluke o oblikui sadràjuobavijesti oopasnomproizvodu iPravilnika ointernimprocedurama ipostupanju pozaprimanjuobavijesti oopasnomproizvodu -provedbaZakona o op}ojsigurnostiproizvoda iZakona onadzoru nadtrì{tem u BiH,naro~ito odredbikoje se odnosena opasneimitacije(dekorativnesvije}e, sapuni,plasti~neimitacije vo}a ipovr}a, gumiceza brisanje i sl.)- provedbaOdluke ozabranistavljanja natrì{tepotro{a~kihproizvoda kojisadrè biociddimetilfumarat(obu}a) -rje{avanjeprigovorapotro{a~a kojise ti~usigurnostiproizvoda

Agencija zanadzor nadtrì{tem BiH usaradnji sinspekcijskimorganimaentiteta i Br~koDistrikta BiH

Kontinuirano - podizanjejavne svijestikod poslovnihsubjekata onjihovojobavezi slanjaobavijestiAgenciji uslu~aju opasnihproizvoda; -obukeinspektora(prezentacije,seminari,okrugli stolovi,savjetovanja)

2. Pove}anje nivoasigurnosti djecekaonajosjetljivijepotro{a~kegrupe

- provedbaOdluke osadràjuupozorenjakojim morajubiti obiljeènemagnetneigra~ke- provedba

Odluke oograni~avanjustavljanja natrì{te igra~aka iproizvoda zadjecu kojisadrè ftalate- kontrolasigurnosti ~etirigrupe proizvoda(dje~ija kolica,dje~iji kreveti}i,dje~ije hodalicei ogradice zaigru) premaZakonu o op}ojsigurnostiproizvoda

Agencija zanadzor nadtrì{tem BiH usaradnji sainspekcijskimorganimaentiteta i Br~koDistrikta BiH

Kontinuiranomaj -novembar2011.

R.b.


Prijedlozi mjeraza pobolj{anje

3. Unaprje|enjesistema nadzoranad trì{tem iedukacijastru~nog osobljau podru~jusigurnostiproizvoda iza{tite potro{a~a

- u~e{}e uprojektima izoblastisigurnostiproizvoda -EMARS II iProsafe- provedba IPA2007 projekta"Infrastrukturakvaliteta (izradai provedbaStrategije,obuke osobljaAgencije iinspektora)

Agencija zanadzor nadtrì{tem BiHAgencija usaradnji sainspekcijskimorganimaentiteta i Br~koDistrikta BiH

Kontinuirano - primjenanajbolje prakseiz nadzora nadtrì{tem dràva~lanica EU

4. Informiranjepotro{a~a onesigurnimproizvodima

- uspostavljanjesistemaobavje{tavanja oopasnimpotro{a~kimproizvodimaputem webstranice, izradabro{ura, letaka isl.

Agencija zanadzor nadtrì{tem BiH

Kontinuirano


Agencija svoje aktivnosti vr{i na osnovu redovnihbudètskih sredstava koja su planirana u budètu institucija ime|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.POGLAVLJE IX - Agencija za lijekove i medicinska sredstvaBiH


Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH (u daljnjemtekstu poglavlja: Agencija) osnovana je Zakonom o lijekovima imedicinskim sredstvima ("Slu`beni glasnik BiH", broj 58/08)kao ovla{tena institucija odgovorna za oblast lijekova imedicinskih sredstava koji se proizvode i upotrebljavaju umedicini u BiH.

Agencija je po~ela sa radom 01.05.2009. godine, a svrhanjenog osnivanja, te uloga u sistemu za{tite potro{a~a,prvenstveno je:

– za{tita i promocija zdravlja osiguranjem kvalitetnih,sigurnih i djelotvornih lijekova i medicinskih sredstavaza upotrebu u humanoj medicini, te uspostava jedinstve-nog, funkcionalnog i koordiniranog regulacijskogsistema lijekova i medicinskih sredstava;

– uspostava i nadzor jedinstvenog trì{ta lijekova imedicinskih sredstava, te njihova dostupnost zateritoriju BiH;

– ostvarivanje saradnje i pruànje stru~ne pomo}inadle`nim dràvnim i entitetskim ministarstvimaovla{tenim za poslove zdravstva pri oblikovanju ipripremanju prijedloga te provo|enju nacionalnepolitike lijekova i medicinskih sredstava za upotrebu uhumanoj medicini;

– predlaganje dono{enja novih, kao i izmjena postoje}ihzakonskih propisa iz oblasti lijekova i medicinskihsredstava, te usagla{avanje istih sa me|unarodnimstandardima.

Doneseni podzakonski akti Agencije koji su bitni za oblastza{tite potro{a~a (pacijenata) su slijede}i: Pravilnik o na~inuprikupljanja i pra}enja neèljenih dejstava lijekova i medicinskihsredstava ("Slu`beni glasnik BiH", broj 97/09), Pravilnik ona~inu kontrole kvaliteta lijeka ("Slu`beni glasnik BiH", broj97/09), Pravilnik o na~inu ogla{avanja lijekova i medicinskihsredstava ("Slu`beni glasnik BiH", broj 40/10), Pravilnik osadràju i na~inu ozna~avanja unutra{njeg i vanjskog pakovanjalijekova ("Slu`beni glasnik BiH", broj 40/10), Pravilnik oklini~kom ispitivanju lijekova i medicinskih sredstava("Slu`beni glasnik BiH", broj 4/10).

U pripremi su jo{ dva podzakonska akta koja se ti~u oblastiza{tite potro{a~a, a to su Pravilnik o upravljanju farmaceutskim

otpadom, te Pravilnik o na~inu kontrole cijena, odnosno na~inuoblikovanja cijena lijekova kao i na~inu izvje{tavanja o cijenamalijekova u BiH.ODJELJAK B. - Planirane aktivnosti u 2011. godini koje seodnose na oblast za{tite potro{a~a

R.b.

Ciljevi Zadaci Nosioci Rok zarealizacijuzadataka

Prijedlozimjera zapobolj{anje

1. Unaprje|enjeza{tite javnogzdravljastanovni{tva BiHosiguranjemkvalitetnih isigurnih lijekova imedicinskihsredstava

- izmjenapostoje}ih kao iizrada novihpodzakonskihpropisa koji su uvezi sa za{titomzdravlja potro{a~a,te njihovaimplementacija


Kontinu-irano

- uskla|iva-nje propisasazakonodavstvom EU ikontinuirana saradnja ipruànjestru~nepomo}inadle`nimdràvnim ientitetskimministarstvimaovla{tenimza poslovezdravstva

2. Edukacija stru~nogosoblja Agencije izoblastizakonodavstva EU

- izrada programaedukacija i njihovaimplementacija


Kontinu-irano

3. Ja~anje saradnje same|unarodniminstitucijamanadle`nim za oblastlijekova imedicinskihsredstava



Kontinu-irano

- posjeteme|unarodniminstitucijama iagencijamanadle`nimza oblastlijekova imedicinskihsredstava


Agencija svoje aktivnosti vr{i na osnovu redovnihbudètskih sredstava koja su planirana u budètu institucija ime|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.POGLAVLJE X - Regulatorna agencija za komunikacije BiH


Mandat i nadle`nosti Regulatorne agencije za komunikacije(u daljnjem tekstu poglavlja: Agencija) propisani su Zakonom okomunikacijama. U skladu sa navedenim zakonom Agencija jenadle`na za regulaciju sektora komunikacija u BiH, uklju~uju}idono{enje podzakonskih akata i osiguranje njihovog po{tivanja,te izdavanje dozvola emiterima i operaterima telekomunikacija ipra}enje po{tivanja uslova izdatih dozvola. U okviru svogmandata, Agencija ohrabruje uspostavljanje konkurentnogsektora komunikacija orijentiranog ka trì{tu, {tite}i interese svihkorisnika komunikacijskih usluga, prije svega u smislunediskriminatornog pristupa, kvaliteta i cijena usluga. Tako|er,podràva uvo|enje novih tehnologija i usluga u skladu spotrebama korisnika.

U oblasti emitiranja za{tita potro{a~a je osigurana Pravilom ona~inu dodjele i uslovima dozvole za distribuciju RTV programa("Slu`beni glasnik BiH", broj 80/08). Postupaju}i u skladu sanavedenim Pravilom, Agencija osigurava pristup uslugamadistribucije radio i televizijskih programa za sve korisnike natransparentnoj, objektivnoj i nediskriminatornoj osnovi, teza{titu interesa svih korisnika usluga. Agencija tako|er ima zacilj da nivo kvaliteta u pruànju navedenih usluga pribliìop}eprihva}enim standardima u Evropskoj uniji.

Pretplatnici imaju pravo da podnesu prigovor Agencijivezano za uslugu distribucije. Na osnovu Pravilnika o rje{avanjukr{enja uslova dozvola i propisa Regulatorne agencije zakomunikacije ("Slu`beni glasnik BiH", broj 18/05), Agencijaprovodi procedure utvr|ivanja kr{enja Pravila, prikupljarelevantna izja{njenja od pruàtelja usluga, te na osnovuutvr|enog ~injeni~nog stanja izri~e mjere iz svoje nadle`nosti. U



skladu sa Zakonom o komunikacijama te Pregledom povreda ikazni koje izri~e Regulatorna agencija za komunikacije("Slu`beni glasnik BiH", broj 35/09), mjere se kre}u od obustavepostupka, usmenog i pismenog upozorenja, izricanja nov~anihkazni do suspenzije i oduzimanja dozvole.

U pogledu za{tite prava korisnika javnih telekomunikacionihusluga osnovni cilj Agencije je uspostaviti dovoljan regulatorniokvir koji }e omogu}iti pruànje javnih telekomunikacijskihusluga na na~in da one budu op}edostupne, kvalitetne i pruènepo razumnim cijenama. Cilj je tako|er osigurati mehanizmeza{tite prava korisnika telekomunikacijskih usluga radirje{avanja njihovih àlbi i prigovora. Pored osnovnih smjernicapropisanih odredbama Zakona o komunikacijama, a posebno~lanom 45. istog, postoje i drugi mehanizmi za{tite pravakorisnika. Oni su ugra|eni u podzakonske akte iz nadle`nostiAgencije i dozvole za obavljanje konkretnih djelatnosti. Mjerekoje preduzima Agencija radi za{tite prava korisnika mogu bitiposredne i neposredne. Poduzimanjem posrednih mjera,Agencija uzrokuje poja~anu konkurenciju na trì{tu {to dovodido borbe za svakog pojedina~nog korisnika. Ovaj efekt postignutje stvaranjem prostora za uvo|enje na trì{te novih pruàteljausluga, {to korisnicima daje mogu}nost da promjenom operatera,tj. pruàtelja usluga ostvare povoljnjije uslove u pogledu cijene ikvaliteta usluge.


R.b.


Prijedlozimjera za

pobolj{anje

1. Promoviranjepravi~nekonkurencije u ciljuostvarenjamaksimalne dobitiza korisnike usmislu izbora,cijene i kvalitetausluga; osiguranjepristupa uslugamadistribucije RTVprograma za svekorisnike natransparentnoj,objektivnoj inediskriminatornojosnovi; za{titainteresa svihkorisnika usluga;pribliàvanje nivoakvaliteta u pruànjuusluga sop}eprihva}enimstandardima u EU

- nastavakpra}enjapo{tivanja uslovaDozvole zadistribuciju RTVprograma, koji seodnose napruànje usluge,zaprimanje ipostupanje poprigovorimagra|ana

Regulatornaagencija zakomunikacije BiH(sektori iz oblastiemitiranja)

Kontinuirano

- pobolj{anjesaradnje ikoordinacijesainstitucijamakoje sudirektnonadle`ne zaprovedbuZakona oza{titipotro{a~a uBiH

2. Dono{enje Pravila oosnovnimtelekomunikacijskim uslugama, kojim}e se preciziratiosnovni odnosi upruànju javnihtelekomunikacijskihusluga

- izrada Nacrtapravila o javnimtelekomunikacij-skim uslugama

Regulatornaagencija zakomunikacije BiH(sektori iz oblastitelekomunikacija), uz angaìranjevanjskih ~lanovakomisija iz redaoperatora

Decembar2011.

3. Definiranje sistemarje{avanja àlbikorisnika idono{enjepodzakonskog aktakojim }e se topitanje urediti

- izrada Nacrtapodzakonskogakta kojim }e seurediti sistemrje{avanja àlbikorisnika

Regulatornaagencija zakomunikacije BiH(sektori iz oblastitelekomunikaci-ja), uz angaìranjespoljnih ~lanovakomisija iz redaoperatora

Decembar2011.


U okviru godi{njeg budèta Agencije planirana su sredstvaza redovno obavljanje aktivnosti sektora iz oblasti emitiranja, {touklju~uje i aktivnosti na za{titi potro{a~a.

Agencija je planirala 100.000 KM kao okvirni iznos, kojiovisi o usvojenom modelu rje{avanja àlbi korisnika u sektorutelekomunikacija.

POGLAVLJE XI - Institut za intelektualno vlasni{tvo BiH


Institut za intelektualno vlasni{tvo BiH (u daljnjem tekstupoglavlja: Institut) obavlja zakonodavne i stru~ne poslove izpodru~ja za{tite prava intelektualnog vlasni{tva. U okvirunadle`nosti, Institut provodi postupke za priznanje pravaindustrijskog vlasni{tva (patent, ìg, industrijski dizajn igeografska oznaka) u BiH i u inostranstvu, odobrava obavljanjedjelatnosti kolektivnog ostvarivanja autorskog prava i srodnihprava uklju~uju}i i nadzor nad radom udruènja za kolektivnoostvarivanje autorskog prava i srodnih prava. U okviru poslova upodru~ju za{tite prava industrijskog vlasni{tva, bitan segmentdjelovanja predstavlja informacijska djelatnost (Institut vodiregistre o prijavljenim i priznatim pravima industrijskogvlasni{tva u BiH u elektronskoj formi, te je u vezi s tim ovla{tenainstitucija za izradu re{er{nog izvje{taja o navedenim pravima uBiH), kao i saradnja s drugim dràvnim institucijama u ciljuosiguranja efikasne provedbe prava intelektualnog vlasni{tva.

U sistemu za{tite intelektualnog vlasni{tva u~estvuju i drugedràvne institucije i to: Uprava za indirektno oporezivanje, tr`neinspekcije FBiH, RS i Br~ko Distrikta BiH, redovni sudoviuklju~uju}i i Sud BiH, porezne uprave, policija, udruènja zakolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava te zastupniciza za{titu industrijskog vlasni{tva. Djelovanje navedenihsubjekata usmjereno je na otkrivanje djela pu{tanja u prometkrivotvorene robe odnosno neovla{teno vr{enje usluga upravnom prometu, suzbijanje i sprje~avanje ulaska takve robe utrgova~ke kanale u BiH, sprje~avanje djela nelojalnekonkurencije, poduzimanje odgovaraju}ih mjera i pokretanjepostupaka protiv njihovih po~initelja te zastupanje u postupcimaza{tite prava industrijskog vlasni{tva pred Institutom i drugimupravnim i sudskim organima.

U sistemu za{tite potro{a~a u BiH, Institut djeluje u okvirusvoje nadle`nosti, u kom cilju pruà informacijske i servisneusluge zainteresiranim licima i institucijama. Saradnja sainstitucijama za provedbu prava intelektualnog vlasni{tvaostvaruje se pruànjem relevantnih informacija o sticanju,ostvarivanju i prometu prava intelektualnog vlasni{tva u BiH,vaè}im pravima doma}ih i inostranih pravnih i fizi~kih lica uBiH i o drugim podacima, zavisno od potreba odgovoraju}eg licaodnosno institucije.ODJELJAK B. - Planirane aktivnosti u 2011. godini koje seodnose na oblast za{tite potro{a~aR.b.



1. Razvoj sistemaintelektualnogvlasni{tva

- moderniziranje sistemaza procesuiranje zahtjevaza priznanje pravaindustrijskog vlasni{tva(patent, ìg, industrijskidizajn i geografskaoznaka), uklju~uju}idigitalizaciju procesa ipromjenu sistema zaprocesuiranje prijava uskladu sa sistemimapredloènim u nacrtunovih zakona

Institut zaintelektu-alnovlasni{tvo

Kontinurano

2. Razvoj korisni~kekomponentesistemaintelektualnogvlasni{tva

- unaprje|enje radainformacijskog centra(PATLIB Centar)

Institut zaintelektu-alnovlasni{tvo

Kontinuirano


Planirane aktivnosti finansirat }e se iz budèta Instituta zaintelektualno vlasni{tvo BiH.POGLAVLJE XII - Institut za mjeriteljstvo BiH


Institut za mjeriteljstvo BiH (u daljnjem tekstu poglavlja:Institut), prema ~lanu 15. Zakona o mjeriteljstvu BiH ("Slu`beniglasnik BiH", broj 19/01), imenuje mjeriteljske laboratorije i

centre za verifikaciju mjerila koji vr{e verifikacije mjernihure|aja u sklopu zakonskog mjeriteljstva. U okviru zakonskogmjeriteljstva nalaze se mjerni ure|aji koji se koriste za mjerenjemase (vage), energije (el. energije, grijanje, plin i sl.) i vode. Odoblasti uklju~enih u zakonsko mjeriteljstvo, u direktnoj vezi saza{titom potro{a~a su i oblasti predpakiranih proizvoda ikontrole plemenitih metala. Ove djelatnosti Institut, kao ientitetske institucije i imenovane laboratorije obavljajukontinuirano. Prema Zakonu o mjeriteljstvu BiH nadle`nostiInstituta obuhvataju i mjeriteljstvo u hemiji, okoli{u, te mjerenjana kojima se bazira certificiranje proizvoda.

Institut je u 2010. godini u pravcu pripreme zakonodavstva, au svrhu boljeg provo|enja zakonskog mjeriteljstva, proveoedukaciju svojih zaposlenih kao i predstavnika relevantnihinstitucija. Ove edukacije su realizirane u sklopu projekta IPA2007 pod nazivom "Ja~anje mjeriteljskog sistema u BiH". Glavnicilj ovih obuka je bio upoznavanje sa zahtjevima zaharmonizacijom zakonodavstva sa najboljim praksama EU. Usklopu ovog projekta }e biti ure|eni i podzakonski akti uskla|enisa zakonodavstvom EU, Pravilnik o imenovanju laboratorija iPravilnik o predpakiranim proizvodima.

Mjeriteljski sistem BiH tako|er ~ine i laboratorije koje suimenovane od strane Instituta a ~iji se rad direktno aplicira naoblast za{tite potro{a~a. U te laboratorije spadaju:

– imenovane laboratorije za mjerenje protoka vode,– imenovane laboratorije za masu,– imenovane laboratorije za mjerenje protoka plina.U toku organizovane edukacije prezentirani su kriteriji i

najbolje evropske prakse za imenovanje laboratorija koji sumnogo stroìji nego u BiH. Implementacija evropskog konceptaimenovanja laboratorija je neophodna, te je u tom pravcupotrebno poo{triti zahtjeve koji se odnose na akreditacijulaboratorija prema standardima EN/ISO/IEC 17025.

Uloga Instituta ogleda se i u ~lanu 23. Zakona o za{titipotro{a~a BiH, u kojem se spominju netomase proizvoda i u~lanu 35. koji govori o mjerenjima potro{nje energije i vode.

Trenutno su na snazi stari tehni~ki propisi za navedenamjerila, te je potrebno donijeti niz podzakonskih akata. Osnovazakonskog mjeriteljstva je u Direktivi o mjernim instrumentima -MID direktiva (Measurement Instrument Directive 2004/22/EC)koju je u sklopu harmonizacije zakonodavstva BiH sazakonodavstvom EU potrebno preuzeti i implementirati u BiH,kao i Direktivu o neautomatskim vagama (90/384/EEC). Institutza mjeriteljstvo BiH je nadleàn za implementiranje navedenihdirektiva prema Odluci o planu aktivnosti za realiziranjeprograma preuzimanja tehni~kih propisa ("Slu`beni glasnikBiH", broj 89/06). Direktiva MID je od velikog zna~aja zareguliranje propisa koji se odnose na za{titu potro{a~a, i postalaje obavezuju}a za zemlje ~lanice EU od oktobra 2006. godine.Pripremljen je i prednacrt uredbe o neautomatskim vagama kojije pro{ao javnu raspravu i trenutno je u fazi usvajanja.ODJELJAK B. - Planirane aktivnosti u 2011. godini koje seodnose na oblast za{tite potro{a~a

R.b.



1. Preuzimanje MID -Direktive o mjerniminstrumentima ipreuzimanje Direktive oneautomatskim vagamau zakonodavstvo Bosnei Hercegovine u vidupodzakonskih akataZakona o mjeriteljstvuBiH i implementacijeistih

- dodatna obuka ispecijalizacijazaposlenihInstituta zamjeriteljstvo BiHkako bi se {toadekvatnijeodgovorilo napostavljenezadatke - izradapodzakonskihakata

Institut zamjeriteljstvoBiH

Kontinu-irano

2. Usvajanje novihpodzakonskih akatauskla|enih sa EUzakonodavstvom:Pravilnik o imenovanjulaboratorija i Pravilniko predpakiranimproizvodima

- edukacija iobuke zaposlenikaInstituta


Do kraja2011.

3. Edukativne aktivnosti izoblasti mjeriteljstva

- organiziranjeokruglih stolovaili radnih skupova


Do kraja2011.

- potrebanzajedni~kinastup svihinstitucijakoje ~ineinfrastruktu-ru kvaliteta


Navedeni zadaci Instituta }e se realizirati iz redovnihbudètskih sredstava.POGLAVLJE XIII - Institut za standardizaciju BiH


Prema Zakonu o osnivanju, Institut za standardizaciju BiH (udaljnjem tekstu poglavlja: Institut) je samostalna upravnaorganizacija za poslove u podru~ju standardizacije. Institutpredlaè strategiju standardizacije u BiH, priprema i publikujebosanskohercegova~ke standarde, zastupa i predstavlja BiH uevropskim, me|unarodnim i drugim nacionalnimorganizacijama za standardizaciju, te obavlja poslove kojiproizilaze iz me|unarodnih sporazuma o ~lanstvu u timorganizacijama. Pored navedenog, Institut sudjeluje i upripremanju tehni~kih propisa, razvija i uspostavljainformacijski sistem o standardima BiH te organizira i provodispecijalisti~ko obrazovanje kadrova u podru~ju standardizacije.

Standardizacija u BiH uspostavljena je prema principimame|unarodne i evropske standardizacije, a to su: dobrovoljnost,konsenzus, uklju~ivanje svih zainteresiranih strana, javnost rada,razvoj tehnike te koherentnost. Potro{a~i, kao jedna odzainteresiranih strana, trebali bi da u~estvuju u procesustandardizacije, odnosno u procesu pripreme i dono{enjastandarda. Za sada potro{a~i imaju jednog predstavnika ustru~nom tijelu koji radi na pripremi i dono{enju standarda upodru~ju hrane. Svrha u~e{}a potro{a~a u pripremi i dono{enjunavedenih standarda je stvaranje uslova da potro{a~i svojeinterese artikuliraju i ispune jedno od svojih prava - pravopotro{a~a da se ~uje njihov glas.

Poduzete aktivnosti na saradnji sa potro{a~ima:– udruènjima potro{a~a koji su ~lanovi Saveza udruènja

potro{a~a BiH, Institut redovno dostavlja primjerakGlasnika Instituta, te im na taj na~in omogu}avapra}enje kretanja u standardizaciji i delegiranjepredstavnika potro{a~a u postoje}a stru~na tijela zadono{enje standarda ili u stru~na tijela koja tek trebajuda se formiraju. Pored pra}enja kretanja ustandardizaciji, u Glasniku Instituta se mogu na}i i~lanci koji se odnose na za{titu potro{a~a;

– Institut je u maju 2010. godine uputio pismeni poziv~lanovima Saveza potro{a~a BiH da predloè svogpredstavnika za u~e{}e u radu stru~nog tijela koje radi napripremi i dono{enju standarda u podru~ju ku}anskih isli~nih elektri~nih aparata (~lanovi Saveza potro{a~a jo{uvijek nisu predloìli svog predstavnika).


R.b.

Ciljevi Zadaci Nositelji Rok zarealizaciju

zadatka

Prijedlozi mjera zapobolj{anje

1. UsvajanjeharmoniziranihEN standarda kojipodràvajuDirektive novog iglobalnog pristupaEU u skladu saOdlukom o planuaktivnosti zarealizacijuprogramapreuzimanjatehni~kih propisa.

- harmoniziranestandardeuklju~iti ugodi{nje planoverada Tehni~kihkomiteta (radnatijela Instituta zadono{enjestandarda)


Kontinu-irano

-uklju~ivanjezainteresiranihstrana kako bi svapodru~jastandardizacije bilapokrivena istandardi sedonosili premauspostavljenimprocedurama (npr.predstavniciresornihministarstava,predstavnicipotro{a~a itd.)



R.b.

Ciljevi Zadaci Nositelji Rok zarealizaciju

zadatka

Prijedlozi mjera zapobolj{anje

2. Rje{avanjeproblemaregistriranih uudruènjimapotro{a~a, a udomenu sustandardizacije

- kontaktiratiudruènjapotro{a~a, zbogprikupljanjainformacija oproblemima kojesu registrirali, aodnose se nastandardizaciju


Kontinu-irano

3. Uklju~ivanjepredstavnikaudruènjapotro{a~a u radradnih tijelaInstituta zadono{enje BASstandarda(Tehni~kikomiteti, Radnegrupe)

- udruènjimapotro{a~adostavljatiinformacije oosnivanju radnihtijela Instituta zadono{enjestandarda, da birazmotrili ipredloìli svojepredstavnike


Kontinu-irano

- ostvariti saradnjui izna}i mogu}nostza rje{avanjeeventualnihproblema

4. Obuka potro{a~avezana za rad nastandardizacijiBiH,me|unarodnojstandardizaciji(COPOLCO),evropskojstandardizaciji(ANEC)

- promocijaGlasnikaInstituta,organizacijaokruglih stolova,seminara...


Kontinu-irano


Navedeni zadaci Instituta }e se realizirati iz redovnihbudètskih sredstava. Sredstva za pojedine aktivnosti nisuposebno planirana.POGLAVLJE XIV - Agencija za statistiku BiH


Veoma zna~ajan doprinos Agencije za statistiku BiH (udaljnjem tekstu poglavlja: Agencija), a koji se odnosi na oblastza{tite potro{a~a jeste u proizvodnji statisti~kih podataka koji seodnose na potro{nju doma}instava u BiH, te u izra~unavanjuindeksa potro{a~kih cijena. Agencija je u 2007. godini proveladrugi put Anketu o potro{nji doma}instava (prvi put je provedena2004. godine), te proizvela relevantne podatke o veli~ini istrukturi potro{nje doma}instava, odnosno izdacima zapotro{nju prema glavnim socioekonomskim i geografskimkarakteristikama doma}instava, potro{nji iz vlastite proizvodnje,kao i prihodima doma}instava. Na osnovu Ankete i prikupljenih iobra|enih podataka izra~unavaju se va`ni indikatori ìvotnogstandarda doma}instava. Izvr{ena je tako|er opse`nija analizasiroma{tva i kreiran profil siroma{tva stanovni{tva. Narednaanketa o potro{nji doma}instva }e se provesti u 2011. godini i bit}e pro{irena za dva modula: a) modul socijalne uklju~enosti,migracija i doznaka i b) modul zdravstva i zdravstvenih usluga.Podaci iz ovih modula }e omogu}iti analizu socijalne kohezije iizra~un novih socijalnih indikatora te temeljniju analizusiroma{tva s aspekta materijalne deprivacije i pristupakomunalnim uslugama. Na ovaj na~in pro{irena anketa opotro{nji doma}instava }e biti most ka uvo|enju EU-SILCankete koja je od 2003. godine postala standard za analizusiroma{tva u zemljama EU i koju }e i Bosna i Hercegovina uskorijoj budu}nosti morati provoditi ukoliko èli harmoniziratisvoju praksu sa zemljama EU.

Agencija je tako|er implementirala metodologiju izra~unainflacije u zemlji. Indeks potro{a~kih cijena (CPI) je jedan odosnovnih makroekonomskih indikatora i sluì kao izvor mjereinflacije u na{oj zemlji, za uskla|ivanje pla}a i zarada skolektivnim ugovorima, mirovinama i socijalnim davanjima.Anketa o potro{nji doma}instava je izvor pondera za CPIistraìvanje. Agencija je isklju~ivi, dakle jedini izvor relevantnihi na me|unarodnim standardima zasnovanih podataka za CPI.Indeksi potro{a~kih cijena objavljuju se na mjese~noj bazi. Uokviru Ankete o potro{nji doma}instava i CPI istraìvanja posto-je podaci o korpi proizvoda za prosje~nu bosanskohercegova~ku

porodicu, koja pokriva apsolutno sve izdatke za reprezentativnestavke proizvoda, kako one za hranu, tako i za neprehrambenepotrebe. Nijedna druga institucija ne moè osigurati takverelevantne podatke, te samo podaci Agencije trebaju bitikori{teni u date svrhe. Pored CPI, Agencija za statistiku BiH jeimplementirala i izra~un prosje~nih cijena za nekoliko desetinanajva`nijih proizvoda i usluga iz {iroke potro{nje doma}instavakoje se tako|er mogu koristiti u analizi ìvotnog standarda iza{titi potro{a~a.

ODJELJAK B. - Planirane aktivnosti u 2011. godini koje seodnose na oblast za{tite potro{a~aR.b.



1. Proizvoditi podatkekoji se mogukoristiti za za{titupotro{a~a, u smisluda ti podaci dajusliku realnesituacijestanovni{tva u BiH,sa aspektapotro{nje i njihovihpotreba, prihoda isiroma{tva, kao isocio-ekonomskih idemografskihkarakteristikadoma}instava

- adekvatnopripremiti usloveza provo|enjeplanirane ankete opotro{njidoma}instava uBiH u 2011.godini, u smislupobolj{anjametodologijepripreme upitnika,organizacijeterenskog rada,obu~avanjaanketara i mnogihdrugih aktivnosti

Agencija zastatistiku BiH ientitetski zavodiza statistiku

Kontinu-irano

- u svrhu za{titepotro{a~a uBiH vi{ekoristitipodatkezvani~nestatistike

2. Redovnoobjavljivati(mjese~nomdinamikom),podatke o inflacijiu BiH i prosje~nimcijenama proizvodai usluga na nivouBiH, a na zahtjev ina nivou gradova ukojima se vr{isnimanje cijena uBiH

- redovnoizra~unavatiindeks potro{a~kihcijena za BiH -redovnoizra~unavatiprosje~ne cijenenajva`nijihproizvoda i usluga- pratiti EU regula-tive iimplementirati ih upraksi


Kontinu-irano

- u svrhu za{titepotro{a~a uBiH vi{ekoristitiposebno onepodatke kojeproizilaze izankete opotro{njidoma}instava,statistike cijenai ìvotnogstandarda.


Navedeni zadaci Agencije }e se realizirati iz redovnihbudètskih sredstava.POGLAVLJE XV - Federalno ministarstvo trgovine


Federalno ministarstvo trgovine, kao jedan od nositeljaza{tite potro{a~a, u proteklom periodu je poduzimalo nizaktivnosti u cilju izgradnje i razvoja sistema za{tite potro{a~a, akoje su se sastojale od uskla|ivanja zakonodavstva, ja~anjaadministrativnih kapaciteta, kao i aktivnosti koje se odnose naprovo|enje politike za{tite potro{a~a.

U proteklom periodu kroz normativnu aktivnost ovogMinistarstva donesen je novi Zakon o unutra{njoj trgovini("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 40/10) kojim jepostignuta uskla|enost Zakona o trgovini sa Zakonom o za{titipotro{a~a u BiH.

Vezano za provo|enje politike za{tite potro{a~a, aktivnostisu se provodile kroz intenzivnu saradnju s udruènjima za za{titupotro{a~a na projektima namijenjenim edukaciji i informisanjupotro{a~a, te na projektima vezanim uz savjetovanje potro{a~a.

Prepoznav{i zna~aj saradnje sa udruènjima potro{a~a kaova`nim dijelom civilnog dru{tva, Ministarstvo u budètuFederacije BiH redovno osigurava finansijska sredstva zapodr{ku radu udruènja. Provo|enjem odre|enih programskihaktivnosti nastoji se pove}ati nivo javne svijesti i znanja o potrebiza{tite potro{a~a u Federaciji BiH.

ODJELJAK B. - Planirane aktivnosti 2011. godini koje seodnose na oblast za{tite potro{a~aR.b.


Prijedlozimjera za

pobolj{anje

1. Daljeusagla{avanjepropisa sazakonodavstvomEvropske unije isa Zakonom oza{titi potro{a~a uBiH

- normativna aktivnostu skladu sa planom radaMinistarstva za 2011.


Kontinu-irano

2. Podizanje javnesvijesti opotro{a~kimpravima

- organiziranjeseminara, okruglihstolova, radio i TVemisija sa sadràjimaiz podru~ja za{titepotro{a~a uzangaìranjerelevantnih stru~njakaiz pojedinih oblasti


Kontinu-irano

3. Podr{ka radu ipodsticanjerazvoja idjelovanjaudruènja zaza{titu potro{a~a

- pruànje finansijske istru~ne podr{keudruènjima potro{a~apri provo|enjuprojekata


Kontinu-irano

4. Unaprje|enjesaradnje saostalimnositeljima za{titepotro{a~a

- razmjena informacija izajedni~ke aktivnosti nadosljednoj primjeniZakona o za{titipotro{a~a u BiH idrugih zakona i propisakoji su povezani saovom oblasti


Kontinu-irano


Ostvarivanje ciljeva sadrànih u navedenom planu za 2011.godinu vr{it }e se iz redovnih budètskih sredstava Federalnogministarstva trgovine.POGLAVLJE XVI - Ministarstvo trgovine i turizma RS


Uloga Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske usistemu za{tite potro{a~a odre|ena je ~lanom 98. stav 1. ta~ka e)Zakona o za{titi potro{a~a u BiH, kojim je propisano da susubjekti nadle`ni za za{titu potro{a~a u BiH i nadle`ni entitetski iorgani Br~ko Distrikta, dok je odredbom ~lana 117. Zakona oza{titi potro{a~a u BiH propisano da nadzor nad provo|enjemovog Zakona obavljaju nadle`ni organi odre|eni ~lanom 98. stav1. ta~ke a) do e) i ta~ka i) u skladu sa ovla{tenjima utvr|enimposebnim zakonom i drugim propisima. U skladu s citiranimzakonskim odredbama, Ministarstvo trgovine i turizmaRepublike Srpske, u oblastima koje su odre|ene u ~lanu 24.Zakona o republi~koj upravi ("Slu`beni glasnik RepublikeSrpske", br. 118/08, 11/09, 74/10 i 86/10), provodi odredbeZakona o za{titi potro{a~a u BiH.

Poloàj Kancelarije za za{titu potro{a~a u sistemu za{titepotro{a~a odre|en je ~lanom 110. Zakona o za{titi potro{a~a uBiH. Kancelarija funkcionira u sastavu Ministarstva trgovine iturizma RS. U cilju provo|enja Zakonom propisanih nadle`nostiMinistarstvo trgovine i turizma RS - Kancelarija za za{titupotro{a~a je tokom 2010. godine donijelo jo{ jedan podzakonskiakt: Pravilnik o izmjenama Pravilnika o kriterijumima za izborudruènja potro{a~a kojima se dodjeljuju nov~ana sredstva zaobavljanje poslova iz oblasti za{tite potro{a~a ("Slu`beni glasnikRepublike Srpske", broj 71/10). Strategijom razvoja trgovine uRepublici Srpskoj za period do 2015. godine, predvi|eno jeunaprje|enje za{tite potro{a~a na trì{tu Republike Srpske, i tokroz ja~anje partnerskog odnosa svih subjekata odgovornih zaza{titu potro{a~a u Republici Srpskoj, a sve u cilju ve}eg nivoaza{tite potro{a~a.

Tako|er, u sektoru turizma i ugostiteljstva tokom 2010.godine donijet je Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti ("Slu`beniglasnik RS", broj 15/10) i Zakon o javnim skijali{tima ("Slu`beni

glasnik RS", broj 15/10), kojima su predvi|ena nova zakonskarje{enja u pogledu standardizacije i profesionalizacije, {to }euticati na ve}i nivo za{tite potro{a~a. Narodna skup{tinaRepublike Srpske usvojila je i Nacrt strategije razvoja turizmaRepublike Srpske za period od 2010. do 2020. godine kojim sekroz ostvarenje predvi|enih ciljeva i zadataka predvi|a i vi{inivo za{tite potro{a~a.

Ministarstvo trgovine i turizma RS - Kancelarija za za{titupotro{a~a ima aktivnu saradnju sa udruènjima potro{a~a izRepublike Srpske kroz pripremu godi{njih programa za za{titupotro{a~a, dodjelu projekata udruènjima za za{titu potro{a~a,pra}enje i saradnju na provo|enju tih projekata, vo|enje registraudruènja potro{a~a iz Republike Srpske, pruànje podr{ke upribavljanju sredstava i provo|enju odobrenih projekata odstrane drugih donatora.ODJELJAK B. - Planirane aktivnosti u 2011. godini koje seodnose na oblast za{tite potro{a~aR.b.


Prijedlozimjera za

pobolj{anje

1. Dalje usagla{avanjepropisa RS sazakonodavstvom EUi sa Zakonom o za{titipotro{a~a u BiH

- normativnaaktivnost uskladu sa planomrada Ministarstvaza 2011.

Ministarstvotrgovine iturizma RS usaradnji saostalimnositeljimaza{tite potro{a~a

Kontinu-irano

2. Stvaranje uslova zapruànje pomo}i ipodr{ke potro{a~imau ostvarivanjunjihovih pravavansudskom za{titom

- uspostavljanjetijela zavansudskorje{avanjesporovauklju~ivanjemorganizacijapotro{a~a

Ministarstvotrgovine iturizma RS -Kancelarija zaza{titu potro{a~au saradnji saostalimnositeljimaza{tite potro{a~a

Kontinu-irano

- osiguratineophodnufinansijsku itehni~kupodr{ku uciljublagovreme-nog isvestranoginformiranjapotro{a~a

3. Savjetovanjepotro{a~a u RS usvrhu ostvarivanjanjihovih prava uodnosu natrgovce/davateljeusluga

- obrazovanjesavjetodavnihcentara za za{titupotro{a~a u RS

Ministarstvotrgovine iturizma RS -Kancelaija zaza{titu potro{a~a

Kontinu-irano

4. Prijenos javnihposlova za{titepotro{a~a naudruènja potro{a~a

- organiziranjeseminara,okruglih stolova,RTV emisija uzangaìranjerelevantnihstru~njaka izpojedinih oblastiza{tite potro{a~a- {tampanje idistribucijabro{ura na temuza{tite potro{a~a- osiguratifinansijskasredstva ubudètu lokalnihzajednica i RS zaprovo|enjeprojekatapovjerenihudruènjimapotro{a~a.

Udruènjapotro{a~a u RS usaradnji saMinistarstvomtrgovine iturizma RS -Kancelarijom zaza{titu potro{a~a(za provo|enjeprojekata),Ministarstvotrgovine iturizma RS ilokalnihzajednica(budèt)

Kontinu-irano

- aktivnou~e{}elokalnihzajednica iMinistarstvatrgovine iturizma RSkrozplaniranjesredstava zaza{titupotro{a~a ubudètu



R.b.


Prijedlozimjera za

pobolj{anje

5. Nadzor nadzakonito{}u radaudruènja potro{a~a uRS

- redovnopribavljanjedokaza oispunjavanjuuslova u skladusa Pravilnikom ona~inu iuslovima za upisudruènjapotro{a~a uregistar- objavljivanjenavedenihpodataka oudruènjimapotro{a~a u RSputem webstraniceMinistarstvatrgovine iturizma RS

Ministarstvotrgovine iturizma RS -Kancelarija zaza{titu potro{a~a

Kontinu-irano

6. Ja~anjeadministrativneza{tite potro{a~a krozunaprje|enje saradnjes ostalim nositeljimaza{tite potro{a~a

- iniciratiuklju~ivanje svihodgovornihsubjekata uizradu godi{njegprograma zaza{titu potro{a~au RS

Ministarstvotrgovine iturizma RS usaradnji sostalimnadle`nimsubjektima

Kontinu-irano

7. Obavje{tavanjejavnog mnjenja opovredama prava iinteresa potro{a~a

- pripremaperiodi~nihsaop}enja zajavnost naosnovuprikupljenihpodataka odRepubli~keuprave zainspekcijskeposlove RS isavjetodavnihcentara zapotro{a~e u RS

Ministarstvotrgovine iturizma RS -Kancelarija zaza{titu potro{a~a

Kontinu-irano

8. Razvoj integriranoginformacijskog ikomunikacijskogsistema za{titepotro{a~a u ciljupruànja pravnepomo}i potro{a~imau vidu: tuma~enjazakona, savjetovanjau odnosu trgovac -potro{a~ iproslje|ivanjazahtjeva nadle`nojinspekciji

-definiratiprojekat iosiguratifinansijskasredstva - izna}imogu}nostifinansiranjaprojekta izfondova EU

Ministarstvotrgovine iturizma RS -Kancelarija zaza{titu potro{a~a,Republi~kauprava zainspekcijskeposlove RS,savjetodavnicentri iz RS,Ministarstvo zaekonomskeodnose iregionalnusaradnju RS

Kontinu-irano

9. Unaprje|enje radasvih nositelja za{titepotro{a~a u ciljukvalitetnog izvr{enjagodi{njeg programaza za{titu potro{a~a

- edukacija krozseminare koji supovezani saovom oblasti- pra}enjepropisa iz oblastiza{tite potro{a~a- razmjenainformacija isaradnja saostalimnosiocima za{titepotro{a~a- pra}enjeaktivnostivezanih za za{titupotro{a~a uzemljama izokruènja -aktivno u~e{}e ume|unarodnim iregionalnimprojektima

Ministarstvotrgovine iturizma RS usaradnji saostalimnadle`nimsubjektima(Republi~kauprava zainspekcijskeposlove,regulatornekomisije,nadle`naministarstva idr.)

Kontinu-irano


Ostvarivanje zadataka sadrànih u navedenom programu za2011. godinu vr{it }e se iz redovnih budètskih sredstavaMinistarstva trgovine i turizma RS. Prema budètu RepublikeSrpske za 2011. godinu, namjenska sredstva za za{titu potro{a~aza redovne aktivnosti iznose 100.000 KM.POGLAVLJE XVII - Vlada Br~ko Distrikta BiH


Uloga Odjela za privredni razvoj, sport i kulturu kao i drugihodjela i institucija Vlade Br~ko Distrikta BiH u sistemu za{titepotro{a~a odre|ena je u poglavlju IV Zakona o javnoj upraviBr~ko Distrikta Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik Br~koDistrikta BiH", br. 19/07, 2/08 i 43/08) kao i ~lanom 98. ta~ka e)Zakona o za{titi potro{a~a u BiH. Odjel za privredni razvoj, sporti kulturu, izme|u ostalog, prati i unaprje|uje stanje u oblastiza{tite potro{a~a, te sara|uje sa udruènjima za za{titu potro{a~aiz Br~ko Distrikta BiH, Federacije BiH i Republike Srpske. Ucilju pra}enja cijena raznovrsnih proizvoda i usluga na trì{tu,Odjel jednom mjese~no provodi aktivnost snimanja cijena uskladu s Uputom za snimanje cijena na malo. Na osnovu toga sesa~injava mjese~ni izvje{taj o cijenama na malo koji se odnosina: industrijske prehrambene proizvode, poljoprivredneproizvode, odje}u, obu}u, te usluge vezane za odje}u i obu}u,stanovanje, stambeno-komunalne usluge, namje{taj, poku}stvo,lijekove i ostale medicinske usluge, usluge u oblasti prometa ikomunikacija, rekreacije, kulture i obrazovanja, hrane, pi}a ipreno}i{ta u restoranima i hotelima, te druge robe i usluge kao {tosu li~ne usluge, osiguranje i finansijske usluge. Odjel za stru~ne iadministrativne poslove izvr{ava stru~ne, administrativne idruge poslove iz nadle`nosti Vlade Br~ko Distrikta BiH, koji,izme|u ostalog, obuhvataju odnose sa udruènjima, fonda-cijama, nevladinim organizacijama i mjesnim zajednicama. Ubudètu se predlaù i osiguravaju sredstva za finansiranje ilisufinasiranje planova i programa rada, kao i projekata udruènjagra|ana i fondacija Br~ko Distrikta BiH, koji dobrim dijelomdoprinose razvoju civilnog dru{tva i unaprje|enju ìvota ulokalnoj zajednici. Najva`niji pravni propisi koji se odnose naoblast za{tite potro{a~a su: Zakon o za{titi potro{a~a u BiH,Zakon o trgovini ("Slu`beni glasnik Br~ko Distrikta BiH", br.40/04 i 19/07), Zakon o turisti~koj djelatnosti ("Slu`beni glasnikBr~ko Distrikta BiH", br. 3/06 i 19/07), Zakon o ugostiteljskojdjelatnosti ("Slu`beni glasnik Br~ko Distrikta BiH", br. 31/05 i19/07), te podzakonski akti doneseni na osnovu navedenihzakona.ODJELJAK B. - Planirane aktivnosti u 2011. godini koje seodnose na oblast za{tite potro{a~aR.b.


Prijedlozimjera zapobolj{a-

nje

1. Provo|enje projekata:- informiranja iedukacije potro{a~a ucilju za{tite pravapotro{a~a-korisnikazdravstvenih usluga,kao i pravapotro{a~a-korisnikafinansijskih usluga, teja~anja javne svijestio pravima iobavezama u skladusa Zakonom o za{titipotro{a~a u BiH;- ja~anja saradnje sanositeljima za{titepotro{a~a iz zemaljaokruènja;

- organiziranjeseminara, okruglihstolova, RTVemisija uzangaìranjerelevantnihstru~njaka iz oblastiza{tite potro{a~a,{tampanje idistribucija bro{urana temu za{titepotro{a~a,organiziranjepredavanja u{kolama i sl.- osiguranjefinansijskihsredstava u budètuBr~ko Distrikta BiHza 2011. godinu zaprovo|enje projekatapovjerenihudruènjimapotro{a~a, tepruànje tehni~kepodr{ke udruènjima

Nadle`ni odjelii institucijeVlade Br~koDistrikta BiH usistemu za{titepotro{a~a usaradnji sudruènjima zaza{titupotro{a~a uBr~ko DistriktuBiH

Kontinuirano

- ja~anjesaradnjesvihnositeljaza{titepotro{a~akrozplaniranjeciljeva,zadataka isredstavaza njihovurealizaciju

- edukacije {kolskeomladine;- analize cijena,kvaliteta i uslovapruànja komunalnihusluga; - informiranjai edukacije potro{a~ao kvalitetu proizvodana trì{tu Br~koDistrikta BiH, te ooblasti sigurnostihrane;- periodi~nogispitivanja kvalitetauzoraka proizvoda{iroke potro{nje,uporedne analize iobavje{tavanjapotro{a~a orezultatima;- edukacije potro{a~au smislu pona{anja uskladu sa za{titomnjihovog zdravlja, kaoi za{titom okoli{a

2. Ja~anjeadministrativneza{tite potro{a~a krozunaprje|enje saradnjes ostalim nositeljimaza{tite potro{a~a

- dosljedna primjenaZakona o za{titipotro{a~a u BiH idrugih zakona ipropisa koji supovezani s ovomoblasti

Nadle`ni organiu skladu s~lanom 98.Zakona o za{titipotro{a~a u BiHi drugimzakonimakojima seregulirajupojedine oblastiza{titepotro{a~a

Kontinu-irano

3. Razvoj integriranoginformacijsko-komunikacijskog sistemaza{tite potro{a~a ucilju pruànja pravnepomo}i potro{a~ima uvidu: tuma~enjazakona, savjetovanjau odnosutrgovac-potro{a~ iproslje|ivanjazahtjeva nadle`nojinspekciji

- definirati projekt iosigurati sredstva; -izna}i mogu}nostifinansiranjaprojekata iz fondovaEU

Odjel zaprivrednirazvoj, sport ikulturu,Inspektorat,Sektor zareformu ievropskeintegracije-Odjel za evropskeintegracije uBr~ko DistriktuBiH

Kontinu-irano

4. Unaprje|enje radasvih nositelja za{titepotro{a~a u ciljukvalitetnog izvr{enjagodi{njeg programaza za{titu potro{a~a

- edukacija krozseminare;- pra}enje propisa izoblasti za{titepotro{a~a;- razmjenainformacija isaradnja s ostalimnositeljima za{titepotro{a~a; - pra}enjeaktivnosti u veziza{tite potro{a~a uzemljama izokruènja;-aktivno u~e{}e u

me|unarodnim iregionalnimprojektima

Odjel zaevropskeintegracije uBr~ko DistriktuBiH; nadle`niorgani u skladus ~lanom 98.Zakona o za{titipotro{a~a u BiHi drugimzakonimakojima seregulirajupojedine oblastiza{titepotro{a~a

Kontinu-irano


Vlada Br~ko Distrikta BiH svoje aktivnosti vr{i na osnovuredovnih budètskih sredstava koja su planirana za 2011.godinu.

POGLAVLJE XVIII - Federalna uprava za inspekcijskeposlove

ODJELJAK A. - Uloga institucije u sistemu za{tite potro{a~ai trenutno stanje

U sastavu Federalne uprave za inspekcijske poslove nalazise Inspektorat trì{no-turisti~ke inspekcije koji, u skladu sasvojim nadle`nostima, a u cilju za{tite potro{a~a, vr{i nadzornad primjenom Zakona o za{titi potro{a~a u BiH, te drugihzakona i propisa kojima je propisano obavljanje djelatnostitrgovine, trgovinskih usluga, proizvodnje, obrta, ugostiteljske ituristi~ke djelatnosti.

U svojim nadzorima, u cilju za{tite prava potro{a~a,federalna trì{na i turisti~ko-ugostiteljska inspekcija, svaka izsvoje nadle`nosti nadzora, obavljaju vi{e vrsta kontrola.

Federalna trì{na inspekcija vr{i slijede}e kontrole:– kontrolu kvaliteta odre|enih poljoprivredno-prehram-

benih i industrijskih proizvoda iz uvoza na mjestimacarinjenja pri uvozu, za koje je propisano da podlijeùobaveznoj kontroli kvaliteta pri uvozu;

– u skladi{tima uvoznika ponovnu kontrolu kvalitetapoljoprivredno-prehrambenih i industrijskihproizvoda koji su ve} bili podvrgnuti kontroli kvalitetapri uvozu;

– kontrolu kvaliteta svih proizvoda na mjestimaproizvodnje doma}ih proizvo|a~a;

– kontrolu kvaliteta svih poljoprivredno-prehrambenih iindustrijskih proizvoda u prometu;

– kontrolu neprehrambenih proizvoda u prometu, u vezinadzora da li ispunjavaju propisane sigurnosnezahtjeve;

– kontrolu cijena roba i usluga;– kontrolu mjerila kod proizvo|a~a i uvoznika, odnosno

kontrolu mjerila na mjestima proizvodnje proizvoda,kao i na mjestima prodaje proizvoda;

– kontrolu nepo{tenih odredbi u potro{a~kimugovorima.

Turisti~ko-ugostiteljska inspekcija vr{i slijede}e kontrole:– kontrolu ugostiteljskih usluga;– kontrolu turisti~kih usluga;– kontrolu turisti~kih paket aran`mana.Federalni trì{ni i turisti~ko ugostiteljski inspektori }e, u

nadzoru nad primjenom Zakona o za{titi potro{a~a u BiH, kao idrugih propisa kojima se {tite prava potro{a~a, u slu~ajevimakada kupuju proizvode i koriste usluge za svoje potrebe, vr{itiredovne kontrole subjekata koji obavljaju djelatnost trgovine,trgovinskih usluga, obrta, te ugostiteljsku i turisti~kudjelatnost. U slu~ajevima utvr|enih nepravilnosti u obavljanjunavedenih djelatnosti, inspektori }e poduzimati propisaneupravne mjere, te ovisno o vrsti utvr|enog prekr{aja izdavatiprekr{ajne naloge ili podnositi zahtjeve za pokretanjeprekr{ajnog postupka.

Naprijed navedene kontrole federalni trì{ni i turisti-~ko-ugostiteljski inspektori }e obavljati prema godi{njemProgramu i planu rada Inspektorata za 2011. godinu, kojim jepredvi|eno da se ove kontrole vr{e redovno i kontinuirano.Tako|er je predvi|eno da se, na zahtjeve potro{a~a kao i svihnositelja za{tite potro{a~a, vr{e povremene i ciljane kontrole.




R.b.


Prijedlozimjera za

pobolj{anje

1. Ja~anje dru{tvenediscipline iodgovornosti uprimjeni propisa~ime se postièza{tita potro{a~aod neispravnih inekvalitetnihproizvoda

- vr{enje redovnihi vanrednihnadzora od stranetrì{nih i trì{nougostiteljskihinspektora, tepropisnopostupanjeprilikomutvr|ivanjanepravilnosti- dostavljanjeizvje{tajanadle`nimministarstvima outvr|enom stanjuu pojedinimoblastima- iniciranjedono{enja novihzakona i njihovihpodzakonskihpropisa, kao iizmjena i dopunapostoje}ih u ciljuuskla|ivanja saEU standardima -osiguranje ve}egmedijskogprostora u vezieduciranja iupoznavanjagra|ana sapravima kojaimaju kaopotro{a~i, temogu}nostimaostvarivanja tihprava

FUIP-Inspektorattrì{no-turisti~keinspekcijeKantonalneuprave zainspekcijskeposloveKantonalnaministarstva u~ijem je sastavutrì{na ituristi~ko-ugo-stiteljskainspekcijaOp}inski organitrì{ne ituristi~ko-ugo-stiteljskeinspekcije

Kontinu-irano

- dono{enjenovih, teizmjena idopunapostoje}ihpravnihpropisa uciljuuskla|ivanjasa EUstandardimai podizanjakvalitetaza{titepotro{a~a -ja~anjelaboratorijskih kapacitetaiovla{}ivanjelaboratorijaza pojedinaispitivanja -uspostavljanje uskesaradnjeizme|u svihnositeljaaktivnostiza{titepotro{a~a


Za kontrolu kvaliteta proizvoda na mjestima proizvodnje iprometa, za ispitivanje sigurnosnih zahtjeva neprehrambenihproizvoda u prometu kao i za tro{kove opreme, ure|aja, teinstrumenata i drugih sredstava za uzimanje uzoraka za potrebelaboratorijskih analiza Federalna uprava za inspekcijske posloveje nadle`nom federalnom ministarstvu dostavila prijedlogpotrebnih budètskih sredstava za 2011. kako slijedi:

– za tro{kove laboratorijskih ispitivanja kvalitetaproizvoda u visini od 100.000 KM s tim da se u 2011.godini planira uzeti u prosjeku 500 uzoraka poprosje~noj cijeni za izvr{ene usluge kontrole kvalitetapo jednom uzorku u visini od 200,00 KM,

– za ispitivanja sigurnosnih zahtjeva neprehrambenihproizvoda 10 uzoraka u ukupnom iznosu od cca 20.000KM, s tim da je planirano da }e se u 2011. godini ovaispitivanja vr{iti prema potrebi i stanju na trì{tu,

– za tro{kove opreme, ure|aja, te instrumenata i drugihsredstava za uzimanje uzoraka radi slanja nalaboratorijske analize iznos u visini od cca. 14.200 KM.

POGLAVLJE XIX - Republi~ka uprava za inspekcijskeposlove Republike Srpske


Uloga Republi~ke uprave za inspekcijske poslove RepublikeSrpske s aspekta za{tite potro{a~a je da kontrolira primjenupropisa koji se odnose na oblast za{tite potro{a~a i lojalnekonkurencije. Kontrolu propisa koji se odnose na za{titupotro{a~a vr{e inspekcije u sastavu Inspektorata RepublikeSrpske i organa lokalne samouprave. Smetnje u raduinspekcijskih organa predstavljaju: nedostatak laboratorija zaispitivanja odre|enih vrsta roba, neosposobljenost laboratorijaza utvr|ivanje odre|enih vrlo zna~ajnih parametara, tenedovoljna tehni~ka opremljenost organa lokalne uprave za brzurazmjenu informacija.


R.b.


Prijedlozimjera za

pobolj{anje

1. Ja~anje discipline uprimjeni propisa izoblasti za{titepotro{a~a

- redovne ivanredne kontrole(planirane kontrolei kontrole podojavama ireklamacijamapotro{a~a)

Inspektorat RS iinspekcije usastavu organalokalnesamouprave

Kontinu-irano

- ja~anjesaradnje svihnositeljaza{titepotro{a~akrozplaniranjeciljeva,zadataka isredstava zanjihovurealizaciju

2. Laboratorijskaprovjerausagla{enostiproizvoda sadefiniranimzahtjevima

- uzorkovanje idostavljanje nalaboratorijskoispitivanje


Povremenopremaprocjenirizika i uskladu saraspoloì-vimfinansij-skimsredstvima

- ja~anjelaboratorij-skihkapaciteta ive}afinansijskasredstva

3. Ja~anjekomunikacije irazmjenainformacija sa svimnositeljima za{titepotro{a~a

- saradnja sudruènjimapotro{a~a i drugimnadle`niminstitucijama;- razmjenainformacija putemme|unarodnihsistema za brzoobavje{tavanje(RASFF,RAPEX...)


Kontinu-irano

- odràvanjestalnekomunikacijei intenzivi-ranje iste uodre|enimokolnostima

4. Informiranjepotro{a~a

- medijskopredstavljanjeplaniranih irealiziranihinspekcijskihaktivnosti


Povremenopo potrebi

- objektivno ipravovremenoinformiranje

5. Potpunoprimjenjivi propisi

- davanje mi{ljenjai inicijativa zaizmjenu propisa izoblasti za{titepotro{a~a


Po potrebi - boljasaradnjaizme|upredlaga~apropisa iinspekcijskihorgana

6. Obrazovanje ipodizanje svijestipotro{a~a

- u~e{}e ukampanjama

Nadle`ni organi Po potrebi - ve}au~estalost iobuhvatnostprovo|enjakampanjaputemmasovnihsredstavainformisanja


Inspekcijski nadzor se finansira iz budèta Republike Srpskei budèta lokalnih organa uprave. Za laboratorijsko ispitivanjeproizvoda na trì{tu Inspektorat planira izdvajanje oko 20.000KM. Odre|eni broj organa lokalne samouprave tako|er izdvajaodre|ena sredstva za ove namjene.POGLAVLJE XX - Inspektorat Br~ko Distrikta BiHODJELJAK A. - Uloga institucije u sistemu za{tite potro{a~a itrenutno stanje

Uloga Inspektorata Br~ko Distrikta BiH je nadzor nadprimjenom propisa koji se odnose na za{titu potro{a~a. Svakainspekcija, u skladu sa posebnim ovla{tenjima, kontrolirakonkretnu oblast. Smetnje u radu inspekcijskih organapredstavljaju nedostatak laboratorija za ispitivanje odre|enihvrsta roba, te neosposobljenost laboratorija za utvr|ivanjeodre|enih vrlo zna~ajnih parametara.


R.b.


Prijedlozimjera za

pobolj{anje

1. Ja~anjedru{tvene dis-cipline iodgovornosti uprimjenipropisa ~ime sepostiè za{titapotro{a~a odneispravnih inekvalitetnihproizvoda ieliminiranelojalnakonkurencija

- vr{enjeinspekcijskognadzora uz davanjeprioriteta manjeure|enim oblastimau skladu saplanovimapojedinihinspekcija;- po potrebiusmjeravanjenadzora premaoblastima sapojavom ve}egrizika;- obavljanjeredovnih ivanrednih kontrolana osnovureklamacijapotro{a~a ili poprijedloguudruènja potro{a~aili nadle`nihagencija;- dostavljanjeizvje{tajanadle`nim odjelimao utvr|enom stanjuu pojedinimoblastima;- pravovremeno iobjektivnoinformiranjejavnosti putemmedija

Nadle`neinspekcije zaodre|enu oblast usastavuInspektorataBr~ko DistriktaBiH u saradnji saovla{tenimlaboratorijama

Kontinu-irano

- uskla|ivanjepropisa sapropisima EU- dono{enjenovih, teizmjena idopunapostoje}ihpravnih propisau ciljupodizanjakvaliteta za{titepotro{a~a- ja~anjelaboratorijskihkapaciteta iovla{}ivanjelaboratorija zapojedinaispitivanja- unaprje|enjesaradnjeizme|u svihnositeljaaktivnostiza{titepotro{a~a- provo|enjeakcijauzorkovanjapojedinih vrstaroba na trì{tu


Inspektorat svoje aktivnosti vr{i na osnovu redovnihbudètskih sredstava koja su planirana za 2011. godinu. Zapotrebe za{tite potro{a~a radi provjere propisanih standardakvaliteta prehrambenih i neprehrambenih proizvoda koji se nudepotro{a~ima, Inspektorat je u 2011. godini planirao odre|enasredstva za tro{kove laboratorijskih usluga.

POGLAVLJE XXI - Udruènja potro{a~a

ODJELJAK A. - Uloga udruènja potro{a~a u sistemu za{titepotro{a~a i trenutno stanje

Udruènja potro{a~a u BiH predstavljaju vrlo bitan subjekt usistemu za{tite potro{a~a jer imaju ulogu posrednika izme|upotro{a~a i nadle`nih organa, inspekcija i drugih subjekatakojima je zakonom propisana obaveza za{tite potro{a~a. Njihovanadle`nost propisana je ~lanom 112. Zakona o za{titi potro{a~a uBiH. Djeluju kao neprofitne i nevladine organizacije koje imajusvojstvo pravnog lica, te se kao takve ne mogu baviti privrednomdjelatno{}u. Sve svoje aktivnosti usmjeravaju isklju~ivo naza{titu pojedina~nih i zajedni~kih interesa potro{a~a. Udruènjapotro{a~a imaju pravo na u~e{}e pri dodjeljivanju javnih poslovaza oblast za{tite potro{a~a na na~in kako je propisano ~lanovima113.,114. i 115. Zakona o za{titi potro{a~a u BiH. Udruènjapotro{a~a u BiH su razli~ito organizirana na razli~itim nivoima,po~ev od op}inskog, kantonalnog, entitetskog nivoa, nivoaBr~ko Distrikta BiH, te na nivou BiH. Krovno udruènje je Savezudruènja potro{a~a Bosne i Hercegovine (SUP BiH), koje jeosnovano u septembru 2004. godine i izvr{ena registracija uMinistarstvu pravde BiH. Svrha Saveza je da osigura me|usobnupomo} i osigura za{titu interesa potro{a~a u BiH, ali i nainternacionalnom nivou. ^lanstvo u Savezu je otvoreno podjednakim uslovima i prema udruènjima potro{a~a koja nisu~lanice Saveza.

ODJELJAK B. - Planirane aktivnosti SUP BiH u 2011. godini

r.b.



1. Ja~anjekapaciteta

-Redovna Skup{tinaSaveza - Minimalno~etiri sjedniceUpravnog odbora- Min ~etiriedukativneRadionice za ~laniceSaveza- Uspostavljanje

ureda, nabavkaminimuma uredskeopreme izapo{ljavanjesekretara Saveza

^lanice Saveza Mart 2011.Mart - Juni/Juli- Septembar -Decembar Mart- Juni/Juli- Septembar -

Decembar

Uklju~ivanjeMVTEO i~lanova Vije}aza za{titupotro{a~a BiHPodr{kaMVTEO

2. Informiranje iedukacijapotro{a~a uBiH

- Studijskoputovanje/posjetau/iz susjednihzemalja- Konferencija o

za{titi pravapotro{a~a u BiH

Upravni odborSaveza i Vije}eza za{titupotro{a~a BiHUpravni odborSaveza

Juni 2011.Septembar2011.

Uklju~ivanjepredsjedava-ju}eg i ostalih~lanova Vije}aPodr{kaMVTEO


- Identifikacija ianaliza nedostatakaZakona o za{titipotro{a~a BiH, teprou~avanjemogu}nosti lobiranjaza izmjene iunaprje|enja Zakona- Izrada pregledazakona, pravilnika idostupnih op}inskihakata kojima seregulira oblastpruànja komunalnihi ostalih usluga odop}eg interesa -Izrada pregledazakona i pravilnikakojima se reguliraproizvodnja istavljanje u promethrane (biljnog ianimalnog porijekla)- Izrada pregledazakona kojima sereguliraju pravaosiguranika ipriànje zdravstvenihusluga

^lanice Saveza- RG

Kontinuirano Podr{ka~lanova Vije}aza za{titupotro{a~a BiH


Izrada metodologijaza pra}enje pojavanaru{avanja pravapotro{a~a

^laniceSaveza- RG

Kontinuirano Podr{ka~lanova Vije}apotro{a~a BiH

5. Ja~anjemedijskeprezentacijerada Saveza injegovih~lanica

Izrada programapromocije i lobiranja

^lanice Saveza- RG

Kontinuirano Podr{ka medijakao nositeljaza{titepotro{a~a

6. Saradnja sdrugim NVO,udruènjimapotro{a~a uzemlji i udrugimdràvama,saradnja safondacijama

- Markiranjeasocijacija potro{a~aiz drugih zemalja sakojima bi trebaloprioritetnouspostaviti saradnju -Traènje fondacija

^lanice Saveza- RG

Kontinuirano Podr{ka MCP iMVTEO


Za aktivnost ja~anje kapaciteta Savez udruènja potro{a~aBiH je planirao 30.900 KM {to se odnosi na odràvanjeSkup{tine Saveza, sjednice Upravnog odbora SUP BiH,radionice za ~lanice Saveza i sl. Ova suma je predvi|ena zapla}anje tro{kova zakupa prostora za sjednice, tro{kovaprijevoza u~esnika, tro{kove telefona, uredski materijal itd. Zaaktivnost informiranje i edukaciju SUP BiH je planirao 4.000KM koji bi se utro{ili na studijsko putovanje i konferenciju o



za{titi prava potro{a~a u BiH. Za aktivnost izrade sektorskogpregleda propisa iz oblasti za{tite potro{a~a (propisi iz oblastikomunalnih usluga i ostalih usluga od op}eg interesa, iz oblastihrane, iz oblasti zdravstvenih usluga) SUP je planirao sredstva uiznosu od 3.200 KM. Za aktivnosti na monitoringu primjeneZakona o za{titi potro{a~a u BiH planirana su sredstva u iznosuod 800 KM. Za aktivnosti na ja~anju medijske prezentacije radaSUP BiH planirano je 800 KM. Za aktivnost saradnje sa drugimnevladinim udruènjima potro{a~a u BiH i u drugim dràvama,SUP BiH je planirao sredstva u iznosu od 1.600 KM. Za ~etiripredstavnika nevladinog sektora u Vije}u za za{titu potro{a~aBiH, SUP BiH je planirao 4.800 KM.

Za 2011. godinu SUPBiH je planirao ukupno 58.600 KM, {to~ini zbir naprijed navedenih sredstava za pojedine aktivnosti.

POGLAVLJE XXII - Obrazovne institucije i medijiPravo na obrazovanje o pitanjima potro{a~a i pravo na

informiranost su osnovna i neotu|iva prava potro{a~a koja su imdata ~lanom 3. ta~ke b) i d) Zakona o za{titi potro{a~a u BiH.^lanom 116. istog zakona odre|eni su i na~ini obrazovanjapotro{a~a. Osim navedenih, ukazuje se potreba i za novimmodelima edukacije potro{a~a kao {to je, izme|u ostalog, idopuna nastavnog programa u obrazovnim institucijamamaterijom iz oblasti za{tite potro{a~a koja ima za krajnji ciljkvalitetno obrazovanje o pravima, obavezama i za{titi potro{a~a.Potpuna i pravovremena informiranost potro{a~a je nemogu}abez aktivne uloge svih sredstava javnog informiranja (TV, radio,{tampa), kao najefikasnijeg na~ina obavje{tavanja potro{a~a oproizvodima i uslugama koje koriste ili }e koristiti.

DIO PETI - OKVIRNI OBIM FINANSIJSKIH SREDSTAVAZA OSTVARIVANJE ZADATAKA IZ DR@AVNOG

PROGRAMASvi organi dràvne uprave zaduèni za pojedine zadatke iz

Programa predvidjeli su svoje finansijske obaveze redovnimbudètskim sredstvima. Realizaciju prethodno navedenihzadataka (u tabelama), a ~iji je cilj promocija dobrog i efikasnogprovo|enja politike za{tite potro{a~a, nadle`ni organi vr{e usklopu svojih redovnih aktivnosti koje se finansiraju iz redovnihbuètskih sredstava.

Pored redovnih budètskih sredstava, za realizaciju posebnihprojekata zna~ajnih za oblast za{tite potro{a~a, dodatni izvorfinansijskih sredstava mogu biti i strani fondovi, te doma}i istrani investitori, sve to realizacijom eventualno potpisanihme|unarodnih bilateralnih i multilateralnih ugovora.

Obzirom da je veliki broj budètskih korisnika na dràvnom,entitetskom i niìm nivoima vlasti uklju~en u ostvarenje ovogPrograma i njegovih planiranih ciljeva, veoma je te{ko odrediti uapsolutnom iznosu okvirni obim finansijskih sredstava, koji bibio dovoljan za njegovu realizaciju. Zbog toga bi koncept, pokojem su sami nositelji aktivnosti planirali zadatke i rokove zanjihovo izvr{enje, trebao biti polazni osnov za konkretiziranjeobima finansijskih sredstava za ostvarivanje zadataka izdràvnog programa.

DIO [ESTI - OKVIRNI OBIM FINANSIJSKIH SREDSTAVAZA POTICANJE RAZVOJA I DJELOVANJA UDRU@ENJA

ZA ZA[TITU POTRO[AÂOdlukom Vije}a ministara BiH o osnovnim kriterijima za

dodjeljivanje grant podr{ke za svaku kalendarsku godinuuvr{tena je odredba prema prema kojoj }e udruènja za za{titupotro{a~a mo}i i u 2011. godini aplicirati za dodjelu sredstava izteku}e rezerve budèta BiH.

Nadle`na entitetska ministarstva iz vlastitog budèta izdvajat}e dio sredstava za poticanje razvoja i dijelovanja udruènja zaza{titu potro{a~a u cilju obrazovanja i osvje{}ivanja potro{a~a onjihovom stvarnom poloàju i snazi na trì{tu.

Osim finansijske, udruènjima za za{titu potro{a~a bit }epruèna i tehni~ka pomo}, te u cilju {to kvalitetnijeg informiranjai edukacije potro{a~a i trgovaca o njihovim pravima iobavezama, u skladu sa Zakonom o za{titi potro{a~a u BiH,pomo} u organizaciji seminara, okruglih stolova, radio i TVemisija, uz angaìranje relevantnih stru~njaka iz pojedinihoblasti koje su vezane za oblast za{tite potro{a~a, {tampanju idistribuciji bro{ura na temu za{tite potro{a~a, organiziranjupredavanja u {kolama i drugim vidovima aktivnosti.

DIO SEDMI - ZAKLJUÂKOvim Programom odre|eni su okviri prioriteta politike

Bosne i Hercegovine na podru~ju za{tite potro{a~a za 2011.godinu, {to je jedan od uslova za ~lanstvo u EU. Osiguranjeprimjerenog funkcioniranja trì{ta ovisit }e o razvoju upravneinfrastrukture kako bi se osigurao nadzor nad trì{tem i provedbazakona na tom podru~ju. Razvoj otvorenog dijaloga svihinteresnih grupa u dru{tvu sa svrhom osiguranja jasno}e,konzistentnosti postupanja i razumijevanja u definiranju interesapotro{a~a, cilj je Bosne i Hercegovine. On }e se ostvariti daljnjimuskla|ivanjem preuzetih obaveza, vlastitih mogu}nosti iinteresa. îtav proces ovisi o spremnosti svih klju~nih sektora, odosposobljenosti cjelokupnog sistema za proces prilago|avanjastandardima EU, preko obrazovanja ljudskih potencijala udràvnoj upravi i pravosu|u do jedinstvene, kvalitetnoosposobljene, osvije{}ene i obavije{tene javnosti. Uspjehprovedbe ovoga Programa, u prvom redu, ovisit }e o spremnostisvih klju~nih nositelja za{tite potro{a~a za izvr{avanje utvr|enihzadataka i po{tivanje navedenih rokova.

Na temelju ~lanka 107. stavak (1) to~ka a) Zakona o za{titipotro{a~a u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj25/06) i ~lanka 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne iHercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06,76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e ministara Bosne iHercegovine, na prijedlog Vije}a za za{titu potro{a~a Bosne iHercegovine, na 157. sjednici, odrànoj 24. kolovoza 2011.godine, donijelo je

ODLUKU

O USVAJANJU DR@AVNOG GODI[NJEG PROGRAMA

ZA ZA[TITU POTRO[AÂ BOSNE I HERCEGOVINE

ZA 2011. GODINU

^lanak 1.(Predmet Odluke)

Ovom Odlukom usvaja se Dràvni godi{nji program zaza{titu potro{a~a Bosne i Hercegovine za 2011. godinu, koji jedat u privitku ove Odluke i ~ini njen sastavni dio.

^lanak 2.(Stupanje na snagu)

Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavljuje seu "Slu`benom glasniku BiH".

VM broj 181/1124. kolovoza 2011. godine

Sarajevo

PredsjedateljVije}a ministara BiH

Dr. Nikola [piri}, v. r.

DR@AVNI GODI[NJI PROGRAM ZA ZA[TITUPOTRO[AÂ BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2011. GODINU

DIO PRVI - OP]E ODREDBEOsnove unutarnje i vanjske politike Bosne i Hercegovine

temelje se na ispunjenju njenog primarnog strate{kog cilja, a to jeispunjavanje uvjeta za punopravno ~lanstvo u Europskoj uniji.Inicijalni pravni akt Bosne i Hercegovine s ciljem da postanepunopravan ~lan EU je bila Odluka Vije}a ministara Bosne iHercegovine o pokretanju inicijative za pristupanje Bosne iHercegovine Europskoj uniji ("Slu`beni glasnik BiH", broj3/99). Tako|er treba spomenuti i Rezoluciju Parlamentarneskup{tine BiH o europskim integracijama i Pakta o stabilnosti zajugoisto~nu Europu ("Slu`beni glasnik BiH", broj 12/99) kojomse isti~e va`nost intenziviranja politi~kog dijaloga BiH i EU kaodijela projekta za stabilnost i pridruìvanje EU. Nu`nepretpostavke i uvjeti bez kojih nije bilo mogu}no otpo~etinavedeni proces su stabilnost institucija koje osiguravajudemokratiju, vladavinu prava i po{tivanje demokratskih na~ela iljudskih prava, me|unarodnog prava te trì{nog gospodarstva.

Stvaranjem BiH kao samostalne dràve, ve} je na po~etkubilo vidljivo opredjeljenje za demokratsku i socijalnu dràvu, {toje i jasno nazna~eno u Ustavu BiH koji u ~lanku II. koji govori o"Ljudskim pravima i temeljnim slobodama", gdje u istom ~lankustavak 1. propisuje da }e "Bosna i Hercegovina i oba entitetaosigurati najvi{u razinu me|unarodno priznatih prava i osnovnihsloboda." Shodno ~lanku II. 2. Ustava BiH "Prava i slobode

predvi|eni u Europskoj konvenciji za za{titu ljudskih prava itemeljnih sloboda i u njenim protokolima se izravno primjenjujuu Bosni i Hercegovini." Primarno pravo, kao sastavni dionavedenih prava i sloboda, je pravo na zdrav ìvot. Svako jeduàn, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, posebice posve}ivatipa`nju za{titi zdravlja ljudi, prirode i ~ovjekovog okoli{a.

Zato bi ovaj Dràvni godi{nji program za za{titu potro{a~aBosne i Hercegovine za 2011. godinu (u daljnjem tekstu: Pro-gram), kao jasan i cjelovit dokument, trebao biti korak koji }ekreirati politiku za{tite potro{a~a, definirati prioritete i odreditimjere za njihovo ostvarenje u navedenom razdoblju te bitinastavak kontinuiteta koji je uspostavljen Dràvnim godi{njimprogramom za za{titu potro{a~a BiH za 2009. godinu ("Slu`beniglasnik BiH", broj 95/09) i Dràvnim godi{njim programom zaza{titu potro{a~a BiH za 2010. godinu ("Slu`beni glasnik BiH",broj 76/10).

Suvremeno trì{te omogu}ava {iroku ponudu uz potrebitopostizanje visoke i jedinstvene razine za{tite potro{a~a, kakobismo BiH pripremili za ravnopravno nastupanje najedinstvenom trì{tu EU. To podrazumijeva stvaranjejedinstvene i kvalitetne institucionalne strukture kao temeljaprovo|enja efikasne za{tite potro{a~a, ~ime bi BiH pokazala dazasluùje povjerenje potro{a~a na konkurentnom unutarnjemtrì{tu uz jasna pravila i dosljedno provo|enje zakona, bez obziragdje se potro{a~ ili gospodarski subjekt nalaze. Da bi se sve tomoglo ostvariti potrebita su i zna~ajna materijalna sredstva kojabi u kona~nici dovela do zna~ajne koristi ne samo gospodarskimsubjektima, nego i potro{a~ima u njihovom svakida{njem ìvotu,obzirom na ve}i izbor robe i usluga uz bolju kvalitetu i niècijene.

^lankom 76. u Glavi VI. potpisanog teksta Sporazuma ostabilizaciji i pridruìvanju izme|u Europskih zajednica injihovih dràva ~lanica i Bosne i Hercegovine, dogovoreno jeslijede}e:

"Strane }e sura|ivati u cilju uskla|ivanja standarda za za{titupotro{a~a u Bosni i Hercegovini s istim standardima u Zajednici.Efikasna za{tita potro{a~a je neophodna kako bi se osiguralopropisno funkcioniranje trì{ne ekonomije. Ta za{tita ovisit }e odupravne infrastrukture radi osiguravanja nadzora nad trì{tem iprovedbe zakona u toj oblasti.

U tom cilju, te u smislu njihovih zajedni~kih interesa, strane}e poticati i osiguravati:

– politiku aktivne za{tite potro{a~a, sukladno pravuZajednice, uklju~uju}i i ve}u informiranost i razvitakneovisnih organizacija;

– uskla|ivanje zakonodavstva na podru~ju za{titepotro{a~a u Bosni i Hercegovini sa zakonodavstvomkoje je na snazi u Zajednici;

– efikasnu pravnu za{titu radi pobolj{anja kvalitetepotro{a~ke robe i odràvanja odgovaraju}ih sigurnosnihstandarda;

– da mjerodavna tijela prate pravila i da se osigura pristuppravdi u slu~aju spora."

Potpisivanjem navedenog sporazuma BiH je preuzelaobvezu harmonizacije zakonodavstva s komunitarnim pravomEU, mada je i do momenta potpisivanja SSP vr{eno preuzimanjedirektiva EU iz oblasti za{tite potro{a~a u pravni sustav BiH.

DIO DRUGI - ZAKONODAVSTVOZa{tita potro{a~a dinami~no je podru~je te se samim time i

politika za{tite potro{a~a ne moè definirati na duè razdoblje.Sukladno brzim promjenama na trì{tu, a koje se posljedi~noodnose i na potro{a~e, potrebito je stalno pratiti prioritetnapodru~ja koja su va`na kod provo|enja politike za{tite potro{a~a.

Dono{enjem Zakona o za{titi potro{a~a u BiH ("Slu`beniglasnik BiH", broj 25/06) osigurala se primjerena za{titapotro{a~kih interesa prilikom kupnje roba i usluga za osobnepotrebe. Zakon o za{titi potro{a~a u BiH jedan je od propisakojim je zapo~eo postupak implementacije direktiva EU spodru~ja za{tite potro{a~a u pravni sustav BiH, kojim sepreuzimaju europski standardi pona{anja na trì{tu, kako gledesame za{tite potro{a~a, tako i glede obveza trgovaca. Obzirom na{irinu podru~ja u kojemu interesi potro{a~a dolaze do izraàjaovaj Zakon treba promatrati kao op}i propis na podru~ju za{tite

potro{a~a, propis kojim je utvr|en okvir sustava za{titepotro{a~a.

Pored Zakona o za{titi potro{a~a u BiH postoji jo{ ~itav nizpropisa koji su vezani za oblast za{tite potro{a~a a koji bi se mogligrupisati prema sektorskom principu. Svakako je bitnospomenuti i Zakon o obligacionim odnosima SFRJ koji su obaentiteta preuzela kao svoje entitetske zakone, kojim se ne {titipotro{a~ kao posebna dru{tvena skupina ve} kao jedna odugovornih strana. Interesi potro{a~a {tite se jo{ i nizom drugihpropisa koji pravno ure|uju razli~ita prava potro{a~a primjerice:Zakon o tehni~kim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanjuuskla|enosti ("Slu`beni glasnik BiH", broj 45/04), Zakon o hrani("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04), Zakon o genetskimodificiranim organizmima ("Slu`beni glasnik BiH", broj23/09), Zakon o op}oj sigurnosti proizvoda ("Slu`beni glasnikBiH", broj 102/09), Zakon o konkurenciji ("Slu`beni glasnikBiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), Zakon o komunikacijama("Slu`beni glasnik BiH", br. 31/03, 75/06 i 32/10), ~itav setzakona o elektri~noj energiji dràvne i entitetske razine,entitetski zakoni o trgovini, entitetski zakoni o inspekcijama,zakoni i podzakonski akti o po{tanskom saobra}aju, propisirazli~itih razina vlasti u svezi s komunalnim gospodarstvom,propisi iz oblasti zdravstvene za{tite, propisi iz oblastifinancijskih usluga, propisi iz oblasti za{tite okoli{a itd.

DIO TRE]I - NAÊLA I CILJEVI DR@AVNOGPROGRAMA

POGLAVLJE I - Na~ela politike za{tite potro{a~a:a) na~elo javnosti, obrazovanja, i obavje{tavanja - predstav-

lja pravo gra|anina na pravodobno obavje{tavanje osvojim pravima, kao i o kvaliteti roba i usluga na trì{tu, opoduzetim mjerama za za{titu temeljnih ustavnihvrijednosti, te s tim u svezi na slobodan pristup podacimao stanju u podru~ju za{tite potro{a~a;

b) na~elo cjelovitosti - podrazumijeva harmonizacijudjelovanja svih vladinih i nevladinih subjekata za{titepotro{a~a u cilju {to kvalitetnijeg provo|enja politika uoblasti za{tite potro{a~a;

c) na~elo preventivnosti - ima za svrhu svim legalnimsredstvima izbjegavati rizik opasnosti za ìvot i zdravlje te{tetu na strani potro{a~a. Pod tim legalnim sredstvimapodrazumijevamo redovite, organizirane i planiranekontrole roba i usluga.

POGLAVLJE II - Ciljevi i mjere politike za{tite potro{a~aOsnovni cilj politike za{tite potro{a~a je stalno pobolj{anje

kvalitete ìvota svih gra|ana Bosne i Hercegovine, te promocijava`nosti zdravlja i sigurnosti potro{a~a.

Op}i ciljevi i mjere za{tite potro{a~a su:CILJEVI MJERE ZA OSTVARENJE CILJEVA

a) osigurati vladavinu prava demokracije icivilnog dru{tva;daljnje uskla|ivanje zakonodavstva sazakonodavstvom EU

1. predlaganje zakonskih i drugih mjera uosiguranju visoke razine za{tite zdravlja,sigurnosti, dostojanstva i prava potro{a~a;2. udruìvanje u udruge za za{titupotro{a~a;3. pravo na predstavljanje u procesudono{enja odluka

b) stvoriti uvjete za efikasno rje{avanjeuo~enih problema na podru~ju za{titepotro{a~a

1. uvo|enje odgovaraju}ih mjera za za{titupotro{a~a (inspekcije, sudovi, Ombuds-men) kako bi se sporovi potro{a~a itrgovaca rije{ili prije redovnog suda;2. pojednostavljenje postupka za{titepotro{a~a pred sudovima

c) osvje{}ivanje potro{a~a o njihovomstvarnom poloàju na trì{tu

1. podr{ka utemeljenju i radu udrugama isavjetovali{tima za za{titu potro{a~a;2. osmi{ljavanje i provo|enje naobrazbepotro{a~a;3. primjena temeljnih znanja o za{titipotro{a~a u obrazovnim ustanovama

d) osigurati podr{ku potro{a~ima uostvarenju njihovih prava

1. osiguranje djelotvorne suradnje vladinihtijela i mjerodavnih institucija zaprovo|enje politike za{tite potro{a~a;2. uspostavljanje savjetodavne mreè zarazvijanje njihove me|usobne suradnje

e) me|usobna povezanost svih nositeljaza{tite potro{a~a

ja~anje suradnje i razmjena informacija



CILJEVI MJERE ZA OSTVARENJE CILJEVA

f) ja~anje poloàja potro{a~a na trì{tu ipodizanje svijesti potro{a~a u odnosu nanjihova prava i ulogu u trì{nomgospodarstvu

obavje{tavanje potro{a~a, razli~iti vidovisavjetovanja i obrazovanja potro{a~a

g) za{tita zdravlja i sigurnost potro{a~a 1. uspostavljanje sustava obavje{tavanjapotro{a~a o sigurnosti proizvoda na trì{tu;2. izrada tehni~kih propisa za tehni~kezahtjeve za proizvode koji osiguravajuvisoku razinu za{tite zdravlja i sigurnostipotro{a~a;3. suradnja svih tijela javne uprave uosiguravanju za{tite zdravlja i sigurnostipotro{a~a

h) davanje informacija i upoznavanjejavnosti o pravima potro{a~a u BiH

planiranje promotivnih djelovanja na svimrazinama i poticanje medijske aktivnosti

DIO ÊTVRTI - NOSITELJI ZA[TITE POTRO[AÂKako bi se osigurala {to kvalitetnija realizacija politike

za{tite potro{a~a, neophodno je uklju~enje niza subjekata koji bibili odgovorni za njeno provo|enje.

^lankom 98. to~kama od a) do i) Zakona o za{titi potro{a~a uBiH odre|eni su subjekti odgovorni za za{titu potro{a~a u BiH.Pored tih subjekata u ovom Programu su navedeni i drugisubjekti koji imaju bitnu ulogu u oblasti za{tite potro{a~a.POGLAVLJE I - Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskihodnosa BiH

ODJELJAK A. - Uloga institucije u sustavu za{tite potro{a~a itrenuta~no stanje

^lankom 9. Zakona o ministarstvima i drugim tijelimauprave BiH ("Slu`beni glasnik BiH", br. 5/03, 42/03, 26/04,42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09) i ~lankom 99. stavak(1) to~ke od a) do e) Zakona o za{titi potro{a~a u BiH, odre|eni suposlovi u oblasti za{tite potro{a~a koje u okviru svoje djelatnostiobavlja Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.Ministarstvo obavlja poslove vezane za izradu i provedbu zakonai drugih propisa u svezi sa za{titom potro{a~a; daje stru~nami{ljenja vezana za za{titu potro{a~a; provodi aktivnosti u svezisa harmonizacijom zakonodavstva BiH sa zakonodavstvom EUiz podru~ja za{tite potro{a~a; sura|uje s mjerodavnim tijelima zaza{titu potro{a~a s podru~ja EU; predlaè i prati iz svojemjerodavnosti sadràj projekata programa EU; obavlja stru~neposlove vezane uz rad Vije}a za za{titu potro{a~a BiH; analizira iprati stanje u oblasti za{tite potro{a~a; pruà stru~nu pomo}udrugama za za{titu potro{a~a pri provo|enju projekata;sura|uje s nositeljima za{tite potro{a~a iz vladinog i nevladinogsektora te ostalim zainteresiranim stranama; obavlja i drugeposlove iz svoje mjerodavnosti.ODJELJAK B. - Planirane aktivnosti u 2011. godini koje seodnose na oblast za{tite potro{a~a

R.b.


Prijedlozimjera za

pobolj{anje

1. Pra}enje realizacijeciljeva i zadatakaDràvnog godi{njegprograma za za{titupotro{a~a za 2011.godinu

Kroz kontinuiranuaktivnu suradnju sasvim u~esnicima uizradi Dràvnoggodi{njeg programaza za{titu potro{a~aza 2011. godinuanaliziratiuspje{nostprovedbe zacrtanihciljeva

Ministarstvovanjsketrgovine iekonomskihodnosa BiH

kontinu-irano

Pobolj{anjekvalitetesuradnjeizme|u svihinstitucija -subjekatasustava za{titepotro{a~a uBiH

2. Koordinacijaaktivnosti izradeDràvnog godi{njegprograma za za{titupotro{a~a za 2012.godinu

U suradnji sa svimu~esnicima izradeDràvnoggodi{njeg programaza za{titu potro{a~aza 2012. godinuprikupljanjerelevantnihpodataka koji bitrebali biti sadràjnavedenogprograma


kontinu-irano

Podizanjesvijesti svihu~esnika uizradiDràvnoggodi{njegprograma zaza{titupotro{a~a nana~in dapristupeosmi{ljavanjurealnoostvarivihplanovaaktivnostisvojihinstitucija u2012. godini

3. Organizacijasjednica Vije}a zaza{titu potro{a~aBiH i aktivnosudjelovanje unjegovu radu

Priprema svihmaterijala zaodràvanjesjednica,predsjedavanjesjednicama, dostavamaterijala nakonodrànih sjednica tepra}enje realizacijedonesenihzaklju~aka


2011. Rje{avanjeproblemaprora~unskihsredstavaneophodnih zarad Vije}a zaza{titupotro{a~a BiH,te aktivanpristup svih~lanova Vije}aprilikomrealizacijezaklju~akasjednica

4. Aktivna suradnja irazmjena infomacijai podataka sa svimdoma}imsubjektimaodgovornim zaza{titu potro{a~a tes me|unarodniminstitucijama, sciljem njihovogaktivnogsudjelovanja uproces uspostave {tocjelovitijeg iefikasnijeg sustavaza{tite potro{a~a uBiH

Uspostava svihvidova suradnje smjerodavnimdoma}im ime|unarodniminstitucijama inevladinimsektorom vezanimza oblast za{titepotro{a~a


2011. InformiranjeVZZP ome|unarodnimi doma}imtenderima idonacijama zaoblast za{titepotro{a~a kojiidu prekodràvnih tijela


Izrada Nacrtazakona oizmjenama idopunama Zakonao za{titi potro{a~a uBiH


2011. Ovaj Zakondoprinosipobolj{anjufunkcioniranjaunutarnjegtrì{ta iosiguravavisoku razinuza{titepotro{a~a


Izrada Nacrtazakona onedopu{tenomogla{avanju


2011. Ovaj Zakondoprinosipobolj{anjufunkcioniranjaunutarnjegtrì{ta,osigu-rava visokurazinu za{titepotro{a~a ispre~avanaru{avanjetrì{nekonkurencije

ODJELJAK C. - Okvirni obim financijskih sredstava zaostvarivanje planiranih zadataka

Ministarstvo svoje aktivnosti vr{i na temelju redovitihprora~unskih sredstava koja su planirana u budètu institucija ime|unarodnih obveza Bosne i Hercegovine.

U sastavu Ministarstva su i dvije upravne organizacije Uredza veterinarstvo i Uprava BiH za za{titu zdravlja bilja ~ija uloga izna~aj su pobliè opisane u daljnjem nastavku ovoga Programa.

POGLAVLJE II - Ured za veterinarstvo BiH


Ured za veterinarstvo BiH (u daljnjem tekstu poglavlja:Ured) ima ulogu krovne i koordiniraju}e ustanove veterinarskeslu`be u BiH. Uloga Ureda u za{titi potro{a~a prevashodno jebazirana na za{titi zdravlja potro{a~a. S tim u svezi, Uredsukladno svom mandatu, izme|u ostalog, vr{i pra}enjeepidemiolo{ke situacije u dràvi i svijetu, uklju~uju}i i pra}enjepojave zoonoza, donosi programe/odluke u cilju provo|enjamjera pra}enja, suzbijanja, kontrole i iskorjenjivanja zaraznihbolesti, donosi i financira provo|enje plana pra}enja rezidua,donosi uvjete koje moraju ispunjavati objekti koji se baveklanjem ìvotinja, obradom, preradom i uskladi{tenjemproizvoda ìvotinjskog podrijetla, donosi uvjete koje morajuispunjavati ovla{teni dijagnosti~ki veterinarski laboratoriji, tevr{i kontrolu uvoza i izvoza ìvih ìvotinja i proizvodaìvotinjskog podrijetla. Jedan od relevantnih pokazatelja radaUreda je i stavljanje Bosne i Hercegovine na listu zemalja iz kojihje dozvoljen izvoz ribe na trì{te EU (~etiri objekta), kao istavljanje plana pra}enja rezidua na listu CD 2004/432/ECzemalja sa odobrenim planom za sektor akvakulture, {topredstavlja jedan od osnovnih preduvjeta da bi se proizvodiìvotinjskog podrijetla na{li na trì{tu EU.ODJELJAK B. - Planirane aktivnosti u 2011. godini koje seodnose na oblast za{tite potro{a~aR.b.


Prijedlozimjera za

pobolj{anje


- dono{enje godi{njeNaredbe o mjeramakontrole zaraznih iparazitarnih bolestiìvotinja i njihovomprovo|enju ifinanciranju u 2011.

Ured zaveterinarstvoBiH,mjerodavnatijela entiteta iBr~ko DistriktaBiH

31.1.2011. - kontrolaprovo|enjaNaredbe(mjerodavnaveterinarskainspekcijskatijela)

2. Dono{enjepropisa okontroli bolesti

- dono{enje iobjavljivanje propisao kontroli pojedinihbolesti


Kontinuirano

3. Spre~avanjeuno{enjazaraznihbolesti u BiH

- dono{enjeodre|enih zakonskih ipodzakonskih propisao zabrani uvozapo{iljki ìvotinjskogpodrijetla radispre~avanja uno{enjazaraznih bolesti uBiH u slu~aju pojaveistih


Kontinuirano

4. Kontrolauvoznihpo{iljki

- kontrola svihpo{iljki ìvihìvotinja, proizvodaìvotinjskogpodrijetla,veterinarskihlijekova, sto~ne hranei otpadakaìvotinjskogpodrijetla nagrani~nimveterinarskimprijelazima koje seuvoze u BiH- primjena odredbiRje{enja onepostojanju VZsmetnji za uvozizdanom od straneUreda zaveterinarstvo -uzorkovanje uvoznihpo{iljki

Ured zaveterinarstvo(kontrolegrani~nihveterinarskihinspektora nagrani~nimveterinarskimprijelazima),mjerodavnaveterinarskainspekcijskatijela entiteta iBr~ko DistriktaBiH (kontrola uunutarnjemprometu)

Kontinuirano - po potrebipoja~ativeterinarskoinspekcijskekontrole iu~estalijevr{itiuzorkovanja

5. Za{tita zdravljapotro{a~a uunutarnjemprometu/proizvodnji

- dono{enje godi{njegplana pra}enjarezidua za 2011.- kontrola sirovina iproizvodaìvotinjskogpodrijetla u objektimaza klanje ìvotinja,proizvodnju, obradu,preradu i skladi{tenjeproizvodaìvotinjskogpodrijetla- kontrola robaìvotinjskogpodrijetla uunutarnjem prometu

Ured zaveterinarstvo,mjerodavnatijela entiteta,mjerodavnaveterinarskainspekcijskatijela entiteta iBr~ko DistriktaBiH

Dono{enjegodi{njegplanapra}enjarezidua do31.3.2011.Ostaleaktivnostikontinuiranotijekom 2011.

- kontrolaprovedbeplanapra}enjarezidua

6. Ja~anjekapacitetalaboratorija

- organizacijazajedni~kih sastanakau cilju unapre|enjarada sukladnostandardu- organizacijaseminara zalaboratorijsko osoblje- kandidiranjenabavkelaboratorijske opreme

Ured zaveterinarstvo,mjerodavnatijela entiteta iBr~ko Distrikta,Institut zaakreditaciju BiHi ovla{teniveterinarskilaboratoriji

Kontinuirano - izradaoperativnihprocedura usamimlaboratorijimai podno{enjezahtjeva zaakreditaciju

7. Suzbijanjebruceloze u2011.

- vakcinacija iidentifikacija malihpreìva~a od 3 do 6mjeseci

Ured zaveterinarstvo,mjerodavneveterinarskeslu`be iinstitucije naentitetskojrazini,operativneveterinarskeslu`be ireferentnilaboratoriji

7 godina - pobolj{atikontroluprovo|enjavakcinacije- pove}atibrojedukativnihregionalnihsastanaka

8. Ispunjavanjeuvjeta uobjektima zaklanjeìvotinja,proizvodnju,obradu,preradu iskladi{tenjeproizvodaìvotinjskogpodrijetla

- registracija objekatakoji se bave klanjemìvotinja,proizvodnjom,obradom, preradom iskladi{tenjemproizvodaìvotinjskogpodrijetla kao ikontinuirana kontrolaistih (registracija seodnosi na noveobjekte koji nisuregistrirani)

Mjerodavnatijela entiteta iBr~ko DistriktaBiH,mjerodavnaveterinarskainspekcijskatijela entiteta iBr~ko DistriktaBiH

Kontinuirano - uvo|enje iprimjenaHACCP-a,ISO standarda- dono{enjenovog propisauskla|enog sDirektivom853/2004 idijelom852/2004

9. Dono{enjepropisa ozbrinjavanjuìvotinjskogotpada

- dono{enje iobjavljivanje propisao zbrinjavanjuìvotinjskog otpada


31.12.2011.

10. Dono{enjepropisa oveterinarskimlijekovima

- dono{enje iobjavljivanje Zakonao veterinarskimlijekovima


01.7.2011.

Mjerodavna tijela entiteta i Br~ko Distrikta BiH su:Ministarstvo poljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede RepublikeSrpske, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i{umarstva i Odjel za poljoprivredu Br~ko Distrikta Bosne iHercegovine.

Mjerodavna inspekcijska tijela entiteta i Br~ko Distrikta BiHsu: Republi~ka uprava za inspekcijske poslove RepublikeSrpske, Federalna uprava za inspekcijske poslove i InspektoratBr~ko Distrikta Bosne i Hercegovine.ODJELJAK C. - Okvirni opseg financijskih sredstava zaostvarivanje planiranih zadataka

Planirana financijska sredstva za 2010. godinu bila suslijede}a:

– za dijagnosti~ka sredstva 255.000,00 KM– za dijagnosti~ka ispitivanja 250.000,00 KM– za provo|enje monitoringa bolesti kod salmonidnih i

ciprinidnih vrsta riba kao i provo|enje monitoringabolesti avijarne influence kod peradi 100.000,00 KM

– za provo|enje plana rezidua 150.000,00 KM



– za provo|enje projekta "Podr{ka borbi protiv bruceloze,planirana su sredstva u visini 1.234.598,00 KM.

Potrebita financijska sredstva za 2011. godinu su znatnove}a. Kako bi se u potpunosti ispunio plan pra}enja rezidua ~ijeprovo|enje ima prvenstveno za cilj za{titu zdravlja potro{a~a,neophodna su dodatna financijska sredstva u iznosu od350.000,00 KM.

POGLAVLJE III - Uprava BiH za za{titu zdravlja bilja


S aspekta za{tite potro{a~a veoma je bitna pravilna primjenapesticida, kako bi se smanjio negativan utjecaj koji pesticidimogu imati na zdravlje ljudi, ìvotinja i okoli{a. S time u svezi,Uprava BiH za za{titu zdravlja bilja (u daljnjem tekstu: Uprava)je u suradnji s Ameri~kom agencijom za me|unarodni razvitak(USAID) i [vedskom agencijom za me|unarodnu suradnju(SIDA) putem projekta FARMA izradila i objavila publikaciju"Pravilna primjena fitofarmaceutskih sredstava (pesticida)".Zapo~eta je procedura izrade Pravilnika o uvjetima koje morajuispunjavati pravne i fizi~ke osobe za promet fitofarmaceutskihsredstava, kojim }e se izme|u ostalog propisati uvjeti gledeprostorija, opreme, kadrova, obveznog stru~nog usavr{avanjakadrova i vo|enja obvezne evidencije o prometufitofarmaceutskih sredstava. Ovaj Pravilnik ima za ciljuskla|ivanje s Direktivom 2009/128/EC kojom se u EUuspostavlja okvir za aktivnosti Zajednice s ciljem odrìveuporabe pesticida.

Radi osiguranja visoke razine za{tite potro{a~a te pra}enjapravilne uporabe pesticida, potrebito je donijeti propis kojim }ese propisati maksimalno dozvoljene koli~ine ostataka pesticida,te uvesti obvezni godi{nji program pra}enja (monitoringa)ostataka pesticida. U tu svrhu Uprava je u suradnji s Agencijomza sigurnost hrane BiH izradila Prijedlog pravilnika omaksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani zaìvotinje biljnog i ìvotinjskog podrijetla. Pravilnik je upotpunosti uskla|en sa EU Uredbom 396/2005/EC.

U podru~ju me|unarodne trgovine opasnih kemikalija ipesticida, Bosna i Hercegovina je 2006. godine ratificiralaRoterdamsku konvenciju o proceduri prethodne obavijesti osuglasnosti za promet nekih opasnih kemikalija i pesticida ume|unarodnoj trgovini. Roterdamska konvencija ima za ciljpromovirati zajedni~ku odgovornost i suradnju me|u ugovornimstranama u me|unarodnoj trgovini odre|enim opasnimkemikalijama i pesticidima radi za{tite ljudskog zdravlja iokoli{a od potencijalnih o{te}enja te doprinijeti njihovojekolo{ki zdravoj uporabi olak{avanjem razmjene podataka onjihovim svojstvima, utvr|ivanjem nacionalnog procesaodlu~ivanja o njihovu uvozu i izvozu preno{enjem tih odlukaugovornim stranama.

Uprava je u okviru svoje mjerodavnosti donijela "Sortnu listuBosne i Hercegovine" koja je stupila na snagu u lipnju 2010.godine. Svi vaè}i propisi u svojoj osnovi propisuju da se natrì{te u BiH ne smiju staviti u promet vrste poljoprivrednog biljakoje nisu upisane u Sortnu listu, {to je od velikog zna~aja zaza{titu potro{a~a.

Najva`niji pravni propisi koji se odnose na oblast za{titepotro{a~a koji su doneseni tijekom 2010. godine su: Zakon oza{titi novih sorti bilja u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnikBiH", broj 14/10), Sortna lista Bosne i Hercegovine ("Slu`beniglasnik BiH", broj 59/10), Pravilnik o listama {tetnihorganizama, lista bilja i biljnih proizvoda i reguliranih objekata("Slu`beni glasnik BiH", broj 69/09), Pravilnik o uvjetima zaimenovanje fitosanitarnog inspektora ("Slu`beni glasnik BiH",broj 33/10), Pravilnik o uvjetima u smislu stru~ne, prostorne itehni~ke osposobljenosti fitosanitarnih laboratorija za izvo|enjelaboratorijskih testiranja radi dijagnosticiranja {tetnihorganizama ("Slu`beni glasnik BiH", broj 33/10), Odluka oizmjeni Odluke o zabrani registracije, uvoza i prometa aktivnihtvari i fitofarmaceutskih sredstava u dijelu odluke koji se odnosina aktivne tvari metaksil i malation ("Slu`beni glasnik BiH", broj79/10), Odluka o zabrani registracije, uvoza i prometafitofarmaceutskih sredstava koji sadrè aktivnu tvar bifentrin("Slu`beni glasnik BiH", broj 72/10), Odluka o zabraniregistracije, uvoza i prometa fitofarmaceutskih sredstava koji

sadrè aktivnu tvar butoksikarboksin ("Slu`beni glasnik BiH",broj 72/10) i Popis dozvoljenih aktivnih tvari ("Slu`beni glasnikBiH", broj 61/10).


R.b.


Prijedlozimjera za

pobolj{anje

1. Ja~ati kapacitetefitosanitarnihlaboratorija- pregled bilja,biljnih proizvoda ireguliranih objekatakao prevencija zazdravstveno ispravnosjeme i sadnimaterijal

- implementa-cijapodzakonskihakata- nabavkaopreme zalaboratorije

Uprava BiH zaza{titu zdravljabilja i mjerodavnatijela entiteta iBr~ko DistriktaBiH

Kontinu-irano

2. Ja~anje kapacitetafitosanitarnihlaboratorija, pregledhrane biljnogpodrijetla i ostatkapesticida

- implementa-cijapodzakonskihakata- posebiceodluka ozabraniregistracijeuvoza i prometaaktivnih tvarikoje suzabranjene uEU


Kontinu-irano

3. Za{tita zdravlja biljai osiguranje uvjeta zanesmetanu trgovinukrumpirom

- implementa-cija Programaposebnognadzora(sustavnekontrole)karantenski{tetnihorganizama nakrumpiru nateritoriju BiH


Kontinu-irano

ODJELJAK C. - Okvirni opseg financijskih sredstava zaostvarivanje planiranih zadataka

Navedeni zadaci Uprave }e se realizirati iz redovnihprora~unskih sredstava. Sredstva za pojedine aktivnosti nisuposebice planirana.

POGLAVLJE IV - Vije}e za za{titu potro{a~a BiHVije}e za za{titu potro{a~a BiH (u daljnjem tekstu poglavlja:

Vije}e), kao bitan subjekt odgovoran za za{titu potro{a~a u Bosnii Hercegovini, imenuje Vije}e ministara BiH i u njegov sastavulaze predstavnici dràvnih institucija, mjerodavna tijela entitetate predstavnici udruga za za{titu potro{a~a na dràvnoj ientitetskoj razini. Sastav ovog Vije}a odre|en je ~lankom 106.stavak (1) Zakona o za{titi potro{a~a u BiH. Vije}e se sastajenajmanje ~etiri puta godi{nje. Poslovi koje u okviru svojemjerodavnosti obavlja Vije}e propisani su ~lankom 107.navedenog zakona. Vije}e je imenovano na temelju Odluke oimenovanju ~lanova Vije}a za za{titu potro{a~a Bosne iHercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 89/06, 10/08, 24/09 i63/10).

POGLAVLJE V - Ombudsmen za za{titu potro{a~a u BiH


Zakonskom uspostavom Ombudsmena za za{titu potro{a~a uBiH (u daljnjem tekstu poglavlja: Ombudsmen), kao neovisneinstitucije, s ciljem promocije dobrog i u~inkovitog provo|enjapolitike za{tite potro{a~a i usvajanjem op}ih akata institucije odstrane Vije}a ministara BiH tijekom 2008. godine, stvoreni suuvjeti za rad ove institucije. Trenuta~na kadrovska i tehni~kaopremljenost institucije u dobroj mjeri omogu}avafunkcioniranje osnovnih poslova predvi|enih Zakonom o za{titipotro{a~a u BiH. Me|utim, potrebito je pro{iriti postoje}usistematizaciju s jo{ nekoliko radnih mjesta kako bi seodgovorilo na sve ve}i broj prigovora i ostalih zahtjevapotro{a~a, te omogu}ila bolja suradnja s udrugama potro{a~a idrugim institucijama koje se bave pitanjima za{tite potro{a~a.

Institucija Ombudsmena, u okviru obveza i ovla{tenja kojesu joj dodijeljene Zakonom o za{titi potro{a~a u BiH, jeopredijeljena ka stvaranju okruènja u kojem se paralelno sprocesom liberalizacije i otvaranja trì{ta, odvija i procesuspostave u~inkovitih mjera za{tite potro{a~a. Potrebito jenaglasiti da }e institucija djelovati op}enito, tj. u smislu op}eginteresa potro{a~a. To zna~i da Ombudsmen ne}e poduzimatimjere za razrje{avanje pojedina~nih sporova, budu}i da je tozadatak drugih zakonom odre|enih i formiranih agencija,uprava, institucija i inspektorata. Tako|er, postoje lokalni centriza savjetovanje potro{a~a (udruge potro{a~a) na podru~ju cijeleBiH, ~iji zadatak je pruànje pojedina~nih savjeta potro{a~ima, anjihove aktivnosti podràva institucija Ombudsmena.

Institucija Ombudsmena radi na {irokom spektru pitanja kojase ti~u potro{a~a. Polja rada uglavnom se odonose na: rje{avanjeàlbi potro{a~a, pruànje informacija potro{a~ima organiziranimu udrugama i Savezu udruga potro{a~a BiH, te njihovoeduciranje, suradnju s medijima o svim pitanjima potro{a~a,sigurnost proizvoda, kvaliteti proizvoda i utjecaj na okoli{ iza{titu ekonomskog interesa potro{a~a, sudjelovanje u svojstvuumje{a~a u raspravama koje se vode kod sektorskih regulatornihtijela. Ombudsmen zastupa interes potro{a~a u svim sektorimaposlovanja, donosi smjernice i preporuke, izdaje instrukcije ipokre}e sudske postupke u ime za{tite kolektivnih interesapotro{a~a. Njegova misija jeste za{tititi i oja~ati poloàjpotro{a~a u dru{tvu, te osigurati aktivnu ulogu potro{a~a kaoklju~nog faktora trì{ne ekonomije.ODJELJAK B. - Planirane aktivnosti u 2011. godini koje seodnose na oblast za{tite potro{a~a

R.b.


Prijedlozimjera za

pobolj{anje

1. Pruànje informacijao pravima iobvezama potro{a~ai pruànje potporeudrugama potro{a~au njihovimaktivnostima

- po pojedina~nimzahtjevima, putemsredstavainformiranja iosobnimizdanjima letaka ibro{ura- sudjelovanje urealizacijipojedinihprojekata sudrugamapotro{a~a


Kontinui-rano

- uzajamneposjete,razmjenainformacija omjerama,pritu`bama,sektorimaedukacija,informiranje,prospekti,okrugli stolovi,seminari

2. Pra}enje ilipredlaganjeaktivnosti u svezi sodnosom kompanija-potro{a~, kako jeregulirano Zakonomo za{titi potro{a~a uBiH

- promicanjeprovedbe zakonau oblasti za{titepotro{a~a premaposlovnojzajednici


Kontinui-rano

- odgovori naupite poslovnezajednice,komora,gospodarskihudruga,deklariranje,povjerenje,preporuke

3. Istraìvanjeaktivnosti na trì{tuusmjerenih premapotro{a~u poslu`benoj du`nostiili tragom àlbi ikoordiniranje svojihaktivnosti sentitetskim tr`niminspekcijama

- nastavaksuradnje sentitetskiminspektoratima sciljem provedbeZakona o za{titipotro{a~a u BiH,naru~ito uposebnimsektorimaposlovanja ili kodspecifi~nihekonomskihoperatera


Kontinui-rano

- pregovaranjespredstavnicimaiz posebnihsektoraposlovanja ili spredstavnicimaposebnihoperatera,izdavanjesmjernica ipreporuka

4. Dono{enje odluka ipoduzimanje drugihmjera u slu~ajevimapritu`bi potro{a~a ilikr{enja dobrihposlovnih obi~aja

- aktivno djelovatiprema poslovnojzajednici s ciljempo{tivanja zakona,ugovora i dobrihposlovnih obi~aja


Kontinui-rano

- postupatipremapravilima radau ciljuprikupljanjainformacija,izja{njenja idokaza;dono{enjeodluka ipreporuka, teposebnihizvje{}a

5. Predlaganje iiniciranje rje{avanjapotro{a~kih sporovaprimjenommehanizama zaalternativnorje{avanje sporova(ARS)

- iniciranjedono{enjaprocedura ARSsukladnodonesenimkriterijimaOmbudsmena ucilju rje{avanjavelikog brojakomunalnihpredmeta nasudovima


30.6.2011. - kontinuiranovr{itipromocijuprimjene ARS,a naru~ito krozrad ~lanainstitucijeOmbudsmena uRadnoj skupiniza rje{avanjezaostalihkomunalnihpredmeta

6. Kontaktiranje sOmbudsmenom zaljudska prava BiH ozajedni~kimproblemima,posebice o uslugamaod op}eg interesa ilijavnim uslugama

- kvalitetnijepruànjeekonomskihusluga od op}eginteresa ipo{tivanje pravapotro{a~a da budesaslu{an izastupan


Kontinui-rano

- zajedni~kiraspraviti pravopristupaosnovnimrobama iuslugama ipravo nasocijalnupomo}, tepravo nasudsku za{titu

7. Prijedlozi Vije}u zaza{titu potro{a~aBiH i Vije}uministara BiH usvezi potrebitihpobolj{anja Zakonao za{titi potro{a~a uBiH, te prijedlozi zau~inkovitiju politikuu oblasti za{titepotro{a~a

- otvoriti raspravus udrugamapotro{a~a oizmjenama idopunama zakonai uskla|ivanjezakona s novimEU direktivama uoblasti za{titepotro{a~a


Kontinui-rano

- {ire raspravitipojedina~neprijedloge zbogmogu}nostismanjenjaizboraograni~enjempristupa trì{tuna straniponude

8. Istraìvanje utjecajadrugih inicijativatijela vlasti naza{titu potro{a~a

- sudjelovanje ujavnoj raspravi zapropise iz oblastipotro{a~ke legis-lative iaktivnostimaispitivanjakvaliteteprehrambenih idrugih proizvoda iutjecaja nazdravlje i za{tituokoli{a


Kontinui-rano

- dono{enjepodzakonskihakataregulatora izoblasti energije,vode,telekomunikacija, javnogtransporta ibankarskihusluga

9. Provedba edukacijeu~enika i studenataiz oblasti pravapotro{a~a

- nastavaksuradnje saSveu~ili{temMostar iuspostavasuradnje sasrednjim {kolama


Poukazanojpotrebi idogovoru sobrazov-niminstitucijama

- promocijadobre i efikasneza{titepotro{a~a krozobrazovnisustav po~ev{iod {kolskihklupa

10. Izdavanje instrukcijaza prestanakprovo|enjaaktivnosti koje su usuprotnosti spotro{a~komlegislativom

- uspostavitidosljednuprimjenu Zakonao za{titi potro{a~au BiH i Zakona oobligacionimodnosima usmisluravnopravnogstatusa potro{a~akao ugovornestrane


Poukazanojpotrebi

11. Prestanakprovo|enjaaktivnosti koje su usuprotnosti saZakonom o za{titipotro{a~a u BiH iZakonom oobligacionimodnosima

- pokretanjepostupka predmjerodavnimsudom


Poukazanojpotrebi

- podno{enjetu`be kodmjerodavnogsuda u slu~ajuneprihva}anjainstrukcije iliodbijanjarje{avanjaspornog pitanjadogovorom

12. Za{tita ìvota izdravlja i po{tivanjeprava na ìvot i radu zdravoj i odrìvojokolini, te za{titaekonomskih interesapotro{a~a

- pokretanjepostupka predmjerodavnimsudom uslu~ajevima zanaknadu {tetenanesenekolektivnominteresu potro{a~a


Poukazanojpotrebi, poslu`benojdu`nosti

- podno{enjetu`be kodmjerodavnogsuda radinaknade {tete iza{titekolektivnihinteresapotro{a~a



R.b.


Prijedlozimjera za

pobolj{anje

13. Ja~anje suradnje sudrugama potro{a~ai drugim srodnimudrugama

- pruànje stru~nei financijskepotpore udrugama


Ovisno oprora~un-skimmogu-}nostima

- svi oblicikomunikacije izajedni~koostvarenjeprojekata

14. Pravo nainformiranje, pravoda bude saslu{an izastupan uostvarivanju svojihpotro{a~kih prava

- u~inkovitokonzultiranje ipredstavljanjepotro{a~a udono{enju odlukau sektorukomunalnihusluga, tesektorima suspostavljenimregulatornimtijelima


Poukazanojpotrebi, poslu`benojdu`nosti

- dono{enjeodluke okr{enju pravapotro{a~a,dono{enjeinstrukcija ipodno{enjetu`be kodmjerodavnogsuda

15. TAIEX - instrumentza tehni~ku pomo} irazmjenuinformacijaEuropske komisije -nastavak apliciranjaza daljnje projekte

- razmjenaiskustava izoblasti za{titepotro{a~a naregionalnoj razini(uklju~iti iskustvazemaljakandidata)


PopreporuciDelegacijeEuropskekomisije uBiH

- podno{enjeaplikacija


Ombudsmen svoje aktivnosti vr{i na temelju redovnihprora~unskih sredstava koja su planirana u prora~unu institucija ime|unarodnih obveza Bosne i Hercegovine.POGLAVLJE VI - Konkurencijsko vije}e


Konkurencijsko vije}e sudjeluje u pravnoj za{titi potro{a~a iima zna~ajnu ali neizravnu ulogu, koja proizilazi iz poslova izadataka koje obavlja Konkurencijsko vije}e.

^lankom 20. stavak 1. i ~lankom 21. Zakona o konkurenciji,odre|ena je temelju funkcija i status Konkurencijskog vije}a, a~lankom 25. propisane su mjerodavnosti Konkurencijskog vije}akao tijela za provedbu za{tite trì{ne konkurencije, a time ineizravno djelovanje na dobrobit potro{a~a.

Konkurencijsko vije}e svojim aktima ne dopu{ta zabranjenakonkurencijska djelovanja gospodarskih subjekata, te na taj na~inosigurava da cijene roba i usluga ne budu produkt monopolisti~kog,vladaju}eg ili nekog drugog oblika zabranjenih konkurencijskihdjelovanja. Time bi se trebali osigurati uvjeti da cijene roba i uslugabudu proizvod zakonitosti trì{ta BiH. Iz toga proizilazi da bipotro{a~i, kao gra|ani, trebali biti pravno za{ti}eni od nelojalnihcijena koje bi se mogle formirati izvan trì{ta BiH. Zadovoljni iza{ti}eni potro{a~i uvjetuju funkcionalno trì{te, dok sam Zakon okonkurenciji ure|uje pravila, mjere i postupke trì{ne konkurencije,te mjerodavnosti i na~in rada Konkurencijskog vije}a na za{titi ipromociji trì{ne konkurencije u Bosni i Hercegovini. Eksplicitnasvrha Zakona o konkurenciji je za{tita trì{ne konkurencije {tonadalje implicira na za{titu konkurenata ili potro{a~a, pod uvjetomda proces trì{ne konkurencije funkcionira efikasno.Konkurencijsko vije}e nema niti moè imati ex lege niti ex lexdirektnih aktivnosti u politici i konkretnoj pravnoj za{titi potro{a~a.ODJELJAK B. - Planirane aktivnosti u 2011. godini koji seodnose na oblast za{tite potro{a~a

R.b.


Prijedlozimjera za

pobolj{anje

1. Primjena Zakona okonkurenciji, kao ipodzakonskih akatadonesenih u 2010.,~ijom primjenom }e sepobolj{ati status svihsudionika na trì{tu, anajvi{e potro{a~a krozniè cijene i ve}ukvalitetu proizvoda iusluga u sektorimaprisutnim na trì{tuBiH

- postupci predKonkurencij-skim vije}em

Konkuren-cijsko vije}e

Kontinui-rano

- podizanjerazine svijesti,znanja iinformiranjakako potro{a~atako isudionika natrì{tu.

U svom daljnjem radu Konkurencijsko vije}e osigurat }emoderan pristup provedbi sustava mjera trì{ne konkurencijekoja je usredoto~ena na preventivno djelovanje i prekide praksikoje naru{avaju trì{nu konkurenciju, i na taj na~in nanose {tetupotro{a~ima.ODJELJAK C. - Okvirni obim financijskih sredstava zaostvarivanje planiranih zadataka

Obzirom da prema Zakonu o konkurenciji Konkurencijskovije}e nema konkretne ovlasti iz podru~ja za{tite potro{a~anego samo posredna, nema posebnih zahtjeva za financijskimsredstvima.POGLAVLJE VII - Agencija za sigurnost hrane BiH

ODJELJAK A. - Uloga institucije u sustavu za{tite potro{a~ai trenuta~no stanje

Agencija za sigurnost hrane BiH (u daljnjem tekstupoglavlja: Agencija) utemeljena je Zakonom o hrani i jedan odnjenih osnovnih ciljeva jeste osiguravanje visoke razine za{titezdravlja potro{a~a. Kako bi ostvarila navedeni cilj, Agencijaprovodi slijede}e aktivnosti:

– inicira i izra|uje propise iz oblasti sigurnosti hrane,propise o novoj hrani, o ozna~avanju i reklamiranjuhrane, o oznaci tradicionalnog ugleda hrane, o oznaciizvornosti i oznaci zemljopisnog podrijetla hrane, kao ipropise o genetski modificiranim organizmima;

– sura|uje s laboratorijima s ciljem prikupljanja rezultataizvr{enih laboratorijskih analiza uzoraka hrane, kakobi se javnosti, tj. potro{a~ima mogla pruìtipravodobna informacija o zdravstvenoj ispravnostihrane koju konzumiraju; Vije}e ministara BiH jeOdlukom o davanju ovla{tenja ispitnim laboratorijimaza ispitivanje, kontrolu i pra}enje prisustva GMO-a uhrani i hrani za ìvotinje u BiH ("Slu`beni glasnikBiH", broj 15/10) ovlastilo ~etiri laboratorija, a to su:Institut za geneti~ko inènjerstvo i biotehnologijuSarajevo, Federalni agromediteranski zavod Mostar,Poljoprivredni institut Republike Srpske Banja Luka iFederalni zavod za poljoprivredu Sarajevo, ~ime jeuspostavljena jo{ bolja i efikasnija kontrola hrane uBiH;

– sura|uje s mjerodavnim inspektoratima entiteta iBr~ko Distrikta BiH, naru~ito u svezi obavijestipristiglih putem EU RASFF sustava brzoguzbunjivanja za hranu i hranu za ìvotinje s ciljempravodobnog povla~enja s trì{ta BiH hrane koja nezadovoljava propisane uvjete;

– djeluje informativno, a to zna~i da predstavniciAgencije stalnim medijskim nastupima obavje{tavajujavnost o trenuta~nom stanju u oblasti sigurnosti hrane,kao i o potencijalnim opasnostima, u cilju prevencijeistih; tako|er se izra|uju informativne bro{ure, leci teprezentacija na slu`benoj web stranici Agencijewww.fsa.gov.ba koji su namijenjeni potro{a~ima;

– pruà znanstveno utemeljene informacije vezane zasigurnost hrane svim zainteresiranim stranama naobjektivan i transparentan na~in i to kroz u~estvovanjepredstavnika Agencije na okruglim stolovima uorganizaciji razli~itih udruga za za{titu potro{a~a, sprezentacijama na temu uloge i zna~aja Agencije uza{titi zdravlja i interesa potro{a~a;

– priprema monitoring plan uzorkovanja i analize nazdravstvenu ispravnost namirnica koji ima za ciljutvr|ivanje trenuta~nog stanja sigurnosti hrane natrì{tu BiH.

Agencija je uspostavila efikasnu suradnju sa sviminstitucijama u sustavu sigurnosti hrane {to je rezultiralo nizomzajedni~kih aktivnosti u cilju osiguravanja visoke razine za{titezdravlja i interesa potro{a~a. Uspostavljen je sustav brzogobavje{tavanja za hranu i hranu za ìvotinje BiH, sukladnoprincipima i procedurama EU RASFF, a u sklopu inicijative DGSANCO, u ~ijoj organizaciji je izvr{eno i stru~noosposobljavanje zaduènog osoblja. Od 28.04.2009. godineAgencija je ~lanica Me|unarodne mreè autoriteta za sigurnosthrane - INFOSAN, ~ime je zna~ajno unaprijedila razmjenu idostupnost informacija, internacionalnu suradnju, kao i pristup

i brzu razmjenu informacija o sigurnosti hrane, pojavi bolestikoje se prenose putem hrane i kontaminaciji hrane nanacionalnoj i internacionalnoj razini. Prema smjernicamaWHO i FAO, Agencija je imenovala kontakt to~ku zaINFOSAN mreù koja izravno komunicira sa tajni{tvomINFOSAN mreè WHO/FAO, te prima informativne i ùrneobavijesti, kao i publikacije od strane WHO. Agencija jeimenovala koordinatora za aktivnosti TAIEX-a (Ured zatehni~ku pomo} i razmjenu informacija), uz ~iju pomo}, krozrazmjenu iskustava i preporuka, nastoji {to uspje{nijeimplementirati propise iz oblasti sigurnosti hrane. Agencija jetako|er uklju~ena u aktivnosti implementacije IPAprojekta kojiza cilj ima osigurati provo|enje legislative o sigurnosti hrane uBiH kroz ja~anje ljudskih resursa. Na temelju Projekta Svjetskebanke - ARDP Agencija je radila na stvaranju uvjeta zapotpisivanje sporazuma u svrhu odre|ivanja referentnog centraza GMO Lazio Toscana, koji bi sluìo kao referentni laboratorijdo osposobljavanja jednog od laboratorija u BiH. Tako|er jepotrebito naglasiti da je izra|en i op}i plan upravljanja krizom upodru~ju zdravstvene ispravnosti hrane.

Pored Zakona o hrani, usvojen je i Zakon o genetskimodificiranim organizmima. U proteklom razdoblju, poredpostoje}ih, usvojeno je i niz novih podzakonskih propisa koji seodnose na oblast za{tite potro{a~a, a to su: Pravilnik ometodama uzorkovanja i analize za slu`benu kontrolu koli~inedioksina i polihloriranih bifenila sli~nih dioksinima u hrani("Slu`beni glasnik BiH", broj 43/09), Pravilnik o standardimaza stavljanje jaja na trì{te ("Slu`beni glasnik BiH", broj25/10), Pravilnik o {e}erima ("Slu`beni glasnik BiH", broj25/10), Pravilnik o prirodnim mineralnim i prirodnimizvorskim vodama ("Slu`beni glasnik BiH", broj 26/10),Pravilnik o oznakama tradicionalnog ugleda hrane ("Slu`beniglasnik BiH", broj 27/10), Pravilnik o oznakama originalnosti ioznakama geografskog porijekla hrane ("Slu`beni glasnikBiH", broj 27/10), Pravilnik o stolnim vodama ("Slu`beniglasnik BiH", broj 40/10), Pravilnik o zdravstvenoj ispravnostivode za pi}e ("Slu`beni glasnik BiH", broj 40/10), IspravkePravilnika o stolnim vodama i Pravilnika o zdravstvenojispravnosti vode za pi}e ("Slu`beni glasnik BiH", broj 43/10),Pravilnik o materijalima i predmetima namijenjenim za kontakts hranom ("Slu`beni glasnik BiH", broj 42/10), Pravilnik oplasti~nim materijalima i predmetima namijenjenim za kontakts hranom ("Slu`beni glasnik BiH", broj 42/10), Pravilnik okerami~kim predmetima namijenjenim za kontakt s hranom("Slu`beni glasnik BiH", broj 42/10), Pravilnik o materijalima ipredmetima izra|enim od filma od regenerirane celulozenamijenjenim za kontakt s hranom ("Slu`beni glasnik BiH",broj 42/10), Pravilnik o ograni~avanju epoksi derivata umaterijalima i predmetima namijenjenim za kontakt s hranom("Slu`beni glasnik BiH", broj 42/10), Pravilnik o osloba|anjuN-nitrozamina, tvari iz elastomera ili gumenih duda za fla{ice iduda ("Slu`beni glasnik BiH", broj 42/10), Pravilnik omaterijalima i predmetima koji sadrè vinil klorid monomer inamijenjeni su za kontakt s hranom ("Slu`beni glasnik BiH",broj 42/10), Ispravka Pravilnika o medu i drugim p~elinjimproizvodima ("Slu`beni glasnik BiH", broj 65/10), Pravilnik oproizvodima od ìtarica ("Slu`beni glasnik BiH", broj 76/10),Pravilnik o koli~ini bra{na utro{enog za proizvodnju pekarskihproizvoda ("Slu`beni glasnik BiH", broj 76/10), Pravilnik ometodama analiza {e}era ("Slu`beni glasnik BiH", broj 77/10),Pravilnik o pekarskim proizvodima ("Slu`beni glasnik BiH",broj 77/10), Pravilnik o tjesteninama, tijestu i proizvodima odtijesta ("Slu`beni glasnik BiH", broj 77/10), Pravilnik o pivu("Slu`beni glasnik BiH", broj 77/10), Ispravka Pravilnika opivu - dodavanje aneksa ("Slu`beni glasnik BiH", broj 97/10).

Trenuta~no se u fazi pripreme nalazi ve}i broj propisa izoblasti hrane, od ~ega je sedam novih pravilnika usvojeno odstrane Upravnog odbora Agencije, te }e biti upu}eni u daljnjuproceduru radi usvajanja od strane Vije}a ministara BiH.


Ciljevi Zadaci Nositelji Rok zarealizaci-juzadataka


1. Za{tita zdravlja kaoglavnog interesapotro{a~a

- iniciranje,priprema iorganiziranje izradeprovedbenih akataiz Zakona o hranikojima se regulirajupitanja zdravstveneispravnosti ikvalitete hrane, kaoi obveze subjekatau poslovanju shranom

Agencija zasigurnost hraneBiH u suradnji smjerodavnimtijelima entiteta iBr~ko DistriktaBiH

Kontinu-irano

- ja~anjeme|usobnograzumije-vanja idaljnjeunapre|iva-nje suradnjesvihnositeljaza{titepotro{a~a

2. Prevencija rizikapo zdravljepotro{a~a kojipotje~u od hrane

- organiziranjeskupovaedukativnogkaraktera, kako zasudionike u procesuza{tite potro{a~atako i za samepotro{a~e odnosnonjihove legitimnepredstavnike

Agencija zasigurnost hraneBiH u suradnji sakademskomzajednicom imjerodavnimtijelima entiteta iBr~ko DistriktaBiH

Kontinu-irano

- zajedni~kodjelovanjezainteresi-ranih stranau ostvariva-njunavedenogcilja

3. Pruànjeinformacija ostanju sigurnosti ikvalitete hraneutemeljenih naznanstvenojprocjeni rizika

- analiza rizika natemelju procjenerizika premarezultatimadobivenim odlaboratorijamjerodavnih zaispitivanje uzorakahrane u BiH

Agencija zasigurnost hraneBiH u suradnji smjerodavnimtijelima entiteta iBr~ko DistriktaBiH i ekspertnimtimovima

Kontinu-irano

4. Ja~anje Agencijekao kompetentnogtijela za sigurnosthrane nanacionalnoj raziniputem ja~anjakapaciteta iopremljenosti isteza izvr{avanjepovjerenih jojzadataka

- organiziranjeskupova i radionicas aktivnimsudjelovanjempredstavnikaAgencije,mjerodavnih tijelaentiteta i Br~koDistrikta BiH,predstavnikaudruga potro{a~a, tepredstavnikasubjekata uposlovanju shranom/hranom zaìvotinje nateritoriju BiH

Agencija zasigurnost hraneBiH u suradnji szainteresiranimstranama

Kontinu-irano

- ja~anjesuradnjeizme|usudionikaprocesa

5. Ja~anje suradnjetijela mjerodavnihpo Zakonu o hraniza njegovoprovo|enje, kaoizravan doprinosza{titi vitalnoginteresa potro{a~a -zdravlja

- odazivanje nainicijative ipruànje vlastitogdoprinosa od stranesvih odgovornih zaza{titu potro{a~a

Agencija zasigurnost hraneBiH u suradnji smjerodavnimtijelima

Kontinu-irano

- osigura-vanjedodatnihfinancijskihsredstava zapovezivanjei funkcio-nalnoja~anjemreèinstitucijakoje morajubrzo iefikasnozdruènodjelovati uprocesuza{titezdravlja iinteresapotro{a~a

6. Informiranje ieduciranjepotro{a~a o svimopasnostima ibolestima vezanimza hranu, te ulozizna~aju iaktivnostima kojeAgencija provodi ucilju za{titezdravlja potro{a~a

- priprema, izrada itiskanjeedukativnihmaterijala - letaka,bro{ura, vodi~a;- medijskeprezentacije uloge,zna~aja i poduzetihaktivnosti Agencijeu cilju za{titezdravlja i interesapotro{a~a

Agencija zasigurnost hraneBiH u suradnji sasvimzainteresiranimstranama

Kontinu-irano



R.b.

Ciljevi Zadaci Nositelji Rok zarealizaci-juzadataka


7. Ja~anje suradnje sme|unarodniminstitucijama iagencijamamjerodavnim zasigurnost hrane

- u~e{}e ume|unarodnimprojektima(Svjetska banka,FAO,WHO, itd.)

Agencija zasigurnost hraneBiH u suradnji sazainteresiranimstranama

Kontinu-irano


Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine za 2011.godinu planira angaìrati ukupno 44 uposlenika, koji }e svojimaktivnostima, izravno i neizravno, doprinositi realizacijiplaniranih zadataka. S tim u svezi, realizacija planiranih zadatakazahtijeva znatna financijska sredstva. Me|utim, te{ko je odreditito~an opseg potrebitih financijskih sredstava za ostvarivanjeplaniranih zadataka, naro~ito zbog specifi~nosti poslovanjaAgencije, kao i planiranih zadataka, na ~ijoj }e realizacijidjelovati Agencija u suradnji s drugim stranama, ali je mogu}noodrediti okvirni raspon potrebitih financijskih sredstava. Tajraspon bi za 2011. godinu iznosio od 2.200.000,00 do2.650.000,00 KM i bio bi dostatan za financiranje aktivnosti svihuposlenih, budu}i da se njima izravno ili neizravno doprinosirealizaciji planiranih zadataka.POGLAVLJE VIII - Agencija za nadzor nad trì{tem BiH


Uloga Agencije za nadzor nad trì{tem BiH (u daljnjemtekstu poglavlja: Agencija), zajedno s inspekcijskim tijelimauprave entiteta i Br~ko Distrikta BiH, je da osigura da se natrì{tu BiH ne nalaze opasni i nesigurni proizvodi, a u ciljupodizanja razine sigurnosti ljudi i za{tite potro{a~a.

Sukladno ~lanku 14. Zakona o nadzoru nad trì{tem u BiH("Slu`beni glasnik BiH", br. 45/04, 44/07 i 102/09) Agencija jemjerodavna da osigurava unificirane procedure za postupanje poprigovorima potro{a~a koje se ti~u sigurnosti proizvoda ili radamjerodavnih tijela, njihovo centralno evidentiranje, pra}enjerje{avanja i informiranje javnosti o dostupnosti takvihmehanizama, a u cilju jednake za{tite potro{a~a na cijelom trì{tuBiH. Agencija je u tu svrhu izradila on-line obrazac putem kojegpotro{a~i mogu prijaviti opasne ili nesigurne proizvode kupljeneu BiH. Tako|er, Agencija putem svoje web stranicewww.annt.gov.ba redovito i permanentno informira javnost oaktivnostima provo|enja nadzora nad trì{tem u BiH, te onesigurnim proizvodima prona|enim na trì{tu BiH iinozemstvu. U tu svrhu, Agencija je u prosincu 2009. godine saDG SANCO potpisala Ugovor kojim se Agenciji odobrava pravoprevo|enja i objavljivanja RAPEX tjednih obavijesti na internetstranici Agencije, ~ime je Agencija postala ovla{teni izdava~RAPEX obavijesti na slu`benim jezicima BiH.

Planirano je da se u 2011. godini usvoji Strategija nadzoranad trì{tem u BiH u cilju osiguranja efikasnog sustava nadzoranad trì{tem u BiH, koji treba osigurati da proizvodi na trì{tuBiH ne ugroàvaju ìvot i zdravlje potro{a~a, te da se osigurapo{tena trì{na konkurencija za sve poslovne subjekte i slobodanprotok roba. Tako|er, predvi|eno je da se Vije}u ministara BiHuputi na usvajanje Uputa za obavje{tavanje o nesigurnimproizvodima koji se povla~e sa trì{ta i od potro{a~a, a kojepropisuje na~in na koji poslovni subjekti trebaju obavijestitipotro{a~e o povratu i povla~enju nesigurnog proizvoda sa trì{ta,te izgledu i obliku obavijesti o nesigurnom proizvodu.



Prijedlozimjera za

pobolj{anje

1. Podizanjerazinesigurnostipotro{a~a odopasnihproizvoda

- provedba Odluke oobliku i sadràjuobavijesti o opasnomproizvodu iPravilnika o internimprocedurama ipostupanju poprimitku obavijesti oopasnom proizvodu- provedba Zakona oop}oj sigurnostiproizvoda i Zakona onadzoru nad trì{temu BiH, naro~itoodredbi koje seodnose na opasneimitacije(dekorativne svije}e,sapuni, plasti~neimitacije vo}a ipovr}a, gumice zabrisanje i sl.)- provedba Odluke ozabrani stavljanja natrì{te potro{a~kihproizvoda kojisadrè biociddimetilfumarat(obu}a)- rje{avanjeprigovora potro{a~akoji se ti~usigurnosti proizvoda

Agencija za nadzornad trì{tem BiH usuradnji sinspekcijskimtijelima entiteta iBr~ko DistriktaBiH

Kontinui-rano

- podizanjejavne svijestikod poslovnihsubjekata onjihovoj obvezislanjaobavijestiAgenciji uslu~aju opasnihproizvoda;- obukeinspektora(prezentacije,seminari,okrugli stolovi,savjetovanja)

2. Pove}anjerazinesigurnostidjece kaonajosjetljivijepotro{a~keskupine

- provedba Odluke osadràju upozorenjakojim moraju bitiobiljeène magnetneigra~ke- provedba Odluke o

ograni~avanjustavljanja na trì{teigra~aka i proizvodaza djecu koji sadrèftalate- kontrola sigurnosti~etiri skupineproizvoda (dje~ijakolica, dje~ijikreveti}i, dje~ijehodalice i ogradiceza igru) premaZakonu o op}ojsigurnosti proizvoda

Agencija za nadzornad trì{tem BiH usuradnji sinspekcijskimtijelima entiteta iBr~ko DistriktaBiH

Kontinu-irano

svibanj-studeni2011.

3. Unapre|enjesustavanadzora nadtrì{tem iedukacijastru~nogosoblja upodru~jusigurnostiproizvoda iza{titepotro{a~a

- u~e{}e uprojektima iz oblastisigurnosti proizvoda- EMARS II iProsafe- provedba IPA 2007projekta"Infrastrukturakvalitete (izrada iprovedba Strategije,obuke osobljaAgencije iinspektora)

Agencija za nadzornad trì{tem BiH

Agencija u suradnjis inspekcijskimtijelima entiteta iBr~ko DistriktaBiH

Kontinu-irano

- primjenanajbolje prakseiz nadzora nadtrì{tem dràva~lanica EU

4. Informiranjepotro{a~a onesigurnimproizvodima

- uspostavljanjesustavaobavje{tavanja oopasnimpotro{a~kimproizvodima putemweb stranice, izradabro{ura, letaka i sl.

Agencija za nadzornad trì{tem BiH

Kontinu-irano


Agencija svoje aktivnosti vr{i na temelju redovnih prora~unskihsredstava koja su planirana u prora~unu institucija i me|unarodnihobveza Bosne i Hercegovine.

POGLAVLJE IX - Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH


Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH (u daljnjemtekstu poglavlja: Agencija) utemeljena je Zakonom o lijekovima imedicinskim sredstvima ("Slu`beni glasnik BiH", broj 58/08) kaoovla{tena institucija odgovorna za oblast lijekova i medicinskihsredstava koji se proizvode i uporabljavaju u medicini u BiH.

Agencija je po~ela s radom 01.05.2009. godine, a svrha njezinogosnutka, te uloga u sustavu za{tite potro{a~a, prvenstveno je:

– za{tita i promid`ba zdravlja osiguranjem kvalitetnih,sigurnih i u~inkovitih lijekova i medicinskih sredstava zauporabu u humanoj medicini, te uspostava jedinstvenog,funkcionalnog i koordiniranog regulacijskog sustavalijekova i medicinskih sredstava;

– uspostava i nadzor jedinstvenog trì{ta lijekova imedicinskih sredstava, te njihova dostupnost za teritorijBiH;

– ostvarivanje suradnje i pruànje stru~ne pomo}i mjerodav-nim dràvnim i entitetskim ministarstvima ovla{tenim zaposlove zdravstva pri oblikovanju i pripremanju prijedlogate provo|enju nacionalne politike lijekova i medicinskihsredstava za uporabu u humanoj medicini;

– predlaganje dono{enja novih, kao i izmjena postoje}ihzakonskih propisa iz oblasti lijekova i medicinskihsredstava, te usugla{avanje istih s me|unarodnimstandardima.

Doneseni podzakonski akti Agencije koji su bitni za oblast za{titepotro{a~a (pacijenata) su slijede}i: Pravilnik o na~inu prikupljanja ipra}enja neèljenih dejstava lijekova i medicinskih sredstava("Slu`beni glasnik BiH", broj 97/09), Pravilnik o na~inu kontrolekvalitete lijeka ("Slu`beni glasnik BiH", broj 97/09), Pravilnik ona~inu ogla{avanja lijekova i medicinskih sredstava ("Slu`beniglasnik BiH", broj 40/10), Pravilnik o sadràju i na~inu ozna~avanjaunutarnjeg i vanjskog pakovanja lijekova ("Slu`beni glasnik BiH",broj 40/10), Pravilnik o klini~kom ispitivanju lijekova i medicinskihsredstava ("Slu`beni glasnik BiH", broj 4/10).

U pripremi su jo{ dva podzakonska akta koja se ti~u oblasti za{titepotro{a~a, a to su Pravilnik o upravljanju farmaceutskim otpadom, tePravilnik o na~inu kontrole cijena, odnosno na~inu oblikovanja cijenalijekova kao i na~inu izvje{tavanja o cijenama lijekova u BiH.ODJELJAK B. - Planirane aktivnosti u 2011. godini koje se odnosena oblast za{tite potro{a~aR.b.


Prijedlozimjera za

pobolj{anje

1. Unapre|enje za{titejavnog zdravljastanovni{tva BiHosiguranjemkvalitetnih isigurnih lijekova imedicinskihsredstava

- izmjenapostoje}ih kao iizrada novihpodzakonskihpropisa koji su usvezi sa za{titomzdravlja potro{a~a,te njihovaimplementacija


Konti-nuirano

- uskla|ivanjepropisa sazakonodav-stvom EU ikontinuiranasuradnja ipruànjestru~nepomo}imjerodavnimdràvnim ientitetskimministarstvi-maovla{tenim zaposlovezdravstva

2. Edukacija stru~nogosoblja Agencije izoblastizakonodavstva EU



Konti-nuirano

3. Ja~anje suradnje sme|unarodniminstitucijamamjerodavnim zaoblast lijekova imedicinskihsredstava



Konti-nuirano

- posjeteme|unarodniminstitucijama iagencijamamjerodavnimza oblastlijekova imedicinskihsredstava


Agencija svoje aktivnosti vr{i na temelju redovitihprora~unskih sredstava koja su planirana u prora~unu institucija ime|unarodnih obveza Bosne i Hercegovine.POGLAVLJE X - Regulatorna agencija za komunikacije BiH


Mandat i mjerodavnosti Regulatorne agencije zakomunikacije (u daljnjem tekstu poglavlja: Agencija) propisanisu Zakonom o komunikacijama. Sukladno navedenom zakonuAgencija je mjerodavna za regulaciju sektora komunikacija uBiH, uklju~uju}i dono{enje podzakonskih akata i osiguranjenjihovog po{tivanja, te izdavanje dozvola emiterima ioperaterima telekomunikacija i pra}enje po{tivanja uvjetaizdanih dozvola. U okviru svog mandata, Agencija ohrabrujeuspostavu konkurentnog sektora komunikacija orijentiranog katrì{tu, {tite}i interese svih korisnika komunikacijskih usluga,prije svega u smislu nediskriminatornog pristupa, kvalitete icijena usluga. Tako|er, podràva uvo|enje novih tehnologija iusluga sukladno potrebama korisnika.

U oblasti emitiranja za{tita potro{a~a je osigurana Pravilom ona~inu dodjele i uvjetima dozvole za distribuciju RTV programa("Slu`beni glasnik BiH", broj 80/08). Postupaju}i sukladnonavedenom Pravilu, Agencija osigurava pristup uslugamadistribucije radio i televizijskih programa za sve korisnike natransparentnoj, objektivnoj i nediskriminatornoj osnovi, teza{titu interesa svih korisnika usluga. Agencija tako|er ima zacilj da razinu kvalitete u pruànju navedenih usluga pribliìop}eprihva}enim standardima u Europskoj uniji.

Pretplatnici imaju pravo da podnesu prigovor Agenciji usvezi s uslugom distribucije. Na temelju Pravilnika o rje{avanjukr{enja uvjeta dozvola i propisa Regulatorne agencije zakomunikacije ("Slu`beni glasnik BiH", broj 18/05), Agencijaprovodi procedure utvr|ivanja kr{enja Pravila, prikupljarelevantna izja{njenja od pruàtelja usluga, te na temeljuutvr|enog ~injeni~nog stanja izri~e mjere iz svojemjerodavnosti. Sukladno Zakonu o komunikacijama tePregledom povreda i kazni koje izri~e Regulatorna agencija zakomunikacije ("Slu`beni glasnik BiH", broj 35/09), mjere sekre}u od obustave postupka, usmenog i pismenog upozorenja,izricanja nov~anih kazni do suspenzije i oduzimanja dozvole.

Glede za{tite prava korisnika javnih telekomunikacijskihusluga osnovni cilj Agencije je uspostaviti dovoljan regulatorniokvir koji }e omogu}iti pruànje javnih telekomunikacijskihusluga na na~in da one budu op}edostupne, kvalitetne i pruènepo razumnim cijenama. Cilj je tako|er osigurati mehanizmeza{tite prava korisnika telekomunikacijskih usluga radirje{avanja njihovih àlbi i prigovora. Pored osnovnih smjernicapropisanih odredbama Zakona o komunikacijama, a posebno~lankom 45. istog, postoje i drugi mehanizmi za{tite pravakorisnika. Oni su ugra|eni u podzakonske akte iz mjerodavnostiAgencije i dozvole za obavljanje konkretnih djelatnosti. Mjerekoje poduzima Agencija radi za{tite prava korisnika mogu bitiposredne i neposredne. Poduzimanjem posrednih mjera,Agencija uzrokuje poja~anu konkurenciju na trì{tu {to dovodido borbe za svakog pojedina~nog korisnika. Ovaj efekt postignutje stvaranjem prostora za uvo|enje na trì{te novih pruàteljausluga, {to korisnicima daje mogu}nost da promjenom operatera,tj. pruàtelja usluga ostvare povoljnjije uvjete glede cijene ikvalitete usluge.





cijuzadataka

Prijedlozimjera za

pobolj{anje

1. Promoviranje pravi~nekonkurencije u ciljuostvarenja maksimalnedobiti za korisnike usmislu izbora, cijene ikvalitete usluga;osiguranje pristupauslugama distribucijeRTV programa za svekorisnike natransparentnoj,objektivnoj inediskriminatornojosnovi; za{tita interesasvih korisnika usluga;pribliàvanje razinekvalitete u pruànjuusluga sop}eprihva}enimstandardima u EU

- nastavak pra}enjapo{tivanja uvjetaDozvole zadistribuciju RTVprograma, koji seodnose na pruànjeusluge, primanje ipostupanje poprigovorima gra|ana

Regulatornaagencija zakomunikacijeBiH (sektori izoblastiemitiranja)

Kontinuirano

- pobolj{a-njesuradnje ikoordina-cije sinstitucijama koje suizravnomjerodavnezaprovedbuZakona oza{titipotro{a~a uBiH

2. Dono{enje Pravila oosnovnimtelekomunikacijskimuslugama, kojima }e seprecizirati osnovniodnosi u pruànju javnihtelekomunikacijskihusluga

- izrada Nacrtapravila o javnimtelekomunikacijskimuslugama

Regulatornaagencija zakomunikacijeBiH (sektori izoblastitelekomunika-cija), uzangaìranjevanjskih~lanovapovjerenstavaiz redaoperatora

Prosinac2011.

3. Definiranje sustavarje{avanja àlbikorisnika i dono{enjepodzakonskog aktakojima }e se to pitanjeurediti

- izrada Nacrtapodzakonskog aktakojim }e se ureditisustav rje{avanjaàlbi korisnika

Regulatornaagencija zakomunikacijeBiH (sektori izoblastitelekomunikacija), uzangaìranjespoljnih~lanovapovjerenstavaiz redaoperatora

Prosinac2011.


U okviru godi{njeg prora~una Agencije planirana su sredstvaza redovito obavljanje aktivnosti sektora iz oblasti emitiranja, {touklju~uje i aktivnosti na za{titi potro{a~a.

Agencija je planirala 100.000 KM kao okvirni iznos, kojiovisi o usvojenom modelu rje{avanja àlbi korisnika u sektorutelekomunikacija.POGLAVLJE XI - Institut za intelektualno vlasni{tvo BiH


Institut za intelektualno vlasni{tvo BiH (u daljnjem tekstupoglavlja: Institut) obavlja zakonodavne i stru~ne poslove izpodru~ja za{tite prava intelektualnog vlasni{tva. U okvirumjerodavnosti, Institut provodi postupke za priznanje pravaindustrijskog vlasni{tva (patent, ìg, industrijski dizajn izemljopisna oznaka) u BiH i u inozemstvu, odobrava obavljanjedjelatnosti kolektivnog ostvarivanja autorskog prava i srodnihprava uklju~uju}i i nadzor nad radom udruga za kolektivnoostvarivanje autorskog prava i srodnih prava. U okviru poslova upodru~ju za{tite prava industrijskog vlasni{tva, bitan segmentdjelovanja predstavlja informacijska djelatnost (Institut vodiregistre o prijavljenim i priznatim pravima industrijskogvlasni{tva u BiH u elektronskoj formi, te je u svezi s tim ovla{tenainstitucija za izradu re{er{nog izvje{}a o navedenim pravima uBiH), kao i suradnja s drugim dràvnim institucijama u ciljuosiguranja efikasne provedbe prava intelektualnog vlasni{tva.

U sustavu za{tite intelektualnog vlasni{tva u~estvuju i drugedràvne institucije i to: Uprava za neizravno oporezivanje, tr`ne

inspekcije FBiH, RS i Br~ko Distrikta BiH, redovni sudoviuklju~uju}i i Sud BiH, porezne uprave, policija, udruge zakolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava te zastupniciza za{titu industrijskog vlasni{tva. Djelovanje navedenihsubjekata usmjereno je na otkrivanje djela pu{tanja u prometkrivotvorene robe odnosno neovla{teno vr{enje usluga upravnom prometu, suzbijanje i spre~avanje ulaska takve robe utrgova~ke kanale u BiH, spre~avanje djela nelojalnekonkurencije, poduzimanje odgovaraju}ih mjera i pokretanjepostupaka protiv njihovih po~initelja te zastupanje u postupcimaza{tite prava industrijskog vlasni{tva pred Institutom i drugimupravnim i sudskim organima.

U sustavu za{tite potro{a~a u BiH, Institut djeluje u okvirusvoje mjerodavnosti, u kom cilju pruà informacijske i servisneusluge zainteresiranim osobama i institucijama. Suradnja sinstitucijama za provedbu prava intelektualnog vlasni{tvaostvaruje se pruànjem relevantnih informacija o stjecanju,ostvarivanju i prometu prava intelektualnog vlasni{tva u BiH,vaè}im pravima doma}ih i inozemnih pravnih i fizi~kih osoba uBiH i o drugim podacima, ovisno o potrebi odgovoraju}e osobeodnosno institucije.ODJELJAK B. - Planirane aktivnosti u 2011. godini koje seodnose na oblast za{tite potro{a~a

R.b.


Prijedlozimjera za

pobolj{anje

1. Razvoj sustavaintelektualnogvlasni{tva

- moderniziranjesustava zaprocesuiranje zahtjevaza priznanje pravaindustrijskogvlasni{tva (patent, ìg,industrijski dizajn izemljopisna oznaka),uklju~uju}idigitalizaciju procesa ipromjenu sustava zaprocesuiranje prijavasukladno sustavimapredloènim u nacrtunovih zakona


Kontinuirano

2. Razvitakkorisni~kekomponentesustavaintelektualnogvlasni{tva

- unapre|enje radainformacijskog centra(PATLIB Centar)


Kontinuirano


Planirane aktivnosti financirat }e se iz prora~una Instituta zaintelektualno vlasni{tvo BiH.POGLAVLJE XII - Institut za mjeriteljstvo BiH


Institut za mjeriteljstvo BiH (u daljnjem tekstu poglavlja:Institut), prema ~lanku 15. Zakona o mjeriteljstvu BiH("Slu`beni glasnik BiH", broj 19/01), imenuje mjeriteljskelaboratorije i centre za verifikaciju mjerila koji vr{e verifikacijemjernih ure|aja u sklopu zakonskog mjeriteljstva. U okviruzakonskog mjeriteljstva nalaze se mjerni ure|aji koji se koriste zamjerenje mase (vage), energije (el. energije, grijanje, plin i sl.) ivode. Od oblasti uklju~enih u zakonsko mjeriteljstvo, u izravnojvezi sa za{titom potro{a~a su i oblasti predpakiranih proizvoda ikontrole plemenitih metala. Ove djelatnosti Institut, kao ientitetske institucije i imenovani laboratoriji obavljajukontinuirano. Prema Zakonu o mjeriteljstvu BiH mjerodavnostiInstituta obuhvataju i mjeriteljstvo u kemiji, okoli{u, te mjerenjana kojima se bazira certificiranje proizvoda.

Institut je u 2010. godini u pravcu pripreme zakonodavstva, au svrhu boljeg provo|enja zakonskog mjeriteljstva, proveoedukaciju svojih uposlenih kao i predstavnika relevantnihinstitucija. Ove edukacije su realizirane u sklopu projekta IPA2007 pod nazivom "Ja~anje mjeriteljskog sustava u BiH". Glavnicilj ovih obuka je bio upoznavanje sa zahtjevima zaharmonizacijom zakonodavstva s najboljim praksama EU. Usklopu ovog projekta }e biti ure|eni i podzakonski akti uskla|eni

sa zakonodavstvom EU, Pravilnik o imenovanju laboratorija iPravilnik o predpakiranim proizvodima.

Mjeriteljski sustav BiH tako|er ~ine i laboratoriji koji suimenovani od strane Instituta a ~iji se rad izravno aplicira naoblast za{tite potro{a~a. U te laboratorije spadaju:

– imenovani laboratoriji za mjerenje protoka vode,– imenovani laboratoriji za masu,– imenovani laboratoriji za mjerenje protoka plina.Tijekom organizirane edukacije prezentirani su kriteriji i

najbolje europske prakse za imenovanje laboratorija koji sumnogo stroìji nego u BiH. Implementacija europskog konceptaimenovanja laboratorija je neophodna, te je u tom pravcupotrebito poo{triti zahtjeve koji se odnose na akreditacijulaboratorija prema standardima EN/ISO/IEC 17025.

Uloga Instituta ogleda se i u ~lanku 23. Zakona o za{titipotro{a~a BiH, u kojem se spominju netomase proizvoda i u~lanku 35. koji govori o mjerenjima potro{nje energije i vode.

Trenuta~no su na snazi stari tehni~ki propisi za navedenamjerila, te je potrebito donijeti niz podzakonskih akata. Osnovazakonskog mjeriteljstva je u Direktivi o mjernim instrumentima -MID direktiva (Measurement Instrument Directive 2004/22/EC)koju je u sklopu harmonizacije zakonodavstva BiH sazakonodavstvom EU potrebito preuzeti i implementirati u BiH,kao i Direktivu o neautomatskim vagama (90/384/EEC). Institutza mjeriteljstvo BiH je mjerodavan za implementiranjenavedenih direktiva prema Odluci o planu aktivnosti zarealiziranje programa preuzimanja tehni~kih propisa ("Slu`beniglasnik BiH", broj 89/06). Direktiva MID je od velikog zna~ajaza reguliranje propisa koji se odnose na za{titu potro{a~a, ipostala je obvezuju}a za zemlje ~lanice EU od listopada 2006.godine. Pripremljen je i prednacrt uredbe o neautomatskimvagama koji je pro{ao javnu raspravu i trenuta~no je u faziusvajanja.ODJELJAK B. - Planirane aktivnosti u 2011. godini koje seodnose na oblast za{tite potro{a~a

R.b.


cijuzadataka

Prijedlozimjera za

pobolj{anje

1. Preuzimanje MID -Direktive o mjerniminstrumentima ipreuzimanje Direktiveo neautomatskimvagama uzakonodavstvo Bosnei Hercegovine u vidupodzakonskih akataZakona o mjeriteljstvuBiH i implementacijeistih

- dodatna obuka ispecijalizacijauposlenih Institutaza mjeriteljstvoBiH kako bi se {toadekvatnijeodgovorilo napostavljene zadatke- izradapodzakonskihakata

Institut zamjeriteljstvo BiH

Kontinu-irano

2. Usvajanje novihpodzakonskih akatauskla|enih sa EUzakonodavstvom:Pravilnik oimenovanjulaboratorija i Pravilniko predpakiranimproizvodima

- edukacija i obukeuposlenikaInstituta


Do kraja2011.

3. Edukativne aktivnostiiz oblasti mjeriteljstva

- organiziranjeokruglih stolova iliradnih skupova


Do kraja2011.

- potrebitzajedni~kinastup svihinstitucijakoje ~ineinfra-strukturukvalitete


Navedeni zadaci Instituta }e se realizirati iz redovnihprora~unskih sredstava.POGLAVLJE XIII - Institut za standardizaciju BiH


Prema Zakonu o utemeljenju, Institut za standardizaciju BiH(u daljnjem tekstu poglavlja: Institut) je samostalna upravna

organizacija za poslove u podru~ju standardizacije. Institutpredlaè strategiju standardizacije u BiH, priprema i publikujebosanskohercegova~ke standarde, zastupa i predstavlja BiH ueuropskim, me|unarodnim i drugim nacionalnimorganizacijama za standardizaciju, te obavlja poslove kojiproizilaze iz me|unarodnih sporazuma o ~lanstvu u timorganizacijama. Pored navedenog, Institut sudjeluje i upripremanju tehni~kih propisa, razvija i uspostavljainformacijski sustav o standardima BiH te organizira i provodispecijalisti~ko obrazovanje kadrova u podru~ju standardizacije.

Standardizacija u BiH uspostavljena je prema principimame|unarodne i europske standardizacije, a to su: dobrovoljnost,konsenzus, uklju~ivanje svih zainteresiranih strana, javnost rada,razvitak tehnike te koherentnost. Potro{a~i, kao jedna odzainteresiranih strana, trebali bi da u~estvuju u procesustandardizacije, odnosno u procesu pripreme i dono{enjastandarda. Za sada potro{a~i imaju jednog predstavnika ustru~nom tijelu koji radi na pripremi i dono{enju standarda upodru~ju hrane. Svrha u~e{}a potro{a~a u pripremi i dono{enjunavedenih standarda je stvaranje uvjeta da potro{a~i svojeinterese artikuliraju i ispune jedno od svojih prava - pravopotro{a~a da se ~uje njihov glas.

Poduzete aktivnosti na suradnji s potro{a~ima:– udrugama potro{a~a koji su ~lanovi Saveza udruènja

potro{a~a BiH, Institut redovito dostavlja primjerakGlasnika Instituta, te im na taj na~in omogu}avapra}enje kretanja u standardizaciji i delegiranjepredstavnika potro{a~a u postoje}a stru~na tijela zadono{enje standarda ili u stru~na tijela koja tek trebajuda se formiraju. Pored pra}enja kretanja ustandardizaciji, u Glasniku Instituta se mogu na}i i~lanci koji se odnose na za{titu potro{a~a;

– Institut je u svibnju 2010. godine uputio pismeni poziv~lanovima Saveza potro{a~a BiH da predloè svogpredstavnika za u~e{}e u radu stru~nog tijela koje radi napripremi i dono{enju standarda u podru~ju ku}anskih isli~nih elektri~nih aparata (~lanovi Saveza potro{a~a jo{uvijek nisu predloìli svog predstavnika).


R.b.


cijuzadatka

Prijedlozimjera za

pobolj{anje

1. Usvajanjeharmoniziranih ENstandarda kojipodràvajuDirektive novog iglobalnog pristupaEU sukladnoOdluci o planuaktivnosti zarealizacijuprogramapreuzimanjatehni~kih propisa.

- harmoniziranestandarde uklju~itiu godi{nje planoverada Tehni~kihkomiteta (radnatijela Instituta zadono{enjestandarda)


Kontinu-irano

-uklju~ivanjezainteresiranihstrana kako bisva podru~jastandardizacijebila pokrivena istandardi sedonosili premauspostavljenimprocedurama(npr.predstavniciresornihministarstava,predstavnicipotro{a~a itd.)

2. Rje{avanjeproblemaregistriranih uudrugamapotro{a~a, a udomenu sustandardizacije

- kontaktiratiudruge potro{a~a,zbog prikupljanjainformacija oproblemima koje suregistrirali, aodnose se nastandardizaciju


Kontinu-irano

3. Uklju~ivanjepredstavnika udrugapotro{a~a u radradnih tijelaInstituta zadono{enje BASstandarda (Tehni~kikomiteti, Radneskupine)

- udrugamapotro{a~adostavljatiinformacije oosnivanju radnihtijela Instituta zadono{enjestandarda, da birazmotrili ipredloìli svojepredstavnike


Kontinu-irano

- ostvaritisuradnju iizna}imogu}nost zarje{avanjeeventualnihproblema



R.b.


cijuzadatka

Prijedlozimjera za

pobolj{anje

4. Obuka potro{a~avezana za rad nastandardizaciji BiH,me|unarodnojstandardizaciji(COPOLCO),europskojstandardizaciji(ANEC)

- promocijaGlasnika Instituta,organizacijaokruglih stolova,seminara...


Kontinu-irano


Navedeni zadaci Instituta }e se realizirati iz redovnihprora~unskih sredstava. Sredstva za pojedine aktivnosti nisuposebice planirana.POGLAVLJE XIV - Agencija za statistiku BiH


Veoma zna~ajan doprinos Agencije za statistiku BiH (udaljnjem tekstu poglavlja: Agencija), a koji se odnosi na oblastza{tite potro{a~a jeste u proizvodnji statisti~kih podataka koji seodnose na potro{nju ku}anstava u BiH, te u izra~unavanjuindeksa potro{a~kih cijena. Agencija je u 2007. godini proveladrugi put Anketu o potro{nji ku}anstava (prvi put je provedena2004. godine), te proizvela relevantne podatke o veli~ini istrukturi potro{nje ku}anstava, odnosno izdacima za potro{njuprema glavnim socioekonomskim i zemljopisnimkarakteristikama ku}anstava, potro{nji iz vlastite proizvodnje,kao i prihodima ku}anstava. Na temelju Ankete i prikupljenih iobra|enih podataka izra~unavaju se va`ni indikatori ìvotnogstandarda ku}anstava. Izvr{ena je tako|er opse`nija analizasiroma{tva i kreiran profil siroma{tva stanovni{tva. Narednaanketa o potro{nji ku}anstva }e se provesti u 2011. godini i bit }epro{irena za dva modula: a) modul socijalne uklju~enosti,migracija i doznaka i b) modul zdravstva i zdravstvenih usluga.Podaci iz ovih modula }e omogu}iti analizu socijalne kohezije iizra~un novih socijalnih indikatora te temeljniju analizusiroma{tva s aspekta materijalne deprivacije i pristupakomunalnim uslugama. Na ovaj na~in pro{irena anketa opotro{nji ku}anstava }e biti most ka uvo|enju EU-SILC anketekoja je od 2003. godine postala standard za analizu siroma{tva uzemljama EU i koju }e i Bosna i Hercegovina u skorijojbudu}nosti morati provoditi ukoliko èli harmonizirati svojupraksu sa zemljama EU.

Agencija je tako|er implementirala metodologiju izra~unainflacije u zemlji. Indeks potro{a~kih cijena (CPI) je jedan odosnovnih makroekonomskih indikatora i sluì kao izvor mjereinflacije u na{oj zemlji, za uskla|ivanje pla}a i zarada skolektivnim ugovorima, mirovinama i socijalnim davanjima.Anketa o potro{nji ku}anstava je izvor pondera za CPIistraìvanje. Agencija je isklju~ivi, dakle jedini izvor relevantnihi na me|unarodnim standardima utemeljenih podataka za CPI.Indeksi potro{a~kih cijena objavljuju se na mjese~noj bazi. Uokviru Ankete o potro{nji ku}anstava i CPI istraìvanja postojepodaci o korpi proizvoda za prosje~nu bosansko-hercegova~kuobitelj, koja pokriva apsolutno sve izdatke za reprezentativnestavke proizvoda, kako one za hranu, tako i za neprehrambenepotrebe. Nijedna druga institucija ne moè osigurati takverelevantne podatke, te samo podaci Agencije trebaju bitikori{teni u dane svrhe. Pored CPI, Agencija za statistiku BiH jeimplementirala i izra~un prosje~nih cijena za nekoliko desetinanajva`nijih proizvoda i usluga iz {iroke potro{nje ku}anstava

koje se tako|er mogu koristiti u analizi ìvotnog standarda iza{titi potro{a~a.ODJELJAK B. - Planirane aktivnosti u 2011. godini koje seodnose na oblast za{tite potro{a~aR.b.


Prijedlozimjera za

pobolj{anje

1. Proizvoditi podatkekoji se mogukoristiti za za{titupotro{a~a, u smisluda ti podaci dajusliku realnesituacijestanovni{tva u BiH,s aspekta potro{njei njihovih potreba,prihoda isiroma{tva, kao isocio-ekonomskih idemografskihkarakteristikaku}anstava

- adekvatnopripremiti uvjete zaprovo|enjeplanirane ankete opotro{njiku}anstava u BiH u2011. godini, usmislu pobolj{anjametodologijepripreme upitnika,organizacijeterenskog rada,obu~avanja anketarai mnogih drugihaktivnosti


Kontinu-irano

- u svrhuza{titepotro{a~a uBiH vi{ekoristitipodatkezvani~nestatistike

2. Redovitoobjavljivati(mjese~nomdinamikom),podatke o inflaciji uBiH i prosje~nimcijenama proizvodai usluga na raziniBiH, a na zahtjev ina razini gradova ukojima se vr{isnimanje cijena uBiH

- redovitoizra~unavati indekspotro{a~kih cijenaza BiH- redovitoizra~unavatiprosje~ne cijenenajva`nijihproizvoda i usluga -pratiti EU regulativei implementirati ih upraksi


Kontinu-irano

- u svrhuza{titepotro{a~a uBiH vi{ekoristitiposebice onepodatke kojeproizilaze izankete opotro{njiku}anstava,statistikecijena iìvotnogstandarda.


Navedeni zadaci Agencije }e se realizirati iz redovnihprora~unskih sredstava.POGLAVLJE XV - Federalno ministarstvo trgovine


Federalno ministarstvo trgovine, kao jedan od nositeljaza{tite potro{a~a, u proteklom razdoblju je poduzimalo nizaktivnosti u cilju izgradnje i razvitka sustava za{tite potro{a~a, akoje su se sastojale od uskla|ivanja zakonodavstva, ja~anjaadministrativnih kapaciteta, kao i aktivnosti koje se odnose naprovo|enje politike za{tite potro{a~a.

U proteklom razdoblju kroz normativnu aktivnost ovogMinistarstva donesen je novi Zakon o unutarnjoj trgovini("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 40/10) kojim jepostignuta uskla|enost Zakona o trgovini sa Zakonom o za{titipotro{a~a u BiH.

U svezi s provo|enjem politike za{tite potro{a~a, aktivnostisu se provodile kroz intenzivnu suradnju s udrugama za za{titupotro{a~a na projektima namijenjenim edukaciji i informiranjupotro{a~a, te na projektima vezanim uz savjetovanje potro{a~a.

Prepoznav{i zna~aj suradnje s udrugama potro{a~a kaova`nim dijelom civilnog dru{tva, Ministarstvo u prora~unuFederacije BiH redovito osigurava financijska sredstva zapodr{ku radu udruga. Provo|enjem odre|enih programskihaktivnosti nastoji se pove}ati razina javne svijesti i znanja opotrebi za{tite potro{a~a u Federaciji BiH.

ODJELJAK B. - Planirane aktivnosti 2011. godini koje seodnose na oblast za{tite potro{a~a

R.b.


Prijedlozimjera za

pobolj{anje

1. Dalje usugla{avanjepropisa sazakonodavstvomEuropske unije i saZakonom o za{titipotro{a~a u BiH

- normativnaaktivnost sukladnoplanu radaMinistarstva za2011.


Kontinu-irano

2. Podizanje javnesvijesti o potro{a~kimpravima

- organiziranjeseminara,okruglih stolova,radio i TVemisija sasadràjima izpodru~ja za{titepotro{a~a uzangaìranjerelevantnihstru~njaka izpojedinih oblasti


Kontinu-irano

3. Podr{ka radu ipoticanje razvitka idjelovanja udruga zaza{titu potro{a~a

- pruànjefinancijske istru~ne podr{keudrugamapotro{a~a priprovo|enjuprojekata


Kontinu-irano

4. Unapre|enje suradnjes ostalim nositeljimaza{tite potro{a~a

- razmjenainformacija izajedni~keaktivnosti nadosljednoj primjeniZakona o za{titipotro{a~a u BiH idrugih zakona ipropisa koji supovezani s ovomoblasti


Kontinu-irano


Ostvarivanje ciljeva sadrànih u navedenom planu za 2011.godinu vr{it }e se iz redovitih prora~unskih sredstava Federalnogministarstva trgovine.POGLAVLJE XVI - Ministarstvo trgovine i turizma RS


Uloga Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske usustavu za{tite potro{a~a odre|ena je ~lankom 98. stavak 1. to~kae) Zakona o za{titi potro{a~a u BiH, kojim je propisano da susubjekti mjerodavni za za{titu potro{a~a u BiH i mjerodavnaentitetska i tijela Br~ko Distrikta, dok je odredbom ~lanka 117.Zakona o za{titi potro{a~a u BiH propisano da nadzor nadprovo|enjem ovoga Zakona obavljaju mjerodavna tijelaodre|ena ~lankom 98. stavak 1. to~ke a) do e) i to~ka i) sukladnoovla{tenjima utvr|enim posebnim zakonom i drugim propisima.Sukladno citiranim zakonskim odredbama, Ministarstvotrgovine i turizma Republike Srpske, u oblastima koje suodre|ene u ~lanku 24. Zakona o republi~koj upravi ("Slu`beniglasnik Republike Srpske", br. 118/08, 11/09, 74/10 i 86/10),provodi odredbe Zakona o za{titi potro{a~a u BiH.

Poloàj Kancelarije za za{titu potro{a~a u sustavu za{titepotro{a~a odre|en je ~lankom 110. Zakona o za{titi potro{a~a uBiH. Kancelarija funkcionira u sastavu Ministarstva trgovine iturizma RS. U cilju provo|enja Zakonom propisanihmjerodavnosti Ministarstvo trgovine i turizma RS - Kancelarijaza za{titu potro{a~a je tijekom 2010. godine donijelo jo{ jedanpodzakonski akt: Pravilnik o izmjenama Pravilnika okriterijumima za izbor udruènja potro{a~a kojima se dodjeljujunov~ana sredstva za obavljanje poslova iz oblasti za{titepotro{a~a ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 71/10).Strategijom razvoja trgovine u Republici Srpskoj za razdoblje do2015. godine, predvi|eno je unapre|enje za{tite potro{a~a natrì{tu Republike Srpske, i to kroz ja~anje partnerskog odnosa

svih subjekata odgovornih za za{titu potro{a~a u RepubliciSrpskoj, a sve u cilju ve}e razine za{tite potro{a~a.

Tako|er, u sektoru turizma i ugostiteljstva tijekom 2010.godine donijet je Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti ("Slu`beniglasnik RS", broj 15/10) i Zakon o javnim skijali{tima ("Slu`beniglasnik RS", broj 15/10), kojima su predvi|ena nova zakonskarje{enja glede standardizacije i profesionalizacije, {to }e utjecatina ve}u razinu za{tite potro{a~a. Narodna skup{tina RepublikeSrpske usvojila je i Nacrt strategije razvoja turizma RepublikeSrpske za razdoblje od 2010. do 2020. godine kojim se krozostvarenje predvi|enih ciljeva i zadataka predvi|a i vi{a razinaza{tite potro{a~a.

Ministarstvo trgovine i turizma RS - Kancelarija za za{titupotro{a~a ima aktivnu suradnju s udrugama potro{a~a izRepublike Srpske kroz pripremu godi{njih programa za za{titupotro{a~a, dodjelu projekata udrugama za za{titu potro{a~a,pra}enje i suradnju na provo|enju tih projekata, vo|enje registraudruènja potro{a~a iz Republike Srpske, pruànje podr{ke upribavljanju sredstava i provo|enju odobrenih projekata odstrane drugih donatora.ODJELJAK B. - Planirane aktivnosti u 2011. godini koje seodnose na oblast za{tite potro{a~aR.b.


cijuzadataka

Prijedlozimjera za

pobolj{anje

1. Dalje usugla{avanjepropisa RS sazakonodavstvom EUi sa Zakonom oza{titi potro{a~a uBiH

- normativnaaktivnost sukladnoplanu radaMinistarstva za 2011.

Ministarstvotrgovine i turizmaRS u suradnji sostalimnositeljima za{titepotro{a~a

Konti-nuirano

2. Stvaranje uvjeta zapruànje pomo}i ipodr{ke potro{a~imau ostvarivanjunjihovih pravavansudskomza{titom

- uspostavljanje tijelaza vansudskorje{avanje sporovauklju~ivanjemorganizacijapotro{a~a

Ministarstvotrgovine i turizmaRS - Kancelarijaza za{titupotro{a~a usuradnji s ostalimnositeljima za{titepotro{a~a

Konti-nuirano

- osiguratineophodnufinancijsku itehni~kupodr{ku uciljublagovre-menog isvestranoginformiranjapotro{a~a

3. Savjetovanjepotro{a~a u RS usvrhu ostvarivanjanjihovih prava uodnosu natrgovce/davateljeusluga

- obrazovanjesavjetodavnih centaraza za{titu potro{a~a uRS

Ministarstvotrgovine i turizmaRS - Kancelaijaza za{titupotro{a~a

Konti-nuirano

4. Prijenos javnihposlova za{titepotro{a~a na udrugepotro{a~a

- organiziranjeseminara, okruglihstolova, RTV emisijauz angaìranjerelevantnih stru~njakaiz pojedinih oblastiza{tite potro{a~a- tiskanje i

distribucija bro{urana temu za{titepotro{a~a- osigurati financijskasredstva u prora~unulokalnih zajednica iRS za provo|enjeprojekata povjerenihudrugama potro{a~a.

Udruènjapotro{a~a u RS usuradnji sMinistarstvomtrgovine i turizmaRS - Kancelari-jom za za{titupotro{a~a (zaprovo|enjeprojekata),Ministarstvotrgovine i turizmaRS i lokalnihzajednica(prora~un)

Konti-nuirano

- aktivnosudjelovanjelokalnihzajednica iMinistarstvatrgovine iturizma RSkrozplaniranjesredstava zaza{titupotro{a~a uprora~unu

5. Nadzor nadzakonito{}u radaudruènja potro{a~au RS

- redovitopribavljanje dokaza oispunjavanju uvjetasukladno Pravilniku ona~inu i uvjetima zaupis udruga potro{a~au registar- objavljivanje

navedenih podataka oudruènjimapotro{a~a u RS putemweb straniceMinistarstva trgovinei turizma RS

Ministarstvotrgovine i turizmaRS - Kancelarijaza za{titupotro{a~a

Konti-nuirano



R.b.


cijuzadataka

Prijedlozimjera za

pobolj{anje

6. Ja~anjeadministrativneza{tite potro{a~akroz unapre|enjesuradnje s ostalimnositeljima za{titepotro{a~a

- iniciratiuklju~ivanje svihodgovornih subjekatau izradu godi{njegprograma za za{titupotro{a~a u RS

Ministarstvotrgovine i turizmaRS u suradnji sostalimmjerodavnimsubjektima

Konti-nuirano

7. Obavje{tavanjejavnog mnjenja opovredama prava iinteresa potro{a~a

- pripremaperiodi~nih saop}enjaza javnost na temeljuprikupljenih podatakaod Republi~ke upraveza inspekcijskeposlove RS isavjetodavnih centaraza potro{a~e u RS

Ministarstvotrgovine i turizmaRS - Kancelarijaza za{titupotro{a~a

Konti-nuirano

8. Razvitakintegriranoginformacijskog ikomunikacijskogsustava za{titepotro{a~a u ciljupruànja pravnepomo}i potro{a~imau vidu: tuma~enjazakona, savjetovanjau odnosu trgovac -potro{a~ iproslje|ivanjazahtjevamjerodavnojinspekciji

-definirati projekat iosigurati financijskasredstva- izna}i mogu}nostifinanciranja projektaiz fondova EU

Ministarstvotrgovine i turizmaRS - Kancelarijaza za{titupotro{a~a,Republi~kauprava zainspekcijskeposlove RS,savjetodavnicentri iz RS,Ministarstvo zaekonomskeodnose iregionalnusaradnju RS

Konti-nuirano

9. Unapre|enje radasvih nositelja za{titepotro{a~a u ciljukvalitetnog izvr{enjagodi{njeg programaza za{titu potro{a~a

- edukacija krozseminare koji supovezani s ovomoblasti- pra}enje propisa izoblasti za{titepotro{a~a- razmjenainformacija i suradnjas ostalim nositeljimaza{tite potro{a~a- pra}enje aktivnostivezanih za za{titupotro{a~a u zemljamaiz okruènja- aktivnosudjelovanje ume|unarodnim iregionalnimprojektima

Ministarstvotrgovine i turizmaRS u suradnji sostalimnadle`nimsubjektima(Republi~kauprava zainspekcijskeposlove,regulatornekomisije,nadle`naministarstva i dr.)

Kontin-uirano


Ostvarivanje zadataka sadrànih u navedenom programu za2011. godinu vr{it }e se iz redovnih prora~unskih sredstavaMinistarstva trgovine i turizma RS. Prema prora~unu RepublikeSrpske za 2011. godinu, namjenska sredstva za za{titu potro{a~aza redovne aktivnosti iznose 100.000 KM.POGLAVLJE XVII - Vlada Br~ko Distrikta BiH


Uloga Odjela za gospodarski razvitak, sport i kulturu kao idrugih odjela i institucija Vlade Br~ko Distrikta BiH u sustavuza{tite potro{a~a odre|ena je u poglavlju IV Zakona o javnojupravi Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnikBr~ko Distrikta BiH", br. 19/07, 2/08 i 43/08) kao i ~lankom 98.to~ka e) Zakona o za{titi potro{a~a u BiH.

Odjel za gospodarski razvitak, sport i kulturu, izme|uostalog, prati i unapre|uje stanje u oblasti za{tite potro{a~a, tesura|uje s udrugama za za{titu potro{a~a iz Br~ko Distrikta BiH,Federacije BiH i Republike Srpske. U cilju pra}enja cijenaraznovrsnih proizvoda i usluga na trì{tu, Odjel jednommjese~no provodi aktivnost snimanja cijena sukladno Naputkuza snimanje cijena na malo. Na temelju toga se sa~injavamjese~no izvje{}e o cijenama na malo koji se odnosi na:industrijske prehrambene proizvode, poljoprivredne proizvode,odje}u, obu}u, te usluge vezane za odje}u i obu}u, stanovanje,

stambeno-komunalne usluge, namje{taj, poku}stvo, lijekove iostale medicinske usluge, usluge u oblasti prometa ikomunikacija, rekreacije, kulture i naobrazbe, hrane, pi}a ipreno}i{ta u restoranima i hotelima, te druge robe i usluge kao {tosu osobne usluge, osiguranje i financijske usluge.

Odjel za stru~ne i administrativne poslove izvr{ava stru~ne,administrativne i druge poslove iz mjerodavnosti Vlade Br~koDistrikta BiH, koji, izme|u ostalog, obuhvataju odnose sudrugama, fondacijama, nevladinim organizacijama i mjesnimzajednicama. U prora~unu se predlaù i osiguravaju sredstva zafinanciranje ili sufinaciranje planova i programa rada, kao iprojekata udruga gra|ana i fondacija Br~ko Distrikta BiH, kojidobrim dijelom doprinose razvitku civilnog dru{tva iunapre|enju ìvota u lokalnoj zajednici.

Najva`niji pravni propisi koji se odnose na oblast za{titepotro{a~a su: Zakon o za{titi potro{a~a u BiH, Zakon o trgovini("Slu`beni glasnik Br~ko Distrikta BiH", br. 40/04 i 19/07),Zakon o turisti~koj djelatnosti ("Slu`beni glasnik Br~ko DistriktaBiH", br. 3/06 i 19/07), Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti("Slu`beni glasnik Br~ko Distrikta BiH", br. 31/05 i 19/07), tepodzakonski akti doneseni na temelju navedenih zakona.ODJELJAK B. - Planirane aktivnosti u 2011. godini koje seodnose na oblast za{tite potro{a~a

R.b.


cijuzadataka

Prijedlozimjera za

pobolj{anje

1. Provo|enjeprojekata: -informiranja iedukacijepotro{a~a u ciljuza{tite pravapotro{a~a-kori-snikazdravstvenihusluga, kao ipravapotro{a~a-kori-snika finansijskihusluga, te ja~anjajavne svijesti opravima iobvezamasukladno Zakonuo za{titi potro{a~au BiH;- ja~anja suradnjes nositeljimaza{tite potro{a~aiz zemaljaokruènja;- edukacije{kolske omladine;- analize cijena,kvalitete i uvjetapruànjakomunalnihusluga;- informiranja iedukacijepotro{a~a okvalitetiproizvoda natrì{tu Br~koDistrikta BiH, teo oblastisigurnosti hrane;- periodi~nogispitivanjakvalitete uzorakaproizvoda {irokepotro{nje,usporedne analizei obavje{tavanjapotro{a~a orezultatima;- edukacijepotro{a~a usmislu pona{anjasukladno za{titinjihova zdravlja,kao i za{titomokoli{a

- organiziranjeseminara,okruglih stolova,RTV emisija uzangaìranjerelevantnihstru~njaka izoblasti za{titepotro{a~a,tiskanje idistribucijabro{ura na temuza{tite potro{a~a,organiziranjepredavanja u{kolama i sl.- osiguranje

financijskihsredstava uprora~unu Br~koDistrikta BiH za2011. godinu zaprovo|enjeprojekatapovjerenihudrugamapotro{a~a, tepruànje tehni~kepodr{keudrugama

Mjerodavni odjeli iinstitucije VladeBr~ko Distrikta BiHu sustavu za{titepotro{a~a u suradnji sudrugama za za{titupotro{a~a u Br~koDistriktu BiH

Kontinuirano

- ja~anjesuradnje svihnositeljaza{titepotro{a~akrozplaniranjeciljeva,zadataka isredstava zanjihovurealizaciju

R.b.


cijuzadataka

Prijedlozimjera za

pobolj{anje

2. Ja~anjeadministrativneza{tite potro{a~akroz unapre|enjesuradnje s ostalimnositeljima za{titepotro{a~a

- dosljednaprimjena Zakonao za{titi potro{a~au BiH i drugihzakona i propisakoji su povezani sovom oblasti

Mjerodavna tijelasukladno ~lanku 98.Zakona o za{titipotro{a~a u BiH idrugim zakonimakojima se regulirajupojedine oblastiza{tite potro{a~a

Konti-nuirano

3. Razvitakintegriranoginformacij-sko-komunika-cijskog sustavaza{tite potro{a~au cilju pruànjapravne pomo}ipotro{a~ima uvidu: tuma~enjazakona,savjetovanja uodnosutrgovac-potro{a~ iproslje|ivanjazahtjevamjerodavnojinspekciji

- definiratiprojekt i osiguratisredstva;- izna}imogu}nostifinanciranjaprojekata izfondova EU

Odjel za gospodarskirazvoj, sport ikulturu, Inspektorat,Sektor za reformu ieuropskeintegracije-Odjel zaeuropske integracijeu Br~ko DistriktuBiH

Konti-nuirano

4. Unapre|enje radasvih nositeljaza{tite potro{a~au cilju kvalitetnogizvr{enjagodi{njegprograma zaza{titu potro{a~a

- edukacija krozseminare;- pra}enje propisaiz oblasti za{titepotro{a~a;- razmjenainformacija isuradnja s ostalimnositeljima za{titepotro{a~a;- pra}enjeaktivnosti u sveziza{tite potro{a~au zemljama izokruènja;-aktivnosudjelovanje ume|unarodnim iregionalnimprojektima

Odjel za europskeintegracije u Br~koDistriktu BiH;mjerodavna tijelasukladno ~lanku 98.Zakona o za{titipotro{a~a u BiH idrugim zakonimakojima se regulirajupojedine oblastiza{tite potro{a~a

Konti-nuirano


Vlada Br~ko Distrikta BiH svoje aktivnosti vr{i na temeljuredovnih prora~unskih sredstava koja su planirana za 2011.godinu.POGLAVLJE XVIII - Federalna uprava za inspekcijskeposlove


U sastavu Federalne uprave za inspekcijske poslove nalazi seInspektorat trì{no-turisti~ke inspekcije koji, sukladno svojimmjerodavnostima, a u cilju za{tite potro{a~a, vr{i nadzor nadprimjenom Zakona o za{titi potro{a~a u BiH, te drugih zakona ipropisa kojima je propisano obavljanje djelatnosti trgovine,trgovinskih usluga, proizvodnje, obrta, ugostiteljske i turisti~kedjelatnosti.

U svojim nadzorima, u cilju za{tite prava potro{a~a,federalna trì{na i turisti~ko-ugostiteljska inspekcija, svaka izsvoje mjerodavnosti nadzora, obavljaju vi{e vrsta kontrola.

Federalna trì{na inspekcija vr{i slijede}e kontrole:– kontrolu kvalitete odre|enih poljoprivredno-pre-

hrambenih i industrijskih proizvoda iz uvoza namjestima carinjenja pri uvozu, za koje je propisano dapodlijeù obveznoj kontroli kvalitete pri uvozu;

– u skladi{tima uvoznika ponovnu kontrolu kvalitetepoljoprivredno-prehrambenih i industrijskih proizvodakoji su ve} bili podvrgnuti kontroli kvalitete pri uvozu;

– kontrolu kvalitete svih proizvoda na mjestimaproizvodnje doma}ih proizvo|a~a;

– kontrolu kvalitete svih poljoprivredno-prehrambenih iindustrijskih proizvoda u prometu;

– kontrolu neprehrambenih proizvoda u prometu, u svezinadzora da li ispunjavaju propisane sigurnosne zahtjeve;

– kontrolu cijena roba i usluga;– kontrolu mjerila kod proizvo|a~a i uvoznika, odnosno

kontrolu mjerila na mjestima proizvodnje proizvoda,kao i na mjestima prodaje proizvoda;

– kontrolu nepo{tenih odredbi u potro{a~kim ugovorima.Turisti~ko-ugostiteljska inspekcija vr{i slijede}e kontrole:– kontrolu ugostiteljskih usluga;– kontrolu turisti~kih usluga;– kontrolu turisti~kih paket aran`mana.Federalni trì{ni i turisti~ko ugostiteljski inspektori }e, u

nadzoru nad primjenom Zakona o za{titi potro{a~a u BiH, kao idrugih propisa kojima se {tite prava potro{a~a, u slu~ajevimakada kupuju proizvode i koriste usluge za svoje potrebe, vr{itiredovite kontrole subjekata koji obavljaju djelatnost trgovine,trgovinskih usluga, obrta, te ugostiteljsku i turisti~ku djelatnost.U slu~ajevima utvr|enih nepravilnosti u obavljanju navedenihdjelatnosti, inspektori }e poduzimati propisane upravne mjere, teovisno o vrsti utvr|enog prekr{aja izdavati prekr{ajne naloge ilipodnositi zahtjeve za pokretanje prekr{ajnog postupka.

Naprijed navedene kontrole federalni trì{ni ituristi~ko-ugostiteljski inspektori }e obavljati prema godi{njemProgramu i planu rada Inspektorata za 2011. godinu, kojim jepredvi|eno da se ove kontrole vr{e redovito i kontinuirano.Tako|er je predvi|eno da se, na zahtjeve potro{a~a kao i svihnositelja za{tite potro{a~a, vr{e povremene i ciljane kontrole.ODJELJAK B. - Planirane aktivnosti u 2011. godini koje seodnose na oblast za{tite potro{a~aR.b.


Prijedlozimjera za

pobolj{anje

1. Ja~anje dru{tvenediscipline iodgovornosti uprimjeni propisa~ime se postièza{tita potro{a~a odneispravnih inekvalitetnihproizvoda

- vr{enjeredovitih iizvanrednihnadzora odstrane trì{nih itrì{nougostiteljskihinspektora, tepropisnopostupanjeprilikomutvr|ivanjanepravilnosti- dostavljanjeizvje{}amjerodavnimministarstvimao utvr|enomstanju upojedinimoblastima- iniciranjedono{enja novihzakona injihovihpodzakonskihpropisa, kao iizmjena idopunapostoje}ih uciljuuskla|ivanja sEU standardima- osiguranjeve}egmedijskogprostora u svezieduciranja iupoznavanjagra|ana spravima kojaimaju kaopotro{a~i, temogu}nostimaostvarivanja tihprava

FUIP - Inspekto-rat trì{no-turi-sti~ke inspekcijeKantonalneuprave zainspekcijskeposloveKantonalnaministarstva u~ijem je sastavutrì{na ituristi~ko-ugo-stiteljskainspekcijaOp}inska tijelatrì{ne ituristi~ko-ugo-stiteljskeinspekcije

Kontinuirano - dono{enjenovih, teizmjena idopunapostoje}ihpravnihpropisa uciljuuskla|ivanjas EUstandardima ipodizanjakvaliteteza{titepotro{a~a- ja~anjelaboratorij-skihkapaciteta iovla{}ivanjelaboratorijaza pojedinaispitivanja- uspostavlja-nje uskesuradnjeizme|u svihnositeljaaktivnostiza{titepotro{a~a




Za kontrolu kvalitete proizvoda na mjestima proizvodnje iprometa, za ispitivanje sigurnosnih zahtjeva neprehrambenihproizvoda u prometu kao i za tro{kove opreme, ure|aja, teinstrumenata i drugih sredstava za uzimanje uzoraka za potrebelaboratorijskih analiza Federalna uprava za inspekcijske posloveje mjerodavnom federalnom ministarstvu dostavila prijedlogpotrebitih prora~unskih sredstava za 2011. kako slijedi:

– za tro{kove laboratorijskih ispitivanja kvaliteteproizvoda u visini od 100.000 KM s tim da se u 2011.godini planira uzeti u prosjeku 500 uzoraka poprosje~noj cijeni za izvr{ene usluge kontrole kvalitetepo jednom uzorku u visini od 200,00 KM,

– za ispitivanja sigurnosnih zahtjeva neprehrambenihproizvoda 10 uzoraka u ukupnom iznosu od cca 20.000KM, s tim da je planirano da }e se u 2011. godini ovaispitivanja vr{iti prema potrebi i stanju na trì{tu,

– za tro{kove opreme, ure|aja, te instrumenata i drugihsredstava za uzimanje uzoraka radi slanja nalaboratorijske analize iznos u visini od cca 14.200 KM.

POGLAVLJE XIX - Republi~ka uprava za inspekcijskeposlove Republike Srpske


Uloga Republi~ke uprave za inspekcijske poslove RepublikeSrpske s aspekta za{tite potro{a~a je da kontrolira primjenupropisa koji se odnose na oblast za{tite potro{a~a i lojalnekonkurencije. Kontrolu propisa koji se odnose na za{titupotro{a~a vr{e inspekcije u sastavu Inspektorata RepublikeSrpske i tijela lokalne samouprave. Smetnje u radu inspekcijskihtijela predstavljaju: nedostatak laboratorija za ispitivanjaodre|enih vrsta roba, neosposobljenost laboratorija zautvr|ivanje odre|enih vrlo zna~ajnih parametara, te nedovoljnatehni~ka opremljenost tijela lokalne uprave za brzu razmjenuinformacija.ODJELJAK B. - Planirane aktivnosti u 2011. godini koje seodnose na oblast za{tite potro{a~aR.b.


Prijedlozimjera za

pobolj{anje

1. Ja~anje disciplineu primjeni propisaiz oblasti za{titepotro{a~a

- redovite iizvanredne kontrole(planirane kontrole ikontrole podojavama ireklamacijamapotro{a~a)

Inspektorat RSi inspekcije usastavu tijelalokalnesamouprave

Kontinu-irano

- ja~anjesuradnje svihnositelja za{titepotro{a~a krozplaniranjeciljeva,zadataka isredstava zanjihovurealizaciju

2. Laboratorijskaprovjerausugla{enostiproizvoda sdefiniranimzahtjevima

- uzorkovanje idostavljanje nalaboratorijskoispitivanje


Povremenopremaprocjenirizika isukladnoraspolo-ìvimfinancij-skimsredstvima

- ja~anjelaboratorijskihkapaciteta ive}afinancijskasredstva

3. Ja~anjekomunikacije irazmjenainformacija sasvim nositeljimaza{tite potro{a~a

- suradnja sudrugama potro{a~ai drugimmjerodavniminstitucijama;- razmjenainformacija putemme|unarodnihsustava za brzoobavje{tavanje(RASFF,RAPEX...)


Kontinu-irano

- odràvanjestalnekomunikacije iintenziviranjeiste uodre|enimokolnostima

4. Informiranjepotro{a~a

- medijskopredstavljanjeplaniranih irealiziranihinspekcijskihaktivnosti


Povremenopo potrebi

- objektivno ipravodobnoinformiranje

5. Potpunoprimjenljivi propisi

- davanje mi{ljenja iinicijativa zaizmjenu propisa izoblasti za{titepotro{a~a


Po potrebi - bolja suradnjaizme|upredlaga~apropisa iinspekcijskihtijela

6. Obrazovanje ipodizanje svijestipotro{a~a

- u~e{}e ukampanjama

Mjerodavnatijela

Po potrebi - ve}au~estalost iobuhvatnostprovo|enjakampanjaputemmasovnihsredstavainformiranja


Inspekcijski nadzor se financira iz prora~una RepublikeSrpske i prora~una lokalnih tijela uprave. Za laboratorijskoispitivanje proizvoda na trì{tu Inspektorat planira izdvajanjeoko 20.000 KM. Odre|eni broj tijela lokalne samoupravetako|er izdvaja odre|ena sredstva za ove namjene.POGLAVLJE XX - Inspektorat Br~ko Distrikta BiH


Uloga Inspektorata Br~ko Distrikta BiH je nadzor nadprimjenom propisa koji se odnose na za{titu potro{a~a. Svakainspekcija, sukladno posebnim ovla{tenjima, kontrolirakonkretnu oblast. Smetnje u radu inspekcijskih tijelapredstavljaju nedostatak laboratorija za ispitivanje odre|enihvrsta roba, te neosposobljenost laboratorija za utvr|ivanjeodre|enih vrlo zna~ajnih parametara.ODJELJAK B. - Planirane aktivnosti u 2011. godini koje seodnose na oblast za{tite potro{a~a

R.b.


Prijedlozimjera za

pobolj{anje

1. Ja~anje dru{tvenediscipline iodgovornosti uprimjeni propisa~ime se postièza{tita potro{a~aod neispravnih inekvalitetnihproizvoda ieliminira nelojalnakonkurencija

- vr{enjeinspekcijskognadzora uzdavanje prioritetamanje ure|enimoblastimasukladnoplanovimapojedinihinspekcija;- po potrebiusmjeravanjenadzora premaoblastima spojavom ve}egrizika;- obavljanjeredovitih iizvanrednihkontrola natemeljureklamacijapotro{a~a ili poprijedlogu udrugapotro{a~a ilimjerodavnihagencija;- dostavljanjeizvje{}amjerodavnimodjelima outvr|enom stanjuu pojedinimoblastima; -pravodobno iobjektivnoinformiranjejavnosti putemmedija

Mjerodavneinspekcije zaodre|enu oblastu sastavuInspektorataBr~ko DistriktaBiH u suradnji sovla{tenimlaboratorijima

Kontinu-irano

- uskla|ivanjepropisa spropisima EU -dono{enjenovih, teizmjena idopunapostoje}ihpravnih propisau ciljupodizanjakvalitete za{titepotro{a~a -ja~anjelaboratorijskihkapaciteta iovla{}ivanjelaboratorija zapojedinaispitivanja -unapre|enjesuradnje izme|usvih nositeljaaktivnostiza{tite potro{a~a- provo|enjeakcijauzorkovanjapojedinih vrstaroba na trì{tu


Inspektorat svoje aktivnosti vr{i na temelju redovitihprora~unskih sredstava koja su planirana za 2011. godinu. Zapotrebe za{tite potro{a~a radi provjere propisanih standarda

kvalitete prehrambenih i neprehrambenih proizvoda koji se nudepotro{a~ima, Inspektorat je u 2011. godini planirao odre|enasredstva za tro{kove laboratorijskih usluga.POGLAVLJE XXI - Udruge potro{a~a

ODJELJAK A. - Uloga udruga potro{a~a u sustavu za{titepotro{a~a i trenuta~no stanje

Udruge potro{a~a u BiH predstavljaju vrlo bitan subjekt usustavu za{tite potro{a~a jer imaju ulogu posrednika izme|upotro{a~a i mjerodavnih tijela, inspekcija i drugih subjekatakojima je zakonom propisana obveza za{tite potro{a~a. Njihovamjerodavnost propisana je ~lankom 112. Zakona o za{titipotro{a~a u BiH. Djeluju kao neprofitne i nevladine organizacijekoje imaju svojstvo pravne osobe, te se kao takve ne mogu bavitigospodarskom djelatno{}u. Sve svoje aktivnosti usmjeravajuisklju~ivo na za{titu pojedina~nih i zajedni~kih interesapotro{a~a. Udruge potro{a~a imaju pravo na u~e{}e pridodjeljivanju javnih poslova za oblast za{tite potro{a~a na na~inkako je propisano ~lancima 113.,114. i 115. Zakona o za{titipotro{a~a u BiH. Udruge potro{a~a u BiH su razli~itoorganizirane na razli~itim razinama, po~ev od op}inske,kantonalne, entitetske razine, razine Br~ko Distrikta BiH, te narazini BiH. Krovna udruga je Savez udruga potro{a~a Bosne iHercegovine (SUP BiH), koja je utemeljena u rujnu 2004. godinei izvr{ena registracija u Ministarstvu pravde BiH. Svrha Savezaje da osigura me|usobnu pomo} i osigura za{titu interesapotro{a~a u BiH, ali i na internacionalnoj razini. ^lanstvo uSavezu je otvoreno pod jednakim uvjetima i prema udrugamapotro{a~a koje nisu ~lanice Saveza.ODJELJAK B. - Planirane aktivnosti SUP BiH u 2011. godiniR.b.


Prijedlozimjera za

pobolj{anje

1. Ja~anjekapaciteta

-Redovna Skup{tinaSaveza- Minimalno ~etirisjednice Upravnogodbora- Min. ~etiriedukativne Radioniceza ~lanice Saveza- Uspostava ureda,nabavka minimumauredske opreme izapo{ljavanje tajnikaSaveza

^lanice Saveza Oùjak 2011.

Oùjak -Lipanj/Srpanj -Rujan - Prosi-nac

Oùjak -Lipanj/Srpanj -Rujan -Prosinac

Uklju~ivanjeMVTEO i~lanova Vije}aza za{titupotro{a~a BiH

Podr{kaMVTEO

2. Informiranjei edukacijapotro{a~a uBiH

- Studijskoputovanje/posjeta u/izsusjednih zemalja- Konferencija oza{titi prava potro{a~au BiH

Upravni odborSaveza i Vije}eza za{titupotro{a~a BiHUpravni odborSaveza

Lipanj 2011.

Rujan 2011.

Uklju~ivanjepredsjedatelja iostalih ~lanovaVije}a Podr{kaMVTEO


- Identifikacija ianaliza nedostatakaZakona o za{titipotro{a~a BiH, teprou~avanjemogu}nosti lobiranjaza izmjene iunapre|enja Zakona- Izrada pregledazakona, pravilnika idostupnih op}inskihakata kojima seregulira oblastpruànja komunalnihi ostalih usluga odop}eg interesa- Izrada pregledazakona i pravilnikakojima se reguliraproizvodnja istavljanje u promethrane (biljnog ianimalnog podrijetla)- Izrada pregledazakona kojima sereguliraju pravaosiguranika i pruànjezdravstvenih usluga

^lanice Saveza- RG

Kontinuirano Podr{ka~lanova Vije}aza za{titupotro{a~a BiH


Izrada metodologijaza pra}enje pojavanaru{avanja pravapotro{a~a

^laniceSaveza- RG

Kontinuirano Podr{ka~lanova Vije}apotro{a~a BiH

5. Ja~anjemedijskeprezentacijerada Savezai njegovih~lanica

Izrada programapromocije i lobiranja

^lanice Saveza- RG

Kontinuirano Podr{ka medijakao nositeljaza{titepotro{a~a

6. Suradnja sdrugimNVO,udrugamapotro{a~a uzemlji i udrugimdràvama,suradnja sfondacijama

- Markiranjeasocijacija potro{a~aiz drugih zemalja skojima bi trebaloprioritetno uspostavitisuradnju - Traènjefondacija

^lanice Saveza- RG

Kontinuirano Podr{ka MCP iMVTEO


Za aktivnost ja~anje kapaciteta Savez udruènja potro{a~aBiH je planirao 30.900 KM {to se odnosi na odràvanjeSkup{tine Saveza, sjednice Upravnog odbora SUP BiH,radionice za ~lanice Saveza i sl. Ova suma je predvi|ena zapla}anje tro{kova zakupa prostora za sjednice, tro{kovaprijevoza u~esnika, tro{kove telefona, uredski materijal itd. Zaaktivnost informiranje i edukaciju SUP BiH je planirao 4.000KM koji bi se utro{ili na studijsko putovanje i konferenciju oza{titi prava potro{a~a u BiH. Za aktivnost izrade sektorskogpregleda propisa iz oblasti za{tite potro{a~a (propisi iz oblastikomunalnih usluga i ostalih usluga od op}eg interesa, iz oblastihrane, iz oblasti zdravstvenih usluga) SUP je planirao sredstva uiznosu od 3.200 KM. Za aktivnosti na monitoringu primjeneZakona o za{titi potro{a~a u BiH planirana su sredstva u iznosuod 800 KM. Za aktivnosti na ja~anju medijske prezentacije radaSUP BiH planirano je 800 KM. Za aktivnost suradnje s drugimnevladinim udrugama potro{a~a u BiH i u drugim dràvama,SUP BiH je planirao sredstva u iznosu od 1.600 KM. Za ~etiripredstavnika nevladinog sektora u Vije}u za za{titu potro{a~aBiH, SUP BiH je planirao 4.800 KM.

Za 2011. godinu SUPBiH je planirao ukupno 58.600 KM, {to~ini zbir naprijed navedenih sredstava za pojedine aktivnosti.POGLAVLJE XXII - Obrazovne institucije i mediji

Pravo na obrazovanje o pitanjima potro{a~a i pravo nainformiranost su osnovna i neotu|iva prava potro{a~a koja su imdata ~lankom 3. to~ke b) i d) Zakona o za{titi potro{a~a u BiH.^lankom 116. istog zakona odre|eni su i na~ini obrazovanjapotro{a~a. Osim navedenih, ukazuje se potreba i za novimmodelima edukacije potro{a~a kao {to je, izme|u ostalog, idopuna nastavnog programa u institucijama za naobrazbumaterijom iz oblasti za{tite potro{a~a koja ima za krajnji ciljkvalitetnu naobrazbu o pravima, obvezama i za{titi potro{a~a.Potpuna i pravodobna informiranost potro{a~a je nemogu}a bezaktivne uloge svih sredstava javnog informiranja (TV, radio,tisak), kao najefikasnijeg na~ina obavje{tavanja potro{a~a oproizvodima i uslugama koje koriste ili }e koristiti.DIO PETI - OKVIRNI OBIM FINANCIJSKIH SREDSTAVAZA OSTVARIVANJE ZADATAKA IZ DR@AVNOGPROGRAMA

Sva tijela dràvne uprave zaduèna za pojedine zadatke izPrograma predvidjeli su svoje financijske obveze redovnimprora~unskim sredstvima. Realizaciju prethodno navedenihzadataka (u tabelama), a ~iji je cilj promocija dobrog i efikasnogprovo|enja politike za{tite potro{a~a, mjerodavna tijela vr{e usklopu svojih redovnih aktivnosti koje se financiraju iz redovnihprora~unskih sredstava.

Pored redovnih prora~unskih sredstava, za realizacijuposebnih projekata zna~ajnih za oblast za{tite potro{a~a, dodatniizvor financijskih sredstava mogu biti i strani fondovi, te doma}ii strani investitori, sve to realizacijom eventualno potpisanihme|unarodnih bilateralnih i multilateralnih ugovora.

Obzirom da je veliki broj prora~unskih korisnika nadràvnoj, entitetskoj i niìm razinama vlasti uklju~en u



ostvarenje ovoga Programa i njegovih planiranih ciljeva, veomaje te{ko odrediti u apsolutnom iznosu okvirni opseg financijskihsredstava, koji bi bio dovoljan za njegovu realizaciju. Zbog togabi koncept, po kojemu su sami nositelji aktivnosti planiralizadatke i rokove za njihovo izvr{enje, trebao biti polazni osnovza konkretiziranje opsega financijskih sredstava za ostvarivanjezadataka iz dràvnog programa.

DIO [ESTI - OKVIRNI OBIM FINANCIJSKIH SREDSTAVAZA POTICANJE RAZVITKA I DJELOVANJA UDRUGA ZA

ZA[TITU POTRO[AÂOdlukom Vije}a ministara BiH o osnovnim kriterijima za

dodjeljivanje darovnice podr{ke za svaku kalendarsku godinuuvr{tena je odredba prema prema kojoj }e udruge za za{titupotro{a~a mo}i i u 2011. godini aplicirati za dodjelu sredstava izteku}e prora~unske pri~uve BiH.

Mjerodavna entitetska ministarstva iz vlastitog prora~unaizdvajat }e dio sredstava za poticanje razvitka i dijelovanjaudruga za za{titu potro{a~a u cilju naobrazbe i osvje{}ivanjapotro{a~a o njihovom stvarnom poloàju i snazi na trì{tu.

Osim financijske, udrugama za za{titu potro{a~a bit }epruèna i tehni~ka pomo}, te u cilju {to kvalitetnijeg informiranjai edukacije potro{a~a i trgovaca o njihovim pravima i obvezama,sukladno Zakonu o za{titi potro{a~a u BiH, pomo} u organizacijiseminara, okruglih stolova, radio i TV emisija, uz angaìranjerelevantnih stru~njaka iz pojedinih oblasti koje su vezane zaoblast za{tite potro{a~a, tiskanju i distribuciji bro{ura na temuza{tite potro{a~a, organiziranju predavanja u {kolama i drugimvidovima aktivnosti.

DIO SEDMI - ZAKLJUÂKOvim Programom odre|eni su okviri prioriteta politike

Bosne i Hercegovine na podru~ju za{tite potro{a~a za 2011.godinu, {to je jedan od uvjeta za ~lanstvo u EU. Osiguranjeprimjerenog funkcioniranja trì{ta ovisit }e o razvitku upravneinfrastrukture kako bi se osigurao nadzor nad trì{tem i provedbazakona na tom podru~ju. Razvitak otvorenog dijaloga svihinteresnih skupina u dru{tvu sa svrhom osiguranja jasno}e,konzistentnosti postupanja i razumijevanja u definiranju interesapotro{a~a, cilj je Bosne i Hercegovine. On }e se ostvariti daljnjimuskla|ivanjem preuzetih obveza, vlastitih mogu}nosti i interesa.îtav proces ovisi o spremnosti svih klju~nih sektora, odosposobljenosti cjelokupnog sustava za proces prilago|avanjastandardima EU, preko obrazovanja ljudskih potencijala udràvnoj upravi i pravosu|u do jedinstvene, kvalitetnoosposobljene, osvije{}ene i obavije{tene javnosti. Uspjehprovedbe ovoga Programa, u prvom redu, ovisit }e o spremnostisvih klju~nih nositelja za{tite potro{a~a za izvr{avanje utvr|enihzadataka i po{tivanje navedenih rokova.

398

Na osnovu ~lana 17. Zakona o finansirawu institucijaBosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 61/04 i49/09) i ~lana 3. stav (2) Odluke o privremenom finansirawuinstitucija Bosne i Hercegovine i me|unarodnih obavezaBosne i Hercegovine za period oktobar - decembar 2011. godine("Slu`beni glasnik BiH", broj 85/11), zamjenikpredsjedavaju}eg Savjeta ministara Bosne i Hercegovinedonio je

ODLUKU

O INTERVENTNOM KORI[]EWU SREDSTAVA

TEKU]E BUXETSKE REZERVE

^lan 1.(Predmet odluke)

Odobravaju se sredstva za interventno kori{}ewe teku}ebuxetske rezerve Buxeta institucija Bosne i Hercegovine ime|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, u iznosu od1.000,00 KM, Anki Capuder za lije~ewe k}erke OlivereCapuder oboqele od GIST-a /Gastrointestinalno stromalnogtumora/.

^lan 2.(Realizacija odluke)

Za realizaciju ove odluke zaduèno je Ministarstvofinansija i trezora Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom ofinansirawu institucija Bosne i Hercegovine, a uplatu }eizvr{iti na ra~un broj 6771 1400 0010 9676 kod Volksbank BiH.

^lan 3.(Stupawe na snagu)

Ova odluka stupa na snagu danom dono{ewa i objavquje se u"Slu`benom glasniku BiH".

Broj 01-50-3-7931-1/117. novembra 2011. godine

Sarajevo

Zamjenik predsjedavaju}egSavjeta ministara BiH

Dragan Vranki}, s. r.

Na osnovu ~lana 17. Zakona o finansiranju institucija Bosne iHercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09) i ~lana3. stav (2) Odluke o privremenom finansiranju institucija Bosne iHercegovine i me|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine zaperiod oktobar - decembar 2011. godine ("Slu`beni glasnikBiH", broj 85/11), zamjenik predsjedavaju}eg Vije}a ministaraBosne i Hercegovine donio je

ODLUKU

O INTERVENTNOM KORI[TENJU SREDSTAVA

TEKU]E BUD@ETSKE REZERVE

^lan l.(Predmet odluke)

Odobravaju se sredstva za interventno kori{tenje teku}ebudètske rezerve Budèta institucija Bosne i Hercegovine ime|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, u iznosu od1.000,00 KM, Anki Capuder za lije~enje k}erke Olivere Capuderoboljele od GIST-a /Gastrointestinalno stromalnog tumora/.

^lan 2.(Realizacija odluke)

Za realizaciju ove odluke zaduèno je Ministarstvo finansija itrezora Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o finansiranjuinstitucija Bosne i Hercegovine, a uplatu }e izvr{iti na ra~un broj6771 1400 0010 9676 kod Volksbank BiH.

^lan 3.(Stupanje na snagu)

Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavljuje se u"Slu`benom glasniku BiH".

Broj 01-50-3-7931-1/117. novembra 2011. godine

Sarajevo

Zamjenik predsjedavaju}egVije}a ministara BiHDragan Vranki}, s. r.

Na temelju ~lanka 17. Zakona o financiranju institucijaBosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09) i~lanka 3. stavak (2) Odluke o privremenom financiranjuinstitucija Bosne i Hercegovine i me|unarodnih obveza Bosne iHercegovine za razdoblje listopad - prosinac 2011. godine("Slu`beni glasnik BiH", broj 85/11), zamjenik predsjedateljaVije}a ministara Bosne i Hercegovine donio je

ODLUKU

O INTERVENTNOM KORI[TENJU SREDSTAVA

TEKU]E PRORAÛNSKE PRIÛVE

^lanak 1.(Predmet odluke)

Odobravaju se sredstva za interventno kori{tenje teku}eprora~unske pri~uve Prora~una institucija Bosne i Hercegovine ime|unarodnih obveza Bosne i Hercegovine, u iznosu od1.000,00 KM, Anki Capuder za lije~enje k}erke Olivere Capuderoboljele od GIST-a /Gastrointestinalno stromalnog tumora/.

^lanak 2.(Realiziranje odluke)

Za realiziranje ove odluke zaduèno je Ministarstvo financijai trezora Bosne i Hercegovine sukladno Zakonu o financiranju

institucija Bosne i Hercegovine, a uplatu }e izvr{iti na ra~un broj6771 1400 0010 9676 kod Volksbank BiH.

^lanak 3.(Stupanje na snagu)

Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavljuje se u"Slu`benom glasniku BiH".

Broj 01-50-3-7931-1/117. studenoga 2011. godine

Sarajevo

Zamjenik predsjedateljaVije}a ministara BiHDragan Vranki}, v. r.

DR@AVNA REGULATORNA KOMISIJA

ZA ELEKTRI^NU ENERGIJU - DERKNa osnovu Zakqu~ka Dràvne regulatorne komisije za

elektri~nu energiju, broj 04-02-2-260-1/11 od 6. septembra 2011.godine, sekretar u Dràvnoj regulatornoj komisiji zaelektri~nu energiju utvrdio je pre~i{}eni tekstMetodologije za izradu tarifa za usluge prenosa elektri~neenergije, nezavisnog operatora sistema i pomo}ne usluge("Slu`beni glasnik BiH", br. 46/05, 17/07, 11/09 i 73/11), u kojojsu nazna~eni dani stupawa na snagu navedene metodologije iwene izmjene i dopune.

METODOLOGIJA

ZA IZRADU TARIFA ZA USLUGE PRENOSA

ELEKTRI^NE ENERGIJE, NEZAVISNOG OPERATORA

SISTEMA I POMO]NE USLUGE

PREÎ[]ENI TEKST

I. OP[TE ODREDBE

^lan 1.Uvodna odredba

Ovim aktom se utvr|uje metodologija za izradu tarifa zausluge prenosa elektri~ne energije (u daqwem tekstu:prenosna mreàrina) i metodologija za izradu tarifasistemskih usluga Nezavisnog operatora sistema i tarifa zapomo}ne usluge.

^lan 2.Definicije

Pojmovi koje se koriste u ovom aktu imaju sqede}e zna~ewe:"DERK" je Dràvna regulatorna komisija za elektri~nu

energiju u Bosni i Hercegovini."Balansno trì{te" zna~i centralno trì{te za nabavku

i prodaju elektri~ne energije kojim rukovodi NOS u svrhuodràvawa kontinuiranog balansa snabdijevawa i potra`we urealnom vremenu, kao i dodatni mehanizmi koje provodi NOS usvrhu obezbje|ivawa snabdijevawa sistemskim uslugama.

"Korisnik mreè" ozna~ava svako fizi~ko ili pravnolice koje snabdijeva ili je snabdjeveno posredstvom prenosnemreè.

"Kupac" ozna~ava distributivne kompanije, snabdjeva~e ikvalifikovane kupce koji su neposredno spojeni na prenosnumreù.

"Kvalifikovani kupac" je kupac koji ispuwava uslove ikriterijume propisane posebnim aktima nadle`neregulatorne komisije za elektri~nu energiju na trì{tu posvom izboru.

"Mre`ni kodeks" ozna~ava pravila i procedure kojerukovode tehni~kim pitawima koja se odnose na povezivawe naprenosni sistem, kori{tewe i rad prenosnog sistema,ukqu~uju}i odredbe koje opisuju postoje}e okolnosti pod kojimse moè preduzeti hitna mjera korekcije u slu~aju isporuke, ito kada moè biti preduzeta i od koga.

"Nekvalifikovani (tarifni) kupac" je kupac za koga seelektri~na energija isporu~uje na regulisani na~in i poregulisanim cijenama (tarifama).

"Netransakcijska metoda" je metoda za obra~unavawekori{tewa prenosne mreè pri ~emu cijena ne zavisi od

geografske lokacije korisnika, niti od broja transakcija uposmatranom periodu.

"NOS" je Nezavisni operator sistema za upravqawe radomprenosnog sistema Bosne i Hercegovine.

"Operator distribucije" je posebno organizovani dioelektroprivrednog dru{tva za distribuciju koji upravqaelektrodistributivnom mreòm.

"Pomo}ne usluge" su sve usluge osim proizvodwe i prenosaelektri~ne energije, koje obezbje|uje NOS u svrhu pruàwasistemskih usluga, ukqu~uju}i izme|u ostalog i regulacijufrekvencije, rezerve, reaktivnu snagu, regulaciju napona imogu}nost startovawa centrale bez spoqweg napajawaelektri~nom energijom.

"Potrebni prihod" je onaj nivo prihoda koji je neophodankako bi regulisana kompanija mogla da pruà potrebni nivousluge i pri tome ostvaruje razuman povrat sredstava.

"Prekograni~ni tokovi elektri~ne energije" su onitokovi kod kojih se koristi dio prenosne mreè koji omogu}avaneposredno povezivawe sa mreàma susjednih zemaqa, a odnosese na uvoz, izvoz i tranzit.

"Prenos elektri~ne energije" zna~i transportelektri~ne energije preko visokonaponskog povezanog sistemaza isporuku krajwim korisnicima, distribucijama i susjednimelektroenergetskim sistemima.

"Prenosna kompanija" zna~i "Elektroprenos Bosne iHercegovine", akcionarsko dru{tvo Bawa Luka.

"Proizvo|a~" ozna~ava svako pravno lice koje posjedujelicencu za proizvodwu elektri~ne energije.

"Regulatorna baza sredstava" je vrijednost materijalnih inematerijalnih sredstava koja su potrebna i koja se koriste zapruàwe usluga u okviru regulisane djelatnosti.

"Regulisana kompanija" je pravno lice ~ija je djelatnost, uskladu sa zakonom, regulisana od strane DERK-a.

"Sistemske usluge" zna~e sve usluge koje pruà NOS kakobi se obezbijedio siguran i efikasan transport elektri~neenergije u prenosnom sistemu, rije{ili prekidi u transportuelektri~ne energije i odràvao i ponovo uspostavio balansenergije u prenosnom sistemu.

"Tarifa" je cijena koju regulisana kompanija zara~unavakorisnicima svojih usluga.

"Tarifni period" je period u kome tarifa koju odobriDERK ostaje nepromijewena i koji uobi~ajeno trajekalendarsku godinu, ali moè biti i u duèm i kra}em trajawu.

"Testna godina" je prethodna ili naredna kalendarskagodina koja prethodi ili slijedi nakon podno{ewa zahtjeva zaodobrewe tarifa i za koju regulisana kompanija obezbje|ujeinformacije i podatke koji su potrebni za odre|ivawe tarifa.

"Tranzit" ozna~ava transport elektri~ne energije sciqem ispuwavawa ugovora koji se odnose na trgovinuelektri~nom energijom, kada niti jedna strana tog sporazumane kupuje, niti proizvodi tu elektri~nu energiju u Bosni iHercegovini.

"Trì{na pravila" zna~e poslovni kodeks koji sadrìpravila i procedure balansnog trì{ta kao i komercijalniuslovi za konekciju na kori{tewe i rad prenosnog sistema.

^lan 3.Skra}enice

AD - vrijednost akumulirane amortizacije stalnihsredstava

CAS - tro{kovi nabavke pomo}nih usluga

CD - tro{kovi amortizacije

CGA - vrijednost besplatno preuzetih sredstava

CO&M - tro{kovi rada i odràvawa

CCR - obra~unska stopa godi{we naknade za povratulagawa (Carrying Charge Rate)

DI(%) - tro{kovi obaveza (duga)

DP - vrijednost obaveza (duga), vrijednost obaveza izbilansa stawa

ENTSO-E - European Network of Transmission System Op-erators for Electricity (Evropsko udruèwe operatoraprenosnog sistema za elektri~nu energiju)



EP - vrijednost kapitala, vrijednost kapitala iz bilansastawa

GA - besplatno preuzeta sredstvak - odnos potrebnog prihoda tarifne komponente za

energiju i ukupnog potrebnog prihodaKM - konvertibilna markakvarh - jedinica za reaktivnu energiju (1 kvarh = 1000 varh)kW - jedinica za aktivnu snagu (1 kW = 1000 W)kWh - jedinica za aktivnu energijuN - broj proizvodnih jedinica za koje se utvr|uje cijena

proizvodwe na pragupA - prosje~na proizvodna cijena aktivne energije na pragu

u Bosni i Hercegovini na godi{wem nivouPc - vr{no optere}ewe koje se mjeri kod kupaca i

predstavqa godi{wu sumu svih mjese~nih maksimalnih snagaizmjerenih kod kupaca

pE - cijena na pragu proizvodne jedinice koja isporu~ujeenergiju regulacije

pG - prenosna mreàrina koju pla}aju proizvo|a~ipi - proizvodna cijena elektri~ne energije na pragu i-te

proizvodne jedinicep ISO G - tarifa za rad Nezavisnog operatora sistema koju

pla}aju proizvo|a~ip ISO L - tarifa za rad Nezavisnog operatora sistema koju

pla}aju kupcipL - cijena elektri~ne energije za pokrivawe gubitaka na

mreì prenosapLC - dio prenosne mreàrine koji pla}aju kupci, a odnosi

se na kapacitet (snagu)pLE - dio prenosne mreàrine koji pla}aju kupci, a odnosi

se na energijupR - cijena prekomjerno preuzete reaktivne energijepSC - cijena energije sekundarne regulacijepSCPP - cijena aktivne energije na pragu proizvodne

jedinice koja isporu~uje energiju sekundarne regulacije(regulacione elektrane)

pTCPP - cijena aktivne energije na pragu proizvodnejedinice koja isporu~uje energiju tercijarne regulacije(regulacione elektrane)

PV - nabavna vrijednost stalnih sredstavaRAB - regulatorna baza sredstavaROA - povrat (prinos) na sredstvaROE(%) - povrat na vlasni~ki kapitalRRG- dio potrebnog prihoda koji se odnosi na mreàrine

koje pla}aju proizvo|a~iRRISO - potrebni prihod za obavqawe regulisane

djelatnosti (usluge) NOS-aRRISO G - dio potrebnog prihoda Nezavisnog operatora

sistema koji se odnosi na tarifu koju pla}aju proizvo|a~iRRISO L - dio potrebnog prihoda Nezavisnog operatora

sistema koji se odnosi na tarifu koju pla}aju kupciROTH - ostali prihodi koji se odnose na regulisanu

djelatnost ukqu~uju}i prihod od dodjele prava na kori{}eweprekograni~nih prenosnih kapaciteta i neto iznos(prihod-rashod) ostvaren iz mehanizma kompenzacije izme|uoperatora prenosnog sistema (ITC mehanizam)

RRL - dio potrebnog prihoda koji se odnosi na mreàrinekoje pla}aju kupci

RRTR - potrebni prihod za obavqawe regulisanedjelatnosti (usluge) Prenosne kompanije

T(%) - efektivna poreska stopa na dobit, vaè}a zatarifni period

TC - vrijednost pasive iz bilansa stawaWC - aktivna elektri~na energija koju preuzimaju kupciWG - aktivna elektri~na energija koju u prenosnu mreù

iwektuju proizvo|a~i prikqu~eni na prenosnu mreùWi - godi{wa proizvodwa i-te elektrane

WACC - ponderisani prosje~ni tro{kovi kapitalaWC - vrijednost radnog kapitala.

^lan 4.Ciqevi i na~ela

(1) Prilikom odre|ivawa tarifa uvaàva}e se sqede}iciqevi i na~ela:

– nepristrasnost, transparentnost i spre~avawediskriminacije;

– podsticawe efikasnosti regulisanih subjekata ikorisnika prenosne mreè;

– podsticawe mehanizama za pove}awe energetskeefikasnosti;

– stvarawe stabilnih odnosa na trì{tu elektri~neenergije i stabilnih uslova za ulaga~e uelektroenergetski sektor;

– podsticawe razvoja prenosne mreè tako da se nivokvaliteta isporuke kontinuirano odràva ilipove}ava.

(2) Da bi se postigli ciqevi i na~ela iz prethodnog stavatarife moraju biti zasnovane na opravdanim tro{kovimaposlovawa, pogona, odràvawa, zamjene, izgradwe ilirekonstrukcije objekata i opreme, ukqu~uju}i pri tomerazuman iznos povrata investicija, amortizaciju i poreze,uzimaju}i u obzir i za{titu okolice.

^lan 5.Vrste tarifa

Tarife koje donosi DERK su prenosna mreàrina, tarifaza sistemske usluge Nezavisnog operatora sistema i tarife zapomo}ne usluge.

^lan 6.Naponski nivoi

Za kupce koji su prikqu~eni na naponske nivoe 400 kV, 220kV i 110 kV obra~una}e se jedinstvena tarifa.

^lan 7.Tarifni elementi

(1) Tarife sadrè sqede}e tarifne elemente:

– vr{na snaga;

– aktivna elektri~na energija koju u prenosnu mreùiwektuju proizvo|a~i prikqu~eni na prenosnu mreù;

– preuzeta aktivna elektri~na energija;

– prekomjerno preuzeta reaktivna energija.(2) Mjerewe vr{ne snage i aktivne elektri~ne energije

defini{e se Mre`nim pravilima, a prekomjerno preuzetereaktivne energije Mre`nim pravilima i ~lanom 32. ovemetodologije.

(3) Pri obra~unu mjese~ne snage i preuzete elektri~neenergije kilovati (kW), kilovatsati (kWh) i kilovarsati(kvarh) se zaokruùju na cijele brojeve.

(4) U periodu do kompletirawa mjerewa u svim mjernimta~kama u kojima kupci preuzimaju elektri~nu energijuDERK moè odobriti tarifu izra~unatu na osnovupotrebnog prihoda i preuzete aktivne elektri~ne energije.

^lan 8.Diferencirawe tarifa

(1) Tarife se mogu diferencirati po sqede}imkriterijumima:

– sezonski tarifni stavovi;

– dnevni tarifni stavovi;

– tarifni stavovi u zavisnosti od vremena trajawavr{nog optere}ewa;

– tarifni stavovi u zavisnosti od nivoa potro{we(blok tarifa).

(2) U prvih nekoliko tarifnih perioda DERK moè odobritijednodjelne tarife, koje }e biti u primjeni dok se neobezbijede uslovi za mogu}nost uvo|ewa diferenciranihtarifnih stavova.

^lan 9.Regulisawe cijena (tarifa)

Regulisawem tarifa obezbje|uje se:

– dugoro~no poslovawe kompanija, koje se baveregulisanim djelatnostima, uz pokrivawe opravdanihtro{kova i odgovaraju}i povrat na sredstva;

– poboq{awe produktivnosti poslovawa u okviruregulisanih djelatnosti, uz razumno i efikasnoinvestirawe;

– opravdani razvoj prenosne mreè i upravqawaprenosnom mreòm u ciqu obezbje|ewa sigurnog ikvalitetnog snabdijevawa korisnika.

II. BILANS ELEKTRI^NE ENERGIJE

^lan 10.Godi{wi bilans na prenosnoj mreì

(1) Nezavisni operator sistema izra|uje godi{wi bilanselektri~ne energije na prenosnoj mreì koji sadrìdetaqne podatke o koli~inama za narednu godinu.

(2) Bilans iz prethodnog stava dostavqa se DERK-u ne kasnijeod 31. oktobra teku}e godine.

(3) Ovaj bilans }e, izme|u ostalog, sluìti kao podloga zaplanirawe realizacije regulisanih kompanija.

^lan 11.Elementi bilansa na prenosnoj mreì

Nezavisni operator sistema, u saradwi sa sistemskimoperatorima distribucije i proizvo|a~ima, duàn jenapraviti godi{wi bilans za narednu godinu u kome je za svakipojedini mjesec u godini sadràno sqede}e:

– koli~ine prenesene energije i snage za kvalifikovanekupce koji su prikqu~eni na prijenosnu mreù;

– koli~ine prenesene energije i snage za tarifne kupcekoji su prikqu~eni na prenosnu mreù;

– koli~ine prenesene energije i snage koju preuzimajukvalifikovani kupci prikqu~eni na distributivnumreù;

– koli~ine prenesene energije i snage koju preuzimajutarifni kupci prikqu~eni na distributivnu mreù;

– koli~ine aktivne elektri~ne energije koju u prenosnumreù iwektuju proizvo|a~i prikqu~eni na prenosnumreù;

– koli~inski obim potrebnih pomo}nih usluga.

III. PRENOSNA MRE@ARINA

^lan 12.Finansirawe prenosne kompanije

(1) Prenosna kompanija finansira se iz pruàwa uslugakupcima i proizvo|a~ima koje obra~unava i fakturi{e poodobrenim mreàrinama, od dodjele prava na kori{}eweprekograni~nih prenosnih kapaciteta i od neto iznosa(prihod-rashod) ostvarenog iz mehanizma kompenzacijeizme|u operatora prenosnog sistema (ITC mehanizam).

(2) Prenosna kompanija se finansira i iz drugih izvora, kao{to su naknade za prikqu~ak na prenosnu mreù.

^lan 13.Metoda po{tanske marke

Za utvr|ivawe prenosne mreàrine koristi senetransakciona metoda po{tanske marke. Metoda seprimjewuje na sve naponske nivoe i sve vrste korisnika uzjedinstvene tarifne stavove na cijelom podru~ju Bosne iHercegovine.

^lan 14.Prenosna mreàrina

(1) Prenosna mreàrina je namijewena za pokrivawe tro{kovaposlovawa Prenosne kompanije.

(2) Prenosna mreàrina pla}a se Prenosnoj kompaniji jednomu mjesecu.

(3) Prenosnu mreàrinu pla}aju kupci i proizvo|a~i.

(4) Prenosna mreàrina ne sadrì naknadu za prikqu~ak namreù.

^lan 15.Utvr|ivawe prenosne mreàrine

(1) Prenosna mreàrina sastoji se iz prenosne mreàrine kojupla}aju kupci i prenosne mreàrine koju pla}ajuproizvo|a~i.

(2) Prenosna mreàrina koju pla}aju kupci sastoji se iz dvijekomponente:

1. Dio prenosne mreàrine koji se odnosi na energiju pLE ikoji predstavqa odnos potrebnog prihoda komponente

za energiju k �RRL i energije koju preuzimaju kupci WC:

pLE = k � RRL / WCgdje je:

RRL - dio potrebnog prihoda koji se odnosi na mreàrinekoje pla}aju kupci

WC - aktivna elektri~na energija koju preuzimaju kupci

k - odnos potrebnog prihoda komponente za energiju iukupnog potrebnog prihoda koji se odnosi na kupce.

2. Dio prenosne mreàrine koji se odnosi na snagu pLC ikoji predstavqa odnos potrebnog prihoda komponente

za snagu (1 - k) � RRL i vr{nog optere}ewa PC koje semjeri kod kupaca:

pLC = (1 - k) � RRL / PCgdje je:

PC - vr{no optere}ewe koje se mjeri kod kupaca ipredstavqa godi{wu sumu svih mjese~nih maksimalnih snagaizmjerenih kod kupaca.(3) Na osnovu u~e{}a konstantne energije u godi{wem

dijagramu optere}ewa za prethodnu godinu, utvr|uje seodnos komponente energije i komponente snage. Kaopo~etna vrijednost utvr|uje se u~e{}e snage u iznosu 35%.

(4) Prenosna mreàrina koju pla}aju proizvo|a~i iznosi:

pG = RRG / WGgdje je:

RRG - dio potrebnog prihoda koji se odnosi na mreàrinekoje pla}aju proizvo|a~i

WG - aktivna elektri~na energija koju u prenosnu mreùiwektuju proizvo|a~i prikqu~eni na prenosnu mreù.(5) Dio potrebnog prihoda koji se odnosi na mreàrine koje

pla}aju proizvo|a~i RRG

moè iznositi od 0 do 10%potrebnog prihoda za obavqawe regulisane djelatnostiPrenosne kompanije RR

TR.

^lan 16.Odre|ivawe potrebnog prihoda

(1) Potrebni prihod za obavqawe prenosne djelatnosti seformira na osnovu:

– tro{kova rada i odràvawa;

– tro{kova amortizacije;

– izdataka utvr|enih zakonom;

– povrata (prinosa) na sredstva.(2) Tro{kovi koji se odnose na obavqawe neregulisanih

djelatnosti nisu predmet regulacije i iskqu~uju se izregulisanih prihoda. Sve tro{kove i prihode koji seodnose na neregulisane djelatnosti potrebno jera~unovodstveno razdvojiti i voditi odvojeno od onih kojise odnose na regulisanu djelatnost.

(3) Potrebni prihod za obavqawe regulisane djelatnosti seizra~unava na osnovu sqede}eg izraza:

RRTR = CO&M + CD + (RAB × WACC) - ROTH

gdje su:

CO&M - tro{kovi rada i odràvawa

CD - tro{kovi amortizacije

RAB - regulatorna baza sredstava

WACC - ponderisani prosje~ni tro{kovi kapitala



ROTH - ostali prihodi koji se odnose na regulisanudjelatnost ukqu~uju}i neto iznos (prihod-rashod) ostvaren odprekograni~ne trgovine.(4) U slu~aju odstupawa od planiranog obima usluga, izvr{i}e

se pode{avawe potrebnog prihoda za naredni tarifni pe-riod.

^lan 17.Tro{kovi rada i odràvawa

(1) Tro{kovi rada i odràvawa (CO&M

) su opravdani tro{kovikoji nastaju usqed rada (eksploatacije) i odràvawaprenosne mreè u skladu sa tehni~kim standardima koji seupotrebqavaju u Bosni i Hercegovini, vaè}ih zakonskihpropisa i internih akata regulisane kompanije. U ovetro{kove, izme|u ostalog, ulazi i regulatorna naknada.

(2) DERK }e priznavati opravdane tro{kove koji mogu bitiodre|eni i na osnovu uporednih analiza (benchmarking).Pri tome }e se uzimati u obzir i specifi~nekarakteristike regulisane kompanije.

(3) DERK razlikuje onaj dio tro{kova rada i odràvawa nakoje regulisana kompanija u svom radu moè uticati i kojise prema tome mogu planirati i kontrolisati, od onihtro{kova koje nije mogu}e ni planirati ni kontrolisati.

(4) Kontrolisani tro{kovi rada i odràvawa se planiraju naosnovu ostvarewa iz poslovawa za prethodnu godinu.Nekontrolisani tro{kovi su predmet procjene DERK-a izavisno od te procjene mogu se uvaìti kod odre|ivawapotrebnog prihoda.

Regulatorna naknada

(5) Iznos regulatorne naknade, koji regulisana kompanijaunosi u tro{kove rada i odràvawa, utvr|uje DERK svojimfinansijskim planom, na na~in predvi|en zakonskimpropisima.

^lan 18.Amortizacija

Obra~un amortizacije se obavqa u skladu s usvojenimra~unovodstvenim politikama definisanim u Pravilniku ora~unovodstvu ili drugom internom aktu koji je usagla{en sazakonskom regulativom i vaè}im me|unarodnimra~unovodstvenim standardima. Iznos amortizacije dobivenna ovaj na~in priznaje se kod odre|ivawa potrebnog prihoda.

^lan 19.Povrat (prinos) na sredstva

(1) Povrat na sredstva se izra~unava na osnovu regulatornebaze sredstava i ponderisanih prosje~nih tro{kovakapitala:

ROA = RAB × WACCgdje je:

ROA - povrat (prinos) na sredstva

RAB - regulatorna baza sredstava

WACC - ponderisani prosje~ni tro{kovi kapitala.(2) Povrat na sredstva se ra~una na osnovu vrijednosti

regulatorne baze sredstava uzimawem u obzir ponderisanihprosje~nih tro{kova kapitala. Kod prora~unaponderisanih prosje~nih tro{kova se uzima u obzir odnosizme|u kapitala i obaveza iz bilansa stawa.

Regulatorna baza sredstava

(3) Regulatornu bazu sredstava (RAB), kao osnovu zaizra~unavawe povrata sredstava, ~ine stalna sredstva ipotrebni iznos trajnih obrtnih sredstava (teku}asredstva).

(4) U regulatornu bazu sredstava ukqu~uje se nabavnavrijednost stalnih sredstava umawena za akumuliranuamortizaciju. Besplatno preuzeta sredstva, odnosnosredstva dobivena bez naknade, ne ulaze u regulatornu bazu.

(5) Iznos obrtnih sredstava koji ulazi u regulatornu bazu(radni ili opticajni kapital), jednak je neto obrtnimsredstvima (net working capital) i izra~unava se kao

razlika izme|u ukupnih obrtnih ili teku}ih sredstava iukupnih obaveza, sa rokom dospije}a do jedne godine.

(6) Regulatorna baza sredstava, u ciqu prora~una potrebnogprihoda, odre|uje se na sqede}i na~in:

RAB = PV - AD - GA + WCgdje je:PV - nabavna vrijednost stalnih sredstavaAD - vrijednost akumulirane amortizacije stalnih

sredstavaWC - vrijednost radnog (opticajnog) kapitalaGA - besplatno preuzeta sredstva.

(7) U regulatornu bazu sredstava mogu biti ukqu~ena samo onasredstva koja se upotrebqavaju za obavqawe regulisanihdjelatnosti u nadle`nosti DERK-a.

(8) Ulagawa u osnovna sredstva se procjewuju i priznaju uskladu sa ciqem odràvawa potrebnog obima i standardnogkvaliteta usluga u regulisanoj djelatnosti.

(9) Za utvr|ivawe opravdanosti svakog pojedinog ulagawa uosnovna sredstva koje se obavqa u okviru regulisanedjelatnosti DERK }e provjeriti:

– opravdanost investicije sa aspekta poboq{awakvaliteta i sigurnosti snabdijevawa, a sve u skladu sapredvi|enim rastom potro{we;

– uskla|enost ulagawa sa postoje}im razvojnimprogramima (planovima).

(10) DERK moè odlu~iti da obavi reviziju regulatorne bazesredstava. U ciqu uspostavqawa {to realnije mreàrine,moè se pristupiti reviziji regulatorne baze sredstava usvakom tarifnom periodu.

Ponderisani prosje~ni tro{kovi kapitala(11) Ponderisani prosje~ni tro{kovi kapitala se

upotrebqavaju za prora~un povrata po sqede}oj formuli:

WACCEP

TC

ROE

T

DP

TCDI(%) � �

�

� �

1100

sa oznakama:EP - vrijednost kapitala (vrijednost kapitala iz bilansa

stawa)DP - vrijednost obaveza (duga) (vrijednost obaveza iz

bilansa stawa)TC - vrijednost pasive iz bilansa stawaROE(%) - povrat na kapitalDI(%) - tro{kovi obaveza (duga)T(%) - efektivna poreska stopa na dobit, vaè}a za

tarifni period.(12) WACC se izra~unava na osnovu odnosa izme|u kapitala i

obaveza u testnoj godini. DERK moè utvrditi zacrtani(projektovani) odnos izme|u kapitala i duga koji }esluìti za obra~un ponderisanih prosje~nih tro{kovakapitala.

(13)DERK odobrava stopu povrata na kapital za svaki tarifniperiod.

Tro{kovi duga(14) Tro{kovi duga }e se priznavati na osnovu stvarnih obaveza

Prenosne kompanije. Za budu}a zaduèwa DERK }eodobravati tro{kove duga vode}i ra~una o visini kamatnihstopa na finansijskom trì{tu.

IV. TARIFA ZA RAD NEZAVISNOG OPERATORASISTEMA I TARIFE ZA POMO]NE USLUGE

^lan 20.Finansirawe Nezavisnog operatora sistema

(1) Nezavisni operator sistema se finansira obezbje|ivawemsistemskih usluga, koje obra~unava prema tarifamaodobrenim od DERK-a i fakturi{e jednom mjese~no.

(2) Dok trì{ni mehanizam ne bude u punoj funkciji, i dok sene stvore objektivni uslovi za preciznije odre|ivawe

tarifa, DERK moè odobravati tarife NOS-u i u skladusa konkretnim okolnostima koje su prisutne u periodupodno{ewa zahtjeva za odobrewe tarifa.

^lan 21.Tarifa za rad Nezavisnog operatora sistema

Tarifa za rad Nezavisnog operatora sistema namijewena jeza pokrivawe tro{kova rada NOS-a koji nastaju obavqawemdjelatnosti propisanih ~l. 2. i 7. Zakona o osnivawuNezavisnog operatora sistema za prenosni sistem u Bosni iHercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj 35/04).

^lan 22.Utvr|ivawe tarife za rad NOS-a

(1) Tarifa za rad Nezavisnog operatora sistema sastoji se iztarife za rad Nezavisnog operatora sistema koju pla}ajukupci i tarife za rad Nezavisnog operatora sistema kojupla}aju proizvo|a~i.

(2) Tarifa za rad Nezavisnog operatora sistema koju pla}ajukupci iznosi:

p ISO L = RR ISO L / WCgdje je:RR ISO L - dio potrebnog prihoda Nezavisnog operatora

sistema koji se odnosi na tarifu koju pla}aju kupciWC - aktivna elektri~na energija koju preuzimaju kupci.

(3) Tarifa za rad Nezavisnog operatora sistema koju pla}ajuproizvo|a~i iznosi:

p ISO G = RR ISO G / WGgdje je:RR ISO G - dio potrebnog prihoda Nezavisnog operatora

sistema koji se odnosi na tarifu koju pla}aju proizvo|a~iWG - aktivna elektri~na energija koju u prenosnu mreù

iwektuju proizvo|a~i prikqu~eni na prenosnu mreù.(4) Dio potrebnog prihoda Nezavisnog operatora sistema koji

se odnosi na tarifu koju pla}aju proizvo|a~i RRISOG

moèiznositi od 0 do 10% potrebnog prihoda za obavqaweregulisane djelatnosti Nezavisnog operatora sistemaRR

ISO.

^lan 23.Odre|ivawe potrebnog prihoda

(1) Potrebni prihod za obavqawe djelatnosti NOS-a formirase na osnovu:

– tro{kova rada i odràvawa;

– tro{kova amortizacije;

– izdataka utvr|enih zakonom.(2) Potrebni prihod za obavqawe regulisane djelatnosti se

izra~unava na osnovu sqede}eg izraza:RR ISO = CO&M + CD - ROTH

gdje su:CO&M - tro{kovi rada i odràvawaCD - tro{kovi amortizacijeROTH - ostali prihodi koji se odnose na regulisanu

djelatnost.(3) U slu~aju odstupawa ostvarenog obima usluga od

planiranog, obavi}e se pode{avawe potrebnog prihoda zanaredni tarifni period.

^lan 24.Tro{kovi rada i odràvawa

(1) Tro{kovi rada i odràvawa (CO&M

) su opravdani tro{kovikoji nastaju usqed rada i odràvawa sredstava Nezavisnogoperatora sistema u skladu sa tehni~kim standardima kojise upotrebqavaju u Bosni i Hercegovini, vaè}ihzakonskih propisa i internih akata regulisane kompanije.U ove tro{kove ulaze tro{kovi duga na pozajmqenasredstva i regulatorna naknada.

(2) DERK }e priznavati opravdane tro{kove koji mogu bitiodre|eni na osnovu uporednih analiza (benchmarking). Pritome }e se uzimati u obzir i specifi~ne karakteristikeregulisane kompanije.

(3) Ulagawa u osnovna sredstva se procjewuju i priznaju uskladu sa ciqem odràvawa potrebnog obima i standardnogkvaliteta usluga u regulisanoj djelatnosti.

(4) Za utvr|ivawe opravdanosti svakog pojedinog ulagawa uosnovna sredstva koje se obavqa u okviru regulisanedjelatnosti DERK }e provjeriti:– opravdanost investicije sa aspekta poboq{awa

kvaliteta i sigurnosti snabdijevawa, a sve u skladu sapredvi|enim rastom potro{we;

– uskla|enost ulagawa sa postoje}im razvojnimprogramima (planovima).


Obra~un amortizacije se obavqa u skladu sa usvojenimra~unovodstvenim politikama definisanim u Pravilniku ora~unovodstvu ili drugom internom aktu koji je usagla{en sazakonskom regulativom i vaè}im me|unarodnim ra~unovod-stvenim standardima. Iznos amortizacije dobiven na ovajna~in priznaje se kod odre|ivawa potrebnog prihoda.

^lan 26.Tarife za pomo}ne usluge

(1) Tarife za pomo}ne usluge }e biti dizajnirane tako dapokriju tro{kove obezbje|ewa pomo}nih usluga. Pomo}neusluge mogu isporu~ivati svi subjekti uelektroenergetskom sektoru koji imaju mogu}nost daobezbijede ove usluge, a prvenstveno proizvo|a~i. NOS }eplanirati transakcije izme|u kupaca i subjekata kojiisporu~uju pomo}ne usluge u ciqu zadovoqewa pogonskihpotreba prenosne mreè. NOS je u skladu sa ~lanom 10. ovemetodologije obavezan da napravi procjenu potrebnogobima svih pomo}nih usluga na godi{wem nivou i da utvrdifinansijski iznos za svaku pojedina~nu uslugu nagodi{wem nivou, kao i ukupni finansijski iznos svihpotrebnih pomo}nih usluga.

(2) Pomo}ne, odnosno sistemske usluge su:– regulacija frekvencije i aktivne snage - primarna,

sekundarna i tercijarna;– regulacija napona i reaktivne snage;– mogu}nost pokretawa elektrana bez spoqweg

napajawa;– pokrivawe tehni~kih gubitaka elektri~ne energije na

prenosnoj mreì;– prekomjerno preuzeta reaktivna energija;– izjedna~avawe nedozvoqenih i neplaniranih

odstupawa od voznog reda preko granica utvr|enogpodru~ja tolerancije.

(3) Sve tro{kove rada vezane za pribavqawe pomo}nih uslugaNOS }e planirati kroz potrebni prihod koji sluì zaizra~unavawe tarife za rad NOS-a.

(4) NOS je duàn sa~initi listu proizvodnih jedinica,odnosno elektroenergetskih subjekata koji imaju tehni~kumogu}nost pruàwa pomo}nih usluga u Bosni iHercegovini, na osnovu koje DERK-u upu}uje prijedlogpodmirewa potreba za pomo}nim uslugama.

(5) DERK svojom odlukom odre|uje subjekte koji pruàjupomo}ne usluge i utvr|uje tarife za svaku pojedina~nuuslugu.

^lan 27.Primarna regulacija frekvencije i aktivne snage

Proizvodne jedinice na vlastiti tro{ak obezbje|ujuprimarnu regulaciju frekvencije i aktivne snage.

^lan 28.Sekundarna i tercijarna regulacija

(1) Prijedlog NOS-a o obezbje|ewu rezerve za sekundarnu itercijarnu regulaciju mora da sadrì pojedina~no navedeneproizvodne jedinice koje }e obezbijediti rezervu i obimrezerve snage u MW koji svaka jedinica moè da pruì.

(2) Naknada za sekundarnu i tercijarnu regulaciju sastoji se oddva dijela i to: naknade za kapacitet koja predstavqa



fiksni tro{ak proizvodne jedinice koja je u rezervi inaknade za energiju.

(3) Naknada za kapacitet u sekundarnoj regulaciji odre|uje sena osnovu cijene najskupqe proizvodne jedinice od onihjedinica koje pruàju uslugu. Naknada za kapacitet utercijarnoj regulaciji odre|uje se na osnovu ponderisaneprosje~ne cijene onih proizvodnih jedinica koje pruàjuuslugu.

(4) Cijena elektri~ne energije isporu~ene u reìmutercijarne regulacije, odre|uje se kao trostruka vrijednostcijene elektri~ne energije najskupqe proizvodne jediniceu sistemu.

^lan 29.Regulacija napona i reaktivne snage

Proizvodne jedinice prikqu~ene na prenosnu mreù navlastiti tro{ak odràvaju napon u propisanim granicama uskladu sa Mre`nim kodeksom i svojim pogonskim dijagramom.

^lan 30.Mogu}nost pokretawa elektrana bez spoqweg napajawaProizvodne jedinice koje imaju mogu}nost pokretawa

elektrane bez spoqweg (eksternog) napajawa, pruàju ovuuslugu na vlastiti tro{ak.

^lan 31.Tro{kovi gubitaka na mreì prenosa

(1) Prora~un opravdanih tro{kova, nastalih usqed gubitakaelektri~ne energije na mreì prenosa, zasniva se nagodi{wim koli~inama prenesene energije u skladu sa~lanom 10. ove metodologije.

(2) Svaka balansno odgovorna strana pokriva ostvarenegubitke na mreì prenosa koje uzrokuje wena potro{wa.Pripadaju}e gubitke za svaku balansno odgovornu stranuutvr|uje NOS na osnovu podataka o mjerewima nagranicama prenosne mreè prema proizvodnim jedinicama,odnosno distributivnoj mreì, uzimaju}i u obzir iprekograni~nu razmjenu energije.

(3) Za kvalifikovane kupce direktno prikqu~ene na prenosnumreù cijena elektri~ne energije za pokrivawe gubitakap

Lizra~unava se po formuli:

pL = pAbosgdje je:

p

pW

W

k kAbos

i i

i

N

i

i

N g g� � ��

�

�

�1

1

1,

pAbos - prosje~na proizvodna cijena aktivne energije napragu proizvodwe unutar balansno odgovorne strane nagodi{wem nivou

pi - regulisana proizvodna cijena aktivne energije na pragui-te proizvodne jedinice

Wi - godi{wa proizvodwa i-te proizvodne jediniceN - broj proizvodnih jedinica za koje se utvr|uje cijena

proizvodwe na pragukg - koeficijent pode{ewa koji utvr|uje DERK svojom

odlukom.(4) U redovnom mjese~nom izvje{taju NOS }e prikazati

energetske i finansijske pozicije kvalifikovanih kupacaprikqu~enih na prenosnu mreù i elektrodistribucijeBr~ko Distrikta BiH u odnosu na balansno odgovornustranu kojoj pripadaju.

^lan 32.Prekomjerno preuzeta reaktivna energija

(1) Prekomjerno preuzeta reaktivna energija je pozitivnarazlika izme|u izmjerene reaktivne energije i reaktivneenergije koja odgovara faktoru snage cos=0,95 induktivno,odnosno to je reaktivna energija koja prelazi 33% preuzeteaktivne energije.

(2) NOS obra~unava prekomjerno preuzetu reaktivnu energijusa prenosne mreè na osnovu mjese~nih izmjerenih

koli~ina kod kvalifikovanih kupaca prikqu~enih naprenosnu mreù.

(3) Cijena prekomjerno preuzete reaktivne energije saprenosne mreè P

Rje:

pp

R

A�7

gdje je pA prosje~na proizvodna cijena aktivne energije napragu u Bosni i Hercegovini na godi{wem nivou.

(4) NOS je duàn da utvrdi udio svake proizvodne jedinice uukupnoj proizvodwi reaktivne energije i ukupnifinansijski iznos koji kvalifikovani kupci prikqu~enina prenosnu mreù pla}aju za prekomjerno preuzetureaktivnu energiju u posmatranom mjese~nom periodu. Naosnovu ovih podataka NOS u mjese~nom izvje{tajuprikazuje finansijske pozicije balansno odgovornihstrana me|usobno, kao i kvalifikovanih kupacaprikqu~enih na prenosnu mreù u odnosu na balansnoodgovornu stranu kojoj pripadaju.

^lan 33.Nedozvoqena odstupawa od voznog reda

Balansno odgovorne strane koje odstupaju od voznog redavan propisane granice tolerancije, obavezne su platititro{kove odstupawa i to za sve sate u kojima je bilo izmjerenoodstupawe. NOS }e evidentirati nedozvoqena odstupawa odvoznog reda za svaku balansno odgovornu stranu. DERK }esvojom odlukom odrediti cijenu za nedozvoqena odstupawauvaàvaju}i aktuelnu praksu u sistemu BiH i kontrolnogbloka kojem BiH pripada.

^lan 34.Fakturisawe pomo}nih usluga

(1) Tarife za pomo}ne usluge izraàvaju se kao odnos ukupnogfinansijskog obima pojedine usluge i elektri~ne energijepreuzete sa prenosne mreè u skladu sa ~lanom 10. ovemetodologije.

(2) Fakturisawe i pla}awe pomo}nih usluga obavqa se naosnovu NOS-ovog obra~una pomo}nih usluga zasnovanom naTrì{nim pravilima.

(3) Ovaj obra~un se dostavqa balansno odgovornim stranama,kvalifikovanim kupcima prikqu~enim na prenosnu mreù,elektrodistribuciji Br~ko Distrikta BiH i DERK-u. Uobra~unu se navode finansijske i energetske pozicijebalansno odgovornih strana me|usobno, kao ikvalifikovanih kupaca u odnosu na balansno odgovornustranu kojoj pripadaju.

(4) Mjese~ni obra~un NOS-a i fakture ispostavqene naosnovu tog obra~una, dovoqni su za zasnivaweobligacionih odnosa izme|u isporu~ioca i balansnoodgovornih strana odnosno balansno odgovornih strana ikvalifikovanih kupaca.

(5) Balansno odgovorne strane du`ne su dostaviti NOS-ukopije faktura za sve usluge koje su isporu~ili kupcima uposmatranom mjese~nom periodu.

V. OSTALE ODREDBE

^lan 35.Pla}awe

(1) Prenosna kompanija i NOS ne mogu sa korisnicimaprenosne mreè ugovoriti rok pla}awa prenosnemreàrine i sistemskih usluga duì od 15 dana od danaispostavqawa ra~una, niti za neblagovremeno pla}awemogu obra~unavati ve}u zateznu kamatu od zakonompropisane zatezne kamate za podru~je na kojem se nalazisjedi{te du`nika.

(2) Odredbe prethodnog stava primjewiva}e i isporu~iocipomo}nih usluga. U izuzetnim slu~ajevima, na prijedlogNOS-a, DERK moè odobriti i druga~ije uslove pla}awafaktura za pomo}ne usluge.

^lan 36.Tuma~ewe

(1) DERK }e obezbijediti tuma~ewe ovog akta.(2) Ukoliko neko pitawe nije obra|eno u ovom dokumentu,

DERK }e odlu~iti o wegovom rje{avawu u svakomkonkretnom slu~aju ili }e izdati posebno uputstvo zaprimjenu pojedinih odredbi ove metodologije.

^lan 37.Objava Metodologije

Pre~i{}eni tekst Metodologije objavi}e se u"Slu`benom glasniku BiH".

Broj 04-02-2-341/1114. novembra 2011. godine

TuzlaSekretar

Mr sc. Edin Zametica, s. r.

Na osnovu Zaklju~ka Dràvne regulatorne komisije zaelektri~nu energiju, broj 04-02-2-260-1/11 od 6. septembra 2011.godine, sekretar u Dràvnoj regulatornoj komisiji za elektri~nuenergiju utvrdio je pre~i{}eni tekst Metodologije za izradu tarifaza usluge prijenosa elektri~ne energije, nezavisnog operatorasistema i pomo}ne usluge ("Slu`beni glasnik BiH", br. 46/05,17/07, 11/09 i 73/11), u kojoj su nazna~eni dani stupanja na snagunavedene metodologije i njene izmjene i dopune.

METODOLOGIJA

ZA IZRADU TARIFA ZA USLUGE PRIJENOSA

ELEKTRI^NE ENERGIJE, NEZAVISNOG

OPERATORA SISTEMA I POMO]NE USLUGE

PREÎ[]ENI TEKST

I. OP]E ODREDBE

^lan 1.Uvodna odredba

Ovim aktom se utvr|uje metodologija za izradu tarifa zausluge prijenosa elektri~ne energije (u daljnjem tekstu:prijenosna mreàrina) i metodologija za izradu tarifa sistemskihusluga Nezavisnog operatora sistema i tarifa za pomo}ne usluge.

^lan 2.Definicije

Pojmovi koje se koriste u ovom aktu imaju sljede}e zna~enje:"DERK" je Dràvna regulatorna komisija za elektri~nu

energiju u Bosni i Hercegovini."Balansno trì{te" zna~i centralno trì{te za nabavku i

prodaju elektri~ne energije kojim rukovodi NOS u svrhuodràvanja kontinuiranog balansa snabdijevanja i potra`nje urealnom vremenu, kao i dodatni mehanizmi koje provodi NOS usvrhu obezbje|ivanja snabdijevanja sistemskim uslugama.

"Korisnik mreè" ozna~ava svako fizi~ko ili pravno licekoje snabdijeva ili je snabdjeveno posredstvom prijenosnemreè.

"Kupac" ozna~ava distributivne kompanije, snabdjeva~e ikvalificirane kupce koji su neposredno spojeni na prijenosnumreù.

"Kvalificirani kupac" je kupac koji ispunjava uvjete ikriterije propisane posebnim aktima nadle`ne regulatornekomisije za elektri~nu energiju na trì{tu po svom izboru.

"Mre`ni kodeks" ozna~ava pravila i procedure kojerukovode tehni~kim pitanjima koja se odnose na povezivanje naprijenosni sistem, kori{tenje i rad prijenosnog sistema,uklju~uju}i odredbe koje opisuju postoje}e okolnosti pod kojimse moè preduzeti hitna mjera korekcije u slu~aju isporuke, i tokada moè biti preduzeta i od koga.

"Nekvalificirani (tarifni) kupac" je kupac za koga seelektri~na energija isporu~uje na regulirani na~in i poreguliranim cijenama (tarifama).

"Netransakcijska metoda" je metoda za obra~unavanjekori{tenja prijenosne mreè pri ~emu cijena ne zavisi odgeografske lokacije korisnika, niti od broja transakcija uposmatranom periodu.

"NOS" je Nezavisni operator sistema za upravljanje radomprijenosnog sistema Bosne i Hercegovine.

"Operator distribucije" je posebno organizirani dioelektroprivrednog dru{tva za distribuciju koji upravljaelektrodistributivnom mreòm.

"Pomo}ne usluge" su sve usluge osim proizvodnje iprijenosa elektri~ne energije, koje obezbje|uje NOS u svrhupruànja sistemskih usluga, uklju~uju}i izme|u ostalog iregulaciju frekvencije, rezerve, reaktivnu snagu, regulacijunapona i mogu}nost startovanja centrale bez vanjskog napajanjaelektri~nom energijom.

"Potrebni prihod" je onaj nivo prihoda koji je neophodankako bi regulirana kompanija mogla da pruà potrebni nivousluge i pri tome ostvaruje razuman povrat sredstava.

"Prekograni~ni tokovi elektri~ne energije" su oni tokovikod kojih se koristi dio prijenosne mreè koji omogu}avaneposredno povezivanje sa mreàma susjednih zemalja, a odnosese na uvoz, izvoz i tranzit.

"Prijenos elektri~ne energije" zna~i transport elektri~neenergije preko visokonaponskog povezanog sistema za isporukukrajnjim korisnicima, distribucijama i susjednimelektroenergetskim sistemima.

"Prijenosna kompanija" zna~i "Elektroprijenos Bosne iHercegovine", akcionarsko dru{tvo Banja Luka.

"Proizvo|a~" ozna~ava svako pravno lice koje posjedujelicencu za proizvodnju elektri~ne energije.

"Regulatorna baza sredstava" je vrijednost materijalnih inematerijalnih sredstava koja su potrebna i koja se koriste zapruànje usluga u okviru regulirane djelatnosti.

"Regulirana kompanija" je pravno lice ~ija je djelatnost, uskladu sa zakonom, regulirana od strane DERK-a.

"Sistemske usluge" zna~e sve usluge koje pruà NOS kakobi se obezbijedio siguran i efikasan transport elektri~ne energije uprijenosnom sistemu, rije{ili prekidi u transportu elektri~neenergije i odràvao i ponovo uspostavio balans energije uprijenosnom sistemu.

"Tarifa" je cijena koju regulirana kompanija zara~unavakorisnicima svojih usluga.

"Tarifni period" je period u kome tarifa koju odobri DERKostaje nepromijenjena i koji uobi~ajeno traje kalendarskugodinu, ali moè biti i u duèm i kra}em trajanju.

"Testna godina" je prethodna ili naredna kalendarskagodina koja prethodi ili slijedi nakon podno{enja zahtjeva zaodobrenje tarifa i za koju regulirana kompanija obezbje|ujeinformacije i podatke koji su potrebni za odre|ivanje tarifa.

"Tranzit" ozna~ava transport elektri~ne energije s ciljemispunjavanja ugovora koji se odnose na trgovinu elektri~nomenergijom, kada niti jedna strana tog sporazuma ne kupuje, nitiproizvodi tu elektri~nu energiju u Bosni i Hercegovini.

"Trì{na pravila" zna~e poslovni kodeks koji sadrì pravilai procedure balansnog trì{ta kao i komercijalni uvjeti zakonekciju na kori{tenje i rad prijenosnog sistema.

^lan 3.Skra}enice

AD - vrijednost akumulirane amortizacije stalnih sredstavaC

AS- tro{kovi nabavke pomo}nih usluga

CD

- tro{kovi amortizacijeC

GA- vrijednost besplatno preuzetih sredstava

CO&M

- tro{kovi rada i odràvanjaCCR - obra~unska stopa godi{nje naknade za povrat ulaganja

(Carrying Charge Rate)DI(%) - tro{kovi obaveza (duga)DP - vrijednost obaveza (duga), vrijednost obaveza iz bilansa

stanjaENTSO-E - European Network of Transmission System Op-

erators for Electricity (Evropsko udruènje operatoraprijenosnog sistema za elektri~nu energiju)

EP - vrijednost kapitala, vrijednost kapitala iz bilansa stanjaGA - besplatno preuzeta sredstvak - odnos potrebnog prihoda tarifne komponente za energiju i

ukupnog potrebnog prihodaKM - konvertibilna marka



kvarh - jedinica za reaktivnu energiju (1 kvarh = 1000 varh)kW - jedinica za aktivnu snagu (1 kW = 1000 W)kWh - jedinica za aktivnu energijuN - broj proizvodnih jedinica za koje se utvr|uje cijena

proizvodnje na pragup

A- prosje~na proizvodna cijena aktivne energije na pragu u

Bosni i Hercegovini na godi{njem nivouP

C- vr{no optere}enje koje se mjeri kod kupaca i predstavlja

godi{nju sumu svih mjese~nih maksimalnih snaga izmjerenihkod kupaca

pE

- cijena na pragu proizvodne jedinice koja isporu~ujeenergiju regulacije

pG

- prijenosna mreàrina koju pla}aju proizvo|a~ip

i- proizvodna cijena elektri~ne energije na pragu i-te

proizvodne jedinicep

ISO G- tarifa za rad Nezavisnog operatora sistema koju

pla}aju proizvo|a~ip

ISO L- tarifa za rad Nezavisnog operatora sistema koju

pla}aju kupcip

L- cijena elektri~ne energije za pokrivanje gubitaka na

mreì prijenosap

LC- dio prijenosne mreàrine koji pla}aju kupci, a odnosi se

na kapacitet (snagu)p

LE- dio prijenosne mreàrine koji pla}aju kupci, a odnosi se

na energijup

R- cijena prekomjerno preuzete reaktivne energije

pSC

- cijena energije sekundarne regulacijep

SCPP- cijena aktivne energije na pragu proizvodne jedinice

koja isporu~uje energiju sekundarne regulacije (regulacioneelektrane)

pTCPP

- cijena aktivne energije na pragu proizvodne jedinicekoja isporu~uje energiju tercijarne regulacije (regulacioneelektrane)

PV - nabavna vrijednost stalnih sredstavaRAB - regulatorna baza sredstavaROA - povrat (prinos) na sredstvaROE(%) - povrat na vlasni~ki kapitalRR

G- dio potrebnog prihoda koji se odnosi na mreàrine koje

pla}aju proizvo|a~iRR

ISO- potrebni prihod za obavljanje regulirane djelatnosti

(usluge) NOS-aRR

ISO G- dio potrebnog prihoda Nezavisnog operatora

sistema koji se odnosi na tarifu koju pla}aju proizvo|a~iRR

ISO L- dio potrebnog prihoda Nezavisnog operatora

sistema koji se odnosi na tarifu koju pla}aju kupciR

OTH- ostali prihodi koji se odnose na reguliranu djelatnost

uklju~uju}i prihod od dodjele prava na kori{tenje prekograni~nihprijenosnih kapaciteta i neto iznos (prihod-rashod) ostvaren izmehanizma kompenzacije izme|u operatora prijenosnog sistema(ITC mehanizam)

RRL

- dio potrebnog prihoda koji se odnosi na mreàrine kojepla}aju kupci

RRTR

- potrebni prihod za obavljanje regulirane djelatnosti(usluge) Prijenosne kompanije

T(%) - efektivna porezna stopa na dobit, vaè}a za tarifni pe-riod

TC - vrijednost pasive iz bilansa stanjaW

C- aktivna elektri~na energija koju preuzimaju kupci

WG

- aktivna elektri~na energija koju u prijenosnu mreùinjektiraju proizvo|a~i priklju~eni na prijenosnu mreù

Wi

- godi{nja proizvodnja i-te elektraneWACC - ponderirani prosje~ni tro{kovi kapitalaWC - vrijednost radnog kapitala.

^lan 4.Ciljevi i na~ela

(1) Prilikom odre|ivanja tarifa uvaàva}e se sljede}i ciljevi ina~ela:– nepristrasnost, transparentnost i sprje~avanje

diskriminacije;– podsticanje efikasnosti reguliranih subjekata i korisnika

prenosne mreè;

– podsticanje mehanizama za pove}anje energetskeefikasnosti;

– stvaranje stabilnih odnosa na trì{tu elektri~ne energije istabilnih uvjeta za ulaga~e u elektroenergetski sektor;

– podsticanje razvoja prenosne mreè tako da se nivokvaliteta isporuke kontinuirano odràva ili pove}ava.

(2) Da bi se postigli ciljevi i na~ela iz prethodnog stava tarifemoraju biti zasnovane na opravdanim tro{kovimaposlovanja, pogona, odràvanja, zamjene, izgradnje ilirekonstrukcije objekata i opreme, uklju~uju}i pri tomerazuman iznos povrata investicija, amortizaciju i poreze,uzimaju}i u obzir i za{titu okolice.

^lan 5.Vrste tarifa

Tarife koje donosi DERK su prijenosna mreàrina, tarifa zasistemske usluge Nezavisnog operatora sistema i tarife zapomo}ne usluge.

^lan 6.Naponski nivoi

Za kupce koji su priklju~eni na naponske nivoe 400 kV, 220kV i 110 kV obra~una}e se jedinstvena tarifa.

^lan 7.Tarifni elementi

(1) Tarife sadrè sljede}e tarifne elemente:– vr{na snaga;– aktivna elektri~na energija koju u prijenosnu mreù

injektiraju proizvo|a~i priklju~eni na prijenosnu mreù;– preuzeta aktivna elektri~na energija;– prekomjerno preuzeta reaktivna energija.

(2) Mjerenje vr{ne snage i aktivne elektri~ne energije definira seMre`nim pravilima, a prekomjerno preuzete reaktivneenergije Mre`nim pravilima i ~lanom 32. ove metodologije.

(3) Pri obra~unu mjese~ne snage i preuzete elektri~ne energijekilovati (kW), kilovatsati (kWh) i kilovarsati (kvarh) sezaokruùju na cijele brojeve.

(4) U periodu do kompletiranja mjerenja u svim mjernimta~kama u kojima kupci preuzimaju elektri~nu energijuDERK moè odobriti tarifu izra~unatu na osnovu potrebnogprihoda i preuzete aktivne elektri~ne energije.

^lan 8.Diferenciranje tarifa

(1) Tarife se mogu diferencirati po sljede}im kriterijima:– sezonski tarifni stavovi;– dnevni tarifni stavovi;– tarifni stavovi u zavisnosti od vremena trajanja vr{nog

optere}enja;– tarifni stavovi u zavisnosti od nivoa potro{nje (blok

tarifa).(2) U prvih nekoliko tarifnih perioda DERK moè odobriti

jednodjelne tarife, koje }e biti u primjeni dok se neobezbijede uvjeti za mogu}nost uvo|enja diferenciranihtarifnih stavova.

^lan 9.Reguliranje cijena (tarifa)

Reguliranjem tarifa obezbje|uje se:– dugoro~no poslovanje kompanija, koje se bave

reguliranim djelatnostima, uz pokrivanje opravdanihtro{kova i odgovaraju}i povrat na sredstva;

– pobolj{anje produktivnosti poslovanja u okvirureguliranih djelatnosti, uz razumno i efikasnoinvestiranje;

– opravdani razvoj prijenosne mreè i upravljanjaprijenosnom mreòm u cilju obezbje|enja sigurnog ikvalitetnog snabdijevanja korisnika.

II. BILANS ELEKTRI^NE ENERGIJE

^lan 10.Godi{nji bilans na prijenosnoj mreì

(1) Nezavisni operator sistema izra|uje godi{nji bilans elektri~neenergije na prijenosnoj mreì koji sadrì detaljne podatke okoli~inama za narednu godinu.

(2) Bilans iz prethodnog stava dostavlja se DERK-u ne kasnijeod 31. oktobra teku}e godine.

(3) Ovaj bilans }e, izme|u ostalog, sluìti kao podloga zaplaniranje realizacije reguliranih kompanija.

^lan 11.Elementi bilansa na prijenosnoj mreì

Nezavisni operator sistema, u saradnji sa sistemskimoperatorima distribucije i proizvo|a~ima, duàn je napravitigodi{nji bilans za narednu godinu u kome je za svaki pojedinimjesec u godini sadràno sljede}e:

– koli~ine prenesene energije i snage za kvalificiranekupce koji su priklju~eni na prijenosnu mreù;

– koli~ine prenesene energije i snage za tarifne kupce kojisu priklju~eni na prijenosnu mreù;

– koli~ine prenesene energije i snage koju preuzimajukvalificirani kupci priklju~eni na distributivnu mreù;

– koli~ine prenesene energije i snage koju preuzimajutarifni kupci priklju~eni na distributivnu mreù;

– koli~ine aktivne elektri~ne energije koju u prijenosnumreù injektiraju proizvo|a~i priklju~eni na prijenosnumreù;

– koli~inski obim potrebnih pomo}nih usluga.

III. PRIJENOSNA MRE@ARINA

^lan 12.Finansiranje prijenosne kompanije

(1) Prijenosna kompanija finansira se iz pruànja uslugakupcima i proizvo|a~ima koje obra~unava i fakturira poodobrenim mreàrinama, od dodjele prava na kori{tenjeprekograni~nih prijenosnih kapaciteta i od neto iznosa(prihod-rashod) ostvarenog iz mehanizma kompenzacijeizme|u operatora prijenosnog sistema (ITC mehanizam).

(2) Prijenosna kompanija se finansira i iz drugih izvora, kao {tosu naknade za priklju~ak na prijenosnu mreù.

^lan 13.Metoda po{tanske marke

Za utvr|ivanje prijenosne mreàrine koristi senetransakcijska metoda po{tanske marke. Metoda se primjenjujena sve naponske nivoe i sve vrste korisnika uz jedinstvene tarifnestavove na cijelom podru~ju Bosne i Hercegovine.

^lan 14.Prijenosna mreàrina

(1) Prijenosna mreàrina je namijenjena za pokrivanje tro{kovaposlovanja Prijenosne kompanije.

(2) Prijenosna mreàrina pla}a se Prijenosnoj kompaniji jednomu mjesecu.

(3) Prijenosnu mreàrinu pla}aju kupci i proizvo|a~i.(4) Prijenosna mreàrina ne sadrì naknadu za priklju~ak na

mreù.^lan 15.

Utvr|ivanje prijenosne mreàrine(1) Prijenosna mreàrina sastoji se iz prijenosne mreàrine koju

pla}aju kupci i prijenosne mreàrine koju pla}ajuproizvo|a~i.

(2) Prijenosna mreàrina koju pla}aju kupci sastoji se iz dvijekomponente:1. Dio prijenosne mreàrine koji se odnosi na energiju pLE i

koji predstavlja odnos potrebnog prihoda komponente zaenergiju k�RRL i energije koju preuzimaju kupci WC:

pLE

= k � RRL

/ WC

gdje je:RR

L- dio potrebnog prihoda koji se odnosi na mreàrine koje

pla}aju kupciW



2. Dio prijenosne mreàrine koji se odnosi na snagu pLC ikoji predstavlja odnos potrebnog prihoda komponente zasnagu (1- k) � RRL i vr{nog optere}enja PC koje se mjerikod kupaca:

pLC

= (1- k) � RRL

/ PC

gdje je:P


godi{nju sumu svih mjese~nih maksimalnih snaga izmjerenihkod kupaca.(3) Na osnovu u~e{}a konstantne energije u godi{njem

dijagramu optere}enja za prethodnu godinu, utvr|uje seodnos komponente energije i komponente snage. Kaopo~etna vrijednost utvr|uje se u~e{}e snage u iznosu 35%.

(4) Prijenosna mreàrina koju pla}aju proizvo|a~i iznosi:p

G= RR

G/ W

Ggdje je:RR


pla}aju proizvo|a~iW

G- aktivna elektri~na energija koju u prijenosnu mreù

injektiraju proizvo|a~i priklju~eni na prijenosnu mreù.(5) Dio potrebnog prihoda koji se odnosi na mreàrine koje

pla}aju proizvo|a~i RRG moè iznositi od 0 do 10%potrebnog prihoda za obavljanje regulirane djelatnostiPrijenosne kompanije RRTR.

^lan 16.Odre|ivanje potrebnog prihoda

(1) Potrebni prihod za obavljanje prijenosne djelatnosti seformira na osnovu:– tro{kova rada i odràvanja;– tro{kova amortizacije;– izdataka utvr|enih zakonom;– povrata (prinosa) na sredstva.

(2) Tro{kovi koji se odnose na obavljanje nereguliranihdjelatnosti nisu predmet regulacije i isklju~uju se izreguliranih prihoda. Sve tro{kove i prihode koji se odnose naneregulirane djelatnosti potrebno je ra~unovodstvenorazdvojiti i voditi odvojeno od onih koji se odnose nareguliranu djelatnost.

(3) Potrebni prihod za obavljanje regulirane djelatnosti seizra~unava na osnovu sljede}eg izraza:

RRTR

= CO&M

+ CD

+ (RAB x WACC) - ROTH

gdje su:C

O&M- tro{kovi rada i odràvanja

CD

- tro{kovi amortizacijeRAB - regulatorna baza sredstavaWACC - ponderirani prosje~ni tro{kovi kapitalaR


uklju~uju}i neto iznos (prihod-rashod) ostvaren odprekograni~ne trgovine.(4) U slu~aju odstupanja od planiranog obima usluga, izvr{it }e

se pode{avanje potrebnog prihoda za naredni tarifni period.^lan 17.

Tro{kovi rada i odràvanja(1) Tro{kovi rada i odràvanja (CO&M) su opravdani tro{kovi

koji nastaju usljed rada (eksploatacije) i odràvanjaprijenosne mreè u skladu sa tehni~kim standardima koji seupotrebljavaju u Bosni i Hercegovini, vaè}ih zakonskihpropisa i internih akata regulirane kompanije. U ovetro{kove, izme|u ostalog, ulazi i regulatorna naknada.

(2) DERK }e priznavati opravdane tro{kove koji mogu bitiodre|eni i na osnovu uporednih analiza (benchmarking). Pritome }e se uzimati u obzir i specifi~ne karakteristikeregulirane kompanije.

(3) DERK razlikuje onaj dio tro{kova rada i odràvanja na kojeregulirana kompanija u svom radu moè uticati i koji seprema tome mogu planirati i kontrolirati, od onih tro{kovakoje nije mogu}e ni planirati ni kontrolirati.



(4) Kontrolirani tro{kovi rada i odràvanja se planiraju naosnovu ostvarenja iz poslovanja za prethodnu godinu.Nekontrolirani tro{kovi su predmet procjene DERK-a izavisno od te procjene mogu se uvaìti kod odre|ivanjapotrebnog prihoda.

Regulatorna naknada(5) Iznos regulatorne naknade, koji regulirana kompanija unosi

u tro{kove rada i odràvanja, utvr|uje DERK svojimfinansijskim planom, na na~in predvi|en zakonskimpropisima.


Obra~un amortizacije se obavlja u skladu s usvojenimra~unovodstvenim politikama definiranim u Pravilniku ora~unovodstvu ili drugom internom aktu koji je usagla{en sazakonskom regulativom i vaè}im me|unarodnimra~unovodstvenim standardima. Iznos amortizacije dobiven naovaj na~in priznaje se kod odre|ivanja potrebnog prihoda.

^lan 19.Povrat (prinos) na sredstva

(1) Povrat na sredstva se izra~unava na osnovu regulatorne bazesredstava i ponderiranih prosje~nih tro{kova kapitala:

ROA = RAB x WACCgdje je:ROA - povrat (prinos) na sredstvaRAB - regulatorna baza sredstavaWACC - ponderirani prosje~ni tro{kovi kapitala.

(2) Povrat na sredstva se ra~una na osnovu vrijednostiregulatorne baze sredstava uzimanjem u obzir ponderiranihprosje~nih tro{kova kapitala. Kod prora~una ponderiranihprosje~nih tro{kova se uzima u obzir odnos izme|u kapitala iobaveza iz bilansa stanja.

Regulatorna baza sredstava(3) Regulatornu bazu sredstava (RAB), kao osnovu za

izra~unavanje povrata sredstava, ~ine stalna sredstva ipotrebni iznos trajnih obrtnih sredstava (teku}a sredstva).

(4) U regulatornu bazu sredstava uklju~uje se nabavnavrijednost stalnih sredstava umanjena za akumuliranuamortizaciju. Besplatno preuzeta sredstva, odnosno sredstvadobivena bez naknade, ne ulaze u regulatornu bazu.

(5) Iznos obrtnih sredstava koji ulazi u regulatornu bazu (radniili opticajni kapital), jednak je neto obrtnim sredstvima (networking capital) i izra~unava se kao razlika izme|u ukupnihobrtnih ili teku}ih sredstava i ukupnih obaveza, sa rokomdospije}a do jedne godine.

(6) Regulatorna baza sredstava, u cilju prora~una potrebnogprihoda, odre|uje se na sljede}i na~in:

RAB = PV - AD - GA + WCgdje je:PV - nabavna vrijednost stalnih sredstavaAD - vrijednost akumulirane amortizacije stalnih sredstavaWC - vrijednost radnog (opticajnog) kapitalaGA - besplatno preuzeta sredstva.

(7) U regulatornu bazu sredstava mogu biti uklju~ena samo onasredstva koja se upotrebljavaju za obavljanje reguliranihdjelatnosti u nadle`nosti DERK-a.

(8) Ulaganja u osnovna sredstva se procjenjuju i priznaju uskladu sa ciljem odràvanja potrebnog obima i standardnogkvaliteta usluga u reguliranoj djelatnosti.

(9) Za utvr|ivanje opravdanosti svakog pojedinog ulaganja uosnovna sredstva koje se obavlja u okviru reguliranedjelatnosti DERK }e provjeriti:– opravdanost investicije sa aspekta pobolj{anja kvaliteta

i sigurnosti snabdijevanja, a sve u skladu sa predvi|enimrastom potro{nje;

– uskla|enost ulaganja sa postoje}im razvojnimprogramima (planovima).

(10)DERK moè odlu~iti da obavi reviziju regulatorne bazesredstava. U cilju uspostavljanja {to realnije mreàrine, moè

se pristupiti reviziji regulatorne baze sredstava u svakomtarifnom periodu.

Ponderirani prosje~ni tro{kovi kapitala(11)Ponderirani prosje~ni tro{kovi kapitala se upotrebljavaju za

prora~un povrata po sljede}oj formuli:

WACCEP

TC

ROE

T

DP

TCDI(%) � �

�

� �

1100

sa oznakama:EP - vrijednost kapitala (vrijednost kapitala iz bilansa stanja)DP - vrijednost obaveza (duga) (vrijednost obaveza iz

bilansa stanja)TC - vrijednost pasive iz bilansa stanjaROE(%) - povrat na kapitalDI(%) - tro{kovi obaveza (duga)T(%) - efektivna porezna stopa na dobit, vaè}a za tarifni pe-

riod.(12)WACC se izra~unava na osnovu odnosa izme|u kapitala i

obaveza u testnoj godini. DERK moè utvrditi zacrtani(projektirani) odnos izme|u kapitala i duga koji }e sluìti zaobra~un ponderiranih prosje~nih tro{kova kapitala.

(13)DERK odobrava stopu povrata na kapital za svaki tarifni pe-riod.

Tro{kovi duga(14) Tro{kovi duga }e se priznavati na osnovu stvarnih obaveza

Prijenosne kompanije. Za budu}a zaduènja DERK }eodobravati tro{kove duga vode}i ra~una o visini kamatnihstopa na finansijskom trì{tu.

IV. TARIFA ZA RAD NEZAVISNOG OPERATORASISTEMA I TARIFE ZA POMO]NE USLUGE

^lan 20.Finansiranje Nezavisnog operatora sistema

(1) Nezavisni operator sistema se finansira obezbje|ivanjemsistemskih usluga, koje obra~unava prema tarifamaodobrenim od DERK-a i fakturira jednom mjese~no.

(2) Dok trì{ni mehanizam ne bude u punoj funkciji, i dok se nestvore objektivni uvjeti za preciznije odre|ivanje tarifa,DERK moè odobravati tarife NOS-u i u skladu sakonkretnim okolnostima koje su prisutne u periodupodno{enja zahtjeva za odobrenje tarifa.

^lan 21.Tarifa za rad Nezavisnog operatora sistema

Tarifa za rad Nezavisnog operatora sistema namijenjena je zapokrivanje tro{kova rada NOS-a koji nastaju obavljanjemdjelatnosti propisanih ~l. 2. i 7. Zakona o osnivanju Nezavisnogoperatora sistema za prijenosni sistem u Bosni i Hercegovini("Slu`beni glasnik BiH", broj 35/04).

^lan 22.Utvr|ivanje tarife za rad NOS-a

(1) Tarifa za rad Nezavisnog operatora sistema sastoji se iz tarifeza rad Nezavisnog operatora sistema koju pla}aju kupci itarife za rad Nezavisnog operatora sistema koju pla}ajuproizvo|a~i.

(2) Tarifa za rad Nezavisnog operatora sistema koju pla}ajukupci iznosi:

pISO L

= RRISO L

/ WC

gdje je:RR

ISO L- dio potrebnog prihoda Nezavisnog operatora

sistema koji se odnosi na tarifu koju pla}aju kupciW

C- aktivna elektri~na energija koju preuzimaju kupci.

(3) Tarifa za rad Nezavisnog operatora sistema koju pla}ajuproizvo|a~i iznosi:

pISO G

= RRISO G

/ WG

gdje je:RR

ISO G- dio potrebnog prihoda Nezavisnog operatora

sistema koji se odnosi na tarifu koju pla}aju proizvo|a~iW


injektiraju proizvo|a~i priklju~eni na prijenosnu mreù.

(4) Dio potrebnog prihoda Nezavisnog operatora sistema koji seodnosi na tarifu koju pla}aju proizvo|a~i RRISOG moèiznositi od 0 do 10% potrebnog prihoda za obavljanjeregulirane djelatnosti Nezavisnog operatora sistema RRISO.

^lan 23.Odre|ivanje potrebnog prihoda

(1) Potrebni prihod za obavljanje djelatnosti NOS-a formira sena osnovu:– tro{kova rada i odràvanja;– tro{kova amortizacije;– izdataka utvr|enih zakonom.


RRISO

= CO&M

+ CD

- ROTH

gdje su:C


CD

- tro{kovi amortizacijeR

OTH- ostali prihodi koji se odnose na reguliranu djelatnost.

(3) U slu~aju odstupanja ostvarenog obima usluga odplaniranog, obavit }e se pode{avanje potrebnog prihoda zanaredni tarifni period.

^lan 24.Tro{kovi rada i odràvanja

(1) Tro{kovi rada i odràvanja (CO&M) su opravdani tro{kovikoji nastaju usljed rada i odràvanja sredstava Nezavisnogoperatora sistema u skladu sa tehni~kim standardima koji seupotrebljavaju u Bosni i Hercegovini, vaè}ih zakonskihpropisa i internih akata regulirane kompanije. U ovetro{kove ulaze tro{kovi duga na pozajmljena sredstva iregulatorna naknada.

(2) DERK }e priznavati opravdane tro{kove koji mogu bitiodre|eni na osnovu uporednih analiza (benchmarking). Pritome }e se uzimati u obzir i specifi~ne karakteristikeregulirane kompanije.

(3) Ulaganja u osnovna sredstva se procjenjuju i priznaju uskladu sa ciljem odràvanja potrebnog obima i standardnogkvaliteta usluga u reguliranoj djelatnosti.

(4) Za utvr|ivanje opravdanosti svakog pojedinog ulaganja uosnovna sredstva koje se obavlja u okviru reguliranedjelatnosti DERK }e provjeriti:– opravdanost investicije sa aspekta pobolj{anja kvaliteta

i sigurnosti snabdijevanja, a sve u skladu sa predvi|enimrastom potro{nje;

– uskla|enost ulaganja sa postoje}im razvojnimprogramima (planovima).


Obra~un amortizacije se obavlja u skladu sa usvojenimra~unovodstvenim politikama definiranim u Pravilniku ora~unovodstvu ili drugom internom aktu koji je usagla{en sazakonskom regulativom i vaè}im me|unarodnimra~unovodstvenim standardima. Iznos amortizacije dobiven naovaj na~in priznaje se kod odre|ivanja potrebnog prihoda.

^lan 26.Tarife za pomo}ne usluge

(1) Tarife za pomo}ne usluge }e biti dizajnirane tako da pokrijutro{kove obezbje|enja pomo}nih usluga. Pomo}ne uslugemogu isporu~ivati svi subjekti u elektroenergetskom sektorukoji imaju mogu}nost da obezbijede ove usluge, aprvenstveno proizvo|a~i. NOS }e planirati transakcijeizme|u kupaca i subjekata koji isporu~uju pomo}ne usluge ucilju zadovoljenja pogonskih potreba prijenosne mreè. NOSje u skladu sa ~lanom 10. ove metodologije obavezan danapravi procjenu potrebnog obima svih pomo}nih usluga nagodi{njem nivou i da utvrdi finansijski iznos za svakupojedina~nu uslugu na godi{njem nivou, kao i ukupnifinansijski iznos svih potrebnih pomo}nih usluga.

(2) Pomo}ne, odnosno sistemske usluge su:– regulacija frekvencije i aktivne snage - primarna,

sekundarna i tercijarna;

– regulacija napona i reaktivne snage;– mogu}nost pokretanja elektrana bez vanjskog

napajanja;– pokrivanje tehni~kih gubitaka elektri~ne energije na

prijenosnoj mreì;– prekomjerno preuzeta reaktivna energija;– izjedna~avanje nedozvoljenih i neplaniranih odstupanja

od voznog reda preko granica utvr|enog podru~jatolerancije.

(3) Sve tro{kove rada vezane za pribavljanje pomo}nih uslugaNOS }e planirati kroz potrebni prihod koji sluì zaizra~unavanje tarife za rad NOS-a.

(4) NOS je duàn sa~initi listu proizvodnih jedinica, odnosnoelektroenergetskih subjekata koji imaju tehni~ku mogu}nostpruànja pomo}nih usluga u Bosni i Hercegovini, na osnovukoje DERK-u upu}uje prijedlog podmirenja potreba zapomo}nim uslugama.


^lan 27.Primarna regulacija frekvencije i aktivne snage

Proizvodne jedinice na vlastiti tro{ak obezbje|uju primarnuregulaciju frekvencije i aktivne snage.

^lan 28.Sekundarna i tercijarna regulacija

(1) Prijedlog NOS-a o obezbje|enju rezerve za sekundarnu itercijarnu regulaciju mora da sadrì pojedina~no navedeneproizvodne jedinice koje }e obezbijediti rezervu i obimrezerve snage u MW koji svaka jedinica moè da pruì.

(2) Naknada za sekundarnu i tercijarnu regulaciju sastoji se oddva dijela i to: naknade za kapacitet koja predstavlja fiksnitro{ak proizvodne jedinice koja je u rezervi i naknade zaenergiju.

(3) Naknada za kapacitet u sekundarnoj regulaciji odre|uje se naosnovu cijene najskuplje proizvodne jedinice od onihjedinica koje pruàju uslugu. Naknada za kapacitet utercijarnoj regulaciji odre|uje se na osnovu ponderiraneprosje~ne cijene onih proizvodnih jedinica koje pruàjuuslugu.

(4) Cijena elektri~ne energije isporu~ene u reìmu tercijarneregulacije, odre|uje se kao trostruka vrijednost cijeneelektri~ne energije najskuplje proizvodne jedinice u sistemu.

^lan 29.Regulacija napona i reaktivne snage

Proizvodne jedinice priklju~ene na prijenosnu mreù navlastiti tro{ak odràvaju napon u propisanim granicama u skladusa Mre`nim kodeksom i svojim pogonskim dijagramom.

^lan 30.Mogu}nost pokretanja elektrana bez vanjskog napajanjaProizvodne jedinice koje imaju mogu}nost pokretanja

elektrane bez vanjskog (eksternog) napajanja, pruàju ovuuslugu na vlastiti tro{ak.

^lan 31.Tro{kovi gubitaka na mreì prijenosa

(1) Prora~un opravdanih tro{kova, nastalih usljed gubitakaelektri~ne energije na mreì prijenosa, zasniva se nagodi{njim koli~inama prenesene energije u skladu sa ~lanom10. ove metodologije.

(2) Svaka balansno odgovorna strana pokriva ostvarene gubitkena mreì prijenosa koje uzrokuje njena potro{nja.Pripadaju}e gubitke za svaku balansno odgovornu stranuutvr|uje NOS na osnovu podataka o mjerenjima nagranicama prijenosne mreè prema proizvodnim jedinicama,odnosno distributivnoj mreì, uzimaju}i u obzir iprekograni~nu razmjenu energije.

(3) Za kvalificirane kupce direktno priklju~ene na prijenosnumreù cijena elektri~ne energije za pokrivanje gubitaka pLizra~unava se po formuli:

pL

= pAbos



gdje je:

p

pW

W

k kAbos

i i

i

N

i

i

N g g� � ��

�

�

�1

1

1,

pAbos

- prosje~na proizvodna cijena aktivne energije na praguproizvodnje unutar balansno odgovorne strane na godi{njemnivou

pi

- regulirana proizvodna cijena aktivne energije na pragui-te proizvodne jedinice

Wi- godi{nja proizvodnja i-te proizvodne jedinice

N - broj proizvodnih jedinica za koje se utvr|uje cijenaproizvodnje na pragu

kg

- koeficijent pode{enja koji utvr|uje DERK svojomodlukom.(4) U redovnom mjese~nom izvje{taju NOS }e prikazati

energetske i finansijske pozicije kvalificiranih kupacapriklju~enih na prijenosnu mreù i elektrodistribucije Br~koDistrikta BiH u odnosu na balansno odgovornu stranu kojojpripadaju.

^lan 32.Prekomjerno preuzeta reaktivna energija

(1) Prekomjerno preuzeta reaktivna energija je pozitivna razlikaizme|u izmjerene reaktivne energije i reaktivne energije kojaodgovara faktoru snage cos = 0,95 induktivno, odnosno toje reaktivna energija koja prelazi 33% preuzete aktivneenergije.

(2) NOS obra~unava prekomjerno preuzetu reaktivnu energijusa prijenosne mreè na osnovu mjese~nih izmjerenihkoli~ina kod kvalificiranih kupaca priklju~enih na prijenosnumreù.

(3) Cijena prekomjerno preuzete reaktivne energije sa prijenosnemreè pR je:

pp

R

A�7

gdje je pA

prosje~na proizvodna cijena aktivne energije napragu u Bosni i Hercegovini na godi{njem nivou.(4) NOS je duàn da utvrdi udio svake proizvodne jedinice u

ukupnoj proizvodnji reaktivne energije i ukupni finansijskiiznos koji kvalificirani kupci priklju~eni na prijenosnu mreùpla}aju za prekomjerno preuzetu reaktivnu energiju uposmatranom mjese~nom periodu. Na osnovu ovih podatakaNOS u mjese~nom izvje{taju prikazuje finansijske pozicijebalansno odgovornih strana me|usobno, kao i kvalificiranihkupaca priklju~enih na prijenosnu mreù u odnosu nabalansno odgovornu stranu kojoj pripadaju.

^lan 33.Nedozvoljena odstupanja od voznog reda

Balansno odgovorne strane koje odstupaju od voznog redavan propisane granice tolerancije, obavezne su platiti tro{koveodstupanja i to za sve sate u kojima je bilo izmjereno odstupanje.NOS }e evidentirati nedozvoljena odstupanja od voznog reda zasvaku balansno odgovornu stranu. DERK }e svojom odlukomodrediti cijenu za nedozvoljena odstupanja uvaàvaju}i aktuelnupraksu u sistemu BiH i kontrolnog bloka kojem BiH pripada.

^lan 34.Fakturiranje pomo}nih usluga

(1) Tarife za pomo}ne usluge izraàvaju se kao odnos ukupnogfinansijskog obima pojedine usluge i elektri~ne energijepreuzete sa prijenosne mreè u skladu sa ~lanom 10. ovemetodologije.

(2) Fakturiranje i pla}anje pomo}nih usluga obavlja se naosnovu NOS-ovog obra~una pomo}nih usluga zasnovanomna Trì{nim pravilima.

(3) Ovaj obra~un se dostavlja balansno odgovornim stranama,kvalificiranim kupcima priklju~enim na prijenosnu mreù,elektrodistribuciji Br~ko Distrikta BiH i DERK-u. Uobra~unu se navode finansijske i energetske pozicijebalansno odgovornih strana me|usobno, kao i kvalificiranih

kupaca u odnosu na balansno odgovornu stranu kojojpripadaju.

(4) Mjese~ni obra~un NOS-a i fakture ispostavljene na osnovutog obra~una, dovoljni su za zasnivanje obligacijskih odnosaizme|u isporu~ioca i balansno odgovornih strana odnosnobalansno odgovornih strana i kvalificiranih kupaca.

(5) Balansno odgovorne strane du`ne su dostaviti NOS-u kopijefaktura za sve usluge koje su isporu~ili kupcima uposmatranom mjese~nom periodu.

V. OSTALE ODREDBE

^lan 35.Pla}anje

(1) Prijenosna kompanija i NOS ne mogu sa korisnicimaprijenosne mreè ugovoriti rok pla}anja prijenosnemreàrine i sistemskih usluga duì od 15 dana od danaispostavljanja ra~una, niti za neblagovremeno pla}anje moguobra~unavati ve}u zateznu kamatu od zakonom propisanezatezne kamate za podru~je na kojem se nalazi sjedi{tedu`nika.

(2) Odredbe prethodnog stava primjenjivat }e i isporu~iocipomo}nih usluga. U izuzetnim slu~ajevima, na prijedlogNOS-a, DERK moè odobriti i druga~ije uvjete pla}anjafaktura za pomo}ne usluge.

^lan 36.Tuma~enje

(1) DERK }e obezbijediti tuma~enje ovog akta.(2) Ukoliko neko pitanje nije obra|eno u ovom dokumentu,

DERK }e odlu~iti o njegovom rje{avanju u svakomkonkretnom slu~aju ili }e izdati posebno uputstvo zaprimjenu pojedinih odredbi ove metodologije.

^lan 37.Objava Metodologije

Pre~i{}eni tekst Metodologije objavit }e se u "Slu`benomglasniku BiH".

Broj 04-02-2-341/1114. novembra 2011. godine

TuzlaSekretar

Mr. sc. Edin Zametica, s. r.

Na temelju Zaklju~ka Dràvne regulatorne komisije zaelektri~nu energiju, broj 04-02-2-260-1/11 od 6. rujna 2011.godine, tajnik u Dràvnoj regulatornoj komisiji za elektri~nuenergiju utvrdio je pro~i{}eni tekst Metodologije za izradbutarifa za usluge prijenosa elektri~ne energije, neovisnogoperatora sustava i pomo}ne usluge ("Slu`beni glasnik BiH", br.46/05, 17/07, 11/09 i 73/11), u kojoj su nazna~eni dani stupanjana snagu navedene metodologije i njene izmjene i dopune.

METODOLOGIJA

ZA IZRADBU TARIFA ZA USLUGE PRIJENOSA

ELEKTRI^NE ENERGIJE, NEZAVISNOG

OPERATORA SISTEMA I POMO]NE USLUGE

PREÎ[]ENI TEKST

I. OP]E ODREDBE

^lanak 1.Uvodna odredba

Ovim se aktom utvr|uje metodologija za izradbu tarifa zausluge prijenosa elektri~ne energije (u daljnjem tekstu:prijenosna mreàrina) i metodologija za izradbu tarifa sustavnihusluga Neovisnog operatora sustava i tarifa za pomo}ne usluge.

^lanak 2.Definicije

Pojmovi koje se koriste u ovom aktu imaju sljede}e zna~enje:"DERK" je Dràvna regulatorna komisija za elektri~nu

energiju u Bosni i Hercegovini."Balansno trì{te" zna~i centralno trì{te za nabavu i

prodaju elektri~ne energije kojim rukovodi NOS u svrhu

odràvanja kontinuiranog balansa opskrbe i potra`nje u realnomvremenu, kao i dodatni mehanizmi koje provodi NOS u svrhuosiguravanja opskrbe sustavnim uslugama.

"Korisnik mreè" ozna~ava svaku fizi~ku ili pravnu osobukoja opskrbljuje ili je opskrbljena posredstvom prijenosnemreè.

"Kupac" ozna~ava distributivne kompanije, opskrbljiva~e ikvalificirane kupce koji su neposredno spojeni na prijenosnumreù.

"Kvalificirani kupac" je kupac koji je slobodan da kupujeelektri~nu energiju od opskrbljiva~a po svom izboru u skladu sazakonom.

"Mre`ni kodeks" ozna~ava pravila i procedure kojerukovode tehni~kim pitanjima koja se odnose na povezivanje naprijenosni sustav, kori{tenje i rad prijenosnog sustava,uklju~uju}i odredbe koje opisuju postoje}e okolnosti pod kojimse moè preduzeti ùrna mjera korekcije u slu~aju isporuke, i tokada moè biti preduzeta i od koga.

"Nekvalificirani (tarifni) kupac" je kupac za koga seelektri~na energija isporu~uje na regulirani na~in i poreguliranim cijenama (tarifama).

"Netransakcijska metoda" je metoda za obra~unavanjekori{tenja prijenosne mreè pri ~emu cijena ne ovisi odgeografske lokacije korisnika, niti od broja transakcija uposmatranom razdoblju.

"NOS" je Neovisni operator sustava za upravljanje radomprijenosnog sustava Bosne i Hercegovine.

"Operator distribucije" je posebno organizirani dioelektroprivrednog dru{tva za distribuciju koji upravljaelektrodistributivnom mreòm.

"Pomo}ne usluge" su sve usluge osim proizvodnje iprijenosa elektri~ne energije, koje osigurava NOS u svrhupruànja sustavnih usluga, uklju~uju}i izme|u ostalog iregulaciju frekvencije, pri~uve, reaktivnu snagu, regulacijunapona i mogu}nost startovanja centrale bez vanjskog napajanjaelektri~nom energijom.

"Potrebni prihod" je ona razina prihoda koja je neophodnakako bi regulirana kompanija mogla da pruà potrebnu razinuusluge i pri tome ostvaruje razuman povrat sredstava.

"Prekograni~ni tijekovi elektri~ne energije" su onitijekovi kod kojih se koristi dio prijenosne mreè kojiomogu}ava neposredno povezivanje sa mreàma susjednihzemalja, a odnose se na uvoz, izvoz i tranzit.

"Prijenos elektri~ne energije" zna~i transport elektri~neenergije preko visokonaponskog povezanog sustava za isporukukrajnjim korisnicima, distribucijama i susjednim elektroener-getskim sustavima.

"Prijenosna kompanija" zna~i "Elektroprijenos Bosne iHercegovine", akcionarsko dru{tvo Banja Luka.

"Proizvo|a~" ozna~ava svaku pravnu osobu koja posjedujelicencu za proizvodnju elektri~ne energije.

"Regulatorna baza sredstava" je vrijednost materijalnih inematerijalnih sredstava koja su potrebna i koja se koriste zapruànje usluga u okviru regulirane djelatnosti.

"Regulirana kompanija" je pravna osoba ~ija je djelatnost,u skladu sa zakonom, regulirana od strane DERK-a.

"Sustavne usluge" zna~e sve usluge koje pruà NOS kakobi se osigurao stabilan i u~inkovit transport elektri~ne energije uprijenosnom sustavu, rije{ili prekidi u transportu elektri~neenergije i odràvao i ponovo uspostavio balans energije uprijenosnom sustavu.

"Tarifa" je cijena koju regulirana kompanija zara~unavakorisnicima svojih usluga.

"Tarifno razdoblje" je razdoblje u kome tarifa koju odobriDERK ostaje nepromijenjena i koje uobi~ajeno traje kalendarskugodinu, ali moè biti i u duljem i kra}em trajanju.

"Testna godina" je prethodna ili naredna kalendarskagodina koja prethodi ili slijedi nakon podno{enja zahtjeva zaodobrenje tarifa i za koju regulirana kompanija osiguravainformacije i podatke koji su potrebni za odre|ivanje tarifa.

"Tranzit" ozna~ava transport elektri~ne energije s ciljemispunjavanja ugovora koji se odnose na trgovinu elektri~nom

energijom, kada niti jedna strana tog sporazuma ne kupuje, nitiproizvodi tu elektri~nu energiju u Bosni i Hercegovini.

"Trì{na pravila" zna~e poslovni kodeks koji sadrì pravilai procedure balansnog trì{ta kao i komercijalni uvjeti zakonekciju na kori{tenje i rad prijenosnog sustava.

^lanak 3.Kratice

AD - vrijednost akumulirane amortizacije stalnih sredstavaC

AS- tro{kovi nabave pomo}nih usluga

CD

- tro{kovi amortizacijeC

GA- vrijednost besplatno preuzetih sredstava

CO&M

- tro{kovi rada i odràvanjaCCR - obra~unska stopa godi{nje naknade za povrat

ulaganja (Carrying Charge Rate)DI(%) - tro{kovi obveza (duga)DP - vrijednost obveza (duga), vrijednost obveza iz bilance

stanjaENTSO-E - European Network of Transmission System Op-

erators for Electricity (Europska udruga operatora prijenossustava za elektri~nu energiju)

EP - vrijednost kapitala, vrijednost kapitala iz bilance stanjaGA - besplatno preuzeta sredstvak - odnos potrebnog prihoda tarifne komponente za energiju i

ukupnog potrebnog prihodaKM - konvertibilna markakvarh - jedinica za reaktivnu energiju (1 kvarh = 1000 varh)kW - jedinica za aktivnu snagu (1 kW = 1000 W)kWh - jedinica za aktivnu energijuN - broj proizvodnih jedinica za koje se utvr|uje cijena

proizvodnje na pragup

A- prosje~na proizvodna cijena aktivne energije na pragu u

Bosni i Hercegovini na godi{njoj raziniP


godi{nju sumu svih mjese~nih maksimalnih snaga izmjerenihkod kupaca

pE

- cijena na pragu proizvodne jedinice koja isporu~ujeenergiju regulacije

pG

- prijenosna mreàrina koju pla}aju proizvo|a~ip

i- proizvodna cijena elektri~ne energije na pragu i-te

proizvodne jedinicep

ISO G- tarifa za rad Neovisnog operatora sustava koju

pla}aju proizvo|a~ip

ISO L- tarifa za rad Neovisnog operatora sustava koju

pla}aju kupcip

L- cijena elektri~ne energije za pokrivanje gubitaka na

mreì prijenosap

LC- dio prijenosne mreàrine koji pla}aju kupci, a odnosi se

na kapacitet (snagu)p

LE- dio prijenosne mreàrine koji pla}aju kupci, a odnosi se

na energijup

R- cijena prekomjerno preuzete reaktivne energije

pSC

- cijena energije sekundarne regulacijep

SCPP- cijena aktivne energije na pragu proizvodne jedinice

koja isporu~uje energiju sekundarne regulacije (regulacijskeelektrane)

pTCPP

- cijena aktivne energije na pragu proizvodne jedinicekoja isporu~uje energiju tercijarne regulacije (regulacijskeelektrane)

PV - nabavna vrijednost stalnih sredstavaRAB - regulatorna baza sredstavaROA - povrat (prinos) na sredstvaROE(%) - povrat na vlasni~ki kapitalRR


pla}aju proizvo|a~iRR

ISO- potrebni prihod za obavljanje regulirane djelatnosti

(usluge) NOS-aRR

ISO G- dio potrebnog prihoda Neovisnog operatora

sustava koji se odnosi na tarifu koju pla}aju proizvo|a~iRR

ISO L- dio potrebnog prihoda Neovisnog operatora sustava

koji se odnosi na tarifu koju pla}aju kupciR


uklju~uju}i prihod od dodjele prava na kori{tenje prekograni~nih



prijenosnih kapaciteta i neto iznos (prihod-rashod) ostvaren izmehanizma kompenzacije izme|u operatora prijenosnog sustava(ITC mehanizam)

RRL

- dio potrebnog prihoda koji se odnosi na mreàrine kojepla}aju kupci

RRTR

- potrebni prihod za obavljanje regulirane djelatnosti(usluge) Prijenosne kompanije

T(%) - efektivna porezna stopa na dobit, vaè}a za tarifnorazdoblje

TC - vrijednost pasive iz bilance stanjaW


WG

- aktivna elektri~na energija koju u prijenosnu mreùinjektiraju proizvo|a~i priklju~eni na prijenosnu mreù

Wi

- godi{nja proizvodnja i-te elektraneWACC - ponderirani prosje~ni tro{kovi kapitalaWC - vrijednost radnog kapitala.

^lanak 4.Ciljevi i na~ela

(1) Prilikom odre|ivanja tarifa uvaàva}e se sljede}i ciljevi ina~ela:– nepristranost, transparentnost i sprje~avanje diskrimina-

cije;– podsticanje u~inkovitosti reguliranih subjekata i kori-

snika prijenosne mreè;– podsticanje mehanizama za pove}anje energetske

u~inkovitosti;– stvaranje stabilnih odnosa na trì{tu elektri~ne energije i

stabilnih uvjeta za ulaga~e u elektroenergetski sektor;– podsticanje razvoja prijenosne mreè tako da se razina

kvalitete isporuke kontinuirano odràva ili pove}ava.(2) Da bi se postigli ciljevi i na~ela iz prethodnog stavka tarife

moraju biti zasnovane na opravdanim tro{kovimaposlovanja, pogona, odràvanja, zamjene, izgradnje ilirekonstrukcije objekata i opreme, uklju~uju}i pri tomerazuman iznos povrata investicija, amortizaciju i poreze,uzimaju}i u obzir i za{titu okolice.

^lanak 5.Vrste tarifa

Tarife koje donosi DERK su prijenosna mreàrina, tarifa zasustavne usluge Neovisnog operatora sustava i tarife za pomo}neusluge.

^lanak 6.Naponska razina

Za kupce koji su priklju~eni na naponske razine 400 kV, 220kV i 110 kV obra~unat }e se jedinstvena tarifa.

^lanak 7.Tarifni elementi

(1) Tarife sadrè sljede}e tarifne elemente:– vr{na snaga;– aktivna elektri~na energija koju u prijenosnu mreù

injektiraju proizvo|a~i priklju~eni na prijenosnu mreù;– preuzeta aktivna elektri~na energija;– prekomjerno preuzeta reaktivna energija.

(2) Mjerenje vr{ne snage i aktivne elektri~ne energije definira seMre`nim pravilima, a prekomjerno preuzete reaktivneenergije Mre`nim pravilima i ~lankom 32. ove metodologije.

(3) Pri obra~unu mjese~ne snage i preuzete elektri~ne energijekilovati (kW), kilovatsati (kWh) i kilovarsati (kvarh) sezaokruùju na cijele brojeve.

(4) U razdoblju do kompletiranja mjerenja u svim mjernimto~kama u kojima kupci preuzimaju elektri~nu energijuDERK moè odobriti tarifu izra~unatu na temelju potrebnogprihoda i preuzete aktivne elektri~ne energije.

^lanak 8.Diferenciranje tarifa

(1) Tarife se mogu diferencirati po sljede}im kriterijima:– sezonski tarifni stavci;– dnevni tarifni stavci;– tarifni stavci u ovisnosti od vremena trajanja vr{nog

optere}enja;

– tarifni stavci u ovisnosti od razine potro{nje (bloktarifa).

(2) U prvih nekoliko tarifnih razdoblja DERK moè odobritijednodjelne tarife, koje }e biti u primjeni dok se ne osigurajuuvjeti za mogu}nost uvo|enja diferenciranih tarifnih stavaka.

^lanak 9.Reguliranje cijena (tarifa)

Reguliranjem tarifa osigurava se:– dugoro~no poslovanje kompanija, koje se bave

reguliranim djelatnostima, uz pokrivanje opravdanihtro{kova i odgovaraju}i povrat na sredstva;

– pobolj{anje produktivnosti poslovanja u okvirureguliranih djelatnosti, uz razumno i u~inkovitoinvestiranje;

– opravdani razvoj prijenosne mreè i upravljanjaprijenosnom mreòm u cilju osiguranja stabilne ikvalitetne opskrbe korisnika.

II. BILANCA ELEKTRI^NE ENERGIJE

^lanak 10.Godi{nja bilanca na prijenosnoj mreì

(1) Neovisni operator sustava izra|uje godi{nju bilancuelektri~ne energije na prijenosnoj mreì koja sadrì detaljnepodatke o koli~inama za narednu godinu.

(2) Bilanca iz prethodnog stavka dostavlja se DERK-u nekasnije od 31. listopada teku}e godine.

(3) Ova bilanca }e, izme|u ostalog, sluìti kao podloga zaplaniranje realizacije reguliranih kompanija.

^lanak 11.Elementi bilance na prijenosnoj mreì

Neovisni operator sustava, u suradnji sa sistemskimoperatorima distribucije i proizvo|a~ima, duàn je napravitigodi{nju bilancu za narednu godinu u kojoj je za svaki pojedinimjesec u godini sadràno sljede}e:

– koli~ine prenesene energije i snage za kvalificiranekupce koji su priklju~eni na prijenosnu mreù;

– koli~ine prenesene energije i snage za tarifne kupce kojisu priklju~eni na prijenosnu mreù;

– koli~ine prenesene energije i snage koju preuzimajukvalificirani kupci priklju~eni na distributivnu mreù;

– koli~ine prenesene energije i snage koju preuzimajutarifni kupci priklju~eni na distributivnu mreù;

– koli~ine aktivne elektri~ne energije koju u prijenosnumreù injektiraju proizvo|a~i priklju~eni na prijenosnumreù;

– koli~inski opseg potrebnih pomo}nih usluga.

III. PRIJENOSNA MRE@ARINA

^lanak 12.Financiranje prijenosne kompanije

(1) Prijenosna kompanija financira se iz pruànja uslugakupcima i proizvo|a~ima koje obra~unava i fakturira poodobrenim mreàrinama, od dodjele prava na kori{tenjeprekograni~nih prijenosnih kapaciteta i od neto iznosa(prihod-rashod) ostvarenog iz mehanizma kompenzacijeizme|u operatora prijenosnog sustava (ITC mehanizam).

(2) Prijenosna kompanija se financira i iz drugih izvora, kao {tosu naknade za priklju~ak na prijenosnu mreù.

^lanak 13.Metoda po{tanske marke

Za utvr|ivanje prijenosne mreàrine koristi senetransakcijska metoda po{tanske marke. Metoda se primjenjujena sve naponske razine i sve vrste korisnika uz jedinstvene tarifnestavke na cijelom podru~ju Bosne i Hercegovine.

^lanak 14.Prijenosna mreàrina

(1) Prijenosna mreàrina je namijenjena za pokrivanje tro{kovaposlovanja Prijenosne kompanije.

(2) Prijenosna mreàrina pla}a se Prijenosnoj kompaniji jednomu mjesecu.

(3) Prijenosnu mreàrinu pla}aju kupci i proizvo|a~i.(4) Prijenosna mreàrina ne sadrì naknadu za priklju~ak na

mreù.^lanak 15.

Utvr|ivanje prijenosne mreàrine(1) Prijenosna mreàrina sastoji se iz prijenosne mreàrine koju

pla}aju kupci i prijenosne mreàrine koju pla}ajuproizvo|a~i.

(2) Prijenosna mreàrina koju pla}aju kupci sastoji se iz dvijekomponente:1. Dio prijenosne mreàrine koji se odnosi na energiju pLE i

koji predstavlja odnos potrebnog prihoda komponente zaenergiju k � RRL i energije koju preuzimaju kupci WC:

pLE =

k � RRL

/ WC

gdje je:RR

L- dio potrebnog prihoda koji se odnosi na mreàrine koje

pla}aju kupciW



2. Dio prijenosne mreàrine koji se odnosi na snagu pLC ikoji predstavlja odnos potrebnog prihoda komponente zasnagu (1 - k) � RRL i vr{nog optere}enja PC koje se mjerikod kupaca:

pLC

= (1 - k) � RRL

/ PC

gdje je:P


godi{nju sumu svih mjese~nih maksimalnih snaga izmjerenihkod kupaca.(3) Na temelju u~e{}a konstantne energije u godi{njem

dijagramu optere}enja za prethodnu godinu, utvr|uje seodnos komponente energije i komponente snage. Kaopo~etna vrijednost utvr|uje se u~e{}e snage u iznosu 35%.

(4) Prijenosna mreàrina koju pla}aju proizvo|a~i iznosi:p

G= RR

G/ W

Ggdje je:RR


pla}aju proizvo|a~iW


injektiraju proizvo|a~i priklju~eni na prijenosnu mreù.(5) Dio potrebnog prihoda koji se odnosi na mreàrine koje

pla}aju proizvo|a~i RRG moè iznositi od 0 do 10%potrebnog prihoda za obavljanje regulirane djelatnostiPrijenosne kompanije RRTR.

^lanak 16.Odre|ivanje potrebnog prihoda

(1) Potrebni prihod za obavljanje prijenosne djelatnosti seformira na temelju:– tro{kova rada i odràvanja;– tro{kova amortizacije;– izdataka utvr|enih zakonom;– povrata (prinosa) na sredstva.

(2) Tro{kovi koji se odnose na obavljanje nereguliranihdjelatnosti nisu predmet regulacije i isklju~uju se izreguliranih prihoda. Sve tro{kove i prihode koji se odnose naneregulirane djelatnosti potrebno je ra~unovodstvenorazdvojiti i voditi odvojeno od onih koji se odnose nareguliranu djelatnost.


RRTR

= CO&M

+ CD

+ (RAB x WACC) - ROTH

gdje su:C


CD

- tro{kovi amortizacijeRAB - regulatorna baza sredstavaWACC - ponderirani prosje~ni tro{kovi kapitalaR


uklju~uju}i neto iznos (prihod-rashod) ostvaren odprekograni~ne trgovine.

(4) U slu~aju odstupanja od planiranog opsega usluga, izvr{it }ese pode{avanje potrebnog prihoda za naredno tarifnorazdoblje.

^lanak 17.Tro{kovi rada i odràvanja

(1) Tro{kovi rada i odràvanja (CO&M) su opravdani tro{kovikoji nastaju usljed rada (eksploatacije) i odràvanjaprijenosne mreè u skladu sa tehni~kim standardima koji seupotrebljavaju u Bosni i Hercegovini, vaè}ih zakonskihpropisa i internih akata regulirane kompanije. U ovetro{kove, izme|u ostalog, ulazi i regulatorna naknada.

(2) DERK }e priznavati opravdane tro{kove koji mogu bitiodre|eni i na temelju uporednih analiza (benchmarking). Pritome }e se uzimati u obzir i specifi~ne zna~ajke reguliranekompanije.

(3) DERK razlikuje onaj dio tro{kova rada i odràvanja na kojeregulirana kompanija u svom radu moè uticati i koji seprema tome mogu planirati i kontrolirati, od onih tro{kovakoje nije mogu}e ni planirati ni kontrolirati.

(4) Kontrolirani tro{kovi rada i odràvanja se planiraju natemelju ostvarenja iz poslovanja za prethodnu godinu.Nekontrolirani tro{kovi su predmet procjene DERK-a iovisno od te procjene mogu se uvaìti kod odre|ivanjapotrebnog prihoda.

Regulatorna naknada(5) Iznos regulatorne naknade, koji regulirana kompanija unosi

u tro{kove rada i odràvanja, utvr|uje DERK svojimfinancijskim planom, na na~in predvi|en zakonskimpropisima.

^lanak 18.Amortizacija

Prora~un amortizacije se obavlja u skladu s usvojenimra~unovodstvenim politikama definiranim u Pravilniku ora~unovodstvu ili drugom internom aktu koji je usugla{en sazakonskom regulativom i vaè}im me|unarodnimra~unovodstvenim standardima. Iznos amortizacije dobiven naovaj na~in priznaje se kod odre|ivanja potrebnog prihoda.

^lanak 19.Povrat (prinos) na sredstva

(1) Povrat na sredstva se izra~unava na temelju regulatorne bazesredstava i ponderiranih prosje~nih tro{kova kapitala:

ROA = RAB x WACCgdje je:ROA - povrat (prinos) na sredstvaRAB - regulatorna baza sredstavaWACC - ponderirani prosje~ni tro{kovi kapitala.

(2) Povrat na sredstva se ra~una na temelju vrijednostiregulatorne baze sredstava uzimanjem u obzir ponderiranihprosje~nih tro{kova kapitala. Kod prora~una ponderiranihprosje~nih tro{kova se uzima u obzir odnos izme|u kapitala iobveza iz bilance stanja.

Regulatorna baza sredstava(3) Regulatornu bazu sredstava (RAB), kao osnovu za

izra~unavanje povrata sredstava, ~ine stalna sredstva ipotrebni iznos trajnih obrtnih sredstava (teku}a sredstva).

(4) U regulatornu bazu sredstava uklju~uje se nabavnavrijednost stalnih sredstava umanjena za akumuliranuamortizaciju. Besplatno preuzeta sredstva, odnosno sredstvadobivena bez naknade, ne ulaze u regulatornu bazu.

(5) Iznos obrtnih sredstava koji ulazi u regulatornu bazu (radniili opticajni kapital), jednak je neto obrtnim sredstvima (networking capital) i izra~unava se kao razlika izme|u ukupnihobrtnih ili teku}ih sredstava i ukupnih obveza, sa rokomdospije}a do jedne godine.

(6) Regulatorna baza sredstava, u cilju prora~una potrebnogprihoda, odre|uje se na sljede}i na~in:

RAB = PV - AD - GA + WCgdje je:PV - nabavna vrijednost stalnih sredstava



AD - vrijednost akumulirane amortizacije stalnih sredstavaWC - vrijednost radnog (opticajnog) kapitalaGA - besplatno preuzeta sredstva.

(7) U regulatornu bazu sredstava mogu biti uklju~ena samo onasredstva koja se upotrebljavaju za obavljanje reguliranihdjelatnosti u nadle`nosti DERK-a.

(8) Ulaganja u osnovna sredstva se procjenjuju i priznaju uskladu sa ciljem odràvanja potrebnog opsega i standardnekvalitete usluga u reguliranoj djelatnosti.

(9) Za utvr|ivanje opravdanosti svakog pojedinog ulaganja uosnovna sredstva koje se obavlja u okviru reguliranedjelatnosti DERK }e provjeriti:– opravdanost investicije sa aspekta pobolj{anja kvalitete

i sigurnosti opskrbe, a sve u skladu sa predvi|enimrastom potro{nje;

– usugla{enost ulaganja sa postoje}im razvojnimprogramima (planovima).

(10)DERK moè odlu~iti da obavi reviziju regulatorne bazesredstava. U cilju uspostavljanja {to realnije mreàrine, moèse pristupiti reviziji regulatorne baze sredstava u svakomtarifnom razdoblju.

Ponderirani prosje~ni tro{kovi kapitala(11)Ponderirani prosje~ni tro{kovi kapitala se upotrebljavaju za

prora~un povrata po sljede}oj formuli:

WACCEP

TC

ROE

T

DP

TCDI(%) � �

�

� �

1100

sa oznakama:EP - vrijednost kapitala (vrijednost kapitala iz bilance stanja)DP - vrijednost obveza (duga) (vrijednost obveza iz bilance

stanja)TC - vrijednost pasive iz bilance stanjaROE(%) - povrat na kapitalDI(%) - tro{kovi obveza (duga)T(%) - efektivna porezna stopa na dobit, vaè}a za tarifno

razdoblje.(12)WACC se izra~unava na temelju odnosa izme|u kapitala i

obveza u testnoj godini. DERK moè utvrditi zacrtani(projektirani) odnos izme|u kapitala i duga koji }e sluìti zaobra~un ponderiranih prosje~nih tro{kova kapitala.

(13)DERK odobrava stopu povrata na kapital za svako tarifnorazdoblje.

Tro{kovi duga(14)Tro{kovi duga }e se priznavati na temelju stvarnih obveza

Prijenosne kompanije. Za budu}a zaduènja DERK }eodobravati tro{kove duga vode}i ra~una o visini kamatnihstopa na financijskom trì{tu.

IV. TARIFA ZA RAD NEOVISNOG OPERATORASUSTAVA I TARIFE ZA POMO]NE USLUGE

^lanak 20.Financiranje Neovisnog operatora sustava

(1) Neovisni operator sustava se financira osiguravanjemsustavnih usluga, koje obra~unava prema tarifamaodobrenim od DERK-a i fakturira jednom mjese~no.

(2) Dok trì{ni mehanizam ne bude u punoj funkciji, i dok se nestvore objektivni uvjeti za preciznije odre|ivanje tarifa,DERK moè odobravati tarife NOS-u i u skladu sakonkretnim okolnostima koje su prisutne u razdobljupodno{enja zahtjeva za odobrenje tarifa.

^lanak 21.Tarifa za rad Neovisnog operatora sustava

Tarifa za rad Neovisnog operatora sustava namijenjena je zapokrivanje tro{kova rada NOS-a koji nastaju obavljanjemdjelatnosti propisanih ~l. 2. i 7. Zakona o utemeljenju Neovisnogoperatora sustava za prijenosni sustav u Bosni i Hercegovini("Slu`beni glasnik BiH", broj 35/04).

^lanak 22.Utvr|ivanje tarife za rad NOS-a

(1) Tarifa za rad Neovisnog operatora sustava sastoji se iz tarifeza rad Neovisnog operatora sustava koju pla}aju kupci itarife za rad Neovisnog operatora sustava koju pla}ajuproizvo|a~i.

(2) Tarifa za rad Neovisnog operatora sustava koju pla}ajukupci iznosi:

pISO L

= RRISO L

/ WC

gdje je:RR

ISO L- dio potrebnog prihoda Neovisnog operatora

sustava koji se odnosi na tarifu koju pla}aju kupciW

C- aktivna elektri~na energija koju preuzimaju kupci.

(3) Tarifa za rad Neovisnog operatora sustava koju pla}ajuproizvo|a~i iznosi:

pISO G

= RRISO G

/ WG

gdje je:RR

ISO G- dio potrebnog prihoda Neovisnog operatora

sustava koji se odnosi na tarifu koju pla}aju proizvo|a~iW


injektiraju proizvo|a~i priklju~eni na prijenosnu mreù.(4) Dio potrebnog prihoda Neovisnog operatora sustava koji se

odnosi na tarifu koju pla}aju proizvo|a~i RRISOG moèiznositi od 0 do 10% potrebnog prihoda za obavljanjeregulirane djelatnosti Neovisnog operatora sustava RRISO.

^lanak 23.Odre|ivanje potrebnog prihoda

(1) Potrebni prihod za obavljanje djelatnosti NOS-a formira sena temelju:– tro{kova rada i odràvanja;– tro{kova amortizacije;– izdataka utvr|enih zakonom.


RRISO

= CO&M

+ CD

- ROTH

gdje su:C


CD -

tro{kovi amortizacijeR

OTH- ostali prihodi koji se odnose na reguliranu djelatnost.

(3) U slu~aju odstupanja ostvarenog opsega usluga odplaniranog, obavit }e se pode{avanje potrebnog prihoda zanaredno tarifno razdoblje.

^lanak 24.Tro{kovi rada i odràvanja

(1) Tro{kovi rada i odràvanja (CO&M) su opravdani tro{kovikoji nastaju usljed rada i odràvanja sredstava Neovisnogoperatora sustava u skladu sa tehni~kim standardima koji seupotrebljavaju u Bosni i Hercegovini, vaè}ih zakonskihpropisa i internih akata regulirane kompanije. U ovetro{kove ulaze tro{kovi duga na pozajmljena sredstva iregulatorna naknada.

(2) DERK }e priznavati opravdane tro{kove koji mogu bitiodre|eni na temelju uporednih analiza (benchmarking). Pritome }e se uzimati u obzir i specifi~ne zna~ajke reguliranekompanije.

(3) Ulaganja u osnovna sredstva se procjenjuju i priznaju uskladu sa ciljem odràvanja potrebnog opsega i standardnekvalitete usluga u reguliranoj djelatnosti.

(4) Za utvr|ivanje opravdanosti svakog pojedinog ulaganja uosnovna sredstva koje se obavlja u okviru reguliranedjelatnosti DERK }e provjeriti:– opravdanost investicije sa aspekta pobolj{anja kvalitete

i sigurnosti opskrbe, a sve u skladu sa predvi|enimrastom potro{nje;

– usugla{enost ulaganja sa postoje}im razvojnimprogramima (planovima).

^lanak 25.Amortizacija

Prora~un amortizacije se obavlja u skladu sa usvojenimra~unovodstvenim politikama definiranim u Pravilniku o

ra~unovodstvu ili drugom internom aktu koji je usugla{en sazakonskom regulativom i vaè}im me|unarodnimra~unovodstvenim standardima. Iznos amortizacije dobiven naovaj na~in priznaje se kod odre|ivanja potrebnog prihoda.

^lanak 26.Tarife za pomo}ne usluge

(1) Tarife za pomo}ne usluge }e biti dizajnirane tako da pokrijutro{kove osiguranja pomo}nih usluga. Pomo}ne uslugemogu isporu~ivati svi subjekti u elektroenergetskom sektorukoji imaju mogu}nost da osiguraju ove usluge, aprvenstveno proizvo|a~i. NOS }e planirati transakcijeizme|u kupaca i subjekata koji isporu~uju pomo}ne usluge ucilju zadovoljenja pogonskih potreba prijenosne mreè. NOSje u skladu sa ~lankom 10. ove metodologije obvezan danapravi procjenu potrebnog opsega svih pomo}nih usluga nagodi{njoj razini i da utvrdi financijski iznos za svakupojedina~nu uslugu na godi{njoj razini, kao i ukupnifinancijski iznos svih potrebnih pomo}nih usluga.

(2) Pomo}ne, odnosno sustavne usluge su:– regulacija frekvencije i aktivne snage - primarna,

sekundarna i tercijarna;– regulacija napona i reaktivne snage;– mogu}nost pokretanja elektrana bez vanjskog

napajanja;– pokrivanje tehni~kih gubitaka elektri~ne energije na

prijenosnoj mreì;– prekomjerno preuzeta reaktivna energija;– izjedna~avanje nedopu{tenih i neplaniranih odstupanja

od voznog reda preko granica utvr|enog podru~jatolerancije.

(3) Sve tro{kove rada vezane za pribavljanje pomo}nih uslugaNOS }e planirati kroz potrebni prihod koji sluì zaizra~unavanje tarife za rad NOS-a.

(4) NOS je duàn sa~initi listu proizvodnih jedinica, odnosnoelektroenergetskih subjekata koji imaju tehni~ku mogu}nostpruànja pomo}nih usluga u Bosni i Hercegovini, na osnovukoje DERK-u upu}uje prijedlog podmirenja potreba zapomo}nim uslugama.


^lanak 27.Primarna regulacija frekvencije i aktivne snage

Proizvodne jedinice na vlastiti tro{ak osiguravaju primarnuregulaciju frekvencije i aktivne snage.

^lanak 28.Sekundarna i tercijarna regulacija

(1) Prijedlog NOS-a o osiguranju pri~uve za sekundarnu itercijarnu regulaciju mora da sadrì pojedina~no navedeneproizvodne jedinice koje }e osigurati pri~uvu i opseg pri~uvesnage u MW koji svaka jedinica moè da pruì.

(2) Naknada za sekundarnu i tercijarnu regulaciju sastoji se oddva dijela i to: naknade za kapacitet koja predstavlja fiksnitro{ak proizvodne jedinice koja je u pri~uvi i naknade zaenergiju.

(3) Naknada za kapacitet u sekundarnoj regulaciji odre|uje se naosnovu cijene najskuplje proizvodne jedinice od onihjedinica koje pruàju uslugu. Naknada za kapacitet utercijarnoj regulaciji odre|uje se na osnovu ponderiraneprosje~ne cijene onih proizvodnih jedinica koje pruàjuuslugu.

(4) Cijena elektri~ne energije isporu~ene u reìmu tercijarneregulacije, odre|uje se kao trostruka vrijednost cijeneelektri~ne energije najskuplje proizvodne jedinice u sustavu.

^lanak 29.Regulacija napona i reaktivne snage

Proizvodne jedinice priklju~ene na prijenosnu mreù navlastiti tro{ak odràvaju napon u propisanim granicama u skladusa Mre`nim kodeksom i svojim pogonskim dijagramom.

^lanak 30.Mogu}nost pokretanja elektrana bez vanjskog napajanjaProizvodne jedinice koje imaju mogu}nost pokretanja

elektrane bez vanjskog (eksternog) napajanja, pruàju ovuuslugu na vlastiti tro{ak.

^lanak 31.Tro{kovi gubitaka na mreì prijenosa

(1) Prora~un opravdanih tro{kova, nastalih usljed gubitakaelektri~ne energije na mreì prijenosa, zasniva se nagodi{njim koli~inama prenesene energije u skladu sa~lankom 10. ove metodologije.

(2) Svaka balansno odgovorna strana pokriva ostvarene gubitkena mreì prijenosa koje uzrokuje njena potro{nja.Pripadaju}e gubitke za svaku balansno odgovornu stranuutvr|uje NOS na osnovu podataka o mjerenjima nagranicama prijenosne mreè prema proizvodnim jedinicama,odnosno distributivnoj mreì, uzimaju}i u obzir iprekograni~nu razmjenu energije.

(3) Za kvalificirane kupce izravno priklju~ene na prijenosnumreù cijena elektri~ne energije za pokrivanje gubitaka pLizra~unava se po formuli:

pL

= pAbos

gdje je:

p

pW

W

k kAbos

i i

i

N

i

i

N g g� � ��

�

�

�1

1

1,

pAbos

- prosje~na proizvodna cijena aktivne energije na praguproizvodnje unutar balansno odgovorne strane na godi{njojrazini

pi- regulirana proizvodna cijena aktivne energije na pragu

i-te proizvodne jediniceW

i- godi{nja proizvodnja i-te proizvodne jedinice

N - broj proizvodnih jedinica za koje se utvr|uje cijenaproizvodnje na pragu

kg

- koeficijent pode{enja koji utvr|uje DERK svojomodlukom.(4) U redovitom mjese~nom izvje{}u NOS }e prikazati

energetske i financijske pozicije kvalificiranih kupacapriklju~enih na prijenosnu mreù i elektrodistribucije Br~koDistrikta BiH u odnosu na balansno odgovornu stranu kojojpripadaju.

^lanak 32.Prekomjerno preuzeta reaktivna energija

(1) Prekomjerno preuzeta reaktivna energija je pozitivna razlikaizme|u izmjerene reaktivne energije i reaktivne energije kojaodgovara faktoru snage cos = 0,95 induktivno, odnosno toje reaktivna energija koja prelazi 33% preuzete aktivneenergije.

(2) NOS obra~unava prekomjerno preuzetu reaktivnu energijusa prijenosne mreè na osnovu mjese~nih izmjerenihkoli~ina kod kvalificiranih kupaca priklju~enih na prijenosnumreù.

(3) Cijena prekomjerno preuzete reaktivne energije sa prijenosnemreè pR je:

pp

R

A�7

gdje je pA

prosje~na proizvodna cijena aktivne energije napragu u Bosni i Hercegovini na godi{njoj razini.(4) NOS je duàn da utvrdi udio svake proizvodne jedinice u

ukupnoj proizvodnji reaktivne energije i ukupni financijskiiznos koji kvalificirani kupci priklju~eni na prijenosnu mreùpla}aju za prekomjerno preuzetu reaktivnu energiju upromatranom mjese~nom razdoblju. Na osnovu ovihpodataka NOS u mjese~nom izvje{}u prikazuje financijskepozicije balansno odgovornih strana me|usobno, kao ikvalificiranih kupaca priklju~enih na prijenosnu mreù uodnosu na balansno odgovornu stranu kojoj pripadaju.



^lanak 33.Nedopu{tena odstupanja od voznog reda

Balansno odgovorne strane koje odstupaju od voznog redaizvan propisane granice tolerancije, obvezne su platiti tro{koveodstupanja i to za sve sate u kojima je bilo izmjereno odstupanje.NOS }e evidentirati nedopu{tena odstupanja od voznog reda zasvaku balansno odgovornu stranu. DERK }e svojom odlukomodrediti cijenu za nedopu{tena odstupanja uvaàvaju}i aktualnupraksu u sustavu BiH i kontrolnog bloka kojem BiH pripada.

^lanak 34.Fakturiranje pomo}nih usluga

(1) Tarife za pomo}ne usluge izraàvaju se kao odnos ukupnogfinancijskog opsega pojedine usluge i elektri~ne energijepreuzete sa prijenosne mreè u skladu sa ~lankom 10. ovemetodologije.

(2) Fakturiranje i pla}anje pomo}nih usluga obavlja se naosnovu NOS-ovog obra~una pomo}nih usluga zasnovanomna Trì{nim pravilima.

(3) Ovaj obra~un se dostavlja balansno odgovornim stranama,kvalificiranim kupcima priklju~enim na prijenosnu mreù,elektrodistribuciji Br~ko Distrikta BiH i DERK-u. Uobra~unu se navode financijske i energetske pozicijebalansno odgovornih strana me|usobno, kao i kvalificiranihkupaca u odnosu na balansno odgovornu stranu kojojpripadaju.

(4) Mjese~ni obra~un NOS-a i fakture ispostavljene na osnovutog obra~una, dovoljni su za zasnivanje obligacijskih odnosaizme|u isporu~itelja i balansno odgovornih strana odnosnobalansno odgovornih strana i kvalificiranih kupaca.

(5) Balansno odgovorne strane du`ne su dostaviti NOS-u kopijefaktura za sve usluge koje su isporu~ili kupcima upromatranom mjese~nom razdoblju.

V. OSTALE ODREDBE

^lanak 35.Pla}anje

(1) Prijenosna kompanija i NOS ne mogu sa korisnicimaprijenosne mreè ugovoriti rok pla}anja prijenosnemreàrine i sustavnih usluga dulji od 15 dana od danaispostavljanja ra~una, niti za nepravodobno pla}anje moguobra~unavati ve}u zateznu kamatu od zakonom propisanezatezne kamate za podru~je na kojem se nalazi sjedi{tedu`nika.

(2) Odredbe prethodnog stavka primjenjivat }e i isporu~iteljipomo}nih usluga. U iznimnim slu~ajevima, na prijedlogNOS-a, DERK moè odobriti i druk~ije uvjete pla}anjafaktura za pomo}ne usluge.

^lanak 36.Tuma~enje

(1) DERK }e osigurati tuma~enje ovog akta.(2) Ukoliko neko pitanje nije obra|eno u ovom dokumentu,

DERK }e odlu~iti o njegovom rje{avanju u svakomkonkretnom slu~aju ili }e izdati poseban naputak zaprimjenu pojedinih odredbi ove metodologije.

^lanak 37.Objava Metodologije

Pro~i{}eni tekst Metodologije objavit }e se u "Slu`benomglasniku BiH".

Broj 04-02-2-341/1114. studenoga 2011. godine

TuzlaTajnik

Mr. sc. Edin Zametica, v. r.(Sl-1206/11-G)

AGENCIJA ZA BEZBJEDNOST HRANE

BOSNE I HERCEGOVINENa osnovu ~lana 41. stav (2) Zakona o hrani ("Slu`beni

glasnik BiH", broj 50/04) i ~lana 61. Zakona o upravi("Slu`beni glasnik BiH", br. 32/02 i 102/09), direktorAgencije za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine donio je

NAREDBU

O STAVQAWU VAN SNAGE NAREDBE O ZABRANI

UPOTREBE 2,2-Bis (4-HIDROKSIFENIL) PROPANA,

OP[TE POZNATOG KAO BISFENOL A (BPA), U

PROIZVODWI PLASTI^NIH FLA[ICA ZA

HRAWEWE DOJENÂDI, STAVQAWA NA TR@I[TE I

UVOZA U BOSNU I HERCEGOVINU PLASTI^NIH

MATERIJALA I PREDMETA NAMIJEWENIH ZA

KONTAKT SA HRANOM KOJI NISU U SKLADU SA

ODREDBAMA OVE NAREDBE

IOvom naredbom stavqa se van snage Naredba o zabrani

upotrebe 2,2-Bis (4-hidroksifenil) propana, op{te poznatogkao Bisfenol A (BPA), u proizvodwi plasti~nih fla{ica zahrawewe dojen~adi, stavqawa na trì{te i uvoza u Bosnu iHercegovinu plasti~nih materijala i predmeta namijewenihda do|u u kontakt sa hranom koji nisu u skladu sa odredbama oveNaredbe ("Slu`beni glasnik BiH", broj 43/11).

IIOva Naredba stupa na snagu danom dono{ewa, a objavi}e se u

"Slu`benom glasniku BiH".

Broj 01-1-02-2-970-2/113. novembra 2011. godine

MostarDirektor

Doc. dr sci. Sejad Ma~ki}, s. r.

Na osnovu ~lana 41. stav (2) Zakona o hrani ("Slu`beniglasnik BiH", broj 50/04) i ~lana 61. Zakona o upravi ("Slu`beniglasnik BiH", br. 32/02 i 102/09), direktor Agencije za sigurnosthrane Bosne i Hercegovine donosi

NAREDBU

O STAVLJANJU VAN SNAGE NAREDBE O ZABRANI


OP]ENITO POZNATOG KAO BISFENOL A (BPA), U

PROIZVODNJI PLASTI^NIH FLA[ICA ZA

HRANJENJE DOJENÂDI, STAVLJANJA NA TR@I[TE

I UVOZA U BOSNU I HERCEGOVINU PLASTI^NIH

MATERIJALA I PREDMETA NAMIJENJENIH DA

DO\U U KONTAKT SA HRANOM KOJI NISU U

SKLADU SA ODREDBAMA OVE NAREDBE

I.Ovom naredbom stavlja se van snage Naredba o zabrani

upotrebe 2,2-Bis (4-hidroksifenil) propana, op}enito poznatogkao Bisfenol A (BPA), u proizvodnji plasti~nih fla{ica zahranjenje dojen~adi, stavljanja na trì{te i uvoza u Bosnu iHercegovinu plasti~nih materijala i predmeta namijenjenih dado|u u kontakt sa hranom koji nisu u skladu sa odredbama oveNaredbe ("Slu`beni glasnik BiH", broj 43/11).

II.Ova Naredba stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e

se u "Slu`benom glasniku BiH".

Broj 01-1-02-2-970-2/113. novembra 2011. godine

MostarDirektor

Doc. dr. sci. Sejad Ma~ki}, s. r.

Na temelju ~lanka 41. stavka (2) Zakona o hrani ("Slu`beniglasnik BiH", broj 50/04) i ~lanka 61. Zakona o upravi("Slu`beni glasnik BiH", br. 32/02 i 102/09), direktor Agencijeza sigurnost hrane Bosne i Hercegovine donosi

NAREDBU

O STAVLJANJU VAN SNAGE NAREDBE O ZABRANI


OP]ENITO POZNATOG KAO BISFENOL A (BPA), U

PROIZVODNJI PLASTI^NIH FLA[ICA ZA

HRANJENJE DOJENÂDI, STAVLJANJA NA TR@I[TE

I UVOZA U BOSNU I HERCEGOVINU PLASTI^NIH

MATERIJALA I PREDMETA NAMIJENJENIH DA

DO\U U KONTAKT SA HRANOM KOJI NISU

SUKLADNI SA ODREDBAMA OVE NAREDBE

I.Ovom naredbom stavlja se van snage Naredba o zabrani

upotrebe 2,2-Bis (4-hidroksifenil) propana, op}enito poznatog

kao Bisfenol A (BPA), u proizvodnji plasti~nih fla{ica zahranjenje dojen~adi, stavljanja na trì{te i uvoza u Bosnu iHercegovinu plasti~nih materijala i predmeta namijenjenih dado|u u kontakt sa hranom koji nisu u skladu sa odredbama oveNaredbe ("Slu`beni glasnik BiH", broj 43/11).

II.Ova Naredba stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e

se u "Slu`benom glasniku BiH".Broj 01-1-02-2-970-2/11

3. studenoga 2011. godineMostar

DirektorDoc. dr. sci. Sejad Ma~ki}, v. r.



S A D R @ A J

SAVJET MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE

397 Oduka o usvajawu Dràvnog godi{weg programa zaza{titu potro{a~a Bosne i Hercegovine za 2011.godinu (srpski jezik) 1

Oduka o usvajanju Dràvnog godi{njeg programa zaza{titu potro{a~a Bosne i Hercegovine za 2011. godinu(bosanski jezik) 20

Oduka o usvajanju Dràvnog godi{njeg programa zaza{titu potro{a~a Bosne i Hercegovine za 2011. godinu(hrvatski jezik) 38

398 Oduka o interventnom kori{tewu sredstava teku}ebuxetske rezerve (srpski jezik) 56

Oduka o interventnom kori{tenju sredstava teku}ebudètske rezerve (bosanski jezik) 56

Oduka o interventnom kori{tenju sredstava teku}eprora~unske pri~uve (hrvatski jezik) 56

DR@AVNA REGULATORNA KOMISIJAZA ELEKTRI^NU ENERGIJU - DERK

Metodologija za izradu tarifa za usluge prenosaelektri~ne energije, Nezavisnog operatora sistema ipomo}ne usluge - pre~i{}eni tekst (srpski jezik) 57

Metodologija za izradu tarifa za usluge prijenosaelektri~ne energije, Nezavisnog operatora sistema ipomo}ne usluge - pre~i{}eni tekst (bosanski jezik) 63

Metodologija za izradbu tarifa za usluge prijenosaelektri~ne energije, Nezavisnog operatora sistema ipomo}ne usluge - pre~i{}eni tekst (hrvatski jezik) 68

AGENCIJA ZA BEZBJEDNOST HRANEBOSNE I HERCEGOVINE

Naredba o stavqawu van snage Naredbe o zabraniupotrebe 2,2-Bis (4-hidroksifenil) propana, op{tepoznatog kao Bisfenol A (BPA), u proizvodwiplasti~nih fla{ica za hrawewe dojen~adi, stavqawana trì{te i uvoza u Bosnu i Hercegovinu plasti~nihmaterijala i predmeta namijewenih za kontakt sahranom koji nisu u skladu sa odredbama ove Naredbe(srpski jezik) 74

Naredba o stavljanju van snage Naredbe o zabraniupotrebe 2,2-Bis (4-hidroksifenil) propana, op}enitopoznatog kao Bisfenol A (BPA), u proizvodnji plasti~nihfla{ica za hranjenje dojen~adi, stavljanja na trì{te iuvoza u Bosnu i Hercegovinu plasti~nih materijala ipredmeta namijenjenih da do|u u kontakt sa hranom kojinisu u skladu sa odredbama ove Naredbe (bosanski jezik) 74

Naredba o stavljanju van snage Naredbe o zabraniupotrebe 2,2-Bis (4-hidroksifenil) propana, op}enitopoznatog kao Bisfenol A (BPA), u proizvodnji plasti~nihfla{ica za hranjenje dojen~adi, stavljanja na trì{te iuvoza u Bosnu i Hercegovinu plasti~nih materijala ipredmeta namijenjenih da do|u u kontakt sa hranom kojinisu sukladni sa odredbama ove Naredbe (hrvatski jezik) 74





Izdava~: Ovla{tena slu`ba Doma naroda Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine, Trg BiH 1, Sarajevo - Za izdava~a: sekretar Doma narodaParlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine Marin Vukoja - Priprema i distribucija: JP NIO Slu`beni list BiH Sarajevo, Xemala Bijedi}a39/III - Direktor: Dragan Prusina - Telefoni: Centrala: 722-030 - Direktor: 722-061 - Pretplata: 722-054, faks: 722-071 - Oglasni odjel: 722-049,722-050, faks: 722-074 - Slu`ba za pravne i op{te poslove: 722-051 - Ra~unovodstvo: 722-044, 722-046 - Komercijala: 722-042 - Pretplata se utvr|ujepolugodi{we, a uplata se vr{i UNAPRIJED u korist ra~una: UNICREDIT BANK d.d. 338-320-22000052-11, VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo160-200-00005746-51, HYPO-ALPE-ADRIA-BANK A.D. Bawa Luka, filijala Br~ko 552-000-00000017-12, RAIFFEISEN BANK d.d. BiH Sarajevo161-000-00071700-57 - [tampa: GIK "OKO" d. d. Sarajevo - Za {tampariju: Mevludin Hamzi} - Reklamacije za neprimqene brojeve primaju se 20 danaod izlaska glasila."Slu`beni glasnik BiH" je upisan u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 731.Upis u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu, broj UF/I - 2168/97 od 10.07.1997. godine. - Identifikacijski broj 4200226120002. - Poreznibroj 01071019. - PDV broj 200226120002. Molimo pretplatnike da obavezno dostave svoj PDV broj radi izdavawa poreske fakture.Pretplata za II polugodi{te 2011. za "Slu`beni glasnik BiH" i "Me|unarodne ugovore" 120,00 KM, "Slu`bene novine Federacije BiH" 110,00 KM.Web izdawe: http: //www.sluzbenilist.ba - godi{wa pretplata 200,00 KM

U skladu sa Uputstvom o na~inu objavljivanja obavje{tenja u postupcima javnih nabavki("Slu`beni glasnik BiH", broj 43/11), dostavljanje obavje{tenja JPNIO Slu`benom listu BiH vr{it}e se putem Informacionog sistema za elektronsko objavljivanje obavje{tenja - sistema Go-Pro-cure po~ev od 01.09.2011. godine.

Agencija za javne nabavke BiH i JP NIO Slu`beni list BiH pozivaju sve ugovorne organe uBosni i Hercegovini da izvr{e registraciju u sistem {to je prije mogu}e, kako bi spremni do~ekalipo~etak primjene Uputstva i Informacionog sistema.

Documents

Broj 93 Godina XV Utorak, 22. novembra/studenoga 2011. godinesllist.ba/glasnik/2011/broj93/Broj093.pdf · Broj93-Strana2 SLU@BENI GLASNIK BiH Utorak,22.11.2011. pokazala da zaslu`uje