BROJPetak, 31. 07. 2009.

NUMEROVenerdi, 31. 07. 2009.

11/09BROJPetak, 28. 10. 2011.

NUMEROVenerdi, 28. 10. 2011.

11/11

ISSN 1847-5507

BROJ

11/1128. 10. 2011.

BRO

J 11

/11

STR

AN

ICA

445

Na temelju članka 49. stavka 2. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (Narodne novine broj:178/04, 48/05,151/05,111/06,63/08,124/09, 91/10 i 112/10) i članka 23. Odluke o autotaksi prijevozu u Gradu Pula-Pola (“Službene novine”Grada Pule br:05/11) Pročelnik Upravnog odjela za komunalni sustav i imovinu dana 19.10. 2011. godine, donosi

P R A V I L N I Ko posebnom ispitu za vozače autotaksi vozila

Članak 1.(1) Ovim se Pravilnikom propisuje način provjere

poznavanja osnovnih podataka o kulturnim, povijesnim, turističkim, zabavnim, prometnim, gospodarskim i drugim značajnim objektima i znamenitostima na području Grada Pula-Pola (u daljnjem tekstu:Grad), poznavanja promete mreže i režima prometa, poznavanja općih podataka o Gradu kao jedinici lokalne samouprave, kao i provjera sposobnosti i vještina vozača autotaksi vozila da najkraćim putem prevezu putnika na zadano odredište.

(2) Provjera znanja, sposobnosti i vještina kako je to navedeno u stavku (1) ovoga članka, vrši se polaganjem posebnog ispita za vozače autotaksi vozila prema Programu ispita koji sadrži opće podatake o Gradu, podatke o kulturnim, povijesnim, gospodarskim, turističkim, zabavnim, prometnim i drugim značajnim objektima i znamenitostima na području Grada, grafički prikaz prometne mreže i režima prometa kao i druge važnije podatke, a koji Program čini sastavni dio ovoga Pravilnika i služi za internu upotrebu u pripremi kandidata za vozače autotaksi vozila.

Članak 2.(1) Poseban ispit je organizirani način provjere znanja,

vještina i osposobljenosti vozača autotaksi vozila koji obuhvaća provjeru znanja prema slijedećim programskim cjelinama:- poznavanje općih podataka o Gradu kao i važnijih

institucija i ustanova na području Grada,- poznavanje osnovnih podataka o povijesti i znamenitostima

Grada,- poznavanje osnovnih podataka o muzejima, podzemnim

hodnicima, galerijama, kinu, kazalištu, knjižnicama, utvrdama i nacionalnom parku Brijuni,

- poznavanje korisnih telefonskih brojeva,

- poznavanje položaja zdravstvenih objekata i veterinarskih ambulanti,

- poznavanje položaja gospodarskih, uslužnih i turističkih objekata, pošta i banaka,

- poznavanje položaja smještajnih objekata,- poznavanje položaja restorana, konoba, pizzeria,

spagetteria, kavana, diskoteka i barova te casina,- poznavanje položaja te osnovnih podataka o pulskim

parkovima,- poznavanje osnovnih događanja i manifestacija u Gradu, - poznavanje sportskih aktivnosti,- poznavanje položaja i osnovne informacije o javnim

prijevoznicima i terminalima javnog gradskog prijevoza te autotaksi stajalištima, kao i poznavanje osnovnih informacija o prometnim objektima morskog, željezničkog i zračnog prijevoza putnika na području Grada.

- provjeru poznavanja prometne mreže i režima prometa, odnosno prometne regulacije na prometnicama Grada, time da se kandidati prilikom polaganja ispita mogu koristiti Planom Grada,

- poznavanje lokacija važnijih objekata iz područja znamenitosti i kulturne baštine Grada, javnih sadržaja, turizma, ugositeljstva, uslužnih djelatnosti i gospodarstva, kao i važnijih institucija i ustanova.

(2) Poseban ispit, odnosno provjeru znanja, osposobljenosti i vještina vozača autotaksi vozila, provodi Povjerenstvo za polaganje posebnog ispita za vozača autotaksi vozila (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).

Članak 3.

(1) Upravni odjel nadležan za poslove prometa (u daljnjem tekstu: Odjel), sukladno stavku (3) članka 23. Odluke o autotaksi prijevozu, objavljuje Javni poziv za polaganje Ispita u javnim glasilima te na Web stranicama Grada.

(2) U Javnom pozivu za polaganje posebnog ispita navodi se rok za podnošenje prijava za ispit te dokumentacija koja se dostavlja uz prijavu, mjesto i vrijeme polaganja ispita, podatak gdje se može podići Program ispita sa privicima, te iznos nakanade i broj žiro- računa Proračuna na koji se uplaćuje naknada.

(3) Uz prijavu za ispit potrebno je priložiti:- Svjedodžbu o završnom ispitu o stečenoj SSS u zanimanju

vozač motornog vozila te ispravu kojom se dokazuje osnovno znanje jednog stranog jezika, sve u ovjerenoj preslici ili preslici uz original na uvid,

- Ovjerenu presliku vozačke dozvole ili presliku uz original na uvid ,

- Presliku prometne dozvole,- Potvrdu Stanice za tehnički pregled da vozilo udovoljava

uvjetima za obavljanje autotaksi prijevoza,

BRO

J 11

/11

STR

AN

ICA

446

- Presliku police osiguranja putnika u vozilu,- Potvrdu o uplati naknade za troškove polaganja ispita.

Članak 4.(1) Vozači autotaksi vozila zainteresirani za polaganje

posebnog ispita za vozača autotaksi vozila (u daljnjem tekstu: kandidati) podnose prijavu za polaganje posebnog ispita Upravnom odjelu nadležnom za poslove prometa, prije pristupa ispitu putem pisarnice.

(2) Kandidat je dužan prije pristupa ispitu uplatiti naknadu za troškove polaganja ispita u iznosu propisanom Odlukom o najvišem iznosu cijene usluge autotaksi prijevoza i naknadama za polaganje posebnog ispita u korist Proračuna Grada.

Članak 5.(1) Ispit se polaže u prostorijama Grada pred

Povjerenstvom.(2) Ponovno polaganje ispita za kandidate koji nisu

položili ispit organizirati će se u roku od trideset dana od dana održanog ispita, time da će se kandidati uputiti o mjestu i vremenu ponovnog polaganja ispita bez javne objave u javnim glasilima.

Članak 6.(1) Predsjednik povjerenstva određuje vrijeme ispita i

rukovodi radom Povjerenstva.(2) O tijeku ispita vodi se Zapisnik kojega vodi službenik

Odjela.(3) Nakon položenog ispita, ispitni rezultati ocjenjuju

se sa ocjenom „položio-la“ ili nije „položio-la“.

Članak 7.(1) Upravni odjel nadležan za poslove prometa izdaje

uvjerenje o položenom ispitu.(2) Uvjerenje o položenom ispitu vrijedi koliko i

dozvola te nije potrebno ponovno polagati ispit ukoliko se dozvola redovito obnavlja, a koji podatak je potrebno upisati u evidenciju položenih ispita.

(3) Ukoliko dođe do prekida u obavljanju djelatnosti, odnosno ukoliko se traži izdavanje nove dozvole potrebno je ponovo polagati ispit.

(4) Upravni odjel nadležan za poslove prometa vodi evidenciju o položenim ispitima.

Članak 8.(1) Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje

važiti Odluka o donošenju Programa provjere znanja za autotaksi vozače objavljena u “Službenim novinama “ Grada Pule broj 10/02 i 12/07.

(2) Ovaj Pravilnik objavljuje se i stupa na snagu danom objave u “Službenim novinama” Grada Pule.

Klasa: 023-01/11-01/678Urbroj: 2168/01-04-02-03-0334-11-3Pula, 19.10.2011.

PROČELNIKDamir Prhat, mag.ing., v.r.

PROGRAM ISPITA 2011. GODINA

1. OPĆI PODACI O GRADU Pula se nalazi na 44° 52’ paraleli sjeverne geografske širine i 13° 51’ meridijanu istočne geografske dužine, na prosječnoj nadmorskoj visini oko 30 m.Grad na jugozapadnom kraju Istarskog poluotoka, razvio se na sedam brežuljaka (Kaštel, Zaro, Arena, Sv. Martin, Opatija sv. Mihovila, Mondipola i Pra Grande), na unutrašnjem dijelu prostranoga zaljeva i prirodno dobro zaštićene luke (dubine do 38 m) koja je otvorena prema sjeverozapadu s dva prilaza, neposredno s mora i kroz Fažanski kanal. Današnja površina Pule iznosi 5.165 ha, od čega 4.150 ha na kopnu i 1.015 ha na moru, a omeđena je sa sjevera otocima Sv. Jerolim i Kozadom, gradskim naseljima Štinjan, Veli Vrh i Šijanskom šumom; sa istoka područjima Monteserpo, Valmade, Busoler i Valdebek; s juga Starom Plinarom, marinom Veruda i otokom Veruda; te sa zapada Verudelom, Lungomareom i Musilom. U Puli prevladava mediteranska klima, blagih zima i toplih ljeta s prosječnom insolacijom 2.316 sati godišnje ili 6, 3 sata dnevno, uz prosječnu godišnju temperaturu zraka od 13,2° C (od prosječnih 6,1° C u veljači do 26,4° C u srpnju i kolovozu) i temperaturnom oscilacijom mora od 7 do 26° C.Postupno urbano uobličavanje Pule započinje u antici osnutkom rimske kolonije (Pietas Iulia) u Cezarevo doba (sredinom I. st. prije n. e.) da bi najveći uspon doživjela za vladanja Septimija Severa, krajem II. i početkom III. stoljeća, kada broji tridesetak i više tisuća stanovnika, pa je uz Salonu (glavni grad rimske Dalmacije) Pula slovila kao najveće naselje na istočnoj obali Jadrana.Propašću Zapadnog rimskog carstva (potkraj V. st.) Pula je gotovo četrnaest stoljeća populacijski stagnirala, mijenjajući vladare, i čekala novo razdoblje gradskosti. Sve do bitke između venecijanske i genoveške flote pred pulskom lukom 1379, kada su pobjednici Genovežani temeljito opljačkali grad, Pula sa svojih pet do deset tisuća žitelja još si je mogla pridjenuti ime grada, ali nakon ovoga pustošenja taj epitet možemo slobodno izostaviti do 1856. kada Austro-Ugarska započinje gradnju arsenala. Pri kraju venecijanske vladavine i početkom austrijske uprave, krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća, brojnost stanovništva ostaje na približno jednakoj razini. Pula se ponovno budi kao glavna ratna luka u Austro-Ugarskom Carstvu i doživljava demografsku (i socijalno-urbanu) ekspanziju s visokom stopom, od oko 10 %, godišnjeg prirasta žitelja (primjerice, 1842. bilo je u gradu 214 kuća da bi se 1910. taj broj popeo na 4.240). Broj stanovnika Pule odnosi se na sam Grad u približno današnjim granicama, a Pula s okolicom pridodaje Gradu današnje općine Barban, Fažana, Ližnjan, Marčana, Medulin, Svetvinčenat i Grad Vodnjan. Padom Monarhije Pula, glavna ratna luka i urbano središte, Rapalskim ugovorom 1920. postaje prirepak Kraljevine Italije što se odražava i na demografskom planu, najprije masovnom emigracijom hrvatskoga i slovenskog stanovništva a kasnije jednako takvom imigracijom talijanskih doseljenika.Nakon Drugog svjetskog rata Pula, zatvorena u vojno-političku angloameričku upravu pa priključena Hrvatskoj u federativnoj Jugoslaviji, ponovno bilježi negativni demografski trend emigracijskim valom talijanskoga stanovništva nezadovoljnog novonastalim društveno-

političkim promjenama. Tek tridesetak godina kasnije uspijeva Pula doseći svoj austrougarski demografski maksimum.Posljednji popis stanovništva Pule iznova pokazuje lagano opadanje populacije u odnosu na popis proveden desetljeće ranije i za 2011.godinu prema prvim rezultatima iznosi 57 765 stanovnika. Grad Pula kao tradicionalno najrazvijenije gospodarsko središte Istarske županije, temelje gospodarskog razvitka započelo je s brodograđevnom industrijom, danas nadaleko poznatom na svjetskom brodograđevnom tržištu (Uljanik d.d. i Tehnomont brodogradilište d.d.). Proizvodne djelatnosti u Puli su raznovrsne, od proizvodnje cementa (Calucem d.o.o.), proizvodnje stakla (Duran d.d.) do prehrambene industrije (Puljanka-Brionka d.o.o.) i tekstilne industrije (Arena modna kuća d.d.). U Puli su također razvijene i uslužne djelatnosti i to u građevinarstvu (Bina-Istra d.d., Cesta d.o.o., Istarska autocesta d.o.o., Istarske ceste d.o.o. i niz manjih tvrtki: Coden d.o.o., Vintijan d.o.o., Monte Serpo d.o.o., Zanitel d.o.o., Michele d.o.o., Select d.o.o., Štinjan gradnja d.o.o., Nikop d.o.o., Vibribeton d.o.o., Final dekor d.o.o.), turizmu (Arenaturiast d.d., vodeće hotelijersko poduzeće u južnom dijelu Istre sa 5.770 soba u hotelima, apartmanskim naseljima i kampovima) i trgovini (Puljanka d.d., Mercator-h d.o.o., Billa d.o.o., Pevec d.o.o., Getro d.d., Plodine d.d., Merkur d.d., Bricostore d.o.o, Lidl d.o.o., Kaufland k.d.) te prijevozničke usluge (Brioni d.d., Pulapromet d.o.o., Uljanik plovidba d.d., Luka Pula d.o.o., Zračna luka Pula d.d.) U turističkoj djelatnosti Pula je u okviru Istre i Hrvatske jedan od najzanimljivijih turističkih gradova. Povoljan zemljopisni položaj, burna povijest i bogatstvo kulturno povijesnih spomenika učinili su Pulu jednom od najprivlačnijih turističkih odredišta na istočnom dijelu Jadrana. Danas grad raspolaže sa suvremenom osnovom za prihvat i ugošćavanje domaćih i inozemnih gostiju: desetak hotela, dva kampa, nekoliko turističko-apartmanskih naselja i dvije marine.U akvatoriju južnoga dijela pulske luke djeluje Slobodna zona luke Pula na kopnenom i morskom dijelu. U zoni posluje 19 korisnika i to pretežito u proizvodnim djelatnostima. Osnivač i upravljač Slobodne zone je Lučka uprava Pula. Prema podacima baze podataka HGK-a za 2009. godinu u Puli bilo je registrirano 2.171 trgovačkih društava. Ostvaren prihod trgovačkih društava u 2009. godini iznosio je 8.458.038.371 kunu. Najviše trgovačkih društava bilo je registrirano za trgovinu na veliko i malo i to 499 tvrtki, građevinskih tvrtki bilo je 431, a stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti bilo je 342. Najviše zaposlenih bilo je u prerađivačkoj industriji i to 5.360 u 226 tvrtki, slijedi 2.346 zaposlenih u trgovini na veliko i malo, 1.537 zaposlenih u građevinarstvu i 1.412 zaposlenih u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima. Djelatnost koja se u posljednjih tridesetak godina nikako ne može zaobići kada se govori o Puli jest turizam. Pogodnosti za razvoj turizma su prije svega u geografskom položaju grada, blagoj mediteranskoj klimi, očuvanom prirodnom okolišu, čistom moru, dobroj prometnoj povezanosti i bogatoj kulturno spomeničkoj baštini. Kako u samom Gradu tako i široj okolici, turistička je ponuda raznovrsna te pruža niz mogućnosti za kvalitetan odmor. Na području Pule, uglavnom uz samu obalu te u središtu grada, smješten je velik broj hotela kao i apartmanskih naselja, kampova, dječjih i ferijalnih ljetovališta, te nekoliko nautičkih marina. Na nekoliko kilometara udaljenosti od grada nalazi se jedan

BRO

J 11

/11

STR

AN

ICA

447

od najpoznatijih nacionalnih parkova u Hrvatskoj, Otočje Brijuni, a u okolici Grada brojna turistička naselja kao i manja pitoreskna mjesta, primjerice Vodnjan, Medulin, Ližnjan, Premantura, Peroj, Fažana itd.Sve turističke i servisne informacije mogu se naći na turističkom info punktu u srcu grada Pule, na Forumu.Osim prospekata i kataloških informacija o Puli i Istri, turistima je na raspolaganju i računalo u kojem mogu pronaći informacije o izletima, spomenicima kulture, kulturnim i drugim događajima, smještajnim kapacitetima i ostalim podacima u gradu. Uz pomoć računala turisti mogu primiti, poslati ili pak provjeriti svoju elektronsku poštu.

Značenje kratica u daljnjem tekstu:A: adresa fizičke odnosno sjedište pravne osobe,T: telefon ( centrala za pravnu osobu),E: e – mail pravne ili fizičke osobe,W: web stranica pravne ili fizičke osobePozivni telefonski broj za RH: +385

Značajne institucije i ustanove na području Grada :

Grad Pula-Pola, Gradska uprava:A: Forum 1, Forum 2 i pisarnica Grada na adresi Stara tržnica 1.T: 052/371-700E: pisarnica@pula.hrW: www.pula.hr Istarska Županija, uredi na području Grada:A: Flanatička 29 tel: 052/372-111 i Riva 8.tel.351-111W: www.istra-istria.hr Uredi državne uprave Istarske županije:A: Splitska 14,T: 371-111 Općinsko državno odvjetništvo u PuliA: Kranjčevićeva 8,T: 052/222-655F: 052/222-691E: odo-pula@hi.t-com.hr Općinski sud u PuliA: Kranjčevićeva 8.T: 052/377-600F: 052/210-237 Državna geodetska uprava (katastar)A: Forum 13,T: 052/300-140F: 052/217-244 PU Istarska, PP Pula.A: Trg Republike 1.T: 052/532-629F: 052/532-303E: pulska@policija.hr Luka Pula d.o.o. Pula:A: Svetog Policarpa 8.T: 052/211-117F: 052/214-263E: info@luka-pula.hrW: www.luka-pula.hr

Vodovod Pula d.o.o. Pula:A: Radićeva 9.T: 052/529-900 F: 052/211-554E: protokol@vodovod-pula.hrW: www.vodovod-pula.hr Pula Herculanea d.o.o. Pula:A: Trg 1. istarske brigade 14.T: 052/638-400F: 052/500-031E: marija.vpusic@herculanea.hrW: www.herculanea.hr Pula parking d.o.o. Pula:A: Prilaz kralja Salamona 4.T: 052/210-470F: 052/210-501E: info@pulaparking.hrW: www.pulaparking.hr

2. POVIJEST I ZNAMENITOSTI GRADA

POVIJEST:LegendaU legendi o Argonautima opisana je potjera za brodom Argo i zlatnim runom. Podanici kralja Kolhide odustali su od dalje potjere nakon što je poginuo sin njihovog kralja. U strahu da će, ako se vrate u Kolhidu, biti kažnjeni zbog smrti princa i neuspjele potjere, odlučili su nastaniti se na mjestu njegove pogibije. Pula je, stoga, kolhiđanskim bjeguncima bila ne samo utočište već i mjesto progonstva, stanica bez povratka. Najčuveniji geograf starog vijeka Strabon tvrdi da je tako utemeljena Pula. Prema toj legendi, Pula je, dakle utemeljena pred oko tri tisuće godina.Ilirsko dobaU ilirsko doba, Pula je sve do dolaska rimskih legija, bila tek okolica obližnjeg Nezakcija, dominantnog političkog, upravnog, vojnog i vjerskog središta. Intenzivnom kolonizacijom, trgovačkim vezama, te važnosti vojnog položaja, Pula preuzima vodeću funkciju. Uporedo s time razvijaju se i brojne gospodarske grane: kamenoklesarstvo za brojne građevine u Puli i okolici, ratarstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, ribarstvo, te lončarstvo za prijevoz ulja, vina, pšenice, ribe.Rimsko dobaU stoljećima carskog razdoblja starog Rima (od I. do III. st.) sagrađeni su i oblikovani u Puli najvredniji spomenici antike u Hrvatskoj. Najvrijedniji je i najpoznatiji spomenik tog vremena Arena. Taj amfiteatar, namijenjen borbi ljudi i životinja, izgrađen u doba vladavine cara Vespazijana, u I. st. poslije Krista. Eliptičnog je oblika, veličine oko 130 x 105 m, visine 32 m, što ga svrstava na šesto mjesto po veličini među svjetskim amfiteatrima. Arena je svojedobno mogla prihvatiti 23.000 gledatelja, a danas na ljetnim priredbama prima oko 5.000 ljudi.Antička je Pula bila opskrbljena svim bitnim tekovinama rimske civilizacije, imala je vodovodni i kanalizacijski sustav, forum, koji je upravno, trgovačko i vjersko središte, kapitolij s hramovima (na forumu), dva kazališta, veliko gradsko groblje (koje spominje i Dante u “Božanskoj komediji”), kuće bogato opremljene mozaicima i mramorom.Grad je bio opasan zidinama s desetak vrata. One su uglavnom srušene početkom XIX. st., a sačuvani su neki ulazi. Slavoluk Sergijevaca nalazi se na kraju ulice (Via Sergia) kojom se s Foruma kreće prema istoku. Bio je prislonjen na gradska

BRO

J 11

/11

STR

AN

ICA

448

vrata (Porta Aurea), pa je bogati klesarski ukras dobio samo njegov zapadni, vidljivi dio. Podigla ga je, o svom trošku, Salvia Postuma Sergi u počast trojici svojih rođaka koji su potkraj I. st. prije Krista obavljali visoke činovničke dužnosti u Puli. Prema natpisu na slavoluku, sagrađen je između 29. i 27. god. prije Krista. Taj impresivni spomenik antičke kulture stoljećima je motiv mnogim vrhunskim, osobito talijanskim umjetnicima, kao na primjer, Michelangelu. Prema sjeveru nalaze se još dvoja sačuvana antička gradska vrata: Herkulova i Dvojna vrata.Izvan gradskih zidina nalazile su se nekropole, s kojih se mnogi ulomci čuvaju u Arheološkom muzeju, a nedaleko od Dvojnih vrata pronađeni su tragovi grobne građevine, osmerokutnog mauzoleja sagrađenog u I-II. st. poslije Krista.Forum, središnji trg antičke i srednjevjekovne Pule, nekoć je bio obrubljen arkadama s kipovima i reljefima, a na sjevernoj su strani bili hramovi. Do danas je potpuno sačuvan Augustov hram, sagrađen između 2. god. prije Krista i 14. god. poslije Krista.Na istočnom obronku brežuljka Kaštela unutar gradskih zidina sačuvani su ostaci temelja scenske zgrade i dijelovi gledališta malog rimskog kazališta (od arhitekture velikog, smještenog izvan zidina, nije sačuvano ništa bitno, a u Arheološkom muzeju čuva se ulomak njegove reljefne oplate). Blizu kazališta nalazi se zgrada Arheološkog muzeja Istre, u kojoj se uz spomenike iz prethistorije i ranoga srednjeg vjeka čuvaju brojni spomenici antike nađeni na području Pule i Istre.Pula do V stoljećaSve do V stoljeća Pula je zbog svoje geografske izdvojenosti izbjegavala selidbene struje i pljačkaško-osvajačke prodore barbara, kada se našla pod vlašću Zapadnih pa Istočnih Gota. Pod Istočnim Rimskim Carstvom Pula se gradi i proširuje te dobiva i svoju vojnu funkciju u sukobima bizantske vojske i Gota.U feudalizmuOd druge polovice VI stoljeća Slaveni započinju prodor na istarski poluotok, te se u velikim ratnim okršajima smanjuje broj stanovnika i zamire gospodarstvo. Novi gospodari Istre, Franci, bili su nositelji modernih feudalnih odnosa koji su omogućili naseljavanje slavenskih, hrvatskih seljaka, ali su i izazvali otpor istarskih gradova. Razvojem feudalizma i stvaranjem gradova-država na istarskom se prostoru javlja Venecija. Tako je Pula 1150.g. prisegla na vjernost Veneciji i prihvatila podaničke obveze - plaćanje tributa, gradnju i opremanje galija, sudjelovanje u ratu, itd.Do današnjeg danaTime se Pula vezala za mletačke gospodarsko-političke ciljeve, što su je odredili u sljedećih nekoliko stoljeća. Tijekom XIV, XV i XVI stoljeća Pulu su napadali i osvajali Genovežani, hrvatsko-ugarska vojska, habsburška vojska. To je dovelo i do odumiranja brojnih malih srednjovjekovnih naselja i sela.Pored ratnih osvajanja, pulsko i istarsko stanovništvo desetkovano je velikim epidemijama kuge, malarije, tifusa, velikih boginja. Propadanje monumentalnih građevina, uništeno gospodarstvo i desetkovano stanovništvo doveli su Pulu na veoma nepovoljan glas. No zahvaljujući svom geografskom položaju i važnosti luke u trgovačkom prometu, Pula nije smjela nestati. Grad su spasila organizirana naseljavanja hrvatskog i južnoslavenskog stanovništva. Nakon revolucionarne 1848.g. austro-ugarsko je carstvo uočilo važnost pulske luke, te u tom periodu započinje

intenzivna izgradnja velike ratne luke i brodogradilišta. Uporedo s time započinje naseljavanje Pule te se, u roku od oko 50 godina, broj stanovnika sa 1.126 popeo na 40.000 ljudi.Pula je stoga i dalje bila opisivana kao selo odrezano od ostalog svijeta, no kasnije su uložena znatna sredstva u komunalne, sanitarne i sanacijske pothvate. Uloženi novac konačno je Pulu približio gradskim karakteristikama. Izgradnjom željeznice Pula postepeno preuzima funkcije tršćanske i riječke luke za Dalmaciju, te paralelno razvija dvije funkcije - ratnu i trgovačku. Pod patronatom Beča službeni je jezik Puljana njemački, ali talijanski jezik i dalje ostaje svakodnevno uporabni u brojnim slojevima društva, dok se hrvatski jezik vrlo brzo izbacuje iz upotrebe. Takva se situacija zatekla u Puli tijekom II svjetskog rata za vrijeme fašističke vladavine kada je Pula kao antifašistički grad organizirala svoju bitku za budućnost, te pretrpjela razaranja, ali i represalije nad povjesno poraženom stranom. Svršetkom rata i oslobođenjem od njemačke okupacije, Pula potpada pod angloameričku upravu. 1947.g.Pula se konačno okreće prema svom prirodnom zaleđu - Hrvatskoj (u skladu s zaključcima iz 1943.g. o pripadnosti Istre Hrvatskoj), a time i Jugoslaviji. Postojanje Pule pod Jugoslavijom donijelo je do još jednog eksodusa nezadovoljnog domicilnog talijanskog stanovništva. Time je započelo novo razdoblje pulske povijesti koje je trajalo sve do osamostaljenja hrvatske države.

ZNAMENITOSTI:AmfiteatarNajpoznatiji i najznačajniji spomenik, građevina od koje započinje i završava svaki obilazak grada - puljska Arena - građevina u kojoj su se priređivale borbe gladijatora. Građena je u I stoljeću, u vrijeme vladavine cara Vespazijana, istovremeno s najvećom i najpoznatijom građevinom te vrste - Koloseumom u Rimu.Eliptičnog je oblika, s glavnom osi dužine 130 metara i kraćom osi 100 metara. U sredini je ravni prostor - borilište, a gledatelji su sjedili na kamenim stepenicama ili stajali u galeriji. Smatra se da je Arena mogla primiti 20.000 gledatelja. Građena je od domaćeg vapnenca. U srednjem vijeku Arena je korištena za viteške turnire i sajmove.Danas se koristi za ljetne priredbe - Filmski festival, koncerti... kada može primiti oko 5000 gledatelja. U podzemnoj prostoriji, koja je ranije služila gladijatorima, danas je postavljena stalna izložba ”Maslinarstvo i vinogradarstvo Istre u antici”, obogaćena rekonstrukcijama mašina za proizvodnju ulja i vina (mlinovi, tijeskovi, posude za taloženje), te amforama koje su služile kao ambalaža za prijevoz ulja i vina.Arena je smještena van gradskih zidina stare Pule zbog svoje veličine i zemljopisne pogodnosti, a do samog grada vodi nas cesta utemeljena u doba Vespazijana po kojem je i dobila ime - Via Flavia, a koja i danas predstavlja jednu od glavnih gradskih prometnicaAugustov hramHram na Forumu posvećen božici Romi i caru Augustu. Sagrađen između 2. godine prije Krista i 14. godine, kad je August preminuo. Oblikom je tipična hramska konstrukcija. Funkcija se hrama mijenjala: završetkom poganske antike osnovna je funkcija hrama prestala, te je korišten kao crkva, potom skladište žita, da bi početkom XIX stoljeća u njemu bio smješten muzej kamenih spomenika. 1944. g. pogođen je bombom i gotovo potpuno uništen; rekonstrukcija se izvršila

BRO

J 11

/11

STR

AN

ICA

449

od 1945. do 1947.g., a danas je u njemu manja izložba antičke skulpture od kamena i bronce.Za drugi hram-blizanac, od kojeg je sačuvan samo stražnji zid, pretpostavlja se da je izgrađen u isto vrijeme i u istom stilu, a, prema predanjima, naziva se Dijanin hram.Slavoluk Sergijevaca - Zlatna vrata“Zlatna vrata” - podignut 29-27. g. p.n.e. od strane obitelji Sergijevaca, a u čast tri pripadnika porodice koji su obnašali visoke činovničke dužnosti u Puli. Slavoluk se naslanjao uz gradska vrata Porta Aurea tako nazvana ili zbog bogatstva ukrasnog luka ili zbog pozlate vratnica. Vrata i bedem srušeni su početkom XIX stoljeća uslijed urbanizacije i širenja grada van bedema. Slavoluk je izgrađen u korintskom stilu s jakim helenističkim maloazijskim utjecajima u načinu i motivima ukrašavanja. Budući da istočni dio nije bio vidljiv, ostao je većim dijelom klesarski neobrađen, dok je zapadna strana, vidljiva - gradska, bogato ukrašena. Danas se na malom trgu uz Slavoluk dešavaju kulturne priredbe - kazališne i zborske.Austrijska arhitekturaNakon osnutka Arsenala u Puli 1856. godine započinje razdoblje brze i brojne izgradnje novih građevina, uglavnom u svezi s djelatnošću glavne baze austrougarske ratne flote: od Vojne bolnice i Mornaričkog groblja, do brojnih vojarni Hidrografskog instituta, časničkog kluba, javnih zgrada vojnih i civilnih službi, stambenih zgrada časnika i činovnika, te zgrada za stanovanje radnika i nižih službenika.U istom razdoblju godine 1903., otvorena je nova Tržnica, tada vrlo popularna zbog prvi put korištenih modernih materijala, željeza i stakla. Zbog toga će se početkom 20. stoljeća često pojavljivati na razglednicama grada Pule. Čitav se zidni plašt sastojao gotovo samo od konstruktivnih željeznih nosača i staklenih površina. Prostori u prizemlju i na katu prostrani su i funkcionalni, pa i danas zgrada ima istu namjenu. Ona je središe jutarnjeg gradskog života i svatko tko želi osjetiti dio mediteranskog ugođaja proći će njenim ribarnicama, zaviriti na štandove s voćem i povrćem, a zatim sjesti na terasu i oslušnuti jutarnju gradsku vrevu. Posebno treba spomenuti brojne vile, stambene zgrade viših časnika i činovnika, uglavnom u prostoru južnog predgrađa Sv. Polikarpa. Zgrade s jednim ili dva stana nanizane su u mirnim ulicama i ukršene zelenilom. Brojni ukrasi, skulpture i arhitektonski detalji nose obilježja bečke secesije, čime su veliki dijelovi grada dobili tipična srednjoeuropska obilježja. Takve su, poznatije, primjerice Hortyeva vila, vila Wolf i brojne druge.Gradska VijećnicaU vrijeme kad je Pula bila slobodna gradska općina, nastala je na Forumu palača - sjedište gradske samouprave. Za Mletačke uprave bila je sjedište kneza i providura, kasnije i do danas sjedište gradonačelnika. Nadograđivanje tijekom više stoljeća (od X. do XVI. stoljeća) dovelo je do nastanka građevine koja predstavlja iznimni spoj arhitektonskih stilova od Romanike do Renesanse. Natpis ugrađen na pročelju, koje je inače obnovljeno u XVI. stoljeću datira nastanak Vijećnice 1296. godine: ta godina vjerojatno označava prvu temeljitu rekonstrukciju i nadogradnju, jer je bez sumnje i ranije na tom mjestu postojalo sjedište gradske uprave.Starije faze graditeljskog razvitka Vijećnice najbolje su vidljive na istočnom zidu, na kojemu se isprepliću razni stilovi romaničkog i gotičkog razdoblja. Skulpture Telamona i Sirene na uglovima kojega zatvaraju renesansni stupovi, te baroknim otvorima prozora posljednje su graditeljske preinake vanjskog izgleda Vijećnice: zapuštenost, trošnost i

nemarnost ostavili su znatne tragove u strukturi građevine koja je temeljito restaurirana.Mozaik kažnjavanja DirkeU bloku zgrada kapele Sv. Marije Formoze nakon bombardiranja u prošlom svjetskom ratu istraženi su ostaci rimskih stambenih kuća s mozaicima, od kojih je naročito značajan mozaik sa središnjom scenom mitološke priče kažnjavanja Dirke (Amfion i Zet vezuju Dirku, koja je iz ljubomore mučila njihovu majku Antiopu, za pobješnjelog bika). Mozaička scena predstavlja središnje polje velikog mozaičkog tepiha (12 x 6 m). Čitava površina je podijeljena u dvije gotovo jednake polovice s ukupno 40 polja na kojima prevladavaju geometrijski motivi sa životinjskim detaljima (ptice i ribe). Mozaik je pokrivao pod u središnjoj prostoriji jedne rimske stambene kuće, vjerojatno iz III. stoljeća. Konzerviran je na mjestu gdje je pronađen, tako da se vidi i razina podova kuća u rimsko doba, koja je 2 m ispod današnje.Dvojna vrata i gradski bedemiU antičko i srednjevjekovno doba čitav je grad bio opasan bedemima, a prolaz je omogućen s desetak vrata. Bedemi su postali trošni i nepotrebni, te su srušeni početkom XIX stoljeća. Dio bedema sačuvan je na potezu od Dvojnih vrata pa do trga Giardini. Dvojna vrata, tako nazvana zbog dva lučna otvora kroz koja se ulazi u unutrašnje dvorište iz kojeg se ulazilo u sam grad, sagrađena su u II-III stoljeću. Dvojna nas vrata vode do Arheološkog muzeja i Kaštela. Ispred Dvojnih vrata pronađeni su ostaci osmerokutne grobne građevine - mauzoleja iz I-II stoljeća, dijelom je restauriran.Herkulova vrataIzmeđu dvije okrugle, vjerojatno srednjovjekovne kule, nalaze se arhitektonski skromna vrata građena od neprofiliranih kamenih blokova, a na vrhu lučnog i oštećena otvora, iako jedva prepoznatljiva, uklesana je glava Herkulesa i njegova toljaga. Isto je tako oštećen natpis pored toljage, koji ima prvorazredno povijesno značenje jer spominje imena dva rimska činovnika, herkulova vrata - Gaius Cassius Longinus i Lucius Calpurnius Piso: njih je rimski Senat poslao u puljski zaljev da na čelu skupine kolonista ustroje i sagrade koloniju. To se zbilo između 47. i 44. godine pr. Kr., i tada je nastala Pula kao naselje s gradskim značajkama. Kako je gornja gradska kružna ulica izlazila kroz ova vrata, njezin kosi položaj uvjetovao je položenu osovinu vrata u odnosu na smjer bedema.ForumSredišnji trg antičke i srednjovjekovne Pule nalazi se u podnožju gradskog brežuljka, na zapadnoj strani grada, uz obalu. Za njegovu gradnju u I stoljeću prije Krista, nasipana je obala kako bi se dobilo više prostora. Na Forumu nalazile su se sve gradske funkcije - vjerske, upravne, sudske i gospodarske. Na sjevernom dijelu Foruma nalazila su se dva jednaka bočna hrama i jedan središnji posvećen Jupiteru, Junoni i Minervi. Od njih je potpuno sačuvan Augustov hram dok je od drugog bočnog hrama danas vidljiv stražnji zid koji je iskorišten kod gradnje gradske vijećnice u XIII stoljeću.Crkva i samostan Sv. FranjeNa padini brežuljka između Foruma i gornje kružne ulice, nalazi se samostanski kompleks posvećen sv Franji Asiškom, koji je nastao u XIV. stoljeću na mjestu gdje je već ranije postojalo kultno mjesto. Franjevačka zajednica spominje se u Puli već u XIII. stoljeću. Crkva je sagrađena 1314. godine u kasnoromaničkom stilu s gotičkim ukrasnim detaljima, kao

BRO

J 11

/11

STR

AN

ICA

450

stroga i jednostavna građevina propovjedničkog franjevačkog reda. Fina obrada kamenih kvadera od kojih su sagrađeni zidovi upućuje na zaključak o vrhunskoj vještini majstora koji su sudjelovali u gradnji.Katedrala uznesenja Blažene Djevice MarijeUnutar grada, uz glavnu ulicu kojom se sa Flavijevske ceste dolazilo do Foruma, nalazi se katedralna crkva. Sagrađena je na mjestu gdje su se kršćani okupljali još u vrijeme progona crkve (do IV. stoljeća). Vremenom je nastajala sve veća građevina koja je u V. stoljeću dobila oblik današnje crkve. Bila je to izdužena pačetvorinasta građevina odvojena sa dva reda stupova. Oltarni prostor bio je na sjevernoj strani, određen polukružnim podijem s klupom za svećenike. Ispred oltarnog prostora, iza njega i oko samoga oltara sačuvani su ulomci podnog mozaika iz V-VI. stoljeća, s memorijalnim natpisima vjernika koji su svojim novcem platili izradu određene površine.Najstariji sačuvani dijelovi zida crkve s početka IV. stoljeća vidljivi su s vanjske strane: donji dio stražnjeg zida pripada tom razdoblju. Kasnije je crkva zbog požara 1242. godine doživjela preinake u više navrata. Dok su gornji prozori središnjeg broda izrađeni u ranokršćansko doba, prozori bočnih brodova imaju tipični gotički izgled. Ispred crkve bila je u V. stoljeću sagrađena krstionica križnog tlocrta, koja je srušena 1885. godine. Početkom XVI. stoljeća sagađeno je novo, kasnorenesansko pročelje, a ispred crkve je u drugoj polovici XVII. stoljeća (1671-1707) sagrađen zvonik (u njegovoj gradnji korišteni su kameni blokovi iz Amfiteatra). Na mjestu gdje se danas istočno od katedrale, nalazi mali park, postojala je do 1657. godine crkva Sv. Tome, zaštitnika grada: i ona je bila sagrađena u V. stoljeću, a takva pojava dvostrukih crkvenih kompleksa u Istri nije rijetkost (Nezakcij, Poreč). Crkva Sv. Tome nakon rušenja u Srednjem vijeku više nije obnavljana: zadnji površinski ostaci bili su vidljivi još 1812. godine.Pravoslavna crkva Sv. NikoleSagrađena u drugoj polovici VI. stoljeća, s tipičnom ravenskom poligonalnom apsidom, crkva je bila posvećena Velikoj Gospi. Nakon temeljite rekonstrukcije oko 1200. godine, dodijeljena je grčkoj pravoslavnoj vjerskoj zajednici u Puli 1583. godine, koju su činili doseljenici s Cipra i iz Naupliona: danas pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi. U crkvi se nalazi ikonostas grčkog majstora Tomiosa Batosa iz XVIII. stoljeća, vrijedne ikone i drugi predmeti.Kapela Sv.Marije FormozeJedna od dvije kapele sagrađena u VI stoljeću kao dio velike benediktinske opatije srušene u XVI stoljeću. Pod i zidovi bili su ukrašeni mozaicima ostaci kojih se nalaze u Arheološkom muzeju. Građena je u stilu ravenskih crkava, ali je za razliku od njih korišten kamen, a ne opeka. Zbog svojih dimenzija i načina gradnje, kao i potpune očuvanosti, Kapela predstavlja izuzetnu arhitektonsku vrijednost svog vremena.KaštelIz gornje kružne ulice jedan uspon vodi na vrh brežuljka, gdje je 1630. godine izgrađena utvrda četvrtastog tlocrta i s istaknutim ugaonim zašiljenim bastionima. Građen je po nacrtima francuskog vojnog arhitekta Antoina De Villea po narudžbi mletačke vlade radi zaštite grada i luke, s obzirom na njezin veliki značaj u pomorskom prometu na sjevernom Jadranu. Na vrhu brežuljka i ranije se morala nalaziti utvrda, vjerojatno s kontinuitetom još iz predrimskog i rimskog doba. Histarska gradina je imala prvenstveno obrambenu funkciju, a i u rimsko doba tu je morala biti smještena neka manja

vojna postaja. U Kaštelu je danas Povijesni muzej Istre.Malo rimsko kazališteNa sjeveroistočnoj padini brežuljka ispod Kaštela nalaze se ostaci kazališta iz rimskog doba: Pula je tada imala pored Amfiteatra, još i dva kazališta, jedno izvan grada, južno od zidina na padini brda Zaro (Monte Zaro) od kojeg nisu vidljivi nikakvi značajni ostaci, i drugo, tzv. manje rimsko kazalište unutar bedema. Od njega su sačuvani ostaci temelja scenske zgrade i dijelovi gledališta koji su dijelom rekonstruirani. Ispod kazališta je zgrada nekadašnje njemačke gimnazije u kojoj je od 1930. smješten Arheološki muzej Istre s bogatim fundusom prahistorijskih, antičkih i ranosrednjovjekovnih arheoloških spomenika iz cijele Istre.Mornaričko groblje - šetnja kroz pulsku povijestPosjet Puli i razgledavanje njegove kulturne baštine pravi je izazov budući da Pula zaista obiluje spomenicima kulture. Svratite li u Pulu svakako razgledajte i Mornaričko groblje, nalazi se na Stoji, a smješteno je nadomak predivne uvale Valkane, omiljenim šetalištem Puljana. Bivše austrougarsko groblje (K.u.K Marinefriedhof) otvoreno je 1862. godine, a za njegovo je uređenje Ministarstvo mornarice kupilo četiri tisuće četvornih metara zemlje. Danas se groblje rasprostire na više od 22 tisuće četvornih metara, a na njemu je prema dostupnim podacima pokopano oko 150 tisuća ljudi.Šetnja kroz Mornaričko groblje zasigurno je šetnja kroz predivan park, jer groblje je uređeno i obnovljeno 1990. godine uz pomoć austrijskog Crnog križa i Njemačkog narodnog saveza za brigu o ratnim grobovima. No, šetnja Mornaričkim grobljem šetnja je i kroz pulsku povijest. Naime, na ovom je groblju pokopano i 12 austrougarskih i jedan turski admiral, pokopano je i tristotinjak talijanskih i njemačkih vojnika, pokopane su i žrtve brodske nesreće Baron Gautsch te posade bojnih brodova Szent Istvan i Viribus Unitis. Groblje je uvršteno u popis spomenika pod zaštitom Haaške konvencije.Dom hrvatskih braniteljaMonarički kasino izgrađen je 1872. godine po projektu bečkog arhitekta L. Baumanna. Zgrada je služila za razonodu i zabavu austrougarskih časnika i njihovih obitelji.Druga zgrada istog kompleksa, reprezentativna palača, izgrađena je 40 godina kasnije. Glavni hol, koji su još nazivali “zimski vrt”, s parovima jakih kaneliranih dorskih stupova i staklenim stropom, vodio je u dvorane za koncert i ples, na terasu, vrt i okolni park u kojem se i danas organiziraju različiti koncerti, javna okupljanja, izložbe, sajmovi, plesovi odnosno balovi.

3. MUZEJI, PODZEMNI HODNICI, GALERIJE, KINO, KAZALIŠTE, KNJIŽNICE, UTVRDE

MUZEJIArheološki muzej IstreSkupljanjem kamenih spomenika u Augustovu hramu 1802. g. maršal Marmont započinje stvaranje muzejske zbirke u Puli. No otkriće kamenih, keramičkih i metalnih predmeta u Nezakciju bilo je osnova za utemeljenje Gradskog muzeja (Museo civico) u Puli 1902. g. Preseljenjem sjedišta Societa istriana di archeologia e storia patria i prijenosom arheološkog inventara iz Poreča u Pulu, Gradski se muzej spaja s Državnom zbirkom (kameni spomenici) i porečkim Provincijalnim muzejom (Museo Provinciale) u jednu muzejsku ustanovu pokrajinskog značaja, te je tako 1925.

BRO

J 11

/11

STR

AN

ICA

451

g. utemeljen Muzej Istre (Il Regio Museo dell’ Istria) u današnjoj muzejskoj zgradi. Godine 1930. dvorane muzeja prvi put su otvorene za posjetitelje, te je tom prilikom izdan vodič na talijanskom jeziku. Ta je izložba uz manje izmjene bila dostupna javnosti do kraja Drugoga svjetskog rata, kada su za vrijeme angloameričke uprave mnogi predmeti preneseni u Italiju.S nekim izmjenama u lapidariju i postavom preostalih eksponata, 1949. g. muzej je ponovno otvoren kao specijalizirani Arheološki muzej Istre. Sustavnim radom i uz velike napore, nakon restitucije dijela arheološke građe iz Italije 1961. g., postupno je uređena muzejska zgrada i izrađena didaktičko-vizualna koncepcije cjelokupnog reprezentativnog muzejskog fundusa.Godine 1968. otvoren je preuređeni lapidarij u prizemnim prostorijama i hodnicima muzeja, a 1973. otvorene su izložbene dvorane prethistorije na 1. katu i antičke, kasnoantičke i srednjovjekovne izložbe na 2. katu muzejske zgrade.Izložbene dvorane Arheološkog muzeja Istre nadopunjavaju se novim nalazima s arheoloških lokaliteta Istre (pretpovijesnih špilja, gradina i nekropola, antičkih gospodarskih kompleksa, građevina i groblja te sakralnih objekata ranokršćanskog i bizantskog razdoblja, vremena provale barbara i naseljavanja slavenskog življa u Istru). A: Carrarina ulica 3, T: 052/ 351-300, 052/351-303 F: 052/ 351-333 E:ami-tajnistvo@pu.t-com.hr W:http://www.ami-pula.hr/ Vrsta muzeja: specijalni – arheološki, Prostor muzeja: 3600 m2¸ Radno vrijeme: zimi: ponedjeljak - petak: 9 - 15 sati / ljeti: ponedjeljak - subota: 9 - 20 sati a nedjeljom i blagdanom: 10 - 15 satPovijesni muzej IstreNa najvišem brežuljku u Puli, na nadmorskoj visini od 32,4 metra, između mora i brežuljaka Arena, Zaro i Sv. Mihovil, u adaptiranoj mletačkoj utvrdi, od 1961. godine nalaze se radne i izložbene prostorije Povijesnog muzeja Istre koji je osnovan dana 31. prosinca godine 1955. kao Muzej revolucije. Povijesni muzej Istre – Museo Storico dell’ Istria svoju djelatnost obavlja kao javna ustanova. Danas je županijska institucija koja čuva dio nacionalne i općeljudske baštine od razvijenoga srednjega vijeka do novijega doba te je posredno ili neposredno predočuje javnosti putem stalnih i povremenih izložaba ili publikacija. Muzej djeluje kao cjelina s nizom odjela (nesamostalnim ustrojbenim jedinicama) - Odjelom za povijest grada Pule, Odjelom srednjovjekovne istarske povijesti i Odjelom novovjekovne istarske povijesti s pripadajućim zbirkama (Kulturno – povijesna zbirka gradskog života, Zbirka starih razglednica i fotografija, Zbirka povijesti pomorstva i brodogradnje. Zbirka gospodarskog razvitka, Kulturno-povijesna zbirka subgradskog života, Zbirka odličja, znamenja, plakata, diploma, pečata i grbova, Numizmatička zbirka, Zbirka oružja, odora i vojne opreme, zbirka filmskih i video zapisa, Zbirka memoarske građe i zvučnih zapisa, Zbirka značajnih ličnosti, te novoustrojena Zbirka starih karata. U bogatom fundusu (preko 40.000 muzejskih predmeta) posebno je značajan fundus zbirke starih razglednica, karata te zbirka oružja, odora i vojne opreme i pomorstva.

A: Gradinski uspon 6, T: 052/211-566 F: 052/211-566 E: pmi@pmi.hr W: www.pmi.hrMuzej suvremene umjetnosti Istre (MSUI)Muzej sakuplja umjetnine nastale u drugoj polovici prošlog stoljeća pa sve do najnovijih radova recentnih umjetnika. MSUI predstavlja otvoreno mjesto susreta multikulturalnosti te, prije svega, treba biti krovnom kulturnom i umjetničkom institucijom istarskih umjetnika.Stara tiskara, Sv.Ivana 1, PulaZimsko radno vrijeme od 11 do 19 sati radnim danom, osim ponedjeljkaLjetno radno vrijeme od 11 do 14 sati i od 17 do 21 satCijena ulaznice: ne naplaćuje se T: 052/423 205, 098 420 401, 091 919 1495, 091 151 3069 F.: 052/423 205, 052/382 910 E.: msui.luc@gmail.com, cvajner@pu-t-com.hr ostale lokacije: Ured MSUI/MAC Riva 8, Pulaizložbeni prostor: MSUI/MAC - Stara tiskara, Sv.Ivana 1, Pula

PODZEMNI HODNICI(ulaz pored Arheološkog muzeja)Pula ima novu turističku atrakciju! Nedaleko Dvojnih vrata za posjetitelje je otvoren jedan od brojnih podzemnih hodnika građenih u doba Austro-Ugarske.Podzemni hodnik broj 12, dug je oko 400 metara, ima i središnju dvoranu, a njegovi su hodnici široki od tri do šest, a visoki oko 2,5 metra a temperatura u hodnicima ne prelazi 20 stupnjeva.

GALERIJEKunstkafe Cvajner Otvoreno svakodnevno od 8-22 sata. A: Forum 2 T: 052/216-502Gradska Galerija Djela iz fundusa Antona Motike. A: Kandlerova 8 T: 052/639-334 E: galerija.motika@email.t-com.hr W: http://www.motika-pula.info/ zimsko radno vrijeme: 10-13 h / 17-20 h subotom 10-13 h ljetno radno vrijeme: 9-12 h / 19-22 h, Milotić Otvoreno od 9-13 i od 17-20, subotom od 9-13 sati, nedjeljom zatvoreno. A: 43. istarske divizije 10 T: 052/211-937MMC Luka Otvoreno svakodnevno osim nedjelje od 8-24 sata. A: Istarska 30 T: 052/224-316 E: mmcluka@mmcluka.hr W: www.mmcluka.hrVincent od Kastva Istarsko narodno kazalište Otvoreno od 10 do 13 i od 17 do 20, subotom od 10-13 i nedjeljom zatvoreno. Laginjina 5

BRO

J 11

/11

STR

AN

ICA

452

Klub mladih Svakodnevno osim vikendom od 11-13 i od 17-20 sat. A: Kandlerova 10Stari grad Otvoreno od 10 do 12 i od 17 do 20. A: Kandlerova 14 T: 098 420-292TZ Pula – info centar Otvoreno: ljeti 9-21h, zimi od 9-16h A: Forum 3 T: 052/219 197

Spomen-soba Antonia SmaregliePrigodom 150. obljetnice rođenja istarskog skladatelja Antonija Smareglije, 5. svibnja 2004. godine otvorena je skladateljeva spomen-soba u njegovoj rodnoj kući u Puli. Uređenje spomen-sobe financirali su talijanska Regija Veneto, Istarska županija i Grad Pula. Izloženu dokumentarnu građu o A. Smaregli poklonili su skladateljeva kći, pok. Silvia Smareglia, njezina djeca, pok. Silvano Smareglia i Adua Smareglia Rigotti, te njezine unuke Annamaria Smareglia Borgioli i Mariarosa Rigotti Longo. Svoje radove posvećene Smaregli darovali su kipar Alfredo Sficco, slikar i kipar Gualtiero Mocenni i drugi autori. Sveučilišna knjižnica u Puli upravlja Spomen-sobom i arhivskom građom koja je posvećena A. Smaregli. Stalni postav izložbe smješten je u jednoj prostoriji u prizemlju skladateljeve rodne kuće. Izlošci (pisma, fotografije, partiture, audio zapisi, publikacije, slike, grafike i dr.) upoznaju posjetitelje sa skladateljevim životom i djelom. Izložena su i umjetnička djela posvećena skladatelju, a posjetitelji mogu slušati, odnosno gledati, zvučne i video zapise pojedinih njegovih skladbi. A: Augustov prolaz 3 Radno vrijeme: 11.00 - 12.00 sati - subotom i nedjeljom zatvoreno

KAZALIŠTEIstarsko narodno kazalište - Gradsko kazalište PulaMultimedijalno koncipiran prostor, za potrebe prezentacije kulturnih sadržaja u oblasti filmske, kazališne, glazbene i likovne umjetnosti, te za prihvat kongresnih i ostalih skupova. U sastavu kazališne zgrade je i galerija.

A: Laginjina 5T: +385 52 222-380W: www.ink.hr

KINOIstarsko narodno kazalište (Art kino)

A: Laginjina 5T: 052/222-380

Kino ValliA: Giardini 1T: 052/212-336W: www.kinovalli.net

KNJIŽNICE Gradska knjižnica i čitaonicaKnjižnica je osnovana 1957. godine. Organizirana je kao opća knjižnica koja svoju djelatnost obavlja na području Grada Pule i drugih jedinica lokalne samouprave prema sporazumima glede organiziranosti i usluga. Knjižnica djeluje kao matična i središnja knjižnica za talijansku

nacionalnost u Republici Hrvatskoj i kao matična za narodne i školske knjižnice Županije Istarske. Knjižnica ima fond od 83 000 knjižnih svezaka. Gradska knjižnica i čitaonica u svom sastavu ima: Središnju knjižnicu, Dječju knjižnicu, Knjižnicu Veruda, Knjižnica u Vodnjanu, Knjižnica Žminj u Čakavskoj kući, Matičnu službu za školske i narodne knjižnice Županije Istarske, Matičnu službu za talijansku narodnost u Republici Hrvatskoj.

A: Ulica Sv.Ivana 1/AT: 052/300-400W www.gck-pula.h

Mornarička knjižnica- riznica zanimljivih naslovaUz niz kulturno povijesnih spomenika koje u Puli valja pogledati, možda je najmanje poznata Mornarička knjižnica (Marine-Bibliothek) smještena u Domu oružanih snaga. Mornarička knjižnica osnovana je u Veneciji 1802. godine, a dio njene građe Republika Austrija pokolnila je Puli 1975. godine. Dio fonda (oko 11.000 sv.), zajedno s inventarnim knjigama, ostao je u knjižnici Austrijskog državnog arhiva (Bibliothek des Österreichischen Staatsarchivs) u Beču. Godine 1992. registrirana je kao spomenik kulture Republike Hrvatske. Mornarička knjižnica raspolaže sa 6.757 naslova u 20.371 svezaka - među njima je 13.000 svezaka monografija, 7.000 svezaka časopisa, godišnjaka i novina. Radi se o isključivo znanstvenim i stručnnim publikacijama znanstvenih udruga i ustanova iz gotovo cijelog svijeta objavljenima od XVI. stoljeća do 1918. godine.

A: Leharova 1T: 052/215 892

Sveučilišna knjižnicaSveučilišna knjižnica u Puli matična je ustanova za fakultetske, spomeničke i specijalne knjižnice Istarske županije. Nastavlja rad knjižnice Biblioteca provinciale dell’Istria (osnovane 1861. u Poreču) i knjižnice Biblioteca civica. Pod nazivom Naučna biblioteka djeluje od 1949., a Sveučilištu u Rijeci pridružena je 1979.godine.

A: Castropola 2T: 052/213-888W: www.skpu.h

UTVRDEFort BourguignonFort Casoni VecchiFort GrossoFort MonvidalFort OvineFort Punto ChristoFort S. GiorgioFort StojaFort Verudella

NACIONALNI PARK BRIJUNIJavna ustanova Nacionalni park Brijuni T: 052 525 882, 525 883 F: 052 521 124 E: izleti@brijuni.hr Izlet Veliki BrijunAutohtono raslinje, izvanredno očuvana mediteranska makija, livade na kojima bezbrižno pasu jeleni lopatari, i mufloni... dio su brijunskog krajobraza i izletničkog programa koji se djelomično realizira turističkim vlakom.Vlakom se posjećuju od centra otoka udaljeni arheološki

BRO

J 11

/11

STR

AN

ICA

453

lokaliteti; zaljev Verige s ostacima rimske vile rusticae iz 1. st.n.e. kao i safari park u kojem u skladnoj zajednici žive zebre, somalijske ovce, indijska goveda, jednogrba deva, lame i slonovi.Arheološki muzej otoka smješten u mletačkom kaštelu iz 16. st. te mala gotička crkva Sv. Germana iz 15.st. sa stalnom izložbom kopija fresaka i glagoljskih spomenika Istre također su uvršteni u izletnički program kao i razgledavanje prirodoslovne zbirke te foto izložbe.Obilazak otoka Veliki Brijun realizira se u pratnji vodiča na hrvatskom, talijanskom, njemačkom, ruskom i engleskom jeziku.

4. KORISNI TELEFONSKI BROJEVI I INFORAMCIJE

KORISNI TELEFONSKI BROJEVI Pozivni (052)Informacije: 11888 Međunarodne informacije: 902 Jedinstveni broj za pomoć 112 Policija: 192 Vatrogasci: 193 Hitna pomoć: 194 Pomoć na cesti (0-24 h): 987 Carinarnica: 212-977 Željeznički kolodvor: 541-733 Lučka kapetanija: 222-037 Zračna luka: 530 105 Autobusni kolodvor: 060 304 090 Opća bolnica Pula 376-000 Centralna ljekarna Giardini 14, 0-24, tel. 222-551 i 222-544 Meteorološka služba: 214-618 Poliklinika baromedicine OXY: 217-877 Taxi: 223-228

5. BOLNICA, DOM ZDRAVLJA, VETERINARSKE AMBULANTEOpća bolnica Pula A: Zagrebačka 30 i Negrijeva 6 W: www.obpula.hr T: 052/ 376-400 F: 052/ 376-444 E: obpula(at)obpula.hrIstarski domovi zdravlja A: Flanatička 27, T: 052/223-667 F: 052/223-692

Zavod za javno zdravstvo Istarske županije A: Nazorova 23, T: 052/529-000 F: 052/222-151 W: www.hzjz.hr E: zzjziz(at)zzjziz.hrVeterinarska ambulanta Pula d.o.o. A: Dinka Trinajstića 1, T: 052/540-100; Mob: 098 98 11 666 F: 052/393 141 E: vet.st.pula(at)pu.htnet.hr W: www.veterinarskastanicapula.hr

Veterinarska ambulanta “Veterinar” d.o.o. A: Krševanova stancija 2, T: 052/540 – 391 F: 052/394 – 324 E: veterinary.zgomba(at)inet.hr W: www.veterinar.hrAmbulanta za male životinje “Haister” A: Marijanijeva 3, 52100 Pula T: 052/500 – 501 F: 052/545 – 141

6. GOSPODARSKI, USLUŽNI I TURISTIČKI OBJEKTI, POŠTE I BANKE

TRGOVAČKI CENTRIBilla A: Santoriova 13 T: 052/541-222 W: www.billa.hrBricostore A: Labinska 1, T: 052/638 000 F: 052/638 001 E: info@bricostore.hr W: www.bricostore.hrGetro A: Industrijska cesta bb T: 052/38 56 00 F: 052/38 56 29 E: info@getro.hr W: www.getro.hrKaufland A: Jurja Žakna 3 T: 052 / 650 910 E: marketing@kaufland.hr W: www.kaufland.hrLidl A: Labinska 2a T: 0800 - 200 220 E: lidl@lidl.hr W: www.lidl.hrMercator A: Šijanska 1, T: 052/377-475 E: info@mercator.hr W: www.mercator.hrMerkur A: Ulica Valica 3 T: 052/390 100 F: 052/390 111 E merkurhr@merkur.eu W: www.merkur.euPevec A: Industrijska zona 15, T: 052/378 000 F: 052/378 017 E: tajnistvo@pevec.hr W: www.pevec.com.hrPlodine A: Jurja Žakna 12, Šijana, T: 052/385-901 F: 023/388-900 E: plodine@plodine.hr W: www.plodine.hr

BRO

J 11

/11

STR

AN

ICA

454

TRŽNICE Centar, Narodni trg bb Veruda , Tomassinijeva bb

PRAONICE RUBLJA Mika, Trinaestićeva 16, tel. 052/210 692 Plitvice, Flavijevska 20 (Punta), tel. 052/380 420; 098 898 116 Sanja, Koparska 38, tel. 052 501 070 TIp Top caffe bar Self Service Praonica otvoreno svaki dan 8-22h A: Negrijeva 1 T: 099 816 9969 E: info@novitas-travel.hr W: www.novitas-travel.hr

INTERNET Caffe bar Bass, Širolina 13 Caffe bar Art 8, Istarska 40 MMC Luka, Istarska 30 Internet Phone Centar, Uspon Franje Asiškog 3 Internet Caffe, Maksimilianova 5 Commodore Travel, Riva 14 Hacklab, ex caserma Karlo Rojc, Gajeva 3

MARINEACI marina PulaSmještena je u jugoistocnom dijelu gradske luke. Otvorena je cijelu godinu i ima 200 vezova. T: 052/219142 W www.aci-club.hrBunarinaU blizini Pule, na jugu Istre u prirodno zaštićenoj uvali smjestila se lučica (marina) Bunarina. T: 052/223 001 W: www.bunarina.hrTehnomont marina VerudaNa nautičkoj poziciji N44*50,4’ - E13*50,3’ smještena je Marina veruda, koja ima 630 vezova u moru i nudi privez za 180 plovila na kopnu. T: 052/211 033 W www.marveruda.hr

POŠTANSKI UREDHrvatska pošta A:Danteov trg 4 T: 052/625 210 F: 052/625 208

AQUARIUM PULA Aquarium Pula A: Verudela bb T: 052/381 402 F: 052/381 403 E: infos@aquarium.hr W: www.aquarium.hr

TURISTIČKI VODIČITuristički vodiči Pula T: 098 824 371 E: info@vodici-pula.hr W: www.vodici-pula.hr/popis_clanova

Arenaturist A: Splitska 1A T: 052/529 482 E: marketing@arenaturist.hrCiao travel A: Gladijatorska 27 T: 052/542-140, 098 824-371 E: info@ciao-travel.hr

TURISTIČKE AGENCIJEA-turizam A: Kandlerova 26 T: 052/211-454 F: 052/212-212 E: a-turizam@pu.htnet.hr W: www.a-turizam.hrActiva travel A: Scalierova 1 T: 052/211-889 F: 052/211-889 E: activatravel-istra@pu.htnet.hr W:www.activa-istra.comAdriatic Kiss A: Stoja 32 T: 052/386-234 F: 052/386-234 E: novodrustvo@net.hrAdriatica.net Centar putovanja A: Ciscuttijeva 20 T: 052/393-040 F: 052/393-041 E: atlas.pula@atlas.hr W: www.adriatica.netAlbatours A: Premanturska ulica T: 052/382-984 F: 052/382-986 E: info@albatours.hr W: www.albatours.hrArenaturist A: Splitska 1 T: 052/529-483 F: 052/529-401 E: marketing@arenaturist.hr W: www.arenaturist.hrAti A: Zadarska 15 T: 052/223-666 F: 052/217-644 E: info@ati-pula.com W: www.ati.hrAtlas Adriatica.net A: Ciscuttijeva 20 T: 052/393-040 F: 052/393-041 E: pula@atlasairtours.comAutotrans A: Kačića Miošića 1 T: 052/811-218 E: pula@autotrans.hr

BRO

J 11

/11

STR

AN

ICA

455

Ban tourist A: Ul. Dubrovačke bratovštine 7 T: 052/388-800 F: 052/388-802 E: ban.tours@pu.t-com.hrBrioni A: 43. Istarske divizije T: 052/501-860 F: 052/501-850 E: turizam@brioni.hr W: www.brioni.hrCiao travel A: Gladijatorska 27 T: 052/542-140 F: 052/394-244 E: info@istraonline.com W: www.istraonline.comCommodore travel A: Riva 14 T: 052/211-631 F: 052/219-091 E: info@commodore-travel.hr W: www.commodore-travel.hrCroatia Airlines A: Carrarina 8 T: 052/218-909 F: 052/211-998 W: www.croatiaairlines.hrDelić Air A: Valtursko polje 210 T: 052/506-505, 098 224-577 E: delicair@delicair.hr W: www.delicair.hrEvent-s A: Kaštanjer 64 T: 052/540 010 F: 052/553 738 E: sanja@events.hr W: www.events.hrGaia A: Tomasinijeva 24 T: 052/215-299 F: 052/215-298 E: info@gaiatravel.hr W: www.gaiatravel.hrGeneral turist A: Carrarina 4 T: 052/218-487 F: 052/212-710 E: generalturist@generalturist.comI.W. A: Riva 14 T: 052/214-868 F: 052/382-327 E: istraway@pu.htnet.hr

Istraction A: Prilaz Monte Cappelletta 3 T: 052/383 369,095 900 78 22 E: info@istraction.com W: www.istraction.com

Jadroagent A: Riva 14 T: 052/210-431 F: 052/211-799 E: jadroagent-pula@pu.htnet.hrKompas A Tartinijeva 2 T 052/212-511 F 052/211-592 E pula@kompas-travel.com W www.kompas-travel.comLang international A Flanatička 11 T 052/212-926 F 052/215-060 E lang-international@pu.htnet.hr W www.lang-international.comMaremonti Istra A Flavijevska 8 T 052/384-000 F 052/384-001 E maremonti-istra@pu.t-com.hr W www.maremonti-istra.hrMaris Tours A: Prolaz kod Zdenca 1 T: 052/397-299 F: 052/397-090 E: info@maristours.hr W: www.maristours.hrMI tours A: Šibenska 14 T: 052/386-944, 098 255-402 F: 052/386-944 E: mi-tours@pu.htnet.hr W: www.mitours.hrModrušan tours A: Veli Vrh, Braće Leonardelli bb T: 052/535-523 F: 052/535-387 E: modrusan.tours@pu.htnet.hr W: www.modrusantours.hrNovasol A: Šijanska cesta 1/a T: 052/381-814 F: 052/576-437 E: info@novasol.hr W: www.novasol.comPlanet travel A: Valturska 71 T: 052/501-830 F: 052/501-829 E: vanja@planettravel.hr W: www.planettravel.hrSerapis A: Benussijeva 16 T: 052/391-536 E: info@serapis.comSfinga A: Verudela 8 T: 091 3855-155 F: 052/385-504 E: sfingaverudela@email.t-com.hr W: www.sfingaverudela.hr

BRO

J 11

/11

STR

AN

ICA

456

T.A.G. travel A: Istarska 38 T: 052 /210-866 F: 052/210-877 E: t.a.g.travel@pu.htnet.hrUljanik plovidba A: Carrarina 6 T: 052/212-955, 052/212-929 F: 052/211-339 E: uljanik-plovidba@pu.htnet.hrUniline A: A. S. Dobrića16 T: 052/390-039 F: 052/495-139 E: online.booking@uniline.hr W: www.uniline.hrVanis A: Mletačka 12 /III, Pula T: 052/212-303, 098 219-762 F: 052/212-304 E: tours@vanis.hr W: www.vanis-travel.comWuming trade A: Španjolskih boraca 22 T: 052/391-241 F: 052/388-708 E: wuming-trade@pu.htnet.hr W:www.wuming-trade.hrZeatours A: Dobricheva 24 T: 052/215-202 F: 052/215-630 E: ezea@pu.htnet.hr

RENT A CARAMC rent a car A: Industrijska 2 c T: +385 52 522-176 F: +385 52 522-175 E: pud@amcrentacar.hr W: www.amcrentacar.hrAVIS Rent a Car A: Riva 14 T: 052/224-350, 091 3143-014 F: 052/224-362 W:www.avis.com.hrB.M.Nova A: Riva 14 T: 098 346-337 F : 052/223-023 E: info@bmnova.hr W: www.bmnova.hrHertz rent a car A: Hotel Histria - Verudela 17 T: 052/210-868, 091 3108-681 E: reservations@hertz.hr W:www.hertz.hrManuel A: Giardini 10 T: 052/ 211-255, 098 9830-337 E: manuel@pu.t-com.hr W:www.rentcar-pula.com

Rent a car Auto Benussi A: Industrijska 2/d T: 052/385-892 F : 052/385-889 E: info@cityrentcroatia.com W:www.cityrentcroatia.comTref A: Splitska 1 T: 052/223-124, 098 255-733Uniline - rent a car A: Dobricheva 16 T: 052/390-090 F: 052/215-036 E: rentacar@uniline.hr W:www.uniline.hr

RENT A BIKEMaremonti Istra A: Flavijevska 8 T: 052/384-000 F: 052/384-001 E: maremonti-istra@pu.t-com.hr W:www.maremonti-istra.hrSvera - rent a bike A: Trg na mostu 4 T: 052/543-002 E: svera@pu.t-com.h

RENT A SCOOTERIstraway A: Riva 14 T: 052/214-613Manuel A: Giardini 10 T: 052/211-255, 098 9830-337 E manuel_petaros@hotmail.com W: www.rentcar-pula.comMaremonti Istra A: Flavijevska 8 T: 052/384-000 F: 052/384-001 E: maremonti-istra@pu.t-com.hr W: www.maremonti-istra.hr

BANKE ZAGREBAČKA BANKA, Matka Laginje 1, 052/385 450 RAIFFEISENBANK, Ciscuttijeva 1, 052 652 660 ERSTE BANKA, Tomasinijeva, Ciscuttijeva, Giardini, Riva, 052/365 591 ISTARSKA BANKA d.d., Dalmatinova, 052/527 101 VENETO BANKA d.d. Narodni trg, 052/222 232 VOLKSBANK d.d., Trg Portarata, 052/375 920 ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d. POSLOVNICA PULA Riva 6, Tel: 052/217 422

BRO

J 11

/11

STR

AN

ICA

457

7. SMJEŠTAJ

HOTELIAurora ***A: Put od fortice 98

T: 052/505-021W: www.hotel-aurora.hr

Galija ***A: Epulonova 3

T: 052/383-802F: 052/383-804W: www.hotel-galija-pula.com

Histria ***A: Verudela

T: 052/590-000F: 052/214-175E: histria@arenaturist.hrW: www.arenaturist.hr

Amfiteatar***A: Amfiteatarska 6

T: 052/375 600F: 052/375 601W: www.hotelamfiteatar.com

Milan ***A: Stoja 4

T:052/300-200F:052/210-500W: www.milan1967.hr

Neptun-Istra ***A: JU NP Brijuni

T: 052/525-100W: www.brijuni.hr

Palma ***A: Verudela

T: 052/590-760, 052/590-000F: 052/214-175E: palma@arenaturist.hrW: www.arenaturist.hr

Park ***A: Verudela bb

T: 052/375-000F: 052/375-018E: park@arenaturist.hrW: www.arenaturist.hr

Pula ***A: Sisplac 31

T: 052/386-922F: 052/386-165E: sales@hotel-pula.hrW:www.hotel-pula.hr

Rajić ***A: Valturska 12

T: 052/502-815, 052/544-531F: 052/544-530

Scaletta ***A: Flavijevska 26

T: 052/541-599, 052/541-025F: 052/540 285W:www.hotel-scaletta.com

Villa Tisa ***A: Premanturska 27

T: 052/382-900W: www.villatisa.com

Brioni ** A: Verudela bb

T: 052/215 585F: 052/213-671E: brioni@arenaturist.hrW:www.arenaturist.hr

Omir ** A: Dobricheva 6

T: 052/218-186F: 052/213-944E: info@hotel-omir.comW: www.hotel-omir.com

Carmen * A: JU NP Brijuni

T: 052/525-100W:www.brijuni.hr

Guest house hotel Riviera * A: Splitska 1

T: 052/211-166F: 052/219-117E: riviera@arenaturist.hrW: www.arenaturist.hr

Veli JožeA: Bečka 9T: 052/223 455F: 052/214-240E: velijoze@pleter-usluge.hr

Jurina * A: JU NP Brijuni

T: 052/525-100W:www.brijuni.hr

HOSTELIFerijalni savez Hrvatske

T: 052/391-133W:www.hfhs.hr

PuntiželaT: 052/517-490F: 052/393-085W: www.puntizela.hr

PipištreloT: 052/393 568F: 052/393-568M: 091 214 27 53E: info@pipistrelo.comW:www.pipistrelo.com

TURISTIČKA NASELJAPunta Verudela Resort

T: 052/590-781F: 052/222-798W:www.arenaturist.hrE: punta@arenaturist.hr

PuntiželaT: 052/517-490F: 052/393-085W:www.puntizela.hr

Residence Village HorizontT: 052/213-949, 213-655F: 052/210-162W: www.arenaturist.hrE: horizont@arenaturist.hr

BRO

J 11

/11

STR

AN

ICA

458

Splendid Pula ResortT: 052/213-949, 213-655F: 052/210-162W:www.arenaturist.hrE: horizont@arenaturist.hr

Verudela Beach & Villa ResortT: 052/590-781F: 052/222-798W: www.arenaturist.hrE: punta@arenaturist.hr

Restoran & Apartmani Ribarska kolibaA: Verudela 3T: 052/222 966F: 052/222 966W:www.ribarska-koliba.hrE: ribarska.koliba@pu.t-com.hr

Ribarska koliba Sfinga VerudelaA: Verudella 8T: 091 3855-155W:www.sfingaverudela.hrE: sfingaverudela@email.t-com.hr

KAMPOVIPuntižela

T: 052/517-490W: www.puntizela.hr

StojaT: 052/387-144F: 052/387-748W:www.arenacamps.comE: acstoja@arenaturist.hr

8. RESTORANI, KONOBE, PIZZERIE I SPAGHETTERIE, KAVANE, DISKOTEKE I BAROVI, CASINO

RESTORANI Adriatic

A: Riva 1 (ACI marina)T: 052/216-611

BorgheseA: Monte Paradiso 21T: 052/392-256W: www.borghese.hr

Dolce VitaA: Riva 2T: 052/219-229E: info@dolce-vita.hrW:www.dolce-vita.hr

El Pulari Parasol - mexican restaurantA: Rimske centurijacije 67T: 052/542-240, 098 273-788E: zlatko.deskar@email.t-com.hr

FantazijaA: Palisina 29T: 052/506-306, 098 255-683F: 052/384-262E: fantasia@fantasia-pula.hrW:www.fantasia-pula.hr

Farabuto A: Sisplac 15

E: farabuto.pula@gmail.comW:www.farabuto.hr

ForumA: Forum 8

GalijaA: Epulonova 3T: 052/383-802F: 052/383-804E: hotelgalija@yahoo.comW:www.hotelgalija.hr

GinaA: Stoja 23T: 052/387-943E: info@gina-restaurant.comW: www.gina-restaurant.com

KantinaA: Flanatička 16T: 052/214-054E: kantina-pula@pu.t-com.hrW:www.kantina-pula.hr

MilanA: Stoja 4T: 052/300-200F: 052/210-500E: info@milan1967.hrW www.milan1967.hr

OazaA: Padulj 3T: 052/534-043F: 052/535-551

QpolaA: Trg Portarata 6T: 098 211 666E: restoranqpola@gmail.com

Ribarska kolibaA: Verudela 3T: 052/222-966F: 052/222-966E: ribarska-koliba@pu.t-com.hrW: www.ribarska-koliba.hr

Sorso Wine BarA: Circolo, Carrara ½T: +385 52 222-532W: www.velanera.hr/winebar

Stari grad 01A: Stoja 66T: 052/386-640

Stari grad 02A: Sisplac 3T: 052/386-808F: 052/215-369

Taverna Fine DiningA: Hotel HistriaT: 052/590-000

ValterA: SRC ValkaneT: 052/387-589

Villa VulinA: Tommaseova 10T: 052/393-990F: 052/393-991E: villavulin@gmail.comW:www.villavulin.com

BRO

J 11

/11

STR

AN

ICA

459

KONOBEBiska 2

A: Dolinka 2T: 052/505-115E: info@biskapula.comW:www.biskapula.com

Buffet kod Duletaotvoreno svaki dan 7-18h, nedjeljom 8-14h

A: Narodni Trg 6T: 099 7312 584

Dva FeralaA: Kandlerova 34T: 052/223-365

KažunA: Vitasovićeva 2T: 052/223-184

Kod DragaA: Medulinska 22T: 052/222-366

More,fish food A: Rizzijeva 47

T: 052/211-549Vodnjanka

A: Dinka Vitezića 4T: 052/210-655

WingsA: De Francheschieva 23T: 052/505-660

PIZZERIE I SPAGHETTERIEAsterix

A: Piranesijev prilaz 11T: 052/223-680

BrasserieA: Veruda 45T: 052/387-387

JupiterA: Castropola 42T: 052/214-333

Krigla PubA: Carrarina 4T: 052/212 175

MadonnaA: Krležina 15T: 052/391-212

Marco PoloA: Coceicheva 5T: 052/394-400

NiagaraA: Nikola Tesla 51T: 052/541-049

OmirA: Dobricheva 4T: 052/218-186

OrfeyA: Kandlerova 1T: 052/214-405

ParadisoA: Monte paradiso 40T: 052/383-736

PompeiA: Clearissova 1T: 052/218-218

TomasoA: Zagrebačka 13T: 052/216-027

ValterA: Lungomare 1T: 052/387 589

VolariaA: Marina VerudaT: 052/211-033

KAVANEBass

A: Širolina 3T: 052/211-993, 098 509-350E: bass@bass.hrW:bass@bass.hr

Bounty pubA: Veronska 8

CabahiaA: Širolina 4 (Veruda)

Caffe galerija CvajnerA: Forum 2

Champagne barA: Jeretova 43

CorsoA: Giardini 3

DianaA: Forum 4

E&D Bistro-Lounge BarA: Verudela 22T: 052/213-404F: 052/506-824E: eandd_lounge@mail.comW:www.eanddlounge.com

MilanA: Narodni trg

Pietas IuliaA: Riva 24

QpolaA: Trg Portarata 6T: 052/210-322E: restoranqpola@gmail.com

Sirena A: Forum 12

UliksA: Trg Portarata 1

DISKOTEKE I BAROVIAruba

A: Šijanska cesta 1AT: 098 9648-234E: info@arubaclub-comW:www.arubaclub-pula.com

BassA: Širolina 13 (Veruda)T: 052/211-993, 098 509-350E: bass@bass.hrW:www.bass.hr

CabahiaA: Širolina 4 (Veruda)

BRO

J 11

/11

STR

AN

ICA

460

Club UljanikA: Dobrilina ulicaT: 095 901-881F: 052/217-623E: zlatko.gotovac@pu.t-com.hrW:www.clubuljanik.hr

E&D Bistro-Lounge BarA: Verudela 22T: 052/213-404F: 052/ 506-824E: eandd_lounge@mail.comW:www.eanddlounge.com

Monte serpenteA: Braće čeh 14E: kico@monteserpente.comW:www.monteserpente.com

Night Club PulaA: Hotel Histria, Verudela 17T: 052/590-000W:www.nightclub-histria.com

Pietas IuliaA: Riva 20T: 091 1811-811E: info@pietasjulia.comW:www.pietasjulia.com

Rock CaffeA: Scalierova 8T: 052/210-975W:www.myspace.com/rockcaffepula

Seasplash Summer Clubmay-sep / 2011 - 9am-04am A: Fort Punta Christo, Štinjan.

E: seasplash@seasplash.netW:www.seasplash.net

StellaA: Cesta prekomorskih brigada (Šijana)

CASINOCasino Las Vegas (Hotel Histria)

W: www.lasvegas.hr

9. PULSKI PARKOVI

Šetnja kroz pulske parkoveObilazak turističkih znamenitosti grada ne bi bio potpun kad ne bi uključio i šetnju kroz očuvane i lijepo uređene parkove. Svaki je od njih priča za sebe nastala u prepoznatljivom razdoblju razvitka Pule. Skrivajući poneku tajnu i ljubavnu priču izazivaju znatiželju svakog posjetitelja Pule koji bi ju volio doznati i ponijeti sa sobom u svoju postojbinu. To je ono zrnce soli koje se dodaje jelu da bi dobilo puninu i zaokružilo senzaciju. Nisu svi parkovi nastali istovremeno pa je stoga različit i njihov stil te izgled. Jedni su pravilnog rastera i s biljkama šišanim u raznim geometrijskim oblicima, drugi su “ležerniji” i po koncepciji i po biljnim vrstama koje sadrže. Većina današnjih parkova u Puli podignuta je i zasađena upravo u razdoblju austrougarske vladavine, dok vladavina Italije te novije doba nisu ostavili znatnijeg traga u perivojnoj kulturi grada. Za sve parkove koji su nastali u to doba karakterističan je osmišljen raspored staza, vodovodna instalacija te stručan odabir biljnih vrstaGiardiniU drugoj polovici 19. stoljeća na području ispod starog Kaštela uređena je parkovna površina. Sagrađene su staze, uređene

gredice s cvijećem, zasijana trava, zasađena stabla. Površina je poslije prenamijenjena u tržnicu. Tako je početkom 20. stoljeća posađeno stotinjak stabala koprivića u četiri reda, koja i dan-danas pružaju hlad pulskim stanovnicima i putnicima-namjernicima. Na staroj se fotografiji vidi da su posađena stabla bila propisno uzgojena u nekom od tadašnjih rasadnika, s dobro razvijenom krošnjom i ravnim deblom. Sve su sadnice bile istog habitusa. Neke od njih nisu odoljele zubu vremena, pa ih je danas ostalo osamdesetak, ali su ipak najvrjednija zelena oaza u srcu grada. Stabla su nijemi svjedok izmjene vlasti, kulture i generacija Puljana. Danas njihova visina doseže dvadesetak metara.S prostranog šetališta stubama se išlo u zgradu Gradskoga muzeja, a one su ujedno bile komunikacija grada, proširenoga izvan gradskih zidina, sa starom jezgrom Kaštela. Budući da je Pula u doba Austro-Ugarske imala tramvajsku komunikaciju s jednog kraja grada na drugi, jedna od gradskih linija vodila je pokraj Giardina.Uz cestu i duž šetališta bili su lampioni ulične rasvjete koji su davali romantični ugođaj. Istočno od Giardina nalazi se rimski spomenik Slavoluk Sergijevaca, jedan od ciljeva pri turističkom razgledanju grada, koji je razlog velike pješačke frekvencije preko Giardina. U debelom hladu stabala ugostitelji su proširili svoje lokale tako da se tu može popiti napitak uživajući u šumu sitnih listića.Tijekom cijeloga svojeg postojanja Giardini su bili mjesto sastajanja i okupljanja u povodu raznih manifestacija i skupova. Već u prvoj polovici 20. stoljeća ovdje su održavane izložbe knjiga i prigodne prodaje. S tim se običajima nastavilo i poslije, pa se tu odvijaju projekcije filmova, koncerti i ostala društvena događanja. Tako je Korzo, kako se šetalište naziva nakon rata, postao i ostao glavno društveno okupljalište. Na fotografiji s početka 20. stoljeća još se vidi zeleni pojas između drvoreda i gornje prometnice, koji je bio jedini ostatak nekadašnjih vrtova. Taj je pojas znatno smanjen tijekom bombardiranja u Drugom svjetskom ratu. Nakon rata pronađeni su ostaci gradskih zidina, koje su poslije i obnovljene. Godine 1995. u arheološkim su iskapanjima oko Slavoluka Sergijevaca nestali i zadnji ostaci zelenila. Tako je srušena i prekrasna crnika posađena početkom stoljeća, kao i slobodna živica od gorke naranče (Poncirus trifoliatus), jedina takve vrste u gradu. Danas Giardine od starih gradskih zidina Kaštela, osim kanala, odvaja i živica od vatrenog trna (Pyracantha coccinea)

Huguesov parkNema kontinuiranu vezu s ostalim parkovnim površinama u gradu, pravokutnog je oblika i ukupne površine od 3.000 m2. Prelijepo razvijena stabla velelisne lipe (Tilia platyphyllos) daju blag miris i ugodnu hladovinu za sparnih ljetnih dana. Od osušenih cvjetova ove krasne listopadne vrste dobiva se ukusan topli ili hladni napitak koji se uspješno koristi pri liječenju srčanih i krvožilnih tegobaLungo marePrekrasan proljetni vikend naprosto vapi za šetnjom uz morsku obalu. Kamo poći? Nedoumice gotovo da i nema. Vijugava cesta od gradskog kupališta Valkane pa sve do Gortanove uvale i dalje do Valsalina nezaobilazno je šetalište mnogih Puljana. Implantirana u gustu borovu šumicu (Pinus halepensis) s jedne, i prirodne stjenovite morske obale s druge strane pruža pravo osvježenje nakon naporna tjedna. Tu se danomice kreću sve generacije ‡ od malene djece u kolicima tijekom šetnje s roditeljima do stanovnika “treće životne dobi”, da bi zajedno upili svu

BRO

J 11

/11

STR

AN

ICA

461

ljepotu koju ovaj dio grada pruža. Jednosmjeran promet automobila, prilično visoko postavljeni “ležeći policajci” i rubnjaci omogućuju nesmetanu šetnju novopopločenim pločnikom. Oni aktivniji izabiru put krivudavim stazicama kroz šumicu preskačući grmiće zelenike, tršlje, lemprike i provlačeći se kroz spletove tetivike, lonicere i bršljana. Otkad su 1994. godine u ovom dijelu postavljeni javna rasvjeta i drugi urbani elementi (klupe, košarice i javne govornice), i u kasnim večernjim satima ovdje je vrlo živo. Tada se tu sastaje mlada generacija prije večernjih izlazaka.Ako vas ikad u proljeće put navede u ovaj dražesni istarski grad, ne zaboravite šetnju uz zapjenjelu morsku hrid. I dok se lagani maestral poigrava vašim vlasima, osjetit ćete miris joda i borovine u zraku, a srce će se namah ispuniti ushićenjem. I tada će se učiniti da poznajete sve šetače, premda ih niste nikad u životu susreli i poželjet ćete da svakog pozdravite i toplo mu se nasmiješite. Možda upravo u tome leži tajna dobronamjernosti i prijateljskog raspoloženja Puljana. A prizor zalazećeg sunca nad blago namreškanom morskom pučinom neponovljiv je doživljaj koji ostaje u sjećanju da ponovnog susreta.

Monte zaroBio je i ostao najveći gradski park. Podignut je na brežuljku ispod i oko Hidrografskog instituta sa Zvjezdarnicom (Specula di marina) s dvije kupole od kojih je jedna srušena za bombardiranja u Drugom svjetskom ratu. Park je sistematski i brižljivo sađen deset godina na površini od oko 29.000 m2, a svega desetinu pokrivaju staze.Kompozicija parka je osno-simetrijska, a glavnu os i danas čini potez Zvjezdarnica ‡ stubište ‡ vodoskok ‡ stubište - vodoskok. Broj posađenih vrsta ni danas nije velik, a zastupljene su uglavnom mediteranske: čempresi, borovi, cedrovi, kalina, lovor, oleandar, glog... U središtu parka na mramornom pravokutnom postolju bio je 1877. godine postavljen spomenik viceadmiralu Tegetthoffu okružen raskošnom cvjetnom grupom. Spomenik je srušen 1920. godine, a na njegovom su mjestu Talijani izgradili vodoskok koji su vodovodnom instalacijom povezali s već postojećim u donjem dijelu parka. Za vladavine Italije Monte Zaro je bio izuzetno čuvan i njegovan park, a šišani topijarni oblici našli su svoje mjesto kao elementi “romaničkog vrta”.Danas u ovom parku raste 20-ak biljnih vrsta, a najbrojniji su lovor, bekovina, alepski bor i cedrovi. Od cedrova su prisutni atlaski, himalajski i najimpozantniji, libanonski cedar, a najlakše ih razlikujemo prema rasporedu grana u odnosu na deblo. Atlaskom cedru grane rastu koso prema gore, himalajskom su vrhovi stabla i grana povinuti, a libanonskom su grane postavljene okomito na deblo pa je krošnja široko kišobranasta i pomalo podsjeća na japansku pagodu. Ova posljednja vrsta je vrlo cijenjena u brodarstvu, a pojedini primjerci mogu živjeti i više od 1.000 godina.Sljedeća vrlo zastupljena četinjača je alepski bor (Pinus halepensis) koji je za ovo podneblje značajan jer dobro podnosi sol pa se često sadi u blizini mora. Osim toga, idealan je za pošumljavanje pa se često upotrebljava za pripremu terena ostalim kvalitetnijim primjercima tj. kao pionirska vrsta. Ovo je izrazito mediteranska vrsta i u našem južnom priobalju je autohtona.

Mornarički parkPrvi gradski park podignut je 1863. godine. Smješten je između današnje Arsenalske, Rizzijeve i Besenghijeve ulice. Njegova je površina oko 12.000 m2 i pravilnog je

pravokutnog oblika. Staze su tucaničke i pokrivaju više od trećine ukupne površine parka. Godine 1876. na najvećoj središnjoj rundeli postavljen je nekoliko metara visok mramorni stup u čast vojvode Maksimilijana, vrhunskog zapovjednika ratne mornarice, inače brata Franje Josipa I. te se u to doba park i nazivao Maksimilijanovim. Do 1914. godine u njemu su bili zasađeni primjerci 63 biljne vrste koji su dopremani brodovima sa svih strana svijeta. Neki od njih su živi i lijepi i danas.Kada je Pula pala pod talijansku vlast, park je promijenio ime u Mornarički, a 1919. godine spomenik Maksimilijanu prenesen je u Veneciju. U doba Italije svaka je zasađena biljka imala naziv na latinskom, njemačkom i narodnom jeziku, a 1956. godine svi su nazivi obnovljeni na talijanskom i hrvatskom. Tada je park i prozvan Botaničkim. Danas se u njemu razvija 40-ak biljnih vrsta.Posebno je zanimljiva i vrijedna skupina egzotičnog obalnog mamutovca (Sequoia sempervirens). Ima vitko, visoko deblo i vrlo neobičnu koru debelu i do 30 cm, koja je na pritisak mekana i ljušti se u trakama, te štiti kambij od požara. »ešeri su mali, a iglice mekane. Mamutovac potječe s obale Tihog oceana i Kalifornije, a u prirodnom okruženju može doseći visinu i do 100 m pa spada među najviše četinjače te se, uz eukaliptuse, ubraja u prave zelene gigante.Prekrasni i lijepo očuvani primjerci pinije (Pinus pinea) predstavljaju zanimljivost ne samo zbog svojih ukusnih i jestivih sjemenki - pinjola već i zbog izrazito pravilne kišobranaste krošnje u starijih stabala i duboko izbrazdane crvenkastosmeđe kore koja se odlupljuje u debelim pločama. »ešeri su debeli i veliki te sjemenke u njima dozrijevaju ujesen druge godine, a češeri se raspucavaju u proljeće treće godine. Sjemenkice su vrlo ukusne sirove, ali i prepržene te su čest dodatak raznim umacima gastronomskih delicija.

Park Franje Josipa I. i park kralja ZvonimiraU drugoj polovici 19. stoljeća dolazi do širenja grada na sjever i istok pa se osim o gradnji mjestimičnih stambenih objekata počinje razmišljati i o stvaranju zelenih oaza u tom dijelu grada. Budući da je širenje prema sjeveru bilo ograničeno postojanjem zaljeva (Valle del Ponte), Austro-Ugarska je pribjegla nasipavanju i melioriranju tog dijela obale, tzv. mandrača, pa je taj prostor iskorišten za oblikovanje parkovne površine koja je trebala zadovoljiti potrebe budućih stanovnika. U neposrednoj blizini tadašnjeg Gradskog parka niknuo je početkom 20. stoljeća prvi gradski hotel “Riviera”, koji i danas predstavlja pravu secesijsku ljepoticu. Parkovna površina preko puta hotela nazvana je istim imenom, a 1918. godine obje površine mijenjaju naziv u Parco Regina Elena, po talijanskoj kraljici. Do hotela su već bile izgrađene vile Münz u kojima je stanovao imućniji stalež pa je postojanje kvalitetnog perivoja u neposrednoj blizini življenja bilo imperativ.Tadašnji Gradski park (današnji Park Franje Josipa I.) kvadratnog je oblika s površinom većom od 8.000 m2, a park Riviera (današnji Park kralja Zvonimira) trapeznog je oblika i gotovo upola manji. Duge i zmijolike staze u Gradskom parku polako su vodile šetače s jednog kraja perivoja k drugom kao da žele da šetnja kroz rado posjećivani perivoj traje što duže. A kad bi se gospoda umorila, odmor bi potražila na klupicama, opuštajući se uz zvuke Gradske glazbe u nedjeljna poslijepodneva. Prelijep drvored i danas živućih ladonja dijelio je ove parkove od prometnice kao ugodan vizualni i zvučni “štit” stvarajući intimni ugođaj. Pedesetih godina na sjevernom dijelu Parka Franje Josipa I. izgrađena je fontana

BRO

J 11

/11

STR

AN

ICA

462

čiji je rub istaknut nizom prirodnih istarskih oblutaka, a iz gomile istarskog kamena na sredini vodoskoka izbijala je voda. Postavljanjem modernog dječjeg igrališta početkom 90-ih godina 20. stoljeća središnji dio Parka Franje Josipa I. postupno se povećao i preuzeo funkciju glavnog punkta za sastajanje, druženje i dječju igru.Od zanimljivih egzota u parku spomenimo koštuničastu patisu (Cephalotaxus drupacea) koju izvorno nalazimo u Japanu i Kini. Sporog je rasta, a plod je zelena koštunica slična maslini. Od autohtonih vrsta u ovom parku ističu se prelijepi primjerci brijesta, crnike i koprivića. Crnika (Quercus ilex) je autohtona vrsta naših submediteranskih istarskih šuma i najzastupljenija vrsta hrasta na ovom području. To je zimzeleno stablo guste, tamne krošnje i boje kore po čemu je i dobilo ime. Drvo je vrlo kvalitetno i rasprostranjeno, a zanimljivo je što tone u vodi zbog visoke gustoće. Rubno uz Park Franje Josipa I. prema pulskoj Rivi šepure se prekrasno razvijeni primjerci kanarske palme (Phoenix canariensis) koji svojom raskošnom perastom krošnjom privlače pozornost svakog posjetitelja Pule. Palma potječe s Kanarskih otoka, a u Europu je donesena polovicom 18. stoljeća. Gotovo je nemoguće otići iz grada, a ne primijetiti i ne uslikati se pod Arenom i krošnjom ovih palmi.

Park Petra Krešimira IV.Park je logični nastavak prethodnog parka, a podignut je 1953. godine na površini od 3.380 m2. Godine 1960. izgrađena je fontana od prirodnog istarskog kamena kao simbol dovođenja pitke vode u Pulu s izvora u dolini Raše. Park ima još jednu zanimljivost. Riječ je o osmerokutnom rimskom mauzoleju iz 1. stoljeća građenom na području rimske nekropole. Grmovi tamarike, oleandera i suručice prekasan su cvjetni prizor koji poziva na ugodu, a gracilni zvonoliki bijeli cvjetovi juke na dugoj stapci “razbijaju” sivilo prohladnih jesenskih dana. Prekrasne cvjetne grupe ljetnica ukrasne kadulje, kadifice i zvjezdana rascvjetaju se svakog ljeta u svim duginim bojama, a tijekom ranoproljetnih mjeseci spektar boja maćuhica i tratinčica unosi živost među sive i zelene grmove lavande i santoline. Cijelim parkom danas dominira prekrasno stablo atlaskog cedra (Cedrus atlantica ‘Glauca”) plavkastih iglica i izuzetno pravilne krošnje i debla

Park grada GrazaPark nazvan po austrijskom gradu pobratimu Pule smješten je u strogom centru grada između glavnih pješačkih i automobilskih komunikacijskih smjerova. Podignut je 1957. godine na ruševinama zgrada koje su srušene u bombardiranju pa je njegova podloga nekvalitetna i ne zadovoljava potrebe modernog gradskog parka. Iako nije reprezentativno uređen, privlači pažnju arheološkim eksponatima razmještenim po parkovnoj površini zbog kojih je do 60-ih godina 20. stoljeća i nosio ime Arheološki park. U njegovom je središtu mjesto pronašla skupina lijepih crnika, istarskog autohtonog hrasta, vrste koja prevladava u vegetacijskoj karti Istre. Tu nalazimo i jedinstveni primjerak samonikle smokve - mediteranske voćke plodova nezaobilaznih na istarskoj trpezi. Kušajte ih na razne načine: svježe sušene, u rakiji, marmeladi i kolač smokvenjak.Rubno prema prometnici između stasitih stabala ladonja svoje su mjesto pronašli grmovi mirte (Myrtus communis). Ova mediteranska biljka prirodno se nalazi u vegetaciji Istre i još je jedan od “mirisnih” članova mediteranske flore. Naime, eteričnim se uljem mirte uspješno liječe problemi dišnih puteva i jača imunološki sustav.

Park pod arenomSmješten je na najreprezentativnijem mjestu u gradu, blagoj padini ispod same antičke ljepotice Arene. Gotovo uvijek dobiva epitet najljepšeg pulskog parka. Jedna je od rijetkih osmišljenih parkovnih površina iz razdoblja talijanske vladavine koja se do danas održala u neizmijenjenom obliku s obzirom na ukupnu površinu, oblik i veličinu parcela i staza. Park je nastao 30-ih godina 20. stoljeća na mjestu dotadašnjeg vojnog skladišta prvotno namijenjenog potrebama austrougarske, a zatim i talijanske vojske. Godine 1935. talijanske vlasti postavljaju u sredinu donjeg ruba parka impozantan spomenik caru Augustu, koji je, kao i prethodni u Valerijinom parku, odnesen 1947. godine po odlasku talijanske vlasti. Na tom se mjestu uređuje nova parcela koja potom čini sastavni dio parka koji je sađen i održavan u talijanskom stilu. Vrste poput tise, kaline i šimšira kao i mnoštvo cvatućih ljetnica davale su mu, a i danas daju posebnu draž. Na površini od 3.300 m2 dominira razigran cvjetni tepih ljetnica koje se svake godine nanovo sade. Nerijetko se tu i fotografiraju posjetitelji želeći zapečatiti svoj boravak u drevnom gradu uz rascvjetale maćuhice, begonije, petunije s amfiteatrom u pozadini. Park se njeguje u starom stilu do 50-ih godina 20. stoljeća kada se bilje prepušta slobodnom rastu, a sade se i nove vrste koje su tada bile u modi. Tako su tada svoje mjesto u ovom parku dobili razni cvatući grmovi, tobirovac, božikovina pa čak i smreka. Osim tise, i božikovina je zaštićena biljna vrsta u Hrvatskoj čiji lijepi crveni plodovi uljepšavaju i čine park vrlo vrijednim. Park cara Augusta desetljećima ostaje vrijedan eksponat kao svjedok parkovne kulture grada.Ako se popnete stepenicama na vrh amfiteatra, prepoznat ćete lavandom ispisan natpis “Pula” na središnjoj parceli u parku.Lavanda (Lavandula officinalis) je vrlo česta trajnica u primorskom dijelu Hrvatske i u zadnje je vrijeme vrlo omiljena u parkovnoj kulturi. Sve je češće sade i u privatnim okućnicama zbog prelijepih ljubičastih cvjetova tijekom ljetnih mjeseci, ali i opojnog mirisa koji širi uokolo. Biljka je bogata eteričnim uljem koje ima široku namjenu: uravnotežuje cjelokupno stanje organizma, uspješno se koristi pri liječenju psihičkih tegoba, nesanice, depresije i stresa. Kad se utrlja u kožu, uspješno odbija komarce.

Šijanska šumaŽelite li u sparna ljetna poslijepodneva, u bojama bogatu jesen ili u mirisno proljetno jutro pobjeći iz gradske vreve, neka vam izbor bude Šijanska šuma. Vjerujte, nećete požaliti. Svega dva kilometra od strogog centra grada naći ćete se u samom srcu raja za dušu i tijelo. Uski vijugavi puteljci poput labirinta na svakom zavoju otkrivaju poneko iznenađenje, životinjicu ili prelijepi primjerak šumske flore. Kroz visoke krošnje stabala probijaju se stidljivo sunčeve zrake, tek toliko da uspijete razaznati kuda vas pojedina staza vodi. Jednako je tu lijepo u proljeće, kada tlo prekrivaju mirisni tepisi ciklama, kao i u jesen, kad se ispod otpalog lišća naziru klobuci mnogih vrsta gljiva. Uživajte u njima na njihovom prirodnom staništu, ali ih ne berite! U ovoj je šumi sva flora i fauna zaštićena te kući ponesite samo sjećanje na prelijepe prizore.Uz Šijansku šumu vezuje se i jedna priča. Na Veliki petak 1271. godine članove imućne i ugledne pulske obitelji Castropola ubili su urotnici. Vjerni sluga uspio je spasiti samo muško dijete i smjestiti ga u franjevački samostan, gdje je i odraslo. Kasnije je, u znak zahvalnosti, Šijanu poklonio tom samostanu.

BRO

J 11

/11

STR

AN

ICA

463

Godine 1860. upravu nad šumom preuzima ratna mornarica. Početkom prošlog stoljeća nazivala se Carskom šumom (Kaiserwald), kada je služila za odmor i rekreaciju austrougarske vojske i gospode. Brojni izletnici dolaze u šumu raznim prijevoznim sredstvima: kočijama, automobilima, biciklima pa se već tada ističe potreba za njezinim uređenjem i povezivanjem tramvajskom prugom s centrom. U dosadašnjim detaljnim istraživanjima park šuma Šijana opisuje se kao zajednica hrasta medunca i bijelog graba, a neposredna blizina morske obale, s vegetacijskim područjem hrasta crnike, razlog je što se na toplijim položajima u šumi češće pojavljuje crnika. Površina park šume Šijana iznosi 152,13 ha, a karakteristični su uneseni elementi listača i četinjača. Posjetiteljima bi svakako trebalo omogućiti upoznavanje s vrijednostima pojedinih vrsta zbog njihove impozantnosti ili raritetnosti. Takvi su npr. primjerci hrasta plutnjaka (Quercus suber), hrasta medunca (Quercus pubescens) te brucijskog bora (Pinus brutia).Titov parkGradnja parka počela je 40-ih godina prošlog stoljeća, a potpuno je završen 1953. godine. U prednjem dijelu uz obalu postavljen je 1957. godine spomenik palim borcima autora Vanje Radauša. Ovaj, inače rado posjećivan, park omogućava i starijim posjetiteljima odmor na klupama u sjeni impozantnih platana i borova tijekom cijele godine. Osim alepskih borova, dominiraju vrste cvatućih grmova suručice, judića, tamarike, oleandera te japanske trešnje koje prekrasnim bojama svoje proljetno-ljetne cvatnje razigravaju prostor.Oleander je jedna od vrsta po kojima se prepoznaje mediteransko podneblje, a svojom cjeloljetnom raznobojnom cvatnjom privlači pažnju prolaznika. Zeleni dijelovi ove biljke otrovni su te treba biti pažljiv da bjelkasti sok koji biljka ispušta ne dođe u dodir sa sluznicom. Ova bi se vrsta mogla nazvati indikatorom vode u biljnom svijetu budući da osjeća njeno prisustvo i kad se ona nalazi dublje u tlu

10. DOGAĐANJA I MANIFESTACIJE (www.pulainfo.hr)

- ZBIVANJA U ARENI (vrhunski koncerti klasične, rock i pop glazbe, opere, baleti)- PULA FILM FESTIVAL- RAZNI MANJI FESTIVALI (PUF, Seasplash regae festival. Biker Days..)- OSTALI FESTIVALI U PULI

Međunarodni kazališni festival mladih – Istarsko •narodno kazalištePUF – međunarodni festival alternativnih kazališta •- trgovi i ex vojarna Karlo RojcFestival uličnih čarobnjaka – FUČ – Forum – •Portarata, Trg sv.Tome, Park grada GrazaSeasplash reggae festival – Monumenti•Arena International-glazbene radionice, Circolo•Monte Paradiso festival – punk festival – ex vojarna •Karlo RojcViva la Pola – međunarodni festival alternativne •glazbe – Uljanik klubMedia Mediteranea – Festival ekspresivne kulture – •ex vojarna Karlo RojcMeđunarodni festival orgulja - Organum Histriae – •KatedralaBiker days – Monumenti•

Manifestacije u organizaciji Turističke zajednice grada Pule:

Dani antike• - Jedna od manifestacija koja privlači sve više pažnje su Dani antike koja se već tradicionalno odvija u predsezoni (svibnju ili lipnju) u Puli. Tada cijeli grad živi u ozračju starog Rima, glumci u togama na gradskim trgovima na autentičnim starorimskim lokacijama izvode predstave, na Forumu mogu se kušati antička rimska jela i vidjeti radionice antičkih zanata a u Areni ponovo vladaju gladijatoriIstrafešt gastro• u suradnji s Udruženjem obrtnika Pule – 8 gastro prezentacija u lipnju i rujnu na pulskim GiardinimaIstrian hand made• –Ljetni sajam obrtnika gdje izlažu obrtnici i izrađuju se suveniri na licu mjesta, od 15.6.-15.09. na pulskom Forumu ponedjeljkom i utorkomLjetni koncerti• - Koncerti se održavaju tijekom srpnja i kolovoza na lokacijama Portarata, Forum, ulica Sergijevaca.Istra gourmet• od 15.06.-01.09. petkom navečer u Puli posjetitelji mogu kupiti tipične istarske proizvode direktno od proizvođača – pršut, maslinovo ulje, rakije, sir, vino, tartufe.

U Puli se svakodnevno dešavaju razni JAZZ koncerti, koncerti puhačkog orkestra, evergreen koncerti, otvaranja izložbi…

11.SPORTSKE AKTIVNOSTI

RONJENJE Diving centar Puntižela A: Autokamp Puntižela, 52210 PulaT: 052/517 474, 098 90 33 003, 095 90 31 701 F: 052/517 474Kontakt: Vladimir BeronjaA: Valsaline 31T: 052/391-025, 098 254-906F: 052/391-025Radno vrijeme: 9 – 19; organizirani tečajevi (3 kategorije); trajanje: 7 dana Diving club Pula A: Marina Veruda, 52100 PulaT: 098 255 834 Kontakt: Branislav DanevskiE: danevski@gmail.comW: www.fotosub.hrRadno vrijeme: 9-18

škola ronjenja i podvodne fotografije (početni-- napredni), trajenje: 7 danana upit- rad sa invalidima-

Hippocampus A: AC Stoja, 52100 PulaT: 098 255820, 091 5676367 Kontakt: Vedran Manzin i Robi ManzinE: info@hippocampus.hrW: www.hippocampus.hrRadno vrijeme: 9-18, škola ronjenje: polaganje teorije i prakse (sistem zvijezdica);trajanje: 15 dana

BRO

J 11

/11

STR

AN

ICA

464

JEDRENJE Jedriličarski klub Uljanik plovidbaA: Verudela 9 T: 052/214-075 F: 052/214-075 E: bunarina@pu.t-com.hr W:www.bunarina.hr - škola jedrenja (teorija+praksa) ; trajanje: 2 tjedna

12. JAVNI PRIJEVOZNICI, VOZNI RED NA PODRUČJU GRADA I TERMINALI TE AUTOTAKSI STAJALIŠTA U GRADU TE OBJEKTI MORSKOG, ZRAČNOG I ŽELJEZNIČKOG PROMETA

PULAPROMET d.o.o. iz Pule je trgovačko društvo za prijevoz putnika s ograničenom odgovornošću. Osnivači su Grad Pula, Općina Barban, Ližnjan, Marčana, Medulin, Svetvinčenat i Grad Vodnjan. Temeljni kapital Društva sporazumno je podijeljen na sedam temeljnih udjela, koje preuzimaju članovi Društva i to: 71% Grad Pula, 2% Općina Barban, 5% Općina Ližnjan, 3% Općina Marčana, 7% Općina Medulin, 2% Općina Svetvinčenat i 10% Grad Vodnjan.Pulapromet d.o.o. registrirano je kod Trgovačkog suda u Rijeci Rješenjem br. Tt-95/3328-2 od 21. siječnja 1996.godine pod tvrtkom PULAPROMET d.o.o. za prijevoz putnika, sa sjedištem u Puli, Starih Statuta 1.a.Djelatnost poduzeća je:- prijevoz putnika u gradskom i prigradskom prometu,- prijevoz putnika u cestovnom prometu, redovni,- ostali prijevoz putnika, cestom,- ostale prateće djelatnosti u prometu,- promidžba (reklame i propaganda),- trgovina na veliko i posredovanje u trgovini.Djelatnost se vrši na cijelom području Grada Pule i Grada Vodnjana te Općina: Medulin, Ližnjan, Fažana, Barban i Marčana.Vozni red Gradskih linija u primjeni od 04.09.2011.godine nalazi se u privitku ovog Programa i čini njegov sastavni dio.

Sa područja Grada organiziran je javni međugradski prijevoz kojeg obavlja:Brioni Pula d.d. iz Pule A: Šijanska cesta 4, T: 052/535 155 F: 052/535 158 E: brioni@brioni.hr W:www.brioni.hrsa voznim redom istaknutim na web stranicama i autobusnom koldvoru u Puli, Trg 1.istarske brigade 1.Autotrans d.d.Rijeka, Poslovnica Pula A: Trg 1. istarske brigade 10. T: 052/811-218sa voznim redom istaknutim na web stranicama i autobusnom koldvoru u Puli, Trg 1.istarske brigade 1. Ostali prijevoznici koji nemaju sjedište na području Grada, prometuju u usputnom prijevozu sa polazištem odnosno usputnom stanicom na Autobusnom koldvoru Pula, Trg 1. istarske brigade 1.

Ostali prometni objekti:

Lučka uprava PulaA: Riva 2,T: 052/383-160F: 052/383-162E: info@lup.hr

Lučka kapetanija- MMPIA: Riva 18,T: 052/535-883

Zračna luka Pula d.o.o.A: Valtursko polje 10.T: 052/530-105F: 052/550-914E: informacije@airport-pula.hr

HŽ-Hrvatske željeznice d.o.o., Kolodvor PulaA: Kolodvorska 5.T: 052/541-982, 060 333 444F: 052/541-714W: hznet.hr

13. PROMETNA MREŽA

Grafički prikaz prometne mreže sa režimom prometa odnosno smjerovima prometovanja pojedinim ulicama na području Grada, prikazano je na Planu Grada sa stanjem na dan 11.02.2011.godine u privitku ovoga Programa te čini njegov sastavni dio.

BRO

J 11

/11

STR

AN

ICA

465

S A D R Ž A JPravilnik o posebnom ispitu za vozače autotaksi vozila ...............................................1. .................... 445

“Službene novine” Grada Pule izdaje Grad Pula. Godišnja pretplata iznosi 650,00 kn i uplaćuje se na žiro račun broj: 2360000-1835900006 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb

Uredništvo: Ured grada, Forum 1,tel. 371-715, fax: 222-990