l
,;:;;: sj c= 's
' l
1
l
diO
'
\
.......
'
'' .
~
...
. .
l
.
.
'
"
.
.n
~
.....0:.
lt
~
i~~f
~il
1
A
~~ . \ .~~(
' ' ..._ ' /l(''\
""
1 ..
( ;
>J ~ \ ~.....,.. ,.",.,.,.
l
- t ' - -....l
Jp/
...~~~ +~ i '
\,l
/ '
J'
l
J4
'
-
-cu -
CIP- Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska
biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 297.18HUTBE ili dumanske
hutbe l Muhamed b. Utaymi ... (et al.); (s arapskog preveo Ibrahim
Husi). _ U Sarajevu: Visoki saudijski komitet za pomo BiH,
Regionalni ured, 1999. - Knj. 2; 21 cm
Prijevod dijela: Hutab al-duma. - Sadri: Knj. 1. 216 str.
-Biljeke: str. 215-216; K_nj. 2. - str. 219-353 ISBN 9958-880-21-0
(Knj . l) ISBN 9958-880-23-7 (Cjelina) l. Utayami, Muhammed b.
COBISS/BIH-ID 6978310
HUTAB AL-DZUMA
(HUTBE PETKOM) !dio
v
Grupa autora
Sarajevo 2002 - 1422. G.H.
1Vaslov originalav
HUTAB AL-DZUMA I dio
Naslov prijevoda HUTBE ili dumanske hutbe
HUTBE PETKOMAutor: Muhammad b. Utaymin i dr S arapskog preveo
Ibrahim JusiLikovno-tehniki
Korektor: Onter Resulovi DTP:Mujagi
Mersad, Sarajevo
urednik: ]\fedad Kazi Lektor:
Drugo izdanje
Sa1nija Halilovi
BESPLAT:N'l PRIMJERAK (Hedija-poklon)
Izdava:
Sva prava tan1panja i izdavanja zadrava Visoki saudijski
ko1nitet za pomo BiH i kulturni centar {(Kra(j Fahd" u Sarajevu
Hutbe
5
PREDGOVOR
Hvala Allahu, d.., Gospodaru svih svjetova. Onome Koji upuuje
onoga koga hoe i Koji ostavlja, uzabludi onoga koga hoe, salavat i
selam na posljednjeg Allahovog poslanika Muhammeda, a.s.! , Imajui
na umu 104. i 105. ajet Sure Ali-lmran: "l neka meu vama bude onih
koji e na dobro pozivati i traiti da se ini dobro, a od zla
odvraati, oni e ta ele postii."; "l ne budite kao oni koji su se
razjedinili i u miljenju podvojili kad su im ve jasni dokazi doli,
njih eka patnja velika." (Sura Aii-lmran : l 04. i 105. ajet)
Visoki saudijski komitet za pomo Bosni i Hercegovini odluio se za
izdavanje i tampanje knjige Hutbe. Spomenuta knjiga je vrijedan
korak uprezentiranju islamske misli, putem "mimbera", kao mjesta sa
kojeg muslimani itavoga svijeta u isto vrijeme imaju prilike da uju
poruke islama i da se upoznaju sa aktuelni111 dogaajima u svijetu.
Jedino ummet Muhammeda, a. s., ima redovan sedmini "kongres"
muslimana, svakoga petka, po mnogim damijama i mesdidima u svijetu,
sluajui hutbe i klanjajui duma-namaz. Naalost, moramo pogiedati
istini u oi i priznati da hutba u naim prilikama nije u pravom
smislu dobila svoje mjesto te da ne igra ulogu koju joj predvia
islam kao vjera i sam Poslanik, s.a.v.s. Smatram da e knjiga koja
je pred vama biti poticaj bosanskim alimima da na slian nain priu
ovom problemu, te e i na taj nain pomoi naim hatibima, koji vrlo
esto zbog nepoznavanja arapskog jezika ili prezasienosti rada u
jednom dematu nemaju mogunosti ili ideje da pripreme to bolju
hutbu. Nesporno je da e ovaj projekat biti od koristi na prvom
mjestu za imame, ali i za same dematlije, jer su hutbe ivotne i
tretiraju probleme sa kojima se susreu muslimani u svijetu,
pogotovo oni koji ive kao manjine ili u sredinama koje su bile pod
komunistikom vlau, gdje se vjera zabranjivala i omalovaavala. Ono
ega se pribojavam jeste to to e ova knjiga biti razlogom da semnogi
hatibi razlijene i imaju upodsvijesti da postoji spremna hutba, te
da ne moraju ulagati dodatni trud za pripremu iste. ..~ Ozbiljan
hatib i te kako vodi rauna da njegova hutba bude na vrijeme i
kvalitetno pripremljena, te se za narednu hutbu priprema prije
najmanje 5-6dana, pratei i aktuelna
6
Hutbe
deavanja kako bi se mogao informirati demat o najvanijim
stvarima, a mi ivimo u vremenu velike dinamike dogaaja tako da je
potrebno da jedni druge podsjetimo na to kako ne bi bili oni koji
nijemo posmatraju dogaaje ili ak ne znaju ta se dogaa u njihovoj
blizini ili vremenu. Uostalom: to nam je islamska obaveza, a
Poslanik, s.a.v.s., kae: "lli ete nareivati dobro i zabranjivati
zlo ili e vam Allah dati za vladare najgore od vas, pa e u to
vrijeme najbolji od vas upuivati dove, a one nee biti primljene
(kabul)!"Miljenja sam da e ova knjiga biti od velike koristi za nas
Bonjake, te molim Allaha, d.., da one koji su na bilo koji nain
doprinijeli njenom izdavanju nagradi najboljom nagradom i da bude
poticaj drugima, da se takmie u injenju dobra. U 105. ajetu sure
Et-Tevba, Allah d.. kae: "l reci: 'Trudite se, Allah e trud va
vidjeti, a i Poslanik Njegov i vjernici: i vi ete biti vraeni Onome
Koji zna nevidljivi i vidljivi svijet: pa e vas o onome to ste
radili obavijestiti"' (Sura Et-Tevba: 105. ajet). Preporuujem svima
nama da imamo na umu prethodni ajet, koji e nam biti dovoljan, da
nas potakne da to vie dobra uinimo i budemo aktivan dio ummeta!
Gospodaru, uputi nas na Pravi put, ne iskuaj nas velikim
iskuenjima koja neemo moi podnijeti i budi nam milostiv na Obeanom
danu!
Direktor vakufske direkcije (hatib Ali-paine damije u Sarajevu)
Nezim Halilovi muderris
Hutbe
7
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!
PREDGOVOR
Hvala Allahu, Njega slavimo i od Njega pomo, oprost i uputu
traimo. Njernu se utjeemo od zla naih dua i naih zlih djela. Koga
Allah uputi niko ga u zabudu odvesti ne moe, a koga u zabludi
ostavi niko ga na Pravi put uputiti ne moe. Vjerujem da nema drugog
boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema sudr~ga, i vj~rujem da je Muh
am med Njegov rob i Njegov poslanik. Poslao ga je pred Sudnji -
Kijametski dan kao obveseljivaa i opominjaa, i kao misionara (dai
ju) Allahova s iz unom Njegovim, da slui kao svjetiljka koja
obasjava. On. je poslanicu (risalu) vjerno dostavio: povjereni mu
emanet ispunio i dihad istinski - borbu u ime Allaha - vodio sve do
asa mu smrtnoga. Neka je neizmjerni salavat i selam na njega,
njegovu asnu i istu porodicu, na sve njegove ashabe (drugove) i sve
one koji ih budu slijedili i njihov poziv irili do Sudnjega dana.
Zaista je damija (mesdid) srce muslimanskog drutva (zajednice) i
stjecite mu'mina (vjernika) i jutrom i veeri. Unjoj se ispunjavanju
obaveze prema Uzvienom Allahu, i visoko diu ruke (u dovi) traei
pomo i potporu od Njega, Slavljenog. On je izvor snage oliene u
ibadetu i stjecanju novog znanja. U njemu muslimanske mase petkom i
praznicima -bajramima smjerno i skrueno sluaju poruke i smjernice,
kao to prisustvuju naunim kruocima -halkama koje se prireuju u
njihovi m damijama, te prate savjete i vazove. lokalnog imama ili
alima - uenjaka. Sve to rezuitira dobrom i opom koristi, meusobnim
zbliavanjem srca i otklanjanjem otuenosti izmeu iluma i uleme,
izmeu omladine -mlaih narataja- i opih masa (drutva) . To je stoga
to damije imaju vanu i znaajnu ulogu i to ostavljaju vidljivog
traga u ivotu muslimanskog drutva, pa je prigodno da u predgovoru
ove knjige hutbi ukaemo na neke funkcije damije, kao i na neka
pravila i adabe vezane za dumansku hutbu, bilo da se odnose na
pripremu ili na realizaciju.
-
8
Hutbe
1. Damije su centri da'veta -pozivanja u tevhid (Allahovu
Jednou) i oboavanje Njega, Jedinog kroz sve oblike ibadeta, to je,
bez sumnje, najvanija obaveza i najuzvienija potreba.
"Damije suAllaha radi, i ne molite se, poredAllaha,
nikome!"(EI-Dinn. 18) "/obraajte se samo Njemu kad god obavljate
molitvu, i molite Mu se iskreno Mu ispovijedajui vjeru!//
(El-'Araf29)2. Allah, d.., naredio je da se damije uzdiu, cijene i
potuju, te da se briga o njima vodi. "U damijama koje se voljom
Njegovom podiu i u kojima se spominje Njegovo ime... " (En-Nur: 36)
A istinsko uzdizanje damija dolazi do izraaja onda kada ih posjeuju
dobri Allahovi robovi, koje trgovina i kupoprodaja od spominjanja
Allaha ne odvraaju. 3. Muslimani se podstiu na podizanje i
izgradnju damija, za to je pripremljena velika i obilna nagrada,
jer Vjerovjesnik, s.a.v.s., veli: "Ko u ime Allaha sagradi damiju
(kuu ibadeta): Allah e njemu sagraditi kuu u Dennetu." A kao
pojanjenje vanosti i znaaja damije u muslimanskom drutvu dovoljno
je napomenuti da je prvo djelo kojem je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
pristupio nakon preseljenja u Medinu , podizanje damije, za koju
Uzvieni Allah veli:
0amija iji su temeq~ ve od prvog dana, postavQeni na strahu od
Allaha zaista viie zasluuje da u njoj obavQamolitvu. (Et-Tevba:
108)11 11
Podizanju damije, dakle, treba pristupiti od prvog dana. 4.
Damije su Allahu najasnija i najdraa mjesta, u vjerodostojnom
hadisu stoji: ~~N ajdraa su mjesta Aliahu u gradovima (naseljima)
njihove damije.!' (Mus lim) A u Ahmedovom predanju stoji: "Najbolja
mjesta su na Zemlji damije." se to ei odlazak u damije i
navikavanje na redovno posjeivanja , jer ljenarenje u obavljanju
namaza i zaputanje demata spada u jasne znakove nifaka
licemjerstva. Allah, d.., kae: 5.ll ...
Preporuuje
rna namaz se lijeno odazivaju// (Et- Tevba. 54),
a u hadisu stoji : "A meu sedmericom koje e Allah, d..,
smjestiti u Svoj hlad, kada drugog hlada osim Njegovog ne bude
bilo, jeste i ovjek ije je srce vezano za
Hutbe
9
damije.ll (Dio hadisa koji prenose Buharija i Muslim.) Sve ovo
jasno podstie na oivljavanje misije mesdida (damije) i ukazuje na
njegov veliki znaaj. 6. Prethodnom treba dodati i preporuku da se
saekuj e i boravi u damiji, jer u tome lei neprocjenjivo dobro, a
posebno ako je popraeno zikrom, uenjem Kur'ana, stjecanjem korisnog
znanja i brigom o stanju muslimana dematlija. Poslanik, s.a.v.s.,
veli: " Hoete li da vas uputim na to ime Allah brie grijehe i podie
derede (poloaje u Dennetu)?! " Hoemo'!, odgovorili su ashabi!', a
on je dodao: "Propisno uzimanje abdesta utekim prilikama , mnotvo
koraka ka damijama i iekivanje namaza nakon namaza. To vam je ribat
- bdijenje na Allahovom putu." (Prenose Malik i Muslim.)
Vjerovjesnik, s.a.v.s., naredio je da se vodi briga o istoi damija
i da se uvaju od svake prljavtine. Da damije budu namirisane
prigodnim mirisima, a da se iz njih otkloni svaki ruan i
nepodnoljiv miris (i zadah), svejedno dolazio on od dematlija ili
nekog drugog, samom upotrebom (runih mirisa) ili uzimanjem hrane
koja ima ruan zadah (kao to je luk) i sl. 7. Onome ko spreava da
damije slue svojoj svrsi, onako kako je propisano, ili aktivno
uestvuje u njihovon1 ruenju, Allah, d.., prijeti ponienjem na
dunjaluku i (velikom) bolnom kaznom na ahiretu.8.
"Imali veeg nasilnika odonoga koji brani da se uAllahovim
hramovima ime Njegovo spominje i koji radi na tome da se oni porue?
Takvi bi trebali u njih samo sa strahom ulaziti. Na ovom svijetu
doivjet ce sramotu, a na onom svijetu patnju veliku!" (EI-Bekara:
114)9. Jednaod najznaajnijih funkcija damija jeste stjecanje znanja
i pouavanje u njima, to svakako spada u domen zikrullaha -
spominjanja Allaha i Njegovog slavljenja. U tom pogledu Allahov
Poslanik, s.a.v.s., kae: ''Kada se skupina ljudi okupi u jednoj od
Allahovih kua (damija) da ue Njegovu Knjigu (Kur'an) i da je
meusobno studiraju i prouavaju , na njih se spusti spokojstvo,
obuzme ih (prekrije) Allahova milost, okrue ih meleki i Allah ih
spom ene meu onima kod Njega (stanovnicima) ." A ako damije imaju
ovako znaajnu ulogu, onda, nema sumnje, da se ta uloga i
odgovornost poveavaju u odnosu na Bejtullah (Kabu), za kojom eznu
due muslimana na svakom mjestu i ude pogledi ii velike ljubavi
prema njoj i nade u ono ime ona zrai i to od nje dolazi.
lO1 11 '
Hutbe
1uinili smo Hram .utoiitem i sigut'nim mjestom ljudima.
(E/-Bekara: 12S) "Allah je uinio da Kaba, asni hram, bude preporod
za ljude.. (EI Ma'ida:97) A sada bilo bi uputno da na ovom mjestu
ukratko i nabrzinu ukaemo na neke stvari vezane za dumansku hutbu,
a na koje bi trebalo obratiti panju. Jer, petak je dan u kojem se
muslimani okupljaju svake sedmice da svjedoe hajr (dobro) te .
upuuju poziv i poruku muslimanima, ime se omekavaju njihova srca,
oplouju njihovi razumi, to ih objedinjuje na Stazi upute, Istine i
Pravog puta.11
Lijepo je i preporuljivo da se hutba ogranii na jednu temu sa
jasnom i odreenom problematikom, jer, u suprotnom, panja sualaca
bit e dekoncentrisana i jedna tema e potiskivati u zaborav drugu.
Stoga, koliko god govor hatiba bio rjeit, stil kitnjast i dotjeran
, a ideje plahovite i impulsivne, on nee biti u stanju da ako
odulji sa hutbom -da jasnu i sveobuhvatnu sliku preciznih ideja i
jasnih obiljeja (o temi o kojoj govori).1.
Trebaizbjegavati sporedna pitanja vjere (turu') oko kojih se
razila islamska ulema, a poeti opepoznatim injenicama, zasnovanim
na Kur'anu i sunnetu i miljenjima uenjaka. U tome lei iroko i
bogato polje, neophodno za vaz i upute, a tako e i hutba odigrati
svoju funkciju na polju usmjeravanja, objedinjavanja miljenja i
privrenosti ograncima imana - vjerovanja. A mnogo je vrlina,
odlika, propisa i odredbi koje su podesne za raznovrsna polja
usmjeravanja i vazova.2.
3. Treba se truditi koliko god je to mogue da tema hutbe
odgovara tekuim zbivanjima i aktuelnim prilikama u ivotu ljudi te
da je usmjerena veini prisutnih slualaca. Neukusno je, naime, i
smijeno da hutba tretira pitanja koja u potpunosti odudaraju od
ljudi i vremena u kojem ive. Dovoljna je potvrda ovakvog stava
postepeno objavljivanje Kur'ana (u skladu s aktuelnim zbivanjima).
4. To to je spomenuto u prethodnom pasusu ne negira potrebu da se
ljudi s vremena na vrijeme podsjete na ivotni put selefi-saliha
(naih dobrih prethodnika), poevi od prvog uzora i milosti darovane
- Muhammeda ibn Abdullaha, s.a.v.s., zatim njegovih vjernih drugova
i onih potonjih koji su ih u dobroinstvu slijedili. Zatim da se
podsjete na nekadanju slavu muslimana u raznim ivotnim domenima, i
da im se ukae na raznovrsne svjee i podmlaujue (uvijek aktueine)
izvore islamske
Hutbe
11
civilizacije, ulijevajui povjerenje u njihove due, povezujui
oekivanu budunost sa slavnom prolou, potvrujui vjerovanje u
univerzalnost (internacionalnost) islamskog poziva i uvrujui njihov
islamski identitet. 5. Nema sumnje da e se imam u svojim hutbama
dotai i pitanja koja upozoravaju muslimane na opasnost il hada -
nevjerstva, stranih filozofija (ideologija), nastranih ideja i
neosnovanih i lanih sekti (vjerovanja). To je, zaista, potrebno, a
u nekim uvjetima i neophodno, s tim to u takvim situacijama treba
voditi rauna da se snano i argumentirano pojasne istine islama, bez
uputanja u rasprave ili vrijeanja, jer istota islama i njegova
snaga, hvala Al lahu, dovoljni su i sposobni da nadvladaju i poraze
svaku la i zabludu te spletke i izmiljotine njihovih zastupnika. 6.
Hatib je esto u ulozi ljekara (lijenika) pa je potrebno da prije
prepisivanja lijeka upozna aktuelne slabosti i bolesti, tano
otkrije njene simptome i na osnovu toga odredi dijagnozu. Kada sve
to spozna i otkrije, vraa se Kur'anu i sunnetu da za bolest prepie
(potrai) odgovarajui lijek. A to je dijagnoza bolesti preciznija,
lijeenje je lake i jednostavnije. S druge strane: poznato je da
kratkovidan i nepronicljiv vaiz (hatib) moe ponuditi neadekvatan
lijek, a ako jo i pogrijei u procjeni i odreivanju bolesti, onda se
njegova hutba moe pretvoriti u isprazan govor, makar u sebi
sadravala i vjerodostojne erijatske tekstove. 7. Ozbiljan prilaz
hutbi i adekvatno pripremanje za nju dokaz su potivanja i
uvaavanja, kako samoga sebe tako i slualaca. 8. Treba se truditi da
hutba bude kraa. Sposobnost za to lei uutemeljenosti naobrazbe
(kulture), snazi spoznaje, jasnoi predstave i potpune svijesti hati
ba o onome o emu eli da govori. To je neopohodno stoga to na
ljudsku duu djeluju i utjeu samo one ideje koje su precizno odreene
i procijenjene, dok mnotvo rijei i govora uz ratrkanost i
nepovezanost ideja i injenica pretvara sluaoca u neto slino obinoj
napunjenoj posudi iz koje su rijei poele otjecati i odlaziti, ma
koliko bile vrijedne i dragocjene. Pogreno je da govornik smatra da
je njegova obaveza samo dostaviti znanje koje posjeduje, a da su
ljudi obavezni da sluaju milom ili silom (sa voljom ili bez volje)
. To bi bilo ono na to smo eljeli ukazati u ovom uvodu.1
-? l_
Hutbe
SADA JE POTREBNO UKAZATi NA RAZLOG KOJI NAS JE PONUKAO NA
SASTAVLJANJE OVE KNJ IGE. U TOM POGLEDU ZELIMO UKAZATf NA NEKE
v
2,~NJ E NI CE.
Ovaje knjiga uosnovi namijenjena zemljama u kojima ive
muslimanske manjine koje ne govore arapskim jezikom, to
podrazumijeva potrebu njenog prevoenja na lie jezika. Hutbe koje bi
trebala da sadri ova knjiga obraaju se ljudima koji ive ili su
ivjeli u okrilju nemuslimanskih vlasti - krans kih ili komunistikih
- ili, u najmanju ruku, isto sekularnih. Obraati se ovim ljudima
nije isto to i obraati se muslimanima koji ive u islamskim ili,
barem, arapskim zemljama, jer mnogi od tih ljudi ne znaju o islamu
nita vie od njegovog imena. Obraati im se u takvom stanju sa nekim
"napornim i tekim" propisima i obavezama moglo bi izazvati u
njihovim duama odbojnost i bjeanje od ove vjere. Pored toga, neki
su od njih duboko zagazili u tuu civilizaciju, bilo zapadnu,
kapitalistiku, ili socijalistiko-komunistiku te svako obraanje
njima nekim od islamskih sistema uenja dovodi do situacije u kojoj
e oni islam uzeti za predmet kritike i nerazumijevanja. U najboljem
sluaju - ako bi i bili privreni nekim uenjima svoje vjere - oni su
odrasli u okrilju odreenih novotarija i praznovjerja koja su
naslijedili od njihovih predaka ili od njihovih uitelja. Oni te
novotarije i praznovjerja nisu vrsto i iz uvjerenja prihvatili,
nego ih je unjih odvelo neznanje (dehl) i udaljenost od istih i
nepomuenih izvora islama, to se moe uzeti kao jedna vrsta
opravdanja za takvo njihovo stanje, ak, treba zahvaliti za
privrenost islamu - makar samo imenom - u okrilju takvih uvjeta i
prilika. Sve to razgovor sa njima karakterie jednom vrstom potekoe
popraene dozom oprez nosti.
Hutbe
l 3
JA H BI~AKada smo poeli sa radom na ovom projektu, pred nama su
bila dva izbora: - poeti od "nule", tj. poeti sa autentinim
(izvornim) pisanjem (sastavljanjem) samostalnih hutbi. Za
realizaciju ovog cilja postojala su dva puta: - da pietno sami; -
da traimo da to uine poznati hatibi, ejhovi i uenjaci. Oba ova
puta, iako je drugi bolji od prvog, iziskuju ulaganje velikog
napora, pored vremena neophodnog za njihovu realizaciju , to bi
odgodilo pojavu ove knjige, i to u vremenu kada izrazita potreba
nalae da se ona pripremi u to kraem roku. S druge, pak: strane
slijeenje ovog puta osiguralo bi nam potrebne hutbe koje odgovaraju
mjestima i prilikama kojima je knjiga u osnovi namijenjena. Sto se,
pak, drugog izbora tie, on se realizira velikim (pretenim) ili
potpunim oslanjanjem na ono to je napisano o ovoj temi, tj. na
pisane hutbe. Na kraju preovladalo je kretanje ovim putem (smjerom)
jer on iziskuje manje truda od prethodnog i omoguava brzu
realizaciju, makar i ne osiguravao hutbe koje odgovaraju svim naim
potrebama. Plan rada na pripremi ove knjige proao je kroz tri
etape. Prva etapa. Sakupljanje pisanih hutbi (vazova) sadranih u
knjinicama (bibliotekama), meu kojima su i slj edee: 1. hutbe ejha
Muhammeda ibn Saliha ei-'Usejmina; 2. knjige ejha Saliha ibn
Abdullaha ibn Humejda; 3. hutbe ejha Saliha ibn Ferzana ei-Ferzana;
4. hutbe ejha Abdullaha ibn Hasana ei-Ku'uda.v
Druga etapa. Uovoj etapi poeli smo sa izborom odgovarajuih hutbi
iz prethodno spomenutih knjiga, nakon njihovog detaljnog itanja.
Ovdje smo bili primorani da neke pasuse i odjeljke izbacimo iz vie
razloga: . oni nisu odgovarali geografskoj prirodi zemalj a kojima
su hutbe namiJenJene;
14
Hutbe
nisu odgovarali drutvenoj i ivotnoj prirodi ili drugim prilikama
tih zemalja. Tako npr. kada hatib kae: "U mnogim susjednim zemljama
postoji mnotvo turbeta i (podignutih) kaburova uz estu pojavu
posredovanja (u dovi) koje vodi u irk ...", onda ovaj govor ne
odgovara stvarnosti zbog geografske prirode zemalja kojima je
knjiga namijenjena kao i iz razloga to su susjedne zemlje tih
zemalja nevjernike i esto u njima uope ne ive muslimani, pored
injenice da se iz ovih rijei razumije da je dotina zemlja ista od
tih stvari i da u njoj nema takvih pojava. Ato je oprena stvarnost,
s obzirom da su same te zemlje pune.navedenih pojava. Slino ovome
moglo bi se rei i za drutvene i ivotne prilike, no, i pored toga,
trudili smo se koliko smo god mogli da brisanja bude to manje,
nastojei da zadrimo tekst hutbe kakav i jeste. U odreenim prilikama
vrili smo asimilaciju (sjedinjenje) dviju hutbi u jednu, zbog
njihove kratkoe ili zbog neispunjavanja kriterija u obradi dotine
teme. Zatim smo hutbe predali na tamparsku obradu, a potom na
korekturu; sve u skladu sa postojeim mogunostima. Trea etapa. Nakon
prethodnih radnji uslijedilo je sakupljanje hutbi na jedno mjesto i
istraivanje potreba terena, ili potreba jedne godine u pogledu
hutbi, ili, pak, tema koje nisu bile zahvaene onim to smo sakupili,
kao naprimjer bajramske hutbe i hutbe vezane za druge prigodne
prilike, kao to je doek ramazana i njegovo ispraanje ...Tragali smo
za tim hutbama na drugim mjestima: neke smo sami napisali, a za
neke zatraili pomo od drugih hatiba. Na taj smo nain uspjeli
upotpuniti dvije knjige hutbi od kojih svaka sadri hutbe za cijelu
jednu godinu i moe posiuiti hatibu kao prirunik i vodi u
pripremanju hutbi, u sluaju da je spreman i sposoban samostalno
pripremati hutbu. U suprotnom, moe se posluiti hutbom kakva jeste
dodajui joj pogovor (hatimu) od sebe, ako eli, bez obzira da li
gotova hutba sadrava pogovor ili ne. Na kraju elimo napomenuti da
glavna namjera u cijelom ovom poslu nije bila tampanje knjige iz
komercijalnih razloga, nego je nijet bio da se osigura besplatan
materijal za hatibe u spomenutim zemljama kako bi se njime
potpomogli u ispunjavanju svoje misije, To bi bilo ono to smo
uspjeli nabrzinu spomenuti, uz napomenu da je ovo prvo iskustvo sa
ovakvom knjigom, pa ko bude imao bilo kakvu primjedbu ili doe u
dodir sa drugim hutbama koje bi se mogle pridodati postojeim ili i:
zamijeniti. ne treba oklijevati da nazove organizaciju "Vakuf" radi
obilne nagrade koju e mu Allah , d.. , dati, te nae iskrene
zahvalnosti i dunog potovanja. A Allah je Taj Koji pomo daje i na
Pravi put upuuje.
Hutbe
15
SLIJEDITE. A ZA NOVOT J POVODITE SE!/
PRVA~ ~~TBA
Hvala Allahu, Koji nam je usavrio vjeru, upotpunio nam Svoju
blagodat, Koji je zadovoljan da nam islam bude vjera. Njega hvalim,
slavljen neka je On, i Njemu se zahvaljujem. On je Knjigu kao
svjetlost jasnu objavio i On njome putevima spasa upuuje one koji
slijede vjeru Njegovu (ono ime je On zadovoljan), i zvodei ih iz
tmina na svjetlo i upuujui ih Putem pravim. Vjerujem da nema drugog
boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema druga, i vjerujem da je na
prvak i vjerovjesnik Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik. Poslao
ga je sa uputom i vjerom istinitom pa je on poslanstvo vjerno
dostavio, povjereni mu emanet ispunio i ummetu savjet uinio.
Ostavio nas je na Stazi jasnoj, kako usred dana tako i usred noi, i
s nje skree samo onaj koga propast eka. Neka je salavat, selam i
bereket Allahov na njega, njegovu porodicu i ashabe, posredstvom
kojih je .bajrak (zastava) Poslanikovog sunneta visoko uzvien i
uzdignut, a novotarije (bid'ati} iskorijenjene i uniene. l neka je
salavat na tabiine i one koji ih, u dobroinstvu , budu slijedili,
za njihovom se uputom povodili i putem njihovim do Sudnjeg dana
kroili. Bojte se Allaha, o vjernici, i vrsto se za ue islama drite.
Slijedite sunnet vaeg vjerovjesnika Muhammeda, s.a.v.s. Cvrsto ga
se drite i ne poputajte, a novotarija se klonite i uvajte, jer
svaka novotarija jeste bid'at, svaki bid'at zabluda, a svaka
zabiuda u vatru vodi. O mu'mini, Allah, d.., usavrio je ovu vjeru,
zadovoljan je njom i posredstvom nje je upotpunio (ljudima) Svoju
blagodat.. .Allahova Knjiga i sun net Njegovog poslanika Muhammeda,
s.a.v.s. , nisu ostavili nikome da na putu bid'ata i upute neto
doda i dopuni, niti su ostavili prostora nekom drugom zakonodavcu
(da mimo njih zakone donosi i propisuje). Onaj ko se Kur'ana i
sunneta objeruke prihvati, onv
16
Hutbe
vrsto
se za
ue prihvatio i hajr (dobro) dunjaluka i ahireta zasluio. //Danas
sam vam vjeru vaiu usavrio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i
zadovoljan sam da vam islam bude vjera." (EI-Ma'ida: J) '1 doista,
ovoje Praviput Mot pa se njega drite i druge puteve ne slijedite,
pa da vas
odvoje odputa Njegova/ eto, to vam On nareuje da biste
bogobojazni bill"(EI-En'am: 153) Taberanija prenosi vjerodostojnim
senedom (putem) da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: '! Nisam
ostavio nita to vas Allahu pribliava, a da vam nisam naredio, niti
sam ostavio ita to vas od Allaha udaljava, a da vam nisam
zabranio." Sve vrste ibadeta ili obreda koje ini poboni i pokorni
moraju biti utvrene Serijatom, bilo da se radi o naredbama ili
zabranama i moraju slijediti njegov put i podudarati se sa njegovim
metodom (uenjem). Sve drugo je odbaeno i neprihvatljivo, ma od koga
dolo. ~'Ko uini neko djelo koje se ne podudara sa ovom naom stvari
(vjerom), bit e odbaeno, a ko uvede neku novinu u ovu nau stvar
(vjeru), koja nije od nje, nee biti prihvaena. " Ovako se u
vjerodostojnom hadisu prenosi od iskrenog i istinoljubivog
Poslanika, neka je najljepi salavat i selam na nJega. Omer ibn
'Abdul-Aziz, Allah mu se smilovao, oispravnim sun netima (i
sunnetima hulefair-raid ina) veli: "Allahov Poslanik, s. a.v.s., i
njegovi nasljednici, pravedne halife, uveli su i propisali su nnete
(praksu, tradiciju), slijeenje koje predstavlja vjerovanje u
Allahovu Knjigu, poslunost Allahu i snagu u Njegovoj vjeri . Niko
nema prava mijenjati ih niti njima oprena miljenje razmatrati. Ko u
skladu s njima bude postupao on je upuen , a ko im se suprotstavi i
sa puta vjerniKa (mu'mina) skrene, Allah , d.., prepustit e ga onom
u emu je (samom sebi) i u vatru dehenemsku e ga baciti, a kako je
to ruan kraj i svretak!" O vjernici! Svi drugi putevi mimo puta
vjernika (vjernikog) nisu nita drugo do stremljenje za poudama i
strastima, skretanje sa Pravog puta, otkazivanje poslunosti i
naputanje demata. Serijat (Allahov zakon) propisao je i odredio
posebne naine i specifine puteve (metode) za ibadete i druge
obaveze, bilo da se radi o vremenu i mjestu ili o formi i broju, i
svi ljudi su obavezni drati se strogo toga, bez obzira da li se
radilo o naredbi ili zabrani, o openitom ili ogranienom (propisu),
o obeanju ili o prijetnji. Potom nas Serijat upoznaje da svako
dobro lei u slijeenju onoga to je propisano: a svako zlo u
odstupanju od Serijata i prekoraenju njegovih granica.v
v
v
v
"Allah zna, a vi ne znate. ' (EI-Bekara: 216)
1
Hutbe
17
Svi su poslanici poslani iz milosti Allahove prema ljudima, a ko
bude traio neto drugo i smatrao da postoje neki drugi putevi i
naini, i bude se Allahu pokoravao u skladu s odobrenjem i
preporukom ljudskih umova, neka zna da je time osporio savrenost
ove vjere i suprotstavio se onom s im je doao odabrani i
povjerljivi Poslanik, neka je najljepi salavat i najbolji selam na
njega. Takvim postupkom on kao da vri dopunu i otklanja nedostatke
Serijata (AIIahovog zakona). Ibn ei-Madion veli: "Cuo sam imama
Malika, Allah mu se smilovao, kako kae: 'Ko u islamu uvede neku
novotariju, drei je lijepom, on time smatra i tvrdi da je Muhammed,
s.a.v.s., iznevjerio poslanstvo, jer Uzvieni Allah veli: 'Danas sam
vam vjeru vau usavrio' pa tako ono to tada nije bilo vjerom, ne moe
se ni danas vjerom smatrati"' Uvoenje novotarija i traganje za
nepropisanim putevima i formama nije nita drugo do suprotstavljanje
i opiranje Serijatu. To je, ustvari, isto slij eenje strasti i
pouda, jer postoje samo dva puta: put Serijata i put strasti i
pouda. Uzvieni Allah kae: 11 Pa ako ti se ne odazovu1 onda znaj da
se oni povode samo za strastima svojim. A zar je iko gore zalutao
od onoga koji slijedi strast s- oju1 a ne v Allahovu uputu? Allah,
doista, nee ukazati na Pravi put narodu koji sam sebi nepravdu ini.
" (EI-Kasas: SO) U asnom ajetu presuda se svodi na samo dvije
stvari, jer trea ne postoji: ili se odazvati Mustafi -Poslaniku ili
slijediti sopstvene elje i strasti. Ako, pak, inovator, draga brao,
eli da se putem svoje novotarije priblii Allahu i intenzivira svoju
pokornost, onda neka zna da se iza toga kriju propusti i iroki
otvori za djelovanje ejtana i njegovog zavodljivog doaptavanja
(vesvese). Ovaj " jadni iskuenik i stradalnik ne zadovoljava se
onim to je Serijat propisao i odredio, nego izlazi iz njegovih
okvira i oslobaa se njegovih ogranienja, to je vrlo esto popraeno
umiljenou (samodopadanjem) i eljom za slavom, uz naklonost due, po
samoj njenoj prirodi, ka prihvatanju onoga to je novo i do tada
nepoznato, kako bi prekinula dosadu i mrzovolju (jednolinost) .
Izvravanje erijatskih propisa i obaveza sadri jednu vrstu napora i
potekoe za duu jer se u njima krije suprotstavljanje strastima i
odupiranje eljama, pa to inovatoru teko pada (predstavlja teret), a
dua (nets) postaje aktivnija i revnija u stvarima koje se
podudaraju sa njenim prohtjevima. Drugi put do svake novotarije
vodi preko strasti i l inih poriva jer ona (novotarija), ustvari,
odraava elje i prohtjeve njenog izumitelja i pronalazaa (inovatora)
i slijediv
v
v
v
-
--
-
--
18
Hutbe
njegovu strast i poude (tenje)njegove due koje ne poiaze
(izviru) od erijata, njegovih propisa i argumenata. Otuda se na
inovatoru ponekad prin1jeuje ulaganje velikog truda uradu i
ibadetu, a razlog tome je tanahnost i okretnog koju nalazi, te
revnost i aktivnost koju osjea pri tome zbog podudarnosti onoga u
emu je sa njegovim strastima. Tako su se i kranski monasi i kalueri
osamlj ivali usvojim samostanima i manastirima, suprotno onome kako
su im Istina i Pravi put nalagali. Toga dana neka lica bit ie
potitena, premorena -napaena." (EI-Caiija:11
Z-J) Reci: Hoiete li da vam kaemo ija djela nee nikako priznata
biti,11 1
trud u ivotu na ovom svijetu uzaludan bit~ a koji e misliti da
je dobro ono ito rade ? (EI-Kehf: 101-104) 'Kako n1ogu biti isto:
onaj kome su njegova runa djela prikazan" lijepim, a i on ih smatra
lijepim.e.AIIah u1 1 "
iji e
zabludi ostavlja onoga koga hoe, a na Praviput ukazuje onom kome
hoe, pa ne izgaraj odialosti za njima/ Allah, doista, dobro zna sve
ito onirade.~~~ ~
11
Umjerenost u sunnetu bolja je od idtihada (ulaganja dodatnog
napora) u bid'atu (novotariji). O mu'mini, zbog novotarija i
njihovih sljedbenika deavaju se este neosnovane rasprave na
nedolian i neislamski nain i dolazi do svaa i prepirki u vjeri. A
Katade, Allah mu se smilovao, tumaei rijei Uzvienog: ne budite kao
oni koji su se razjedinili i u miljenju podvojili kad su im ve
jasni dokazi doi/i. (Aii-'lmran: 105), rekao je: "To su sljedbenici
novotarija." Neki su uenjaci rekli: "Svako pitanje koje se pojavilo
u islamu i u vezi s kojim su se ljudi razili, s tim da to
razilaenje nije dovelo do neprijateljstva, mrnje i razdora meu
njima, spada, uistinu, u pitanja islama. A nijedno pitanje koje se
pojaviio ili iskrsla prouzrokujui neprijateljstvo, mrnju, neslogu i
prekidanje odnosa nema nikakve veze sa vjerom." Pristalice
novotarija slijede muteabih (manje jasne) ajete (i pitanja u vjeri)
i nepromiljeno i samovoljno pribjegavaju te'vilu, prenesenom
tumaenju, do te mjere da su rijei Uzvienog: 1 '0ni ija su srca
pokvarena1 eljni smutnje i svog tumaenja, slijede one to sumanje
jasni" (A/i- /mran: 7) protumaene da se odnose na sljedbenike
novotarija i linih prohtjeva. A kada su pristalice arbitrae (u
sluaju 'izmeu Alije i Muavije) rekli hazreti Aliji :11 /1/
1
Hutbe11
19
1 '
Sud pripada jedino Allahu (EI-En'am: S~ jusuf: 4~67);
on je odgovorjo: "Rij e istine kojom se eli neistina (bati!)." A
u Poslanikovim (hadisima) izrekama potvreno je da nijedna
novotarija nije uvedena a da na njenom mjestu nije umrtvljen i
dokinut sunnet. Ahmed, Taberanija i Bezzar prenose hadis od Gadita,
a ovaj od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao: "Nema nijednog
ummeta koji nakon njegovog vjerovjesnika uvede u svoju vjeru neku
novotariju da reciprono tome ne zapostavi i zanemari neto od sun
neta." O vjernici, stoga bojte se Allaha i znajte da se pojavom
novotarija briu i unitavaju sunneti i da je veliki sretnik onaj ko
se vrsto prihvati sunneta, oivljava ga i njemu poziva, pa Allah~
d.., sebebom Njegovim onemogui inovatoru da uvede novotariju, uputi
zalutalog ili spasi zbunjenog i n.eodlunog. Omer ibn 'Abdul-'Aziz,
Allah mu se smilovao, napisao je pismo lAdijju ibn Ertatu povodom
nekih kuderija, pa je u njemu, izmeu ostalog, rekao: "Preporuujem
ti da se Allaha boji i da bude umjeren u Njegovoj vjeri, da slijedi
sunnet Njegovog Poslanika) s.a.v.s., i da se kloni novotarija
kojima su inovatori potisnuli sunnet. Dri se sun neta jer njega je
uveo i propisao onaj koji zna kakva se greka, zabluda, glupost i
pretjerivanje krije u onom to mu je oprene. Zadovolji se onim to je
Allah uinio njihovim.zadovoljstvom, jer oni su se na osnovu znanja
i kritikog pogleda zaustavili i na granicama (sunneta) staii. Bili
su soposobniji proniknuti u sutinu stvari, a zbog svojih vrlina oni
to i zasluuju; oni su pretee; rekli su onoiiko koliko je dovoljno i
pruili onoliko koliko je potrebno; oni koji su izostali iza njih
grjeni su i nepotpuni, a oni koji ih pretjeu kratkovidni su i
jadni; oni koji ih ne cijene neotesani su i sirovi, a oni koji ih
precjenjuju pretjeruju; oni (ashabi) su izmeu." Utjeem se Allahu od
prokletog ejtana. "Kada Allah i Poslanik Njegov neto odrede, onda
ni vjernik ni vjernica nemaju pravo da po svom nahoenju postupe. A
ko Allaha i Njegova
Poslanika ne poslua taj je sigurno skrenuo s Pravog puta.
(EI-Ahzab: 36)/l
20
Hutbe
SLIJEDITE, A ZA NOVOT POVODITE SE DRUGA H A..
..L..II.'-'o.
A
Hvala Allahu, Njemu zahvala pripada i na dunjaluku i na ahiretu
. Njega slavim i Njemu se na vidljivim i nevidljivim blagodatima
zahvaljujem. Vjerujem da nema drugog boga osim Allaha, Jedinog,
Koji nema druga, i vjerujem da je Muhammed Njegov rob i Njegov
poslanik, koji je, izunom Gospodara svog, zbunjena i neodluna srca
uputio. Neka je Allahov salavat, selam i bereket na njega, njegovu
porodicu i vjerne ashabe - zvijezde koje razbijaju tamu i mjesece
pune, vidljive- zatim na tabiine i sve one koji ih: u dobroinstvu,
budu slijedili sve do Sudnjega dana. O robovi Allahovi, bojte se
Allaha i znajte da je najljepi govor Allahova Knjiga (Allahov
govor), a najbolja uputa, uputa Muhammeda, s.a.v.s. , a da su
najrunije stvari novotarije; da je svaka novotarija bid'at, svaki
bid'at zabluda, a svaka zabluda vodi u Dehennem (Vatru). Slijedite,
Allah vam se smilovao, a za novotarijama ne povodite se, jer ste
poteeni svake dopune i dodavanja. Huzejte, r.a., veli: ''Niti jedan
ibadet koga nisu praktikovali drugovi Allahovog poslanika,
s.a.v.s., nemojte praktikovati ni vi, jer prvi nisu ostavili
potonji ma prostora za miljenje (i dodavanja) .'' Dari mi prenosi
vjerodostojnirn (sahih) senedom da je Ebu-Musa ei-E'ari rekao Ibn-
Mes'udu, r.a.: "Vidio sam u damiji ljude kako sjede uhaikama i
iekuju namaz. U svakoj halki nalazi se po jedan ovjek, a u rukama
su im kamenii, pa on govori: 'Uite tekbir - veliajte Allaha -
stotinu puta', pa oni stotinu puta donose tekbir. Zatim on ponovo
kae: 'Izgovarajte 'LA ILAHE ILELLAH' STOTINU PUTA!', pa oni
izgovore 'la illahe i!lelah' stotinu puta. Potom on ponovo veli:
'Recite 'subhanellah' (slavite Allaha) stotinu puta!', pa oni
izgovore 'subhanellah' stotinu puta. Na to e lbn-Mes'ud rei: 'Zato
im nisi naredio da broje njihova loa djela, a ja im garantujem
Hutbe
21
da od njihovih dobrih djela nee propasti nita.' Zatim je otiao
do jedne halke, stao " pored njih i rekao: ;Sta to vidim da
radite?' Odgovorili su: 'Ebu-Abdurrahman , kameniima brojimo
tekbire, tehlile (la illahe illelah), tesbihe (subhanellah) i
tahmide (elhamdulillah).: On im je na to rekao: 'Prebrajajte vaa
loa (hrava) djela, a ja garantujem da od vaih dobrih djela nee
propasti nita. Teko vama, o ummetu fvluhammedov, kako brzo srljate
u propast! Eto vam njegovih (Poslanikovih) ashaba 2 prisutnih u
velikom broju, i eto vam odjee njegove, jo se ni raspala nije !
Tako mi " Onoga u Cijoj je ruci moja dua, vi ili ste u vjeri boljoj
od tv1uharnmedove ili otvarate vrata zablude i propasti!' Oni su mu
na to rekli: 'Ebu-Abdurrahman, tako nam Allaha, samo smo dobro
eljeli.' A on je dodao: 'Koliko je onih koji ele dobro, ali ga
ne
dokue! '"
se da je neki ovjek upitao Malika ibn Enesa: "Odakle u ihram
uiniti had zanijetiti?': On mu je rekao: ;:Odakle je zanijetio
Allahov Poslanik, s.a.v.s." " Covjek e na to ponovo: "A ako
zanijetim ranije nego to je to on uinio?" Malik mu " je odgovorio:
"Nemoj to initi jer se za te bojimo fitneta (iskuenja)." Covjek
opet ne miruje, pa kae: "Kakvo iskuenje i fitnet moe biti u viku
(hajra) dobra?'' Malik odgovori na to: "Uzvieni Allah kae : Neka se
pripaze oni koji postupaju1
P ria
suprotno nareenju Njegovu: da ih iskuenje kakvo ne stigne ili da
ih patnja bolna ne snae. (En-Nur: 63) A ima li veeg iskuenja od
toga da smatra da til
je podarena dobro koje nije bilo podarena Allahovom Poslaniku,
s.a.v.s. ?" Zato se bojte Allaha, Allah vam se smilovao, i
slijedite put prvih generacija. Drite se slijeenja, bjeite od
uvoenja novotarija.v
.&.-JLIKODUSNOST ISLHvala Allahu, Koji je zadovoljan da nam
islam bude vjera i Koji ga (islam) je uinio vjerom lahkoe i
velikodunosti. 11 1 0n vas je izabrao i u vjeri vam nije niita teko
propisao. ' (EI-Hadd: 78) Vjerujem da nema drugog boga osim Al
laha~ Jedinog, Koji nema druga, i vjerujem da je Muhan1med Njegov
rob i Njegov poslanik. Nije mu nikada dato da bira izmeu dvije
stvari, ada nije izabrao laku ~ ukoliko se.ne bi radilo ogrijehu.
Neka je neizmjerni salavat i selam Allahov na njega, njegovu asnu
porodicu ivrijedne ashabe i na sve
22
Hutbe
milocu Svojom obasuo kad im je jednog izmeu njih kao poslanika
poslao da im rijei Njegove kazuje, da ih oisti i da ih Knjizi i
mudrosti nau~ jer su prije bili u oitoj zabludi.,,.(Ali-'lmran:
164) Zaista je ova vjera sa kojom je odAllaha doao na Poslanik
-vjera rnilosti, dobra i sree za cijelo ovjeanstvo. U svijetu se
nikada dosad nije pojavila vjera uzvienija, potpunija
(sveobuhvatnija) i laka od ove istinite vjere, vjere za koju nam
Allah preporuuje da se nje vrsto drimo sve do asa smrtnoga. "O
vjernic~ bojte se Allaha onako kako se treba bojati i umirite samo
kao muslimani!// (Aii-'lmran: 102) Ibrahim, a.s., i njegov sin
Ismail molili su Allaha da njih i njihovo potomstvo uini
sljedbenicima ove vjere - muslimanima, pa su rekli: 11 Gospodaru
na~ uini nas dvojicu muslimanima -Tebi odanim i porod
one koji se budu drali njegovog sunneta (puta) do Sudnjeg dana.
Muslimani, bojte se Allaha .i zahvaljujte Mu to je posebno vas
poastio ovom uzvienom vjerom i poslanstvom ovog plemenitog
Vjerovjesnika. "Allah je vjernike
naneka bude odan Tebi (ne!la budu muslimani)" (EI-Bekara"e 128)
1/brahim ostavi u amanet to sinovima svojim, a i fa/kub. /Sinovi
tnoj~ Allah vam je odabrao pravu vjeru, i nipoto ne umirite drukije
nego kao muslimani (EI-Bekara: 132)
11
11
ll//
Islam je, dakle, potpuna predanost Allahu putem tevhida
(vjerovanja u Boije jedinstvo), pokornosti i poslunosti Njemu i
potpuna istota od irka, idolatrije i idolopoklonika, murika. To je
vjera svih vjerovjesnika, jer Nuh, a.s., kae:
narode mot ako u Allaha vjerujete, u Njega se pouzdajte ako ste
mus/imani/
"l nareeno mije da budem musliman. (En-Nem/: 91) 1Musa ree: 011
11 11 ''
(/unus. 84) Islam, dakle, u njegovom opem znaenju obuhvata svaki
erijat sa kojim je Allah, d.., poslao jednog od vjerovjesnika prije
dolaska peata svih poslanika, naeg vjerovjesnika Muhammeda,
s.a.v.s. Njegovim dolaskom objedinjena je nebeska vjera, a njegovo
poslanstvo obuhvatilo je cijela dva svijeta: dine i ljude i trajat
e sve do konca dunjaluka. Nee biti mijenjana niti derogirana sve do
Dana sudnjeg. 'A onaj koji eli neku drugu vjeru osim islama, nee mu
biti 11 1 primljena, i on e na onom svijetu nastradati. (Aii-
/mran: BS) Poslan ikovim dolaskom Allah, d.., otklonio je teret i
tekoe od svakoga ko ga bude vjerovao i slijedio: "Onima koji e
slijediti Poslanika, Vjerovjesnika, koji nee znati ni itati ni
pisati, kojeg oni kod sebe, u Tevratu i lndilu, zapisana nalaze,
koji e od njih traiti1
Hutbe
23
da ine dobra djela, a od odvratnih odvraati ih, koji e ih tereta
i tekoa koje su oni imali osloboditi. Zato e oni koji u njega budu
vjeroyali, koji ga budu podravali i pomagali i svjetlo po njemu
poslano slijedili, postii ono to budu eljeli." "Reci: 0 ljud~ ja
sam svima vama Allahovposlanik, Njegova vlastje i na nebesima i na
Zemlj~ nema drugog boga osim Njega, On ivot i smrt daje, i zato
vjerujte uAllaha i Poslanika Njegova, Vjerovjesnika, koji ne zna da
ita i pie, koji vjeruje u Allaha i rijei Njegove/ njega slijedite
da biste na 11 Pravom putu bili/ ' (EI-E'araf: 1S7M 158) Svi su
islamskipropis~ dakle, lahki 11 11 i primjenljivi. AIIah eli da vam
olaka, a ne da potekoe imate. (EI-Bekara:1
286) 1/1 u vjeri vam nije nita teko propisao. (EI-Hadd: 78)
AIIah nikoga11ll
ne optereuje preko mogunosti njegovih" (EI~Bekara: 185) 'Zato
seAllaha bojte koliko godmoete. (El- Tegabun: 16)11
1
11
A Poslanik, s.a.v.s., kae: "Kada vam neto naredim, posluajte
koliko ste u stanju." l kae: "Poslan sam sa velikodunom pravom
vjerom (islamom)." Allah je, d.., u ovoj uzvienoj vjeri uzeo u
obzir sva stanja i situacije Svojih robova, iz milosti prema njima
i olakanja, pa je za svako stanje propisao ono to mu odgovara. Tako
je dopustio putniku da se mrsi u ramazanskim da~ima i da ih napasti
u drugim danima koje e moi lake ispostiti. Takoer mu je dozvolio da
namaz od etiri re kata skrauje na dva rekata, te da izvri spajanje
dva namaza ujednom namaskom vremenu. Onom ko je u stanju straha
propisao je da klanja u skladu s njegovim stanjem: hodajui, jaui,
okrenut prema kibli ili prema nekoj drugoj strani.lA
ako se budete neega bojal~ -onda hodajui ili jaui. "
(E/wBekara:
239) Bolesniku je propisao da klanja u skladu s njegovim
mogunostima: stojei, sjedei ili na strani (leei). Zatim je Uzvieni
Allah oslobodio ovaj ummet odgovornosti za ono to uine grekom, iz
zaborava ili pod prisilom. l/Gospodaru na~ ne kazni nas ako
zaboravimo ili ako ito nehotice uinimo!// (EI-Bekara: 286)
Taberanija i lbn-Hibban prenose od Ibn-Abbasa, r.a., da je
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Allah je oprostio mom ummetu greku,
zaborav i ono na to su prisiljeni." A takoer je rekao i sljedee:
"Ko se zaboravi na ramazan pa neto pojede ili popije, neka dovri
svoj post, jer Allah je Taj Koji ga je nahranio i napojio." Takoer,
Uzvieni je Allah za nune situacije odredio propise koji im
odgovarajuj pa je onom ko se nae u nudi dozvolio ono to je u
normalnim uvjetima haram (zabranjeno), kao to je jedenje strvine.
Uzvieni kae:
241
Hutbe
A onome ko bude primoran, ali ne iz eQe, tek toliko da glad
uto/t njemu grijeh nije. -Allah zaista praita i milostiv je."
(EI-Bekara: 171) ~~ onome ko bude primoran, kadhara glart bez
namjere da ucinigrijeh, Allah e oprostiti i samilostan biti. (EI-Ma
ida: 3)1/1
Allah, d.., propisao je muslimanu da istom zemljom uzme tejemum
(potirui , umjesto vodom, svoje lice i ruke), u sluaju kada nema
vode ili u sluaju da je njena upotreba tetna (po zdravlje). Allah,
d.., kae:
:4 ako ste bolesni, ili na putu, ili ako ste izvrili prirodnu
potrebu, ili ako ste se sastajali sa enama, a ne naete vode, onda
rukama svojim istu zemlju dotaknite i njima preko lica svojih i
ruku svojih preite. Aliah ne eli da vam priini potekoe, ve eli da
vas uini istim i da vam blagodat Svoju upotpun~ da biste bili
zahvalni. (E/nMa ida: 6)11 ll
A kad je Allah, d.., propisao dihad na Njegovom putu, borbu
protiv nevjernika imecima i ivotima, uvaio je prilike onih koji
nisu u mogunosti ispuniti ovu obavezu pa im je olakao i opravdanje
njihovo prihvatio. Uzvieni Allah kae: ''Nee se ogrijeiti nemoni i
bolesn~ i oni koji ne mogu nai sredstva
za borbu, samo ako su prema Allahu i Njegovom Poslaniku iskreni.
Nema razloga da se ita prigovara onima koji ine dobra djela - a
Allah praita i samilostan je. (Et-Tevba: 91)11
l takoer kae:11
Nije griijeh slijepom, ni hromom ni bolesnom!// (EI-Feth:
17)
Postoji jo mnotvo drugih primjera koji govore o velikodunosti
islama kao i o njegovoj lahkoi. Tako je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
zabranio ovjeku da se optereuje ibadetom (da mui sam sebe dodatnim
dozama ibadeta), preporuujui mu da u tome bude umjeren. Imam Muslim
prenosi da je Poslanik, s.a.v.s. , rekao: "Propali su oni koji
cjepidlae i pretjeruju", tj. fanatici i ekstremisti. A Buharija,
Allah mu se smilovao, pripovijeda da su neka tri ovjeka dola kuama
ena Vjerovjesnikovih, s.a.v.s. , i raspitivali se o Poslanikovom,
s.a. v.s., ibadetu. Kada su izvijeteni o tome, inilo se da im je to
izgledalo malo i nedovoljno, pa su rekli: "Gdje smo mi od Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., kojemu su oproteni svi grijesi, i prijanji i
potonji?!" Jedan od njih tada ree: "Ja u stalno nou klanjati i neu
spavati." Drugi dodade: "A ja u svaki dan postiti i neu se mrsiti."
Trei ree: "Ja u se kloniti ena i neu se nikako eniti." Kada je
Poslanik, s.a.v.s., doao (i nakon to je obavijeten o sluaju), rekao
je: "Jeste li vi oni to su rekli to i to? Tako mi Allaha, ja se
najvie od svih vas bojim
Hutbe
25
Allaha i najpoboniji sam Njemu, meutim ja postim i mrsim se,
klanjam (noni namaz), ali i spavam i enim se. Ko odstupi od moga
sun neta i ne bude ga volio taj ne pripada meni!" Tako je Poslanik,
s.a.v.s., odredio sredinu izmeu pretjerivanja i zaputanja (nehaja)
. Nema, dakle, u islamu pretjerivanja i prekomjernosti, ali ni
nemarnosti i popustljivosti; treba ustrajati u injenju dobra bez
optereivanja onim to nanosi potekoe. Potovani muslimani! Ima ljudi
koji ele iskoristiti velikodunost islama u negativnom smislu pa
doputaju sebi injenje harama, a zapostavljaju dunosti i obaveze.
Oni kau: "Vjera je lahka (u vjeri nema potekoe)" Da, vjera je lahka
i u njoj nema potekoe. Meutim, to su rijei istine kojima se
namj~rava rei neistina, jer lahkoa vjere ne znai njenu velikodunost
u oslobaanju od obaveza i preputanju grijeenju i haramima. Lahkoa
vjere znai prelazak roba sa tekog ibadeta na lahki ibadet, kao:
prelazak musafira sa potpunog namaza na skraeni namaz, prenoenje
posta u danima putovanja na post u nekim drugim danima, prelazak sa
ienja vodom na ienje istom zemljom i sl. Tu isto tako spada
oslobaanje vadiba (obaveze) osobe koja je nemona da ga izvri, uz
iskreni nijet da e ga izvriti kada bude mogla, a ne da ostavi vadib
iz elje da ga se oslobodi . ili iz mrnje prema njemu, jer onome ko
ostavi vadib (obavezu) iz nemoi da ga uini, uz iskren nijet da ga
uradi kada bude u mogunosti, piu se sevabi isto kao i onome ko ga
je uradio. U hadisu kojeg prenosi Enes, r.a., Allahov Poslanik:
s.a.v.s., kae: "U Medini ima ljudi koji su sa vama ma kuda se vi
kretali i ma koju dolinu presijecali." Ashabi rekoe: "U Medini su,
a sa nama?!" "Da", odgovori Poslanik, "zadrao ih je uzur, opravdani
razlog." A Dabir, r.a, prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Ostavili ste iza sebe u Medirri ljude koji, kojim god putem se vi
kretali i koju god dolinu presijecali, uestvuju sa vama u nagradi.
Zadrala ih je bolest." Lahkoa vjere, dakle, ne znai da ostavlja
obaveze (vadibe), a ini harame. Naprotiv, onaj ko tako bude
postupao zasluuje kaznu i na dunjaluku i na ahiretu . Stoga su u
Serijatu odreene granice i propisane kazne i sankcije s ciljem da
se takvi obuzdaju i onemogue i da se pri moraju na potivanje
propisa vjere. A slini njima jesu i oni koji ine grijehe i
prijestupe, pa kada im se to eli sprijeiti i zatrai se da to ne
ine, oni kau: "Vjera se ne ogleda u spoljanji m manifestacijama,
vjera je u srcu", dokazujui to Poslanikovi m, s.a.v.s., rijeima:
"Takva!uk (bogobojaznost) jeste ovdje", pri emu je pokazao na svoja
prsa, s.a.v.s. Meutim, to je pogreno i neprihvatljivo koritenje
argumenata jer onaj u ijem srcu.ima takvai uka mrzi grijehe i kloni
ih se, onaj kod koga tavakluk u srcu oslabi ili ga upotpunosti
nestane, ne osjea odvratnostv
26prema grijesima i ne osuuje ih. Allah, d..1kae:
Hutbe
"Ko potiva Allahove propise, to je znak bogobojaznosti
(estitosti) srca. "(EI-Hadd: 32) Fesad -iskvarenost vanjtine ili
spoljanosti upuuje na iskvarenost unutranjosti (srca) , dok
ispravnost unutranjosti (srca) ostavlja traga na ispravnost
spoljanjosti (pojavnih manifestacija), jer korijen bogobojaznosti
lei u srcu. Poslanik, s.a.v.s., kae: "U tijelu ima jedan organ
(komad mesa) koji ako je ispravan (zdrav), ispravno je itavo
tijelo, a ako je pokvaren (bolestan), iskvari se itavo tijelo. Taj
je organ srce." //Gospodaru na~ Ti popravi naia srca i uvrsti ih na
Putu istine!
Gospodaru nai, ne dopusti srcima naim da skrenu, kad si nam, ve,
na Pravi put ukazao, i daruj nam Svoju milost, Ti s~ uistinu, Onaj
Koji mnogo daruje!" (Aii-'lmran: 6)v
SA\lRSENosr ISLA1 , NJEGOVA L KOA I JEDNOSTA: OST
Hvala Allahu, Njega slavimo (hvalimo) i od Njega pomo i oprost
traimo. Njemu se kajemo, tevbu inimo i Njemu se utjeemo od zla naih
dua i naih runih djela. Koga Allah uputi, niko ga u zabludu odvesti
ne moe, a koga On u zabludi ostavi, niko ga uputiti ne moe.
Vjerujem da nema drugog boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema druga,
i vjerujem da je Mu ham med Njegov rob l Njegov poslanik. Poslao ga
je sa uputom i vjerom istinitom. Poslao ga je sa islamom, vjerom
milosti, pravde, ibadeta i vladanja, pa je Allah preko njega neke
ljude uputio, a neke od puta Njegova odvratio (u zabludi ostavio).
Neka je salavat Allahov i selam neizmjerni na Poslanika! njegovu
porodicu, ashabe i sve one koji ih do Sudnjeg dana, u dobroinstvu,
budu slijedili. Najboiji je govor Allahova Knjiga, a najbolja je
uputa uputa Muhammeda, s.a.v.s., dok su najrunije stvari
novotarije, a svaka novotarija je zabluda. Najbolji govor jeste
Allahova Knjiga jer Ona vodi jedinom ispravnom putu, a najbolja
uputa je uputa Muhammedova, s.a.v.s., jer ona predstavlja Pravi
put, koji vod i Allahu i srei : i dunjalukoj i ahiretskoj. .
Cijenjeni muslimani! Jedina ispravna vjera kod Allaha je islam, i
ko bude traio neku drugu vjeru mimo islama, nee mu biti primljena.
A islam je potpuna i apsolutna
Hutbe
27
predanost Allahu 'i vanjtinom (djelima) i unutranjou (srcem),
bez ikakvog oklijevanja, lijenosti, devijacija (odstupanja) i
naklapanja. Islam jeste pokoravanje Allahu, d.. , i tajno i javno
(i u tajnosti i u javnosti) izvravanjem onoga to je naredio, a
izbjegavanjem onoga to je z~branio. A kako je to lahko onome kome
je All~h olakao i lahkim mu ga uinio! Brao muslimani,prokleti
ejtan, iz neprijateljstva . prema vama, radi na tome da popusti i
oslabi vaa odlunost u izvravanju vjerskih obaveza i poziva vas u
lijenost i ravnodunost prema njima. Takoer vas podstie i bodri da
se suprotstavite vjeri i da se odate grijeenju i prijestupima. On
vam vjeru prikazuje kao zatvor (tamnicu) koji slui za ugnjetavanje,
tlaenje i iznurivanje ovjeka i zaputanje njegovih linih interesa.
Prikazuje vam vjeru u najodvratnijoj formi (slici) . kako biste
propast doivjeli kao to je i on . doivio. l/ejtan je, ui$tin_u, va
n~prijateJt pa ga takvim i smatrajte! On po~iva pristae svoje-da
budusta.novnici u vatri. ''(Fa tir. 8) : ejtan varn pri_kazuje
vjeru takvim ubacivanjem runih ideja :1 predstava njoj u vaa srca i
grudi, te istovjetnim djelovanjem njegovih prijatelja meu ljudi
rna~ lJudskih ejtana. Brao muslimani, islam je ist od svega onoga_
mu .pripisuju njegovi _ to neprijatelji, jer on je vjera istihe,
pra_vde i istinske slobode..lslam Je lahka i jednostavna yjera,
vjera sree Lnapretka (progresa). Izloite i razmotrite osnove
(temelje) njegovih zakona (propisa), a onda sa njima usporedite
njegove ogranke (sporedne propise) pa ete se sami uvjeriti. Islam
je sazdan na pet temelja - ruknova: ehadetu svjedoenju da nema
drugog boga osim Allaha. i da je Muhammed Njegov poslanik; .
obavljanju namaza, davanju zekata, postu mjeseca ramazana i hadu -
posjeti Bejtullaha, za onoga ko bude u mogunosti . Svi ovi temelji
lagahni su i jednostavni, svi tee i vode odgoju i preporodu. Tako
ehadet, svjedoenje da je samo Allah bog, znai vjerovanje u Boije
jedinstvo (tevhidullah) i ienje srca od oboavanja i pokornosti bilo
kome mimo Allahu. Znai usredsreivanje, koncentraciju i ograniavanje
ibadeta, svih vidova pokornosti samo na AJI aha, Gospodara svih
svjetova, Koji te je stvorio i lik ti najljepi dao, a zatim te
blagodatima Njegovim hrani i odgaja. Ti si u odnosu na svoga
Gospodara jedan od Njegovih robova, a uodnosu na sve drugo potpuno
si slobodan. Stoga, bila bi velika ludost i nepromiljenost da se
oslobodi robovanja svome Gospodaru, a to je istinsko ropstvo, i da
se ogranii (sputa) robovanjem svojim strastima, imetku ili nekom od
ljudi. Mnogi ljudi kada su zauzeti pokornou i tavafom Allahu, pored
nemira koji osjeaju u dui i zauzetosti srca drugim stvarima, kao da
stoje na eravici (kao da se bore sa vatrom): nemaju strpljivosti
ili je imaju vrlo.
.
.
.
o
