Budizam- Umetnost zivljenja

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Budizam

Citation preview

  • Vilijam Hart

    UMETNOST IVLJENJA

    Vipassana meditacija po uenju S. N. Goenke

    Prevod

    Boko Milisavljevi

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • SADRAJ Uvodna re Predgovor za jugoslovensko izdanje Predgovor Uvod

    Plivologija I Istraivanje Put II Polazna taka Buddha i naunik III Neposredni uzrok Seme i plod IV Sutina problema ljunak i maslo V Uvebavanje moralnog ponaanja Doktorov recept VI Uvebavanje koncentracije Iskrivljeni puding VII Razvijanje mudrosti Dva prstena VIII Svesnost i smirenost Nita sem vienja IX Cilj Boca ulja X Umetnost ivljenja Kucnuo je as Dodatak A: Znaaj vedana u uenju Buddhe Dodatak B: Odlomci iz sutta u vezi sa vedanama Renik Napomene

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • UVODNA RE Veno sam zahvalan Vipassana meditaciji na promenama koje je unela u moj ivot.

    Kada sam nauio ovu tehniku inilo mi se kao da sam do tada lutao lavirintom iz koga

    nema izlaza i da sam najzad pronaao kraljevski put. Od tada godinama sledim taj put i sa

    svakim novim korakom cilj postaje jasniji: osloboenje od svih patnji, puno

    prosvetljenje. Ne mogu da tvrdim da sam postigao krajnji cilj, ali ni najmanje ne

    sumnjam da ovaj put vodi pravo do njega.

    Dugujem venu zahvalnost Sayagyi U Ba Khinu, koji mi je pokazao ovaj put, kao i

    lancu uitelja koji su sauvali tehniku kroz milenijume, od vremena Buddhe do danas. U

    ime svih njih ohrabrujem i druge da prihvate ovo uenje, tako da i oni nau put za

    osloboenje od patnje. Mada su ovu tehniku ve nauile hiljade ljudi iz zapadnih zema-lja, do sada se nije

    pojavila knjiga koja daje precizan i celovit opis Vipassana meditacije. Zadovoljan sam

    to je najzad ozbiljan meditant uinio napor da popuni ovu prazninu. Neka ova knjiga produbi razumevanje onih koji upranjavaju Vipassana

    meditaciju, a neka ohrabri i druge da probaju ovu tehniku, tako da i oni mogu doiveti

    sreu osloboenja. Neka svaki italac naui umetnost ivljenja kako bi naao mir i

    harmoniju u sebi i irio mir i harmoniju na druge. Neka sva bia budu srena!

    S.N.Goenka

    Bombaj, april 1986.

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • PREDGOVOR ZA JUGOSLOVENSKO IZDANJE Neka svi ljudi u Jugoslaviji uivaju u miru i harmoniji idui putem Vipassane.

    Neka sva bia budu srena.

    S.N.Goenka

    juni 1993.

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • PREDGOVOR Meu raznim vrstama meditacija, koje danas postoje u svetu, Vipassana meditacija,

    po uenju S.N.Goenke, je jedinstvena. Ova tehnika je jednostavan, logian nain da

    postignete stvarni mir uma i vodite srean i koristan ivot. Vipassana meditacija je dugo

    uvana u budistikim zajednicama u Burmi. Nema u sebi sektakih elemenata i lako je

    mogu prihvatiti i upranjavati ljudi bilo kog porekla. S.N.Goenka je bivi biznismen, a ranije je vodio Indijsku zajednicu u Burmi.

    Roen je u konzervativnoj hindu porodici. Od rane mladosti patio je od jakih napada

    migrene. U potrazi za lekom, doao je 1955. godine u kontakt sa Sayagyi U Ba Khinom,

    koji je radio kao stariji slubenik u vladi zemlje, a privatno je bio uitelj meditacije. U

    Vipassana meditaciji, po uenju U Ba Khina, S.N.Goenka je otkrio disciplinu koja je

    daleko dublja od uklanjanja simptoma telesnih bolesti i prevazilazi kulturne i religijske

    barijere. U narednim godinama vebanja i uenja pod nadzorom uitelja, Vipassana je

    postepeno preobrazila njegov ivot. Sayagyi U Ba Khin je S.N.Goenku 1969. godine

    promovisao u uitelja Vipassana meditacije. Te godine gospodin Goenka je doao u

    Indiju i poeo tamo da poduava Vipasssanu, ponovo uvodei ovu tehniku u zemlju

    njenog porekla. U zemlji jo uvek otro podeljenoj kastama i religijom, kurseve

    S.N.Goenke pohaale su hiljade ljudi razliitog porekla. Praktina priroda kurseva

    Vipassane, privlaila je i veliki broj ljudi iz zapadnih zemalja.

    Kvaliteti Vipassane vide se na primeru samog gospodina Goenke. On je

    pragmatina linost i mada u svakodnevnom ivotu deluje veoma odreito i odluno, u

    svakoj situaciji zadrava izvanrednu blagost uma. Pored blagosti uma prisutno je duboko

    saoseanje za druge, kao i sposobnost da se uivi u probleme svakog ljudskog bia.

    Meutim, nema nieg posebno svetog u vezi s'njim. On poseduje dopadljiv oseaj za

    humor, koji proima njegovo uenje. Uesnici kurseva dugo pamte njegov osmeh i vedar

    duh, kao i esto ponavljani moto "Budite sreni!". Jasno, Vipassana mu je donela sreu i

    on eli tu sreu da podeli sa drugima, uei ih tehnici koja je njemu podarila toliko

    dobrog.

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • Mada poseduje magnetsku privlanost, gospodin Goenka ne eli da bude guru koji

    pretvara uenike u automate. Umesto toga on ih ui samoodgovornosti. Kako on kae,

    prava provera Vipassane je njena primena u ivotu. Ohrabruje meditante da se ne vezuju

    za njega ve da se osamostale i vode srean ivot. On izbegava sve izraze oboavanja

    prema njemu i usmerava studente da budu odani tehnici i istini koju nalaze u sebi.

    To je bio tradicionalni preduslov budistikih monaha u Burmi da bi poduavali

    meditaciju. Meutim, gospodin Goenka je, kao i njegov uitelj, porodini ovek i glava

    velike porodice. I pored toga, istoa njegovog uenja i efikasnost same tehnike dobili su

    priznanja starijih monaha u Burmi, Indiji i ri Lanki, kao i velikog broja onih koji su

    pohaali kurseve koje je vodio. Gospodin Goenka insistira na tome da meditacija, kako bi sauvala istou, nikada

    ne sme postati biznis. Svi kursevi i centri koje organizuje, rade na potpuno neprofitnoj

    osnovi. Ni on, kao ni od njega promovisani uitelji, za rad ne primaju, posredno ili nepo-

    sredno, bilo kakvu novanu nadoknadu. On iri tehniku Vipassane samo kao uslugu

    oveanstvu, da pomogne onima kojima je ta pomo potrebna. S.N.Goenka je jedan od svega nekoliko indijskih duhovnih voa koji su jednako

    visoko potovani u Indiji kao i na Zapadu. Meutim, on nikada nije prieljkivao

    publicitet. Uvek daje prednost ivoj rei u irenju Vipassane i podvlai znaaj i prednost

    stvarne prakse meditacije nad pukim pisanjem o meditaciji. Iz tog razloga manje je

    poznat nego to zasluuje. Ova knjiga je prva sveobuhvatna studija njegovog uenja,

    pripremljena pod njegovim rukovodstvom i sa njegovim odobrenjem. Glavni izvor za knjigu su diskusije gospodina Goenke za vreme desetodnevnog

    kursa Vipassane i, u neto manjem obimu, njegovi lanci objavljeni na engleskom jeziku.

    Ja sam slobodno koristio ovaj materijal, pozajmljujui ne samo argumente i organizaciju

    odreenih delova, ve i primere date u diskusijama, originalne rei, esto i cele reenice.

    Onima koji su pohaali kurseve Vipassana meditacije po uenju S.N.Goenke, vei deo

    knjige bie sigurno blizak, i moi e da prepoznaju odreene diskusije ili lanke

    korisene na nekim mestima u tekstu. Za vreme kursa, teorija i praksa idu zajedno. Uiteljeva objanjenja prate, korak po

    korak, iskustva koja uesnici imaju u meditaciji. Materijal je preureen kako bi se

    prilagodio irokom auditorijumu, zbog ljudi koji su samo itali o meditaciji, a nisu je i

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • uprnjavali. Za takve itaoce uinjen je napor da se uenje prikae onako kako se ono

    zaista doivljava: logian napredak koji tee bez prekida od prvog koraka do krajnjeg

    cilja. Ova organska celovitost najoiglednija je meditantu, ali ova knjiga pokuava da i

    nemedi-tantu prui kratak presek razvoja uenja kod oveka koji poinje da ga

    upranjava. Odreeni delovi namerno su dati u obliku ive rei da bi stvorili to realniji utisak

    uenja na nain na koji to radi gospodin Goenka. Ti delovi su prie smetene izmeu

    pojedinih glava, kao i pitanja i odgovori koji zakljuuju svaku glavu. Ovi dijalozi uzeti su

    iz stvarnih diskusija sa studentima za vreme kursa ili iz linih razgovora studenata sa

    uiteljem. Neke prie predstavljaju dogaaje iz Buddhinog ivota, druge su iz bogatog

    naslea indijskih narodnih pria, a tree iz linog iskustva gospodina Goenke. Sve su

    ispriane njegovim vlastitim reima, ne sa namerom improvizacije originala, ve

    jednostavno da bi se prie prikazale na sve nain, naglaavajui njihov odnos sa

    praksom u meditaciji. Ove prie ublaavaju ozbiljnu atmosferu kursa i nude inspiraciju,

    ilustrujui centralne take uenja na nain koji se lako pamti. U knjizi je dat samo mali

    broj pria koje su ispriane za vreme desetodnevnog kursa. Tekstovi su iz najstarijih i najire prihvaenih beleki Buddhinih rei, Zbirke

    govora (Sutta pitaka), onako kako su sauvani na drevnom pali jeziku u zemljama sa

    Teravada budistikom tradicijom. Da bih odrao jedinstveni ton kroz celu knjigu, ponovo

    sam preveo sve tekstove koji se u knjizi navode. U svom poslu rukovodio sam se

    radovima vodeih savremenih prevodilaca. Meutim, obzirom da ovo nije nauni rad,

    nisam nastojao da kod prevoda sa pali jezika postignem precizno znaenje svake rei.

    Umesto toga, pokuao sam da sprovedem neposredan jezik i sauvam smisao svakog dela

    kako ga doivljava Vipassana meditant u svetlu meditativne prakse. Moda prevoenje

    odreenih rei i delova moe delovati slobodno, ali se nadam da engleski prevod sledi

    sutinsko znaenje originalnog teksta. Zbog konzistentnosti i preciznosti, budistiki termini korieni u tekstu dati su u

    svojoj pali formi, iako je u nekim sluajevima sanskrit blii itaocima engleskog

    govornog podruja. Na primer, pali re dhamma koristi se umesto sanskritske rei

    dharma, kamma umesto karma, nibbana umesto nirvana, sankhara umesto samskara.

    Da bi se tekst lake razumeo, mnoina pali rei gradi se kao u engleskom, dodavanjem

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • slova s na kraj rei. U celini gledano, pali izrazi u tekstu svedeni su na minimum, kako bi

    se izbegle nepotrebne nejasnoe. Meutim, oni esto nude povoljno skraenje odreenih

    pojmova, stranih zapadnoj misli, koji se ne mogu lako izraziti jednom engleskom reju.

    Zbog toga, na nekim mestima bilo je pogodnije koristiti pali izraz nego due engleske

    rei. Sve pali rei tampane su masno i prevedene su u reniku na kraju knjige. Tehnika Vipassana meditacije nudi jednake koristi svima koji je upranjavaju, bez

    razlike u pogledu rase, socijalnog statusa ili pola. Da bih ostao do kraja dosledan

    univerzalnom pristupu, pokuao sam da u tekstu izbegnem iskljuivo izraavanje u

    odnosu na pol. Na nekim mestima koristio sam zamenicu "on", mislei na meditanta

    neodreenog pola. itaoci se umoljavaju da prihvate ovaj nain neodreenosti u odnosu

    na pol. Ne postoji namera iskljuivanja ena ili nezasluenog isticanja mukaraca, jer

    takav pristup bi bio u suprotnosti sa osnovama uenja i duha Vipassane. Zahvalan sam mnogima koji su pomogli na ovom projektu. Posebno elim da

    izrazim duboku zahvalnost S.N.Goenki, koji je, pored svih svojih poslova, naao

    vremena da prati razvoj ovog rada i posebno mi pomogne u nekoliko poetnih koraka. U dubljem smislu, pravi autor ovog dela je S.N.Goenka, jer moj cilj je samo da

    jednostavno predstavim njegov nain prenoenja Buddhinog uenja. Koristi od ovog rada

    pripadaju njemu, a za sve nedostatke preuzimam punu odgovornost.

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • UVOD Pretpostavite da imate priliku da se oslobodite svih obaveza deset dana i da ivite

    na tihom i usamljenom mestu zatieni od bilo kakvog uznemiravanja. Na tom mestu

    obezbeeni su vam osnovni uslovi u pogledu smetaja i ishrane, a prisutni su pomagai

    koji e nastojati da imate razumnu udobnost. Za uzvrat, od vas se oekuje samo da

    izbegavate dodir sa drugima i da, osim neophodnih aktivnosti, sve budne asove

    provedete zatvorenih oiju, drei um "vezan" za izabran objekat panje. Da li biste

    prihvatili ovakvu ponudu?

    Pretpostvimo da ste uli da takva prilika postoji i da ljudi poput vas, ne samo da bi

    je prihvatili, nego da tako neto ak i prieljkuju. Kako bi opisali takvu aktivnost?

    Mozete rei da ti ljudi blude ne mislei ni o emu ili kontempliraju; moete to oznaiti

    kao beanje od ivota ili spiritualno povlaenje; samozagaivanje ili samoistraivanje;

    introverzija ili introspekcija. Bez obzira da li je oznaavamo kao neto negativno ili

    pozitivno, opti utisak o meditaciji je da je ona povlaenje iz sveta. Razume se da postoje

    tehnike koje funkcioniu na ovaj nain, ali meditacija ne mora nuno predstavljati

    beanje. Ona moe biti sredstvo za suoavanje sa svetom, da bi razumeli i svet i sebe. Svako ljudsko bie je naueno da podrazumeva kako je stvarni svet spolja i da

    ivot treba iveti kroz kontakt sa spoljnim svetom, prieljkujui spoljni ulaz, fiziki ili

    mentalni. Veina od nas nikad nije razmatrala zaotravanje spoljnih odnosa u svetlu

    onoga ta se deava u nama. Ideja da uradimo tako neto zvui isto kao da smo odluili

    da posmatramo test sliku na televizijskom ekranu. Spremniji smo da prouavamo tamnu

    stranu Meseca ili dno okeana nego skrivene dubine nas samih. U stvari, za svakog od nas univerzum postoji samo ako ga doivljavamo preko tela

    i uma. Svet se za nas ne nalazi bilo gde, doivljavamo ga uvek sad i ovde. Istraivanjem

    sad-i-ovde nas samih, moemo istraivati svet. Ukoliko ne istraimo svet u sebi, nikada

    ne moemo spoznati stvarnost imaemo samo sopstvena verovanja o svetu ili line

    intelektualne predstave o njemu. Meutim, posmatranjem sebe dolazimo do neposredne

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • spoznaje stvarnosti i moemo nauiti da postupamo sa njom na pozitivan, stvaralaki

    nain. Vipassana meditacija, po uenju S.N.Goenke, predstavlja jedan metod istraivanja

    sveta u nama. Ona je praktian nain da ispitamo stvarnost sopstvenog tela i uma, da

    otkrijemo i reimo sve probleme koji lee duboko u nama, da aktiviramo neiskoriene

    mogunosti i iskoristimo ih za sopstvenu dobrobit i za dobrobit drugih.

    Na drevnom pali jeziku Indije Vipassana znai "uvid". Ona predstavlja sutinu

    Buddhinog uenja, stvarno doivljavanje istina o kojima smo govorili. Buddha je sam

    ostvario ta iskustva, kroz meditativnu praksu i zato je mediacija ono to je on

    prvenstveno poduavao. Njegove rei predstavljaju njegovo iskustvo u meditaciji, a

    ujedno i detaljno uputstvo kako treba meditirati da bi se ostvario cilj koji je on ostvario:

    doivljaj krajnje istine. Sve ovo je lako razumljivo i prihvatljivo, ali problem je u tome kako protumaiti i

    slediti uputstva koja je Buddha dao. Iako su njegove rei sauvane u tekstovima za koje

    se zna da su autentini, tumaenje Buddhinih uputstava za meditaciju je teko bez

    prisustva stvarne prakse. Ako postoji tehnika koja je sauvana kroz nebrojene narataje, koja nudi upravo

    one rezultate koje je opisao Buddha, koja odgovara u potpunosti njegovim uputstvima i

    razjanjava take u njima koje su dugo izgledale nejasne, onda se sigurno isplati tu

    tehniku istraiti. Vipassana je takav metod. To je tehnika izvanredna po svojoj jedno-stavnosti,

    nedogmatskom pristupu i, pre svega, po rezultatima koje nudi. Vipassana meditacija se

    ui na desetodnevnim kursevima koji su dostupni svima koji iskreno ele da naue

    tehniku i koji su za to spremni fiziki i mentalno. Tokom deset dana uesnici ostaju na

    mestu odravanja kursa i nemaju dodir sa spoljnim svetom. Uzdravaju se od itanja i

    pisanja, izostavljaju sve religijske ili druge obrede i postupaju tano prema datim

    uputstvima. Za vreme trajanja kursa oni slede osnovna moralna pravila, koja ukljuuju

    celibat i uzdravanje od bilo kakvog zagaivanja u pogledu hrane ili pia. Takoe

    odravaju tiinu izmeu sebe za prvih devet dana kursa, mada su slobodni da razgovaraju

    sa uiteljem o problemima u vezi meditacije i sa organizatorima o materijalnim

    pitanjima.

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • Za vreme prva tri i po dana uesnici kursa upranjavaju vebu mentalne

    koncentracije. To je ispravna priprema za tehniku Vipassane koja se uvodi etvrtog dana

    kursa. Dalji stepeni u okviru prakse uvode se svakog dana, tako da se do kraja kursa u

    glavnim crtama izloi cela tehnika. Desetog dana prestaje tiina i vri se prelaz ka nainu

    ivota koji vlada u spoljnjem svetu. Kurs se zavrava jedanestog dana ujutru. U toku ovih deset dana, meditant se najee sree sa mnogim iznenaenjima. Prvo

    je, da je meditacija teak posao! Uskoro se shvata da je popularna predstava o tome kako

    je meditacija vrsta neaktivnosti ili relaksacije, veliki nesporazum. Potrebna je stalna

    veba da bi svesno usmerili mentalni proces na odreeni nain. Uputstva su da se radi sa

    punim naporom, a ipak bez bilo kakve napetosti. Dok se ovo ne naui, vebe mogu biti

    razoaravajue ili ak iscrpljujue. Drugo iznenaenje je da u poetku uvid, do koga se dolazi saoposmatranjem,

    najee nije prijatan i pun blaenstva. Normalno, mi smo vrlo selektivni u sagledavanju

    sebe. Kada se gledamo u ogledalu, pazimo da izaberemo najlaskaviju pozu i najprijatniji

    izraz. Na isti nain svako od nas ima mentalnu predstavu o sebi koja naglaava nae

    kvalitete, a minimizira mane i u potpunosti izostavlja neke strane naeg karaktera. Mi

    vidimo sliku koju elimo da vidimo, a ne realnost sagledanu iz svih uglova. Umesto

    briljivo pripremljene slike o sebi, meditant se suoava sa celom necenzurisanom

    istinom. Odreene aspekte te istine sigurno je teko prihvatiti. Povremeno izgleda da u meditaciji, umesto unutranjeg mira, nismo nali nita

    drugo nego nemir. Sve u vezi sa kursom moe izgledati pogreno i neprihvatljivo: teak

    dnevni raspored rada, smetaj, hrana, disciplina, uputstva i saveti uitelja, sama tehnika.

    Meutim, sledee iznenaenje je da tekoe prolaze. Kod odreenih taaka meditanti ue

    da ostvaruju nenaporne napore, da odravaju oputenu ivahnost, ukljuivanje bez

    vezivanja. Umesto da se bore, postaju sve vetiji u praksi. Sada nedostaci u pogledu

    smetaja i ishrane postaju nevani, a disciplina biva koristan oslonac. Sati prolaze brzo,

    neprimetno. Um postaje tih kao planinsko jezero u zoru, savreno odslikavajui okolinu i

    u isto vreme otvarajui svoje dubine za onog ko paljivije posmatra. Kada nastupi ta

    jasnoa, svaki trenutak je pun potvrivanja teorije, lepote i mira. Tako meditant otkriva da tehnika zaista deluje. Svaki dalji korak izgleda nam kao

    ogroman skok, a ipak konstatujemo da ga moemo izvesti. Na kraju perioda od deset

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • dana postaje jasno koliko je dugako putovanje od poetka kursa. Meditant se podvrgava

    procesu slinom hirurkoj intervenciji, kojom se isti rana puna gnoja. Otvaranje i

    pritiskanje rane da bi izaao gnoj je bolno, ali dok se to ne uradi rana ne moe zaceliti.

    Kada se gnoj odstrani, slobodni smo od njega i od bola koji on izaziva i moemo

    uspostaviti puno zdravlje. Slino tome, prolazei desetodnevni kurs, meditant oslobaa

    um od nekih napetosti i uiva u veem mentalnom zdravlju. Proces Vipassane stvara

    duboke promene u nama, promene koje ostaju i posle zavretka kursa. Meditant shvata da

    sva mentalna snaga koja je dobijena na kursu, sve to je naueno, moe da se primeni u

    svakodnevnom ivotu za nae sopstveno dobro i za dobro drugih. ivot postaje skladniji,

    plodonosniji i sreniji. Tehniku koju poduava, S.N.Goenka je nauio od svog uitelja, pokojnog Sayagyi

    U Ba Khina iz Burme, koji je Vipassanu nauio od Saya U Theta, poznatog uitelja

    meditacije u Burmi u prvoj polovini ovog veka. Saya U Thet je bio uenik Ledi Sayadaw,

    uvenog Burmanskog kolovanog monaha skraja devetnaestog i poetka dvadesetog

    veka. Nema daljih podataka o imenima uitelja ove tehnike, ali se veruje da je Ledi

    Sayadaw Vipassanu nauio od tradicionalnih uitelja, koji su je uvali kroz generacije, od

    davnina, od vremena kada je Buddhino uenje prvi put dolo u Burmu. Tehnika sigurno odgovara Buddhinim instrukcijama za meditacju, sa najjednostav-

    nijim i najdoslovnijim znaenjem njegovih rei. A to je najvanije, ona daje rezultate

    koji su dobri, lini, opipljivi i dolaze odmah. Ova knjiga nije tipa uputstva "uradi sam" za Vipassana meditaciju i oni koji je tako

    koriste to rade na sopstveni rizik. Tehnika treba da se ui iskljuivo na kursu gde je

    obezbeena odreena podravajua okolina i pravilno uvebani uitelj. Meditacija je

    ozbiljna stvar, posebno Vipassana meditacija, koja operie sa dubinama naeg uma.

    Nikada joj ne treba pristupati olako i neobavezno. Ako vas itanje ove knjige inspirie da

    probate Vipassanu, na kraju knjige imate niz adresa preko kojih moete saznati kada i

    gde se odravaju kursevi.

    Cilj knjige je da samo prui iseak o metodu Vipassane, kako je poduava

    S.N.Goenka, sa nadom da e to proiriti razumevanje Buddhinog uenja i tehnike

    meditacije koja je njegova sutina.

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • PLIVOLOGIJA Jednom prilikom mladi profesor bio je na putovanju morem. Bio je visoko

    obrazovan sa dugim nizom oznaka iza imena, ali sa vrlo malo ivotnog iskustva. U

    posadi broda, kojim je putovao, bio je stari, nepismeni mornar. Svake veeri mornar je

    navraao u profesorovu kabinu da bi sluao njegova izlaganja o mnogim razliitim

    temama. Kada se jedne veeri, posle nekoliko sati razgovora, mornar spremao da napusti

    profesorovu kabinu, profesor ga upita:

    Stari, da li si studirao geologiju?

    ta je to, gospodine?

    Nauka o zemlji.

    Ne, gospodine, ja nikad nisam iao u bilo kakvu kolu. Nikad nisam nita

    studirao.

    Stari ti si proerdao etvrtinu ivota. Stari mornar izae tuan. Ako to kae tako uen profesor, to je onda sigurno istina, mislio je. Ja sam

    proerdao etvrtinu ivota! Kada se sledee veeri mornar spremao da napusti kabinu profesor ga upita: Stari, da li si studirao okeanografiju? ta je to gospodine?

    Nauka o moru.

    Ne, gospodine, nikada nisam nita studirao.

    Stari, ti si proerdao polovinu svog ivota. Stari mornar izae jo tuniji. Proerdao sam pola ivota; ovaj ueni ovek tako kae. Sledee veeri mladi profesor ponovo upita starog mornara: Stari, da li si studirao meteorologiju? ta je to, gospodine? Nikada nisam ak ni uo za to.

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • Kako to, to je nauka o vetru, kii, vremenu. Ne, gospodine. Kao to sam vam rekao nikada nisam iao u bilo kakvu kolu.

    Nikada nisam nita studirao.

    Ti nisi studirao o zemlji na kojoj ivi; nisi studirao o moru od koga ivi; nisi

    studirao o vremenu sa kojim ima posla svaki dan? Stari, ti si proerdao tri etvrtine

    ivota. Stari mornar je bio veoma nesrean. Ovaj ueni ovek kae da sam proerdao tri etvrtine ivota! Sigurno da sam

    proerdao tri etvrtine ivota. Narednog dana doao je red na starog mornara. Dotrao je do kabine mladog

    profesora viui: Gospodine profesore, da li ste studirali plivologiju? Plivologiju? ta hoe da kae? Da li znate da plivate, gospodine? Ne, ne znam da plivam.

    Gospodine profesore, Vi ste proerdali ceo ivot! Brod je udario u stenu i tone.

    Oni koji znaju da plivaju spasie se na oblinjoj obali, ali oni koji ne znaju udavie se.

    Veoma mi je ao, gospodine profesore, ali Vi ete sigurno izgubiti ivot. Moete studirati sve "logije" ovog sveta, ali ako ne nauite da plivate, sve vae

    studije su beskorisne. Moete itati i pisati knjige o plivanju, moete raspravljati o

    njegovim finim teorijskim aspektima, ali kako e vam to pomoi, ako odbijate da uete u

    vodu? Morate praktino nauiti kako se pliva.

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • Glava I

    ISTRAIVANJE Svi elimo mir i harmoniju, jer to je ono to nam nedostaje u ivotu. Svi elimo da

    budemo sreni; smatramo da imamo pravo na to. To je cilj kome esto teimo, ali retko

    uspevamo da ga ostvarimo. Povremeno svi oseamo nezadovoljstvo u ivotu

    uznemirenost, razdraenost, nesklad, patnju. Ako ovog asa i ne oseamo takvo

    nezadovoljstvo, moemo se setiti takvih trenutaka u prolosti i moemo predvideti da se

    tako neto moe ponovo dogoditi. U svakom sluaju svi se moramo suoiti sa patnjom

    koju donosi smrt. Nezadovoljstvo ne drimo u sebi; patnju delimo sa drugim ljudima. Atmosfera oko

    nesrene osobe puna je napetosti, tako da svi koji se nau u blizini postaju uznemireni i

    nesreni. Na taj nain individualne napetosti se udruuju i stvaraju napetost u drutvu.

    Osnovni problem ivota je njegova nezadovoljavajua priroda. Deavaju se stvari koje ne

    elimo, a stvari koje elimo ne dogaaju se. I niko od nas ne zna kako i zato se to

    deava, isto kao to ne znamo svoj sopstveni poetak i kraj. Pre dvadeset i pet vekova, u severnoj Indiji, jedan ovek odluio je da istrai ovaj

    problem, problem ljudske patnje. Posle niza godina traenja i isprobavanja razliitih

    metoda, otkrio je nain da ostvari uvid u stvarnost svoje sopstvene prirode i doivi pravo

    osloboenje od patnje. Ostvarivi najvii cilj osloboenja, oslobodivi se patnje i sukoba,

    posvetio je ostatak ivota pomaganju drugih da urade to to je on uradio, pokazujui im

    nain kako da to ostvare. Taj ovek Siddhattha Gotama, poznat kao Buddha, kao "prosvetljen" nikada

    nije izjavljivao da je bilo ta drugo nego ovek. Kao i svi veliki uitelji postao je predmet

    mnogih legendi. Bez obzira na velianstvene prie o njegovim prolim ivotima ili o

    udesnoj moi, on nikada nije izjavljivao da je boanstvo ili da je nadahnut boanskim.

    Sve odlike koje je posedovao bile su pre svega ljudske odlike, samo dovedene do

    savrenstva. Prema tome, sve to je ostvario, dostupno je svakom ljudskom biu koje radi

    kao to je on radio.

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • Buddha nije poduavao bilo kakvu religiju, filozofiju ili sistem verovanja. Svoje

    uenje zvao je Dhamma, to znai "zakon", prirodni zakon. Nije bio zainteresovan za

    dogme ili jalove spekulacije. Umesto toga ponudio je univerzalno, praktino reenje za

    univerzalan problem. Sada kao i ranije, govorio je, ja poduavam o patnji i o

    ukidanju patnje.1 ak je odbijao da raspravlja o bilo emu to ne vodi osloboenju od

    patnje. Insistirao je na tome da ovo uenje nije neto to je on pronaao ili to je njegov

    boanski dar. To je jednostavno istina, stvarnost koju je otkrio sopstvenim naporom, kao

    to su to uradili mnogi ljudi pre njega i kao to e mnogi ljudi posle njega to uiniti. Nije

    polagao iskljuivo pravo na istinu. Zbog poverenja koje su ljudi u njega imali i zbog vrlo logine prirode onoga to je

    poduavao, nije titio posebnim autoritetom svoje uenje. Ba nasuprot, govorio je da je

    sumnja ispravna i da treba proveravati sve to je van naeg iskustva: Ne prihvatajte

    jednostavno ono to vam se kae, ili ono to je prenoeno kroz generacije, ili ono to vai

    kao opteprihvaeno, ili bilo ta o emu piu stare knjige.

    Ne prihvatajte neto samo kao dedukciju ili zakljuivanje, ili podrazume-

    vajui spoljni izgled, ili delimino zbog odreenog pogleda, ili zbog njegove

    verovatnosti ili zato to vam to va uitelj kae. Ali kad sami neposredno znate,

    "ovi principi su nezdravi, sramni, zabranjeni od mudrih ljudi; kada se usvoje i

    sprovode tete nam i izazivaju patnju," vi ete ih odbaciti. A kada sami neposredno

    znate, "ovi principi su zdravi, nisu sramni, uvaavaju ih mudri ljudi; kada se usvoje

    i sprovode, vode u dobrobit i sreu," onda ete ih prihvatiti i primenjivati.2

    Najvii autoritet je nae sopstveno iskustvo istine. Nita ne treba prihvatiti samo na

    osnovu verovanja. Treba da istraimo i vidimo da li je to logino, praktino i korisno. Da

    bi prihvatili jedno uenje nije dovoljno ispitati ga samo intelektualno, razumom. Ako

    emo imati koristi od neke istine, to treba neposredno da doivimo. Samo onda moemo

    znati da li je to zaista istina. Buddha je uvek naglaavao da on naukuje samo ono to je

    neposredno doiveo, i hrabri druge ljude da sami razviju isto takvo znanje, da budu sami

    svoji autoriteti: "Svako od vas neka bude sam svoje ostrvo, neka bude sopstveni

    oslonac."3

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • Jedini siguran oslonac u ivotu, jedino vrsto tle na koje moemo stati, jedini

    autoritet koji e nas ispravno voditi i tititi je istina, Dhamma, prirodni zakon, koji smo

    sami doiveli i proverili. Zato Buddha u svom uenju uvek pridaje najvei znaaj nepo-srednom doivljaju istine. Ono to je sam doiveo objanjava to je mogue jasnije tako

    da drugi ljudi mogu imati putokaz prema kome e raditi kako bi i sami doli do istine.

    Buddha je govorio: Uenje koje izlaem nema odvojenu spoljnu i unutranju verziju.

    Uitelj nita ne dri skriveno u aci.4 On nije izlagao ezoterinu doktrinu samo za

    nekoliko izabranih. Naprotiv, eleo je da prirodni zakon uini to dostupnijim, tako da to

    vie ljudi ima koristi od njega. Buddha nije bio zainteresovan za uspostavljnje sekte ili linog kulta u ijem centru

    bi se sam nalazio. Smatrao je da je linost uitelja manje znaajna od samog uenja. Cilj

    mu je bio da naui ljude kako da se oslobode, a ne da ih pretvori u slepe oboavaoce.

    Sledbeniku, koji mu je ukazivao preterano potovanje rekao je: ta dobija gledajui

    ovo telo podlono truljenju? Onaj ko vidi Dhammu, vidi mene; onaj ko vidi mene, vidi

    Dhammu.5

    Oboavanje nekoga, ma koliki svetac on bio, nije dovoljno da bilo koga oslobodi.

    Ne moe biti osloboenja i spasenja bez neposrednog doivljaja stvarnosti. Zato istina

    ima primat, a ne onaj ko je govori. Svako potovanje onom ko poduava istinu, ali

    najbolji nain za ukazivanje tog potovanja je rad na sopstvenom ostvarenju istine. Kada

    su mu pred kraj ivota ukazivali posebne poasti, Buddha je govorio: To nije nain

    kako se nekom ko je prosvetljen ispravno ukazuje ast, potovanje, kako se oboava i

    uvaava. Meutim, ako monah ili monahinja, svetovni sledbenik mukarac ili ena,

    vrsto koraa putem Dhamme, od prvog koraka do krajnjeg cilja, upranjava Dhammu

    radei na pravi nain, taj ispravno ukazuje ast, potovanje, oboavanje i uvaavanje

    nekog prosvetljenog na najvii mogui nain.6

    Buddhino uenje je put koji moe slediti svako ljudsko bie. On je taj put nazvao

    Plemenitim osmostrukim putem, mislei na upranjavanje osam meusobno povezanih

    delova. Plemenit je u smislu da svako ko sledi taj put, mora postati sveta osoba,

    plemenitog srca, osloboena patnje. To je put uvida u prirodu stvarnosti, put ostvarenja istine. Da bi reili probleme,

    moramo sagledati svoju situaciju kakva ona zaista jeste. Moramo nauiti da prepoz-

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • najemo povrnu, oiglednu stvarnost i da prodiremo iza nje, tako da posmatramo finije

    istine, zatim krajnju istinu i konano da iskusimo istinu osloboenja od patnje. Kako

    emo nazvati tu istinu osloboenja, nibbana, "nebo," ili nekako drugaije, uopte nije

    vano. Vano je samo doiveti je.

    Jedini nain da neposredno doivimo istinu je da pogledamo unutra, da

    posmatramo sebe. Celog ivota bili smo naviknuti da gledamo napolje. Uvek nas je

    zanimalo ta se deava spolja, ta drugi rade. Vrlo retko ili nikada nismo pokuali da

    istraimo sebe, sopstvenu mentalnu i fiziku strukturu, vlastite reakcije, osobnu stvarnost.

    Zato sebi ostajemo nepoznati. Ne shvatamo koliko je tetno to neznanje, koliko robujemo

    silama unutar nas kojih uopte nismo svesni. Da bi doli do istine, ta unutranja tama mora se ukloniti. Moramo ostvariti uvid u

    svoju sopstvenu prirodu da bi razumeli prirodu postojanja. Zato je put koji je pokazao

    Buddha, put introspekcije, put samoposmatranja. On je rekao: U okviru ovog

    nemerljivo dubokog tela, koje sadri um sa svojim percepcijama, upoznajem univerzum,

    njegovo poreklo, njegovo nestajanje i put koji vodi ka njegovom nestajanju.7 Ceo

    univerzum i prirodne zakone koji njime upravljaju treba doiveti u okviru sebe. Njih i

    moemo doiveti samo u okviru sebe.

    Taj put je takoe put proienja. Istinu u okviru sebe ne istraujemo zbog jalove

    intelektualne znatielje, ve zbog odreenog cilja. Posmatranjem sebe mi po prvi put

    postajemo svesni uslovljenih reakcija, predrasuda koje zamagljuju nau mentalnu viziju,

    skrivaju od nas stvarnost i izazivaju patnju. Prepoznajemo nagomilanu utranju napetost,

    zbog koje smo uznemireni, jadni i shvatamo da se ona moe ukloniti. Postepeno uimo

    kako da razbijemo tu napetost i da nai umovi postanu isti, mirni i sreni. Taj put je proces koji zahteva stalnu primenu. Moe doi do iznenadnih proboja, ali

    oni su rezultat neprekidnih napora. Neophodno je raditi korak po korak. Istovremeno sa

    svakim korakom javljaju se dobrobiti. Ne sledimo put u nadi da emo ostvarene koristi

    uivati tek u budunosti, da emo posle smrti doi u raj, o kome samo moemo nagaati.

    Koristi moraju biti konkretne, ive i doivljene sada i ovde. Pre svega, to je uenje koje treba primenjivati. Samo vera u Buddhu i njegovo

    uenje nee nam pomoi da se oslobodimo patnje. Nee nam pomoi ni intelektualno

    razumevanje puta. Obe stvari imaju vrednost samo ako e nas inspirisati da uenje

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • primenimo u praksi. Samo stvarna praksa onoga to je Buddha naukovao dae konkretne

    rezultate i promeniti nae ivote na bolje. Buddha je rekao:

    Neko moe recitovati mnogo tekstova, ali ako to ne primenjuje takav neoz-

    biljan ovek lii na stoara koji samo broji krave drugih; on ne uiva kvalitet ivota

    pravog istravaa istine.

    Neko drugi je u stanju da recituje samo nekoliko rei iz nekog teksta, ali ako

    on ivi Dhamma ivot, koraajui putem od njegovog poetka do kraja, taj uiva

    ivot pravog istraivaa istine.8

    Put se mora slediti, uenje se mora primenjivati. Inae, to je besmislena veba. Nije

    neophodno da se neko zove budist da bi upranjavao ovo uenje. Nazivi nisu bitni. Patnja ne pravi razlike, ve je zajednika svima. Zato i lek, da bi

    bio koristan, mora biti jednako primenjiv za sve. Praksa nije rezervisana samo za

    isposnike koji su se odrekli svetovnog ivota. Sigurno da moramo odreeno vreme

    iskljuivo posvetiti uenju ove tehnike, ali kada smo to uradili, uenje se moe

    primenjivati u svakodnevnom ivotu. Ako se neko odrekne kue i svetovnih

    odgovornosti da bi sledio ovaj put, ima priliku da radi intenzivnije, da dublje usvoji

    uenje i zbog toga bre napreduje. S druge strane, onaj ko je ukljuen u svetovni ivot, sa

    mnogo razliitih odgovornosti, moe ovoj praksi posvetiti samo ogranieno vreme. Ali

    bez obzira da li je isposnik ili svetovni ovek, svaki pojedinac treba da primenjuje

    Dhammu. Samo primenjena Dhamma daje rezultate. Poto je ovo zaista put od patnje ka miru,

    kako napredujemo sa vebom, postajemo sreniji u svakodnevnom ivotu, usklaeniji i

    sve vie u miru sami sa sobom. U isto vreme nai odnosi sa drugima postaju mirniji i

    skladniji. Umesto da poveavamo napetost u drutvu, biemo u mogunosti da damo

    pozitivan doprinos poveanju sree i dobrobiti svih ljudi. Da bi sledili ovaj put, moramo

    iveti ivot Dhamme, istine i istote. To je ispravan nain primene uenja. Dhamma,

    ispravno primenjena, predstavlja umetnost ivljenja. Pitanja i odgovori

    Pitanje: Stalno se pozivate na Buddhu. Da li vi poduavate Budizam?

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • S.N.Goenka: Ja nemam posla sa "izmima". Ja poduavam Dhammu, tj. ono to je

    uio Buddha. On nikad nije poduavao bilo kakav "izam" ili sektaku doktrinu. On je

    uio neto od ega mogu imati koristi ljudi bilo kog porekla: umetnost ivljenja.

    Ostajanje u neznanju tetno je za svakoga; razvijanje mudrosti za svakoga je dobro.

    Znai, bilo ko moe upranjavati ovu tehniku i ostvariti dobrobit. Hrianin e postati

    dobar hrianin, jevrejin e postati dobar jevrejin, musliman e postati dobar musliman,

    hinduista e postati dobar hinduista, budist e postati dobar budist. Pojedinac treba da

    postane dobro ljudsko bie. U protivnom pojedinac nikad nee biti dobar hrianin, dobar

    jevrejin, dobar musliman, dobar hinduista, dobar budist. Najvanije je kako postati dobro

    ljudsko bie. Stalno govorite o uslovljavanju. Nije li ovo uvebavanje zaista vrsta uslovljavanja

    uma, bez obzira to je pozitivna?

    Ba nasuprot, ovo je proces razuslovljavanja. Umesto da nameemo bilo ta umu,

    on automatski uklanja nezdrave osobine, tako da zdrave, pozitivne ostaju. Uklanjanjem

    negativnosti, otkrivaju se pozitivni kvaliteti, koji su sutinska priroda istog uma. Ali sedeti u odreenom poloaju i usmeravati panju na odreen nain, za odreen

    period vremena, sigurno je uslovljavanje.

    Ako to radite kao igru ili mehaniki ritual, onda da zaista uslovljavte svoj um.

    Ali, to je pogrena primena Vipassane. Ako radite ispravno, moete doiveti istinu

    neposredno, sami za sebe. I iz tog iskustva, prirodno se razvija razumevanje, koje ukida

    sva prethodna uslovljavanja.

    Nije li sebino zaboraviti na ceo svet i samo sedeti i meditirati ceo dan?

    To bi bilo tako da je meditacija sama sebi cilj, ali ona je sredstvo za neto to

    uopte nije sebino zdrav um. Kada nam je telo bolesno, idemo u bolnicu da se leimo.

    Ne idemo u bolnicu za ceo ivot, ve samo da poboljamo zdravlje, koje e nam koristiti

    u svakodnevnom ivotu. Isto tako, idemo na kurs meditacije da poboljamo mentalno

    zdravlje, koje emo zatim koristiti za vlastito dobro i za dobro drugih.

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • Ostati srean i miran ak i kad se sreemo sa patnjom drugih nije li to ista

    neosetljivost?

    Biti osetljiv na patnju drugih ne znai da sami moramo postati tuni. Umesto toga,

    ostajemo mirni i uravnoteeni, tako da moemo preduzeti neto da bi uklonili njihovu

    patnju. Ako i sami postanemo tuni, poveavamo nesreu oko nas; ne pomaemo

    drugima, ne pomaemo ni sebi. Zato ne ivimo u miru?

    Zato to nam nedostaje mudrost. ivot bez mudrosti je ivot u obmanama, to je

    stanje uzbuenosti, jada. Naa najvea obaveza je da ivmo zdrav, harmonian ivot,

    dobar za nas i za sve druge ljude. Da bi to ostvarili, moramo nauiti da koristimo svoju

    sposobnost samoposmatranja, sposobnost posmatranja istine. Zato je neophodno pohaati desetodnevni kurs da bi se nauila tehnika?

    Pa, ako moete doi i na due to je jo bolje! Meutim, deset dana je minimalno

    vreme u kome je mogue shvatiti osnovne postavke tehnike. Zato moramo ostati na mestu odravanja kursa deset dana?

    Zato to ste ovde da izvrite jednu operaciju na svom umu. Operacija se vri u

    bolnici, u operacionoj sali, zatienoj od zagaivanja. Ovde u granicama kursa, moete

    izvriti operaciju a da ne budete uznemireni bilo kakvim spoljnim uticajem. Kada se kurs

    zavri i operacija je gotova, a vi ste spremni da se ponovo suoite sa svetom. Da li ova tehnika lei i nae telo?

    Da, kao nusprodukt. Mnoge psihosomatske bolesti prirodno nestaju kada se ukloni

    mentalna napetost. Ako je um potresen, fizike bolesti e se sigurno razviti. Kada um

    postane blag i ist, one e same od sebe nestati. Ali ako za svoj cilj postavimo leenje

    telesnih bolesti, umesto proiavanja uma, neemo ostvariti ni jedno ni drugo.

    Ustanovio sam da ljudi koji su doli na kurs da bi izleili telesne bolesti, veu panju na

    bolest svo vreme trajanja kursa: Danas, da li je bolje? Ne, nije bolje....Ima li danas

    poboljanja? Ne, nema poboljanja! Svih deset dana oni protrae na taj nain. Meutim,

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • ako je namera da jednostavno proistimo um onda, kao rezultat meditacije, mnoge bolesti

    nestaju same od sebe.

    Vi govorite da smo preplavljeni negativnostima. ta ako smo preplavljeni pozitiv-

    nostima, ljubavlju na primer?

    Ono to vi zovete "pozitivnost" je prava priroda uma. Kada je um osloboen

    uslovljenosti, on je uvek pun ljubavi iste ljubavi i oseamo se mirno i sreno. Ako

    uklonimo negativnost, onda ostaje pozitivnost, ostaje istoa. Neka ceo svet bude

    preplavljen tom pozitivnou!

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • SLEDITI PUT U gradu Savatthi u severnoj Indiji, Buddha je imao veliki centar u koji su ljudi

    dolazili da meditiraju i sluaju njegova predavanja o Dhammi. Jedan mladi je svako

    vee dolazio da slua rasprave. Godinama je dolazio da slua Buddhu, ali nikada nije

    praktino probao ni jedno Buddhino uenje. Posle nekolkih godina, jedne veeri ovek je doao neto ranije i zatekao Buddhu

    samog. Pristupio mu je, iskazao potovanje i rekao:

    Gospodine, imam jedno pitanje koje se stalno javlja i izaziva sumnju.

    O? Ne sme biti sumnje na putu Dhamme; hajde da to rasistimo! Koje je tvoje

    pitanje? Gospodine, ve godinama dolazim u va centar za meditaciju, i zapazio sam da je

    tu veliki broj isposnika, monaha i monahinja i jo vie svetovnih ljudi, mukaraca i ena.

    Neki od njih ve godinama dolaze kod Vas. Za neke od njih jasno se vidi da su dostigli

    krajnji cilj; vrlo je oigledno da su oni potpuno osloboeni. Takoe sam primetio da su

    drugi doiveli neke promene u ivotu. Oni su bolje nego to su bili ranije, mada ne mogu

    da kaem da su potpuno osloboeni. Ali, gospodine, takoe vidim veliki broj ljudi,

    ukljuujui i sebe, koji su isti kao to su i bili, a nekada su ak i gore. Oni se ili uopte

    nisu promenili, ili se nisu promenili na bolje.

    Zato je to tako, gospodine? Ljudi dolaze Vama, tako velikom oveku, potpuno

    prosvetljenom, tako monom i saoseajnom. Zato ne upotrebite svoju mo i saoseajnost

    da ih sve oslobodite? Buddha se smeio i rekao: Mladiu, gde ti ivi? Gde si roen? Gospodine, ja ivim ovde u Savatthiju, glavnom gradu drave Kosala. Da, ali crte tvog lica pokazuju da nisi iz ovog dela zemlje. Odakle si rodom?

    Gospodine, ja sam iz Rajagaha, glavnog grada drave Magadha. Doao sam i

    nastanio se ovde u Savatthiju pre nekoliko godina.

    Da li si raskinuo sve veze sa Rajagahom?

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • Ne, gospodine. Jo uvek imam roake tamo. Imam prijatelje tamo. Imam posao

    tamo. Onda sigurno ide od Savatthija do Rajagaha dosta esto? Da, gospodine. Mnogo puta svake godine idem u Rajagah i vraam se u Savatthi. Poto si mnogo puta iao odavde do Rajagaha i nazad, sigurno poznaje taj put

    veoma dobro?

    O da, gospodine, savreno ga poznajem. Skoro mogu rei da bih i vezanih oiju

    naao put do Raagaha, toliko puta sam ga preao. Tvoji prijatelji, oni koji te dobro poznaju, sigurno moraju znati da si ti iz

    Rajagaha i da si se ovde nastanio? Oni moraju znati da esto poseuje Rajagah i da

    savreno poznaje put odavde do Raagaha?

    O da, gospodine. Svi oni koji su mi bliski znaju da esto idem u Raagah i da

    savreno poznajem taj put. Mora da se desilo da neki od njih dou kod tebe i trae da im objasni put odavde

    do Rajagaha. Da li ti to krije, ili im jasno predoi put?

    ta tu ima da se krije, gospodine? Objasnim onoliko jasno koliko mogu: prvo

    krenete na istok, onda idete prema Banarasu, nastavite dalje dok ne doete do Gaya, a

    potom do Rajagaha. Ja im to vrlo detaljno objasnim, gospodine. Ti ljudi, kojima da tako jasno objanjenje, da li svi stignu do Rajagaha? Kako to moe biti, gospodine? Oni koji preu ceo put do kraja, samo oni e stii

    do Rajagaha. To je ono to elim da ti objasnim, mladiu. Ljudi mi dolaze zato to znaju da

    sam ja neko ko je proao put odavde do nibbane i da ga zato savreno poznajem. Oni

    dolaze i pitaju me: 'Koji je put do nibbane, do osloboenja?' I ta tu ima da se krije? Ja

    im jasno pokaem : 'Ovo je put.' Neko samo klima glavom i kae: 'Lepo reeno, lepo

    reeno, vrlo dobar put, ali ja neu napraviti ni korak na tom putu; divan put, ali ja ne

    mogu da se muim da bih ga sledio.' Kako onda takav ovek moe dostii krajnji cilj? Nikoga ne nosim na leima, da bih ga doveo do krajnjeg cilja. Niko ne moe

    nositi nekog drugog na leima do krajnjeg cilja. U najboljem sluaju, sa ljubavlju i

    saoseanjem moemo rei: E, ovo je put, i evo kako sam ga ja preao. Ti takoe radi,

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • takoe sledi taj put i ostvarie krajnji cilj. Svaki ovek mora da ide sam, mora sam da

    napravi svaki korak na putu. Onaj ko je napravio jedan korak, jedan korak blii je cilju.

    Onaj ko je napravio sto koraka, sto koraka blii je cilju. Onaj ko je napravio sve korake

    na putu, dostigao je krajnji cilj. Ti takoe treba sam da ide tim putem.9

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • Glava II

    POLAZNA TAKA Izvor patnje lei u svakom od nas. Kada budemo razumeli sopstvenu stvarnost, nai

    emo reenje za problem patnje. Svi mudri ljudi oduvek su savetovali "spoznaj sebe".

    Moramo poeti upoznavanjem sopstvene prirode, jer nikako drugaije ne moemo reiti

    svoje ili svetske probleme.

    U stvari, ta znamo o sebi? Svi smo uvereni u svoju vanost i jedinstvenost, ali nae

    znanje o nama samima je samo povrno. Na dubljim nivoima, mi sebe uopte ne poz-

    najemo.

    Buddha je istraio fenomen ljudskog bia, istraujui sopstvenu prirodu. Ostav-

    ljajui po strani sva predznanja, istraio je stvarnost u sebi i shvatio da se svako ljudsko

    bie sastoji iz pet procesa, etiri mentalna i jednog fizikog.

    Materija

    Ponimo sa fizikim aspektom. To je najoigledniji i najjasniji deo nas, lako

    uoljiv svim ulima. A kako, zaista, malo znamo o njemu? Naizgled moemo upravljati

    telom: ono se pokree i vri radnje prema naoj svesnoj volji. Ali sa druge strane, svi

    unutranji organi funkcioniu van nae kontrole, bez naeg znanja. Na finijem nivou, mi

    nemamo iskustveno znanje, o stalnim biohemijskim reakcijama koje se odigravaju u

    svakoj eliji tela. Ali to jo uvek nije krajnja stvarnost materijalnog fenomena. Sagledano

    do kraja, naizgled vrsto, telo se sastoji od subatomskih estica i praznog prostora. ta

    vie, ak ni subatomske estice nemaju stvarnu vrstou. Njihov vek trajanja je manje od

    trilionitog dela sekunde. estice neprekidno nastaju i isezavaju, kao tok vibracija. To je

    krajnja stvarnost naeg tela, kao i celokupne materije, koju je Buddha pronaao pre 2500

    godina.

    Moderni naunici su svojim istraivanjima pronali i prihvatili tu krajnju stvarnost

    materijalnog univerzuma. Meutim, ti naunici nisu postali osloboene i prosvetljene

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • linosti. Oni su prouavali prirodu univerzuma iz znatielje, oslanjajui se na instrumente

    da bi proverili sopstvene teorije. Nasuprot tome, Buddha nije bio motivisan samo

    znatieljom, ve eljom da nae izlaz iz patnje. U istraivanjima nije koristio nikakve

    instrumente ve samo svoj um. Istina koju je pronaao, nije bila rezultat

    intelektualiziranja ve neposrednog iskustva, i zato ga je i mogla osloboditi.

    On je otkrio da se ceo materijalni univerzum sastoji od estica, koje se na paliju

    zovu kalape ili "nedeljive jedinice." Te estice ispoljavaju u beskonanim varijacijama

    osnovne kvalitete materije: masu, vrstinu, temperaturu i kretanje. One se kombinuju i

    formiraju strukture koje su naizgled stalne. U stvari, te strukture se sastoje od majunih

    kalapa koje stalno nastaju i isezavaju. To je krajnja stvarnost materije: stalni tok talasa

    ili estica. To je telo koje svako od nas zove "ja".

    Um

    Zajedno sa fizikim procesom postoji i psihiki proces um. Mada ga ne moemo

    dodirnuti ili videti, ini nam se da je on jo prisnije povezan sa nama nego nae telo.

    Moemo pretpostaviti budue postojanje bez tela, ali ne moemo zamisliti bilo kakvo

    postojanje bez uma. Meutim, koliko malo znamo o umu i koliko malo smo u stanju da

    ga kontroliemo. Kako esto on odbija da uradi ono to mi elimo i radi ono to mi ne

    elimo. Naa kontrola svesnog uma je jo kakva-takva, ali nam izgleda da je nesvesni um

    potpuno van nae moi ili razumevanja i da njime vladaju sile kojima mi ne upravljamo i

    nismo ih svesni.

    Kao to je istraio telo, Buddha je istraio i um i pronaao da se on, u globalu,

    sastoji iz etiri procesa: svesnost (viana), percepcija (saa), oseti (vedana), i reakcije

    (sankhara).

    Prvi proces, svesnost, je prijemni deo uma, in nerazluene svesnosti ili spoznaja.

    On jednostavno belei dogaanje bilo koje pojave, prijem bilo kakvog ulaza, fizikog ili

    mentalnog. Uzima sirove podatke doivljaja ne dodeljujui mu ime i ne donosei

    vrednosni sud.

    Drugi mentalni proces je zapaanje, in prepoznavanja. Ovaj deo uma identifikuje

    sve ono to je svesnost primetila. On razlikuje, dodeljuje naziv, vri kategorizaciju

    sirovih ulaznih podataka i procenjuje ih na pozitivne i negativne.

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • Sledei deo uma su oseti. U stvari, im doe do nekog prijema informacija, nastaju

    oseti, znak da se neto dogaa. Sve dok se ne izvri procena ulaza, oseaji ostaju

    neutralni. Ali, kada je pridodata vrednost ulaznim podacima, oseti postaju prijatni ili

    neprijatni, u zavisnosti od date procene. Ako je oseaj prijatan, javlja se elja da se

    doivljaj produi i pojaa.

    Ako je oseaj neprijatan, javlja se elja da ga zaustavimo i odbacimo. Um reaguje

    sa simpatijom ili antipatijom.1 Na primer, kada sluh normalno funkcionie i ujemo zvuk,

    na delu je spoznavanje. Kada je zvuk prepoznat kao rei, sa pozitivnom ili negativnom

    konotacijom, poelo je da funkcionie zapaanje. Tada u igru ulaze oseaji. Ako su rei

    pohvalne, nastaju prijatni oseaji. Ako su rei pogrdne, nastaju neprijatni oseaji. Odmah

    dolazi do reakcije. Ako su oseti prijatni, poinju da nam se dopadaju, elimo jo rei

    pohvale. Ako su oseti neprijatni, poinju da nam se ne dopadaju, elimo da prekinemo

    grdnju.

    Iste stvari se dogaaju kada do ulaza doe preko bilo kog drugog ula: svesnost,

    percepcija, oseaji, reakcija. Ove etiri mentalne funkcije traju jo krae nego nestalne

    estice koje ine materijalnu stvarnost. Svakog momenta kada ula dou u kontakt sa bilo

    kakvim objektom, etiri mentalna procesa se deavaju brzinom munje i ponavljaju

    svakog sledeeg momenta, dok kontakt traje. To se dogaa tako brzo, da nismo ni svesni

    ta se zbiva. Tek kada se odreena reakcija ponavlja kroz dui period vremena, i dobija

    istaknut i pojaan oblik, postajemo je svesni.

    Najznaajniji aspekt ovog opisa ljudskog bia nije u tome ta on ukljuuje, ve u

    tome ta izostavlja. Bez obzira da li smo sa Zapada ili sa Istoka, da li smo hriani,

    jevreji, muslimani, hinduisti, budisti, ateisti, ili bilo ta drugo, svako od nas ima uroeno

    ubeenje da negde u nama postoji jedno "ja", identitet koji traje. Operiemo sa

    nepromiljenom pretpostavkom da je osoba koja je postojala pre deset godina u sutini

    ista osoba koja postoji i danas, koja e postojati deset godina od danas, koja e moda

    postojati i u buduem ivotu posle smrti. Bez obzira kojih filozofija i teorija se drimo,

    svi ivimo sa duboko usaenim ubeenjem, "Ja sam bio, ja jesam, ja u biti."

    Buddha je uzdrmao tu instiktivnu odbranu identiteta. Time on nije izneo neki jo

    sumnjiviji pogled, kojim bi se suprotstavio teorijama drugih. Stalno je naglaavao, da on

    ne iznosi nikakvo miljenje, ve jednostavno opisuje istinu koju je doiveo i koju bilo

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • koji obian ovek moe doiveti. Ja kao prosvetljen, ostavio sam po strani sve teorije,

    govorio je, jer sam video stvarnost materije, oseaja, percepcije, reakcije i svesnosti,

    njihovo nastajanje i njihovo nestajanje.2 Nasuprot onome kako izgleda, on je ustanovio

    da je svako ljudsko bie, u stvari serija odvojenih dogaaja, koji su u odreenom odnosu.

    Svaki dogaaj je rezultat prethodnog i sledi ga bez ikakvog meuintervala. Neprekidan

    niz, blisko povezanih dogaaja, stvara utisak kontinuiteta, identiteta. To je samo

    oigledna stvarnost, ali ne i krajnja istina.

    Reci moemo dati ime, ali u stvari ona je tok vode koji nikad ne staje na svom

    putu. Svetlost svee moemo smatrati postojanom, ali ako bolje pogledamo videemo da

    plamen nastaje od fitilja koji gori u tom trenutku i koji e odmah biti zamenjen novim

    plamenom, iz asa u as. Dok govorimo o svetlosti elektrine sijalice, nikada ne mislimo

    da je ona, kao i reka, stalan tok, u ovom sluaju tok energije koju proizvode oscilacije

    vrlo visoke uestanosti u vlaknu sijalice. Svakog trenutka nastaje neto novo kao

    proizvod prolosti, da bi bilo zamenjeno neim novim u sledeem trenutku. Sled

    dogaaja je tako brz i neprekidan da je to teko primetiti. U odreenoj taki procesa ne

    moemo rei da je to to se sada dogaa isto kao i ono to mu je prethodilo, niti da nije

    isto. I pored te neodreenosti, proces se deava.

    Na isti nain, Buddha je shvatio, ovek nije zavren, nepromenjiv entitet, ve

    proces koji tee iz asa u as. Nema "stvarnog" bia, postoji samo odreeni tok,

    neprekidni proces nastajanja. Razume se, u svakodnevnom ivotu moramo optiti izmeu

    sebe kao sa linostima, manje vie odreene, nepromenjive prirode. Moramo prihvatiti

    spoljnu, oiglednu stvarnost, jer inae ne bi mogli uopte delovti. Spoljna stvarnost jeste

    stvarnost, ali samo povrna. Na dubljem nivou, stvarnost je da je ceo univerzum, ivi i

    neivi, u stalnom stanju postajanja nastajanja i nestajanja. Svako od nas je, u stvari, tok

    stalno promenjivih subatomskih estica, zajedno s kojima se menjaju procesi svesnosti,

    percepcije, oseaja i reakcije, ak i bre nego fiziki proces.

    To je krajnja stvarnost sopstva kojim je svako od nas toliko obuzet. To je tok

    dogaaja u koji smo ukljueni. Ako to pravilno razumemo, putem neposrdnog iskustva,

    nai emo nit koja e nas spasti od patnje.

    Pitanja i odgovori

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • Pitanje: Kada kaete "um", nisam siguran na ta mislite? Ja ne mogu da naem

    um.

    S.N.Goenka: On je svuda, u svakom atomu. Uvek kada neto oseate, tu je i um.

    Um osea.

    Znai pod umom ne podrazumevate mozak?

    O ne, ne, ne. Ovde na Zapadu vi mislite da je um samo u glavi. To je pogreno

    shvatanje.

    Um je u celom telu?

    Da, um je sadran u celom telu, u celom telu!

    Govorite o doivljaju "Ja" samo u negativnom smislu. Ne postoji li i pozitivna

    strana? Zar ne postoji doivljaj "Ja" koji nas ispunjava radou, mirom i ushienjem?

    Kroz meditaciju ete saznati da su sva takva ulna zadovoljstva nestalna. Dou i

    prou. Ako to "Ja" zaista uiva u njima, ako su to "moja" zadovoljstva, onda "Ja" moram

    imati neku vlast nad njima. Ali ona nastaju i nestaju bez moje kontrole. Kakvo je to onda

    "Ja"?

    Ja ne govorim o ulnim zadovoljstvima ve o vrlo dubokom nivou.

    Na tom nivou "Ja" vie uopte nije vano. Kada dostignete taj nivo, ego je

    rastvoren. Postoji samo radost. Pitanje "Ja" se onda ne postavlja.

    Pa dobro, umesto "Ja", recimo doivljaj linosti.

    Oseaj osea, ne postoji niko drugi da osea. Stvari se samo dogaaju, to je sve.

    Sada vam se ini da mora biti neko "Ja" koje osea, ali ako vebate, dostii ete nivo na

    kome se ego rastvara. Onda e nestati i vae pitanje.

    Doao sam ovde jer sam oseao da "Ja" treba da doe ovamo.

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • Da! Sasvim tano. Za konvencionalne svrhe, ne moemo pobei od "Ja" i "moje".

    Ali hvatati se za njih, uzimajui ih kao stvarne u krajnjem smislu, moe doneti samo

    patnju.

    Pitam se da li postoje ljudi koji izazivaju nau patnju?

    Niko ne izaziva nau patnju. Vi sami izazivate patnju stvaranjem napetosti u umu.

    Ako znate kako da to ne radite, vrlo je lako ostati miran i srean u svakoj situaciji.

    ta ako nam neko drugi uini neto loe?

    Ne smete dozvoliti da vam ljudi rade loe stvari. Kad god neko uradi neto loe, on

    teti drugima i u isto vreme teti samom sebi. Ako mu dozvoljavate da radi neto loe,

    onda ga u tome ohrabrujete. Morate upotrebiti svu svoju snagu da ga zaustavite, ali samo

    sa dobrom namerom, saoseanjem i samilou za njega. Ako nastupite mrnjom i

    ljutnjom, samo oteavate situaciju. Meutim, ne moete biti dobronamerni sa takvom

    osobom ukoliko va um nije blag i miran. Zato vebajte da razvijate mir u sebi, jer onda

    moete reiti problem.

    Ima li smisla traiti mir u sebi kad u svetu nema mira?

    Svet e biti miran samo onda kada svi ljudi na svetu budu mirni i sreni. Promena

    treba da pone sa svakim pojedincem. Ako je dungla uvenula i vi elite da je obnovite,

    vi morate zalivati svako drvo u dungli. Ako elite svetski mir, treba da nauite kako da

    sami budete mirni. Samo tako moete doneti mir svetu.

    Razumem kako e meditacija pomoi bolesnim, nesrenim ljudima, ali ta je sa

    onima koji su zadovoljni svojim ivotom, koji su ve sreni?

    Neko ko je zadovoljan povrnim zadovoljstvima ivota ne zna za nemir koji lei

    duboko u umu. On ivi u zabludi da je srean, ali njegova zadovoljstva nisu trajna i

    napetosti nastale u podsvesti narastaju, da bi se, pre ili kasnije, pojavile na svesnom

    nivou. Kad do toga doe, onda ta takozvana srena osoba postaje jadna. Zato ne bi

    poeli sad i ovde sa spreavanjem takve situacije?

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • Da li je vae uenje Mahajana ili Hinajana?

    Ni jedno ni drugo. Re jana u stvari znai vozilo koje e nas odvesti do krajnjeg

    cilja, ali danas pogreno nosi sektako znaenje. Buddha nikada nije poduavao nita

    sektako. On je poduavao Dhammu, koja je univerzalna. Ta univerzalnost je ono to me

    je privuklo Buddhinom uenju, od koga imam dobrobiti i zato nudim svakom i svima

    univerzalnu Dhammu, svom ljubavlju i saoseanjem. Za mene, Dhamma nije ni

    Mahajana, ni Hinajana, niti bilo kakva sekta.

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • BUDDHA I NAUNIK

    Fizika realnost se stalno menja, svakog trenutka. To je Buddha shvatio

    prouavajui sebe. Svojim snano usredsreenim umom prodro je duboko u sopstvenu

    prirodu i otkrio da se celokupna materijalna struktura sastoji od siunih subatomskih

    estica koje neprekidno nastaju i isezavaju. Dok puknemo prstom ili trepnemo okom,

    rekao je, svaka od tih estica nastane i nestane mnogo triliona puta.

    "Neverovatno", mislie svako ko posmatra samo oiglednu stvarnost tela, koje

    izgleda tako vrsto, tako nepromenjivo. Smatrao sam da je fraza "mnogo triliona puta"

    idiomatski izraz i da je ne treba uzimati bukvalno. Meutim, moderna nauka je potvrdila

    ovu izjavu.

    Pre nekoliko godina, jedan ameriki naunik dobio je Nobelovu nagradu za fiziku.

    Dugo vremena vrio je eksperimente sa subatomskim esticama, od kojih se sastoji

    fiziki univerzum, i prouavao ih. Ve ranije bilo je poznato da ove estice nastaju i

    nestaju velikom brzinom, uvek i uvek iznova. Taj naunik je odluio da razvije

    instrument koji bi bio u stanju da izbroji koliko puta estica nastane i nestane u jednoj

    sekundi. On je, vrlo korektno, instrument koji je pronaao, nazvao brujea komora i

    pronaao da u jednoj sekundi subatomska estica nastane i nestane 1022 puta.

    Istina koju je otkrio naunik ista je kao i ona koju je otkrio Buddha, ali koliko je

    velika razlika izmeu njih dvojice! Neki od mojih amerikih studenata, koji su pohaali

    kurseve u Indiji, kasnije su se vratili u svoju zemlju i posetili su tog naunika. Izvestili su

    me da je on, i pored injenice to je otkrio ovu stvarnost, jedan obian ovek sa

    uobiajenom gomilom problema, kakvu imaju svi ljudi. Ni sluajno nije potpuno

    osloboen od patnje.

    Taj naunik nije postao prosvetljen, nije osloboen od celokupne patnje, zato to

    nije doiveo istinu neposredno. Ono to je on nauio jo uvek je samo intelektualna

    mudrost. On veruje u tu istinu zato to ima poverenja u instrument koji je pronaao, ali on

    nije sam doiveo tu istinu.

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • Nemam nita protiv tog oveka, kao ni protiv moderne nauke. Meutim, ne

    moramo biti naunici samo za spoljni svet. Moemo, kao Buddha, takoe biti naunici za

    unutranji svet, da bi neposredno doiveli istinu. Lino ostvarenje istine samo po sebi e

    promeniti nain ponaanja uma, tako da emo poeti da ivimo u skladu sa istinom.

    Svaka aktivnost postaje usmerena na vlastito dobro i za dobro drugih. Ako nedostaje taj

    unutranji doivljaj, postoji mogunost zloupotrebe nauke u destruktivne svrhe. Ako

    postanemo naunici unutranje stvarnosti, ispravno emo koristiti nauku za sreu svih

    ljudi.

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • Glava III

    NEPOSREDNI UZROK

    Stvarni svet nema nikakve slinosti sa svetom iz bajki u kome svi ive sreno do

    kraja ivota. Ne moemo zaobii istinu da je ivot nesavren, nepotpun, nezadovoljava-

    jui istinu da postoji patnja.

    Prema takvoj stvarnosti, za nas je bitno da znamo da li patnja ima uzrok, i ako ima,

    da li se taj uzrok moe ukloniti, tako da se i patnja moe ukloniti. U sluaju da se uzrok

    patnje javlja jednostavno sluajno i da na njega ne moemo uticati ili njime upravljati,

    onda smo nemoni i moemo odustati od namere da naemo nain za oslobaanje od

    patnje. Takoe ako je naa patnje predodreena od nekog svemonog bia koje je u ulozi

    vrhovnog i neprikosnovenog sudije, onda treba da znamo kako da udovoljimo tom biu

    da nam vie ne alje patnju.

    Buddha je shvatio da naa patnja nije isto sluajna. Ona ima svoje uzroke, kao to

    uzroke imaju i sve ostale pojave. Zakon uzroka i posledica kamma je univerzalan i od

    sutinskog znaaja za postojanje. Uzroci patnje nisu van nae kontrole.

    Kamma

    Re kamma (ili karma u svom poznatijem prevodu na sanskrit) popularno se shvata

    kao "sudbina". Na nesreu, ovo znaenje je upravo suprotno od onoga to je Buddha

    podrazumevao pod reju kamma. Sudbina je neto van nae kontrole, odluka provienja

    koja je unapred data za svakog od nas. Kamma, meutim, bukvalno znai "akcija". Nae

    sopstvene akcije su uzrok svega to doivljavamo: Sva bia poseduju svoja dela,

    nasleuju svoja dela, potiu iz svojih dela, vezana su za svoja dela; u svojim delima

    nalaze utoite. Kao to su njihova dela niska ili plemenita, takvi e biti i njihovi ivoti.1

    Sve to nam se deava u ivotu rezultat je naih sopstvenih akcija. Prema tome,

    moemo postati gospodari svoje sudbine ako postanemo gospodari svojih akcija. Sami

    smo odgovorni za akcije koje izazivaju nau patnju. Svako od nas ima sredstvo da ukine

    patnju. To sredstvo su nae akcije. Buddha je rekao,

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • Sami ste svoji gospodari,

    Sami stvarate svoju sopstvenu budunost.2

    U stvari, svako od nas je kao ovek koji nikad nije uio da vozi, a sedi vezanih

    oiju za upravljaem automobila na prometnom autoputu. Nemamo anse da bezbedno

    stignemo na odredite. Moemo misliti da mi upravljamo kolima, ali u stvari kola

    upravljaju (sa) nama. Ako elimo da izbegnemo nesreu, da i ne govorimo o stizanju na

    cilj, potrebno je skinuti povez sa oiju, nauiti kako se upravlja i izvui se iz opasnosti,

    to je mogue pre. Slino tome, moramo postati svesni onoga ta radimo i onda nauiti da

    vrimo one radnje koje e nas odvesti tamo gde smo naumili.

    Tri vrste akcija

    Postoje tri vrste akcije: fizika, vokalna i mentalna. Mi normalno pridajemo najvie

    vanosti fizikim akcijama, neto manje vokalnim i najmanje mentalnim. ini nam se da

    je istui nekog loije nego mu rei neto uvredljivo, a i jedno i drugo izgleda ozbiljnije

    nego neizreena loa namera. To je sigurno aspekt prema kome su napravljeni zakoni,

    koji vae u svakoj zemlji. Ali prema Dhammi, prirodnom zakonu, najvanija je mentalna

    akcija. Fizika i vokalna akcija poprimaju sasvim drugaija znaenja u zavisnosti od

    namere sa kojom su preduzete.

    Hirurg koristi skalpel prilikom hitne operacije, koja moe spasti ivot, a desi se da

    operacija ne uspe i da pacijent umre. Ubica koristi no da bi ubio rtvu. Fiziki, njihove

    akcije su sline, sa istim rezultatom, ali mentalno one su potpuno suprotne. Hirurg radi iz

    saoseanja, ubica iz mrnje. Rezultati, kao posledica njihovih akcija, bie potpuno

    razliiti, prema njihovim namerama.

    Slino i u sluaju govora, najvanija je namera. ovek se svaa sa kolegom i vrea

    ga nazivajui ga budalom. Govori iz ljutnje. Isti ovek vidi svoje dete, koje se igra u

    blatu, i neno ga zove budalom. Sada govori iz ljubavi. U oba sluaja izgovorene su iste

    rei izraavajui sasvim suprotna stanja uma. Namera naeg govora opredeljuje rezultat.

    Rei i dela, ili njihovi spoljni efekti samo su posledice mentalnih akcija. O njima se

    ispravno sudi prema prirodi namere, iji su oni izraz. Mentalna akcija je prava kamma,

    uzrok koji e dati rezultat u budunosti. Shvatajui tu istinu, Buddha je rekao,

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • Razum je pretea svih stvari,

    razum ih tvori i njima upravlja.

    Ko sa zlim naumom govori il' radi,

    toga sledi patnja k'o toak volovsku spregu

    Razum je pretea svih stvari,

    razum ih tvori i njima upravlja.

    Ko s dobrim naumom govori il' radi,

    toga sledi srea nerazdruiva k'o sena.3

    Uzrok patnje

    Koje mentalne akcije odreuju nau sudbinu? Ako se um ne sastoji ni od ega

    drugog ve od svesnosti, opaanja, oseta i reakcije, ta od ovoga utie na stvaranje

    patnje? Svaki od ovih delova uma je u odreenom stepenu ukljuen u proces patnje.

    Meutim, prva tri dela su uglavnom pasivna. Svesnost samo prima sirove podatke

    doivljaja, opaanje vri kategorizaciju podataka, oseti signaliziraju dogaanje prethodna

    dva koraka. Zadatak ova tri dela je da samo obrade dolazee informacije. Ali kada um

    pone da reaguje, pasivnost ustupa mesto privlaenju ili odbijanju, simpatiji ili antipatiji.

    Ta reakcija stavlja u pokret nov lanac dogaaja. Na poetku lanca je reakcija, sankhara.

    Zato je Buddha rekao,

    Sva patnja koja nastaje

    ima reakciju za svoj uzrok.

    Ako sve reakcije prestanu da postoje

    onda vie nee biti ni patnje.4

    Prava kamma, pravi uzrok patnje je reakcija uma. Jedna kratka reakcija simpatije ili

    antipatije ne mora biti jaka i ne mora dati veliki rezultat, ali moe imati kumulativni

    efekat. Reakcija se ponavlja iz asa u as, pojaavajui se svakim ponavljanjem i

    razvijajui se u udnju ili odvratnost. To je ono to je Buddha u prvoj propovedi nazvao

    tanha, u bukvalnom prevodu "e": mentalna navika nezadovoljene enje za onim to

    nije, to ukljuuje i isto tako nepopravljivo nezadovoljstvo sa onim to jeste.5 to enja i

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • nezadovoljstvo postaju jai, dublji je njihov uticaj na nae miljenje, na govor i nae

    akcije i oni izazivaju veu patnju.

    Buddha je rekao da su neke reakcje kao linije povuene na povrini mirne vode:

    im se povuku, one i nestaju. Druge su kao linije nacrtane na peanoj plai: ako se

    povuku ujutru nestaju preko noi, obrie ih plima ili vetar. Neke su kao linije duboko

    urezane u stenu sa sekaem i ekiem. One e takoe vremenom, kako stena erodira, biti

    izbrisane, ali protei e vekovi dok one nestanu.6

    Tokom svakog dana, celog ivota, um stvara reakcije, ali ako na kraju dana

    pokuamo da ih se setimo, biemo u stanju da izdvojimo jednu ili dve koje su ostavile

    dubok utisak tog dana. Ponovo, ako na kraju meseca pokuamo da se setimo svih naih

    reakcija, biemo u stanju da izdvojimo jednu ili dve, koje su ostavile najdublji utisak tog

    meseca. Ponovo, na kraju godine, moi emo da se prisetimo samo jedne ili dve reakcije,

    koje su ostavile najdublji utisak tokom cele godine. Tako duboke reakcije veoma su

    opasne i vode u ogromnu patnju.

    Prvi korak ka oslobaanju od takve patnje je da prihvatimo njenu realnost, ne kao

    filozofski koncept ili kao in poverenja, ve kao injenicu postojanja koja u naim

    ivotima pogaa svakog od nas. Prihvatanjem i razumevanjem ta je patnja i zato

    patimo, moemo prestati da budemo upravljani i poeti sami da upravljamo. Kroz uenje

    koje nam omoguava da neposredno shvatimo sopstvenu prirodu, moemo doi na put

    koji vodi oslobaanju od patnje.

    Pitanja i odgovori

    Pitanje: Nije li patnja prirodni deo ivota? Zato bi pokuali da je se oslobodimo?

    S.N.Goenka: Toliko smo ogrezli u patnji da biti slobodan izgleda neprirodno. Ali,

    kada doivite pravu sreu mentalne istoe, znaete da je to prirodno stanje uma.

    Moe li doivljaj patnje oplemeniti ljude i pomoi im da jaaju svoj karakter?

    Da. U stvari, ova tehnika namerno koristi patnju kao sredstvo da nekog oplemeni.

    Ali, ona e biti efikasna, samo ako nauite da objektivno posmatrate patnju. Ako ste

    vezani za sopstvenu patnju, doivljaj vas nee oplemeniti. Zauvek ete ostati jadni.

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • Nije li preuzimanje kontrole nad naim akcijama vrsta potiskivanja?

    Ne. Vi samo uite da objktivno posmatrate sve to se dogaa. Ako je neko ljut i

    pokua da sakrije ljutnju, da je proguta, onda da, to jeste potiskivanje. Ali posmatranjem

    ljutnje videete da ona sama po sebi prolazi. Oslobodiete se ljutnje ako nauite kako

    objektivno da je posmatrate.

    Ako se stalno posmatramo kako moemo normalno iveti? Biemo toliko zauzeti

    posmatranjem sebe da ne moemo iveti slobodno i spontano.

    To nije ono ta ljudi nalaze posle zavrenog kursa meditacije. Ovde uite mentalne

    vebe koje e vam omoguiti da se posmatrate u svakodnevnom ivotu, kad god vam je

    to potrebno. Vi neete vebati zatvorenih oiju po ceo dan itavog ivota, ali isto kao to

    vam u svakodnevnom ivotu pomae fizika snaga, dobijena fizikim vebanjem, tako e

    vas takoe jaati i mentalne vebe. Ono to vi zovete "slobodna, spontana aktivnost" je, u

    stvari, mentalna reakcija koja je uvek tetna. Kroz uenje da se posmatrate, videete da

    kad god naie teka situacija u ivotu, moete zadrati ravnoteu svog uma. Mirnim

    umom moete slobodno izabrati kako da delujete. Vi ete preduzeti pravu akciju, koja je

    uvek dobra za vas a i za ostale ljude.

    Postoji li bilo kakvo sluajno dogaanje, dogaanje bez uzroka?

    Nita se ne dogaa bez uzroka. To nije mogue. Nekada ga naa ograniena ula i

    intelekt ne mogu jasno uoiti, ali to ne znai da uzrok ne postoji.

    Da li vi hoete da kaete da je sve u ivotu predodreeno?

    Pa, nae prole akcije e sigurno dati plod, dobar ili lo. One e odrediti tip ivota

    koji imamo, optu situaciju u kojoj emo se nai. Ali, to ne znai da je sve to nam se

    dogaa predodreeno, opredeljeno naim prolim akcijama i da se nita drugo ne moe

    dogoditi. To nije sluaj. Nae prole akcije utiu na tok naeg ivota, usmeravajui ga

    prema prijatnim i neprijatnim doivljajima. Sadanje akcije su jednako vane. Priroda

    nam je dala mogunost da postanemo gospodari svojih sadanjih akcija. Kroz to moemo

    promeniti vlastitu budunost.

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • Ali sigurno da na nas utiu i akcije drugih?

    Razume se. Na nas utiu ljudi iz nae okoline i nae okruenje, a mi takoe stalno

    utiemo na njih. Ako je, na primer, veina ljudi sklona nasilju, dolazi do rata i razaranja,

    to izaziva patnju mnogih. Ali, ako ljudi ponu da proiavaju svoj um, ne moe doi do

    nasilja. Koren problema lei u umu svakog pojedinanog ljudskog bia, jer drutvo je

    sastavljeno od pojedinaca. Ako svaki pojedinac pone da se menja, menjae se i drutvo i

    rat i razaranje e se retko dogaati.

    Kako moemo jedni drugima meusobno pomagati ako se svako mora suoiti sa

    rezultatima sopstvenih akcija?

    Nae mentalne akcije utiu na druge. Ako mi stalno stvaramo negativnost u umu, ta

    negativnost tetno deluje na one koji dolaze u dodir sa nama. Ako um ispunimo

    pozitivnou, dobrim eljama za druge, onda e to pomagati onima koji su oko nas. Ne

    moemo upravljati akcijama, odnosno kammom drugih, ali moemo ovladati sobom, da

    bi pozitivno uticali na okolinu.

    Zato je biti bogat dobra karma? Ako je to tako, da li moemo rei da veina ljudi

    na Zapadu ima dobru karmu a veina ljudi Treeg sveta lou?

    Bogatstvo samo po sebi nije dobra karma. Ako postanemo bogati, a ostanemo

    jadni, kakva je korist od bogatstva? Biti bogat i srean, stvarno srean to je dobra

    karma. Najvanije je biti srean, bez obzira da li smo bogati ili ne.

    Sigurno da je neprirodno nikad ne reagovati?

    To tako izgleda ako imamo iskustva samo sa pogrenim nainom ponaanja

    neistog uma. Ali za ist um je prirodno da ostane nevezan, pun ljubavi, saoseanja,

    dobre namere, radosti, mirnoe. Nastojte to da doivite.

    Kako moemo biti ukljueni u ivot ako ne reagujemo?

    Umesto da reagujete, uite da preduzimate akcije i to izbalansiranim umom.

    Vipassana meditanti ne postaju neaktivni, kao biljke. Oni ue kako da dejstvuju

    pozitivno. Ako moete promeniti svoj model ponaanja, od reagovanja na ispravnu

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • akciju, onda ste postigli neto vrlo dragoceno. A moete ga promeniti praktikovanjem

    Vipassane.

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • SEME I PLOD

    Kakav je uzrok, takva e biti i posledica. Kakvo je seme, takav e biti i plod. Kakva

    je akcija, takav e biti i njen rezultat.

    U istu zemlju ratar posadi dva semena: jedno je seme eerne trske, drugo je seme

    drveta nim, tropskog drveta koje je veoma gorko. Dva semena u istoj zemlji, dobijaju istu

    vodu, isto sunce, isti vazduh. Priroda hrani na isti nain i jedno i drugo. Niknu dve male

    biljice i ponu da rastu. I ta se desilo sa nim drvetom? Kada se razvije gorko mu je

    svako vlakno, dok je kod eerne trske svako vlakno slatko. Zato je priroda, ili ako

    hoete Bog, tako blagonaklon prema jednom, a tako surov prema drugom?

    Ne, ne, priroda nije ni blagonaklona ni surova. Ona postupa prema vrsto odre-

    enim zakonima. Priroda samo pomae kvalitetu semena da se manifestuje. Prehranjiva-

    nje samo pomae semenu da razvije latentne kvalitete koje poseduje. Seme eerne trske

    ima kvalitet slatkoe; zato e i cela biljka biti slatka. Seme drveta nim ima kvalitet gor-

    ine; zato e cela biljka biti gorka. Kakvo je seme, takav e biti i plod.

    Ratar ode do drveta nim, pokloni se tri puta, obie oko njega 108 puta, ponudi

    cvee, miriljave tapie, svee, voe i slatkie. I onda pone da moli, O nim boe,

    molim te daj mi slatki mango, ja elim slatki mango! Jadni nim bog, ne moe to da

    ispuni, nema tu mo. Ako neko eli slatki mango, treba i da posadi seme mango drveta.

    Onda ne treba da plae i moli za neiju pomo. On e upravo dobiti slatki mango. Kakvo

    je seme, takav e biti i plod.

    Na problem, nae neznanje je u tome to smo nepromiljeni dok sejemo seme. Mi

    stalno sejemo seme drveta nim, a kad doe vreme ubiranja plodova mi smo spremni,

    elimo slatki mango. Plaemo, molimo i nadamo se da emo dobiti mango. Meutim to

    ne pomae.7

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • Glava IV

    SUTINA PROBLEMA

    Istina patnje mora se istraiti do kraja,1 rekao je Buddha. No pre nego to e

    postati prosvetljen, seo je sa vrstom odlukom da nee ustati dok ne shvati kako patnja

    nastaje i kako se moe ukloniti.

    Definisanje patnje

    Buddha je jasno video da patnja postoji. To je nezaobilazna injenica, bez obzira

    koliko je neprijatna. Patnja poinje sa poetkom ivota. Nemamo svesnog pamenja o

    svom postojanju u majinoj utrobi, ali je opte poznato da iz nje izlazimo plaui.

    Roenje je velika trauma.

    Poto smo poeli da ivimo, sigurno emo se sresti sa patnjom usled bolesti i

    starosti. Meutim, bez obzira koliko smo bolesni, bez obzira koliko oronuli i iscrpljeni,

    niko od nas ne eli da umre, zato to je smrt velika patnja.

    Svako ivo bie se mora suoiti sa svim tim patnjama. I kako idemo kroz ivot,

    moramo se sresti i sa drugim patnjama, razliitim vrstama fizikih i mentalnih bolova.

    Dogaaju nam se neprijatne stvari, a odvojeni smo od prijatnih. Ne dobijamo ono to

    elimo; umesto toga, dobijamo ono to ne elimo. Sve te situacije su patnja.

    Ovi primeri patnje su oigledni onom ko o tome dublje razmilja. Ali budui

    Buddha nije bio zadovoljan ogranienim objanjenjima intelekta. Nastavio je dublje da

    ulazi u sebe kako bi doiveo pravu prirodu patnje i naao je "da je patnja vezivanje za pet

    skupina."2 Na vrlo dubokom nivou patnja je preterano vezivanje, koje svako od nas

    razvija prema sopstvenom telu i umu, sa njegovim spoznavanjem, opaanjem, osetima i

    reakcijama. Ljudi snano prijanjaju za svoj identitet za mentalno i fiziko bie dok

    uistinu postoji samo proces razvoja. Patnja je prijanjanje za nerealnu ideju sebe, za neto

    to se, u stvari, stalno menja.

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • Vezivanje

    Postoji nekoliko vrsta vezivanja. Prvo, vezivanje za naviku traenja ulnih

    zadovoljstava. Narkomani uzimaju drogu zato to ele da imaju prijatne oseaje, koje

    droga u njima izaziva, mada znaju da uzimanjem droge pojaavaju svoju naviku. Na isti

    nain robujemo navici udnje. im se jedna elja zadovolji, stvaramo drugu. Objekat je

    ovde sekundaran. injenica je da mi teimo da neprekidno odravamo stanje udnje, zato

    to sama udnja u nama izaziva prijatne osete koje elimo da produimo. udnja postaje

    navika koje se ne moemo otarasiti, pravo ropstvo. I kao to narkoman postepeno razvija

    toleranciju prema drogi koju uzima i zahteva sve vee doze da bi postigao intoksikaciju,

    naa udnja stalno se pojaava to vie elimo da je zadovoljimo. Na taj nain nikad

    neemo iskoreniti udnju. A sve dok postoji udnja, ne moemo biti sreni.

    Drugo veliko prijanjanje je za "Ja", ego, za sliku koju imamo o sebi. Za svakog od

    nas "Ja" je najvanija linost na svetu. Ponaamo se kao magnet okruen gvozdenim

    opiljcima: on e automatski urediti opiljke tako da su usmereni prema njemu, a mi emo

    instiktivno, bez razmiljanja pokuati da uredimio svet onako kako nam se dopada, elei

    da privuemo prijatno i odbijemo neprijatno. Ali niko od nas nije sam na svetu. Jedno

    "Ja" e sigurno doi u sukob sa drugim. Model koji svako eli da napravi, poremeen je

    magnetskim poljem drugih. I mi sami postajemo predmet privlaenja ili odbijanja.

    Rezultat moe biti samo nezadovoljstvo, patnja.

    Mi ne ograniavamo sopstveno vezivanje samo na "Ja". Proirujemo ga na "moje",

    prema svemu to nam pripada. Svi razvijamo veliko vezivanje za ono to posedujemo,

    zato to nam je to pridrueno, podrava sliku o "Ja". To prijanjanje ne bi stvaralo

    probleme kada bi ono za ta kaemo "moje" bilo veno, a "Ja" bi moglo veno da ga

    uiva. Ali, pre ili kasnije, "Ja" se odvaja od "moje". Vreme razdvajanja sigurno dolazi.

    Kada doe, patnja e biti utoliko vea ukoliko je vea vezanost za "moje".

    Prijanjanje se prua jo dalje na nae poglede i verovanja. Nije vaan njihov pravi

    sadraj, kao ni da li su tani ili pogrni, ako smo vezani za njih, sigurno e nas uiniti

    nesrenim. Svi smo ubeeni da su nai pogledi i tradicije najbolji i veoma se uznemirimo

    kad ih neko kritikuje. Ako pokuamo da objasnimo nae poglede, a drugi ih ne

    prihvataju, opet se uznemirimo. Ne shvatamo da svaki ovek ima sopstvena verovanja.

    Besmisleno je raspravljati o tome koji pogled je ispravan. Korisnije bi bilo ostaviti po

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • strani sva predubeenja i pokuati sagledati stvarnost. Ali naa vezanost za line poglede

    ne dozvoljava nam da tako i uradimo i dri nas nesrenim.

    Napokon, postoji vezanost za religijske obrede i ceremonije. Mi teimo da

    naglasimo spoljni izraz religije vie nego njenu sutinu. ini nam se da niko, ko ne

    obavlja odreene ceremonije, ne moe biti zaista religiozan. Zaboravljamo da je formalan

    aspekt religije, bez njene sutine, isti kao prazna koljka. Pobonost recitovanja molitvi

    ili vrenja ceremonija je bez vrednosti ako um ostaje pun ljutnje, strasti i loih namera.

    Da bi bili istinski religiozni, moramo razviti religiozan stav: istotu srca, ljubav i

    saoseanje za sve. Naa vezanost za spoljne oblike religije dovodi do toga da pridajemo

    vei znaaj slovu religije nego njenom duhu. Gubimo sutinu religije i zato ostajemo

    jadni.

    Sve nae patnje, kakve god bile, vezane su za jedno od navedenih prijanjanja.

    Vezivanje i patnja uvek idu zajedno.

    Uslovljeno nastajanje: lanac uzroka i posledica koji izaziva patnju

    ta izaziva vezanost? Kako do nje dolazi? Analizirajui sopstvenu prirodu, budui

    Buddha je otkrio da vezanost nastaje usled trenutne mentalne reakcije simpatije ili

    antipatije. Kratka, nesvesna reakcija uma ponavlja se i pojaava, narastajui u mono

    privlaenje ili odbijanje, koje stvara sva naa vezivanja. Vezivanje je samo razvijeni

    oblik trenutne reakcije. To je neposredni uzrok patnje.

    ta izaziva reakciju simpatije ili antipatije? Posmatrajui dublje, vidimo da ona

    nastaje zbog oseta. Imamo prijatne osete i oni poinju da nam se dopadaju; imamo

    neprijatne osete i oni poinju da nam se ne dopadaju.

    Sada, odakle oseti? ta ih izaziva? Istraujui sebe jo dalje, video je da oni nastaju

    zbog dodira: dodira oka sa onim to vidimo; dodira uha sa zvukom; dodira nosa sa

    mirisom; dodira jezika sa ukusom; dodira tela sa neim opipljivim; dodira uma sa nekom

    milju, emocijom, idejom, zamiljanjem ili seanjem. Svet doivljavamo kroz pet ula i

    putem uma. Kad god neki objekat ili pojava doe u dodir sa ovih est osnova doivljaja,

    dolazi do oseta, prijatnog ili neprijatog.

    A zato uopte dolazi do dodira? Budui Buddha je video da zbog postojanja est

    ulnih osnova pet fizikih ula i uma mora doi do dodira. U svetu postoji bezbroj

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • pojava: prizora, zvukova, mirisa, ukusa, struktura, razliitih misli i emocija. Sve dok nai

    prijemnici rade, dodir je neizbean. Zato onda postoje est ulnih osnova? Zato to su

    oni sutinski aspekt toka uma i materije. A zato tok uma i materija? ta je njegov uzrok?

    Budui Buddha je shvatio da proces nastaje zbog svesnosti, in spoznavanja koji deli svet

    na spoznavaoca i spoznato, subjekt i objekt, "Ja" i "ostalo". Iz ovog odvajanja nastaje

    identitet, "roenje". Svakog asa nastaje svesnost i dobija odreen fiziki i psihiki oblik.

    U sledeem trenutku, ponovo, svesnost dobija malo drugaiji oblik. Kroz sveukupno nae

    postojanje svesnost tee i menja se. Na kraju dolazi smrt, ali svesnost tu ne staje. Bez

    ikakve pauze, u sledeem trenutku ona poprima novi oblik. Tok svesnosti se nastavlja, iz

    jednog postojanja u drugo, ivot za ivotom.

    ta onda izaziva ovaj tok svesnosti? On je video da tok svesnosti nastaje zbog

    reakcije. Um stalno reaguje i svaka reakcija daje podsticaj toku svesnosti tako da on traje

    do sledeeg trenutka. to je jaa reakcija vei je podsticaj koji ona daje. Mala reakcija u

    jednom asu odrava tok svesnosti samo za trenutak. Ali, ako se ta trenutna reakcija,

    dopadanja ili nedopadanja, pojaa u udnju ili odvratnost, ona dobija snagu i odrava tok

    svesnosti kroz mnogo trenutaka, minutima, satima. Ako se reakcija udnje ili odbojnosti

    dalje pojaava, ona odrava ovaj tok danima, mesecima, moda godinama. A ako kroz

    ceo ivot ponavljamo i pojaavamo odreene reakcije, one razvijaju snagu dovoljnu da

    odri tok svesnosti, ne samo od jednog trenutka do sledeeg, od jednog dana do sledeeg,

    od jedne godine do sledee, nego i od jednog ivota do sledeeg.

    A ta izaziva te reakcije? Posmatrajui na najdubljem nivou realnosti, shvatio je da

    se reakcije dogaaju zbog neznanja. Nismo svesni injenice da reagujemo i nismo svesni

    prave priroda onoga na ta reagujemo. Nismo svesni prolazne, bezline prirode svog

    postojanja i da vezivanje za tu egzistenciju donosi samo patnju. Ne poznavajui svoju

    pravu prirodu, mi slepo reagujemo. ak i ne znajui da smo reagovali, istrajavamo u

    slepim reakcijama i dozvoljavamo im da se pojaavaju. Na taj nain, zbog neznanja,

    postajemo zarobljenici navike reagovanja.

    Evo kako Toak patnje poinje da se okree:

    Ako raste neznanje, dolazi do reakcije;

    ako reakcija raste, dolazi do svesnosti;

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • ako svesnost raste, dolazi do uma-i-materije;

    ako um-i-materija rastu, dolazi do est ula;

    ako est ula raste, dolazi do kontakta;

    ako kontakt raste , dolazi do oseaja;

    ako oseaji rastu dolazi do udnje i odvratnosti;

    ako udnja i odvratnost rastu, dolazi do vezivanja;

    ako vezivanje raste, dolazi do procesa nastajanja;

    ako proces nastajanja raste, dolazi do roenja;

    ako roenje raste, dolazi do propadanja i smrti, to izaziva tugu,

    aljenje, fiziku i mentalnu patnju i jad.

    Tako raste ukupna masa patnje.3

    Ovim lancem uzroka i posledica uslovljenim nastajanjem dovedeni smo do

    naeg sadanjeg postojanja i suoeni sa patnjom u budunosti.

    Na kraju je istina Buddhi postala jasna: patnja poinje sa neznanjem o realnosti

    nae prave prirode, o pojavi nazvanoj "Ja". A sledei uzrok patnje je sankhara, mentalna

    navika reakcije. Zaslepljeni neznanjem, stvaramo reakcije udnje i odbojnosti, koje se

    razvijaju u vezivanje, koje dalje vodi u sve vrste nesrea. Navika reagovanja je kamma, i

    ona odreuje nau budunost. Reakcija nastaje samo zbog neznanja o naoj sopstvenoj

    prirodi. Neznanje, udnja i odbojnost su tri korena iz kojih raste sva naa patnja u ivotu.

    Oslobaanje od patnje

    Poto je razumeo patnju i njen uzrok, budui Buddha suoio se sa sledeim

    pitanjem: kako se patnja moe ukinuti? Prisetimo se zakona kamme, uzroka i posledica:

    Ako ovo postoji, to se dogaa; to nastaje nastajanjem ovog. Ako ovo ne postoji, to se ne

    dogaa; to nestaje nestajanjem ovog.4 Nita se ne deava bez uzroka. Ako se uzrok ukine,

    nee biti ni posledice. Na taj nain proces nastajanja patnje moe se preokrenuti:

    Ako se neznanje ukine i sasvim nestane, prestaje reakcija;

    Ako prestane reakcija, svesnost prestaje;

    Ako prestane svesnost, um-i-materija prestaju;

    Ako pestanu um-i-materija, est ula prestaju;

    www.geocities.com\budizam\bud27a.html

  • Ako prestanu est ula, dodir prestaje;

    Ako prestane dodir, oseaji prestaju;

    Ako prestanu oseaji, udnja i odbojnost prestaju;

    Ako prestanu udnja i odbojnost, vezivanje prestaje;

    Ako prestane vezivanje, proces nastajanja pr