BUKA U CESTOVNOM PROMETU - weboteka.net u prometu/e-student/05-cestovni_3.pdf · BUKA U CESTOVNOM PROMETU -u Europi 40% stanovništva izloženo buci cestovnog prometa iznad 55d tijekom

30.9.2015 Promet i ekologija 1

BUKA U CESTOVNOM PROMETU

-u Europi 40% stanovništva izloženo buci cestovnog prometa iznad 55dB

tijekom dana, a čak 20% je izloženo razini buke koja prelazi 65%dB

nedopustive razine za dugotrajnu izloženost

buka od gustog prometa može povedati rizik za infarkt 2-3 puta

-buka preko 60dB može neizravno utjecati na podraživanje simpatičkog

dijela autonomnog živčanog sustava, na ubrzani rad srca, znojenje,

povišeni krvni tlak, depresije, bronhitis, itd.

-prag bola ljudskog uha nalazi se na intenzitetu od oko 140 dB


Slika 1.: Utjecaj buke na čovjeka

SPOSOBNOST KONCENTRACIJE

BUKA

SAN

SPOSOBNOST

UČENJA KRVNI TLAK

AGRESIVNOST

RAD SRCA PROBAVA

RASPOLOŽENJE NERVOZA


Slika 2.: Prosječna razina pojedinih izvora buke / /


• Razina buke ili zvuka L u dB jednaka je:

•

P - efektivni zvučni tlak

P0 - referentni zvučni tlak

• Decibel je jedinica razine zvuka i razine zvučnog tlaka, tj. mjera za potencijal zvučnog tlaka.


• Slika 3.: Izvori buke u vozilu / 21 /

IZVORI BUKE U CESTOVNOM PROMETU


• BUKA MOTORA nastaje pri djelovanju plinova na klip u tijeku procesa kompresije i ekspanzije u cilindru motora, što proizvodi vibracije vanjskih zidova bloka motora koji emitiraju buku. Ona ovisi o radnom volumenu motora, opteredenju i broju okretaja

• BUKA USISNOG SUSTAVA nastaje pri otvaranju i zatvaranju usisnih ventila, a njezin intenzitet ovisi o režimu rada motora, opteredenju i broju okretaja motora, vrsti zračnog filtra i prigušivača.

• BUKA ISPUŠNOG SUSTAVA nastaje otvaranjem ispušnog ventila i naglim otpuštanjem plina u ispušni sustav. Razinu ispušne buke određuje npr. tlak u cilindru motora, brzina podizanja ventila, promjer ventila itd.

• BUKA VENTILATORA nastaje radom ventilatora koji stvara širokopojasnu buku

• BUKA PNEUMATIKA nastaje dodirom pneumatika s kolnikom, a ovisi o zastoru kolnika, konstrukciji pneumatika i brzini vožnje. Povedanjem brzine za jednu četvrtinu dvostruko se povedava buka pneumatika. Buka je izraženija kod poprečno postavljenih žljebova nego kod kosih ili uzdužno postavljenih žljebova pneumatika


Slika 4.: Jačina i raspon djelovanja Slika 5.: Jačina i raspon djelovanja

buke u ovisnosti o brzini vožnje buke u ovisnosti o broju okretaja motora


• Mjerenje buke ima sljededu svrhu:

• da se ocijeni važnost buke kao štetnog faktora u određenoj komunalnoj sredini

• -da se dobiju podaci koji de služiti za planiranje naselje i prometnica

• -da se dobiju podaci za stvaranje matematičkih modela za prognoziranje buke

• -da se utvrdi nužnost i potreban opseg mjera za zaštitu

• Pritom se obavljaju mjerenja buke:

a) pojedinačnih vozila -vozila u mirovanju

-vozila u kretanju

b) prometnog toka


Kod vozila u mirovanju, prema ISO preporuci mjerenje se provodi u smjerovima

koordinatnih osi na udaljenosti 7m od ruba vozila pri 75% opteredenosti motora (mikrofoni na visini 1,2m od površine tla).

Kod vozila u kretanju, mjerenje se izvodi na ravnoj tvrdoj podlozi na udaljenosti

20m između vozila (brzina vozila manja od 50km/h, a stupanj prijenosa ne smije se mijenjati).


Slika 6.: Mjerenje buke vozila u Slika 7.: Mjerenje buke vozila u

mirovanju /7/ pokretu /7/


PROMETNI TOK KAO IZVOR BUKE

Čimbenici koji utječu na razinu buke u okolini prometnice globalno se mogu

podijeliti na:

- URBANISTIČKE (prostorna orijentacija zgrada i sl.)

- GRAĐEVINSKE (položaj prometnice, kvaliteta zastora i dr.)

- TEHNIČKE ( vozilo kao izvor buke)

- PROMETNE (struktura prometnog toka, gustoća, brzina prometnog toka)

- PSIHOLOŠKE (subjektivni osjećaj smetnji od buke)


UTJECAJ POJEDINIH ČIMBENIKA

PROMETNOG TOKA NA RAZINU BUKE:

• PROTOK – 2000 voz./h proizvodi dvostruko vedu razinu buke od 200 voz./h

• BRZINA – tok koji se krede prosječnom brzinom od 105km/h proizvodi dvostruko vedu razinu buke nego tok koji se krede 50km/h

• STRUKTURA – jedno teško teretno vozilo koje se krede brzinom 70 km/h proizvodi razinu buke kao 28 osobnih vozila


Slika 9: Zvučni ekvivalent teških teretnih vozila i lakih osobnih vozila

Slika 8: Povećanje buke za 3 dB za svako udvostručenje prometa


• UTJECAJ BUKE NA ZDRAVLJE LJUDI

- Buka do 50db prekida san

- Buka do 60db izaziva slabije psihološke učinke

- Buka od 60- 90 db stvara ozbiljne psihološke i neurovegetativne

smetnje, rast krvnog tlaka, povećava se broj crvenih krvnih tjelešca,

poremećaj u regulaciji u krvi itd.

- Buka iznad 90db dovodi do oštećenja sluha

S medicinskog stajališta razlikujemo:

- Auralno djelovanje koje pogaĎa izravno organ sluha

- Ekstra auralno koje pogaĎa organizam čovjeka

Vrijednost od 80db (buka uslijed jakog cestovnog prometa) uzima se kao

granica iznad koje se pojavljuje auralno djelovanje tj. izravno se oštečuje

sluh, a ispod te granice nastaje ekstra auralno djelovanje.


STANJE ZAKONSKE REGULATIVE -Članak 9. Zakona o zaštiti od buke (NN. 20/03) definira karte buke kao sastavni

dio Informacijskog sustava zaštite okoliša RH, koji predstavlja stručnu podlogu za

izradu prostornih planova, a za čiju uspostavu je nadležna Agencija za zaštitu

okoliša AZO.

-Za proračun razine buke s ciljem projektiranja mjera zaštite, koriste se metode

koje se razlikuju od države do države

-Od strane EU predloženo je da se do usvajanja jedinstvene metode koristi

francuska metoda za proračun razine buke od cestovnog prometa

-Teškoće pri dosadašnjim procesima izrade karata buke potakle su Europsku

komisiju na donošenje Direktive o procjenjivanju i upravljanju bukom u okolišu –

END (Environmental Noise Directive 2002/49/EC) koja je stupila na snagu 2002.

godine

-Prema Direktivi države članice EU, kao i one koje to namjeravaju postati,

obvezne su izraditi strateške karte buke glavnih cesta, željeznica, zračnih luka i

velikih urbanih središta

-RH je preporuke END-a ugradila u Zakon o zaštiti od buke u kojem su propisani

izrada karata od buke, utvrĎivanje kritičnih mjesta itd.


• Vozila u prometu proizvode buku svojim pogonskim dijelom, strujanjem

ispušnih plinova i dodirom pneumatika s kolnikom.

• Prema naredbi o homologaciji motornih vozila s najmanje 4 kotača u pogledu emisiji buke (Narodne novine br.69 od 14.svibnja 1998.) kod nas se za nova vozila primjenjuje Pravilnik ECE 51.02 koji propisuje dopuštene razine buke:

Kategorija vozila Granične vrijednosti dB (A)

A) Vozila za prijevoz putnika koje ne mogu imati više

od devet sjedala uključujudi vozačko sjedalo

74

B) za prijevoz putnika koja imaju više od devet sjedala

uključujudi vozačko sjedalo i najvedu dopuštenu masu vedu od 3,5 t:

B1 snage motora manje od 150 kW (ECE)

B2 snage motora 150 kW (ECE) ili vede

78

80

C) Vozilo za prijevoz putnika koja imaju više od devet

sjedala uključujudi vozačko sjedalo; vozilo za prijevoz tereta:

C1 najvede dopuštene mase ne vede od 2 t

C2 najvede dopuštene mase vede od 2 t, ali ne vede od 3,5 t

76

77

D) Vozila za prijevoz tereta najvede dopuštene mase vede od 3,5 t:

D1 snage motora manje od 75 kW (ECE)

D2 snage motora 75kW (ECE) ILI VEDE, ali manje od 150kW (ECE)

D3 snage motora 150 kW (ECE) ili vede

77

78

80


• Slika 10.: Razvoj zakonskih propisa o smanjenju buke / 21 /


Slika 11.: Smanjenje buke pojedinih izvora na vozilu

MJERE SMANJENJA BUKE NA VOZILU


MJERE ZA SMANJENJE BUKE PROVODE SE NA:

a) Izvoru buke

b) Na prijenosu buke (prigušnim aluminijskim poklopcem)

c) Na prijamniku buke (upotrebom panelnih ploča)

a) -kod motora se na iznos buke može utjecati: – Upravljanjem procesa izgaranja

– Smanjenjem buke konstrukcijom motora

– Smanjenjem buke oklopa oko motora

• Zidovi kudišta motora od visoko prigušnih materijala i što krudi, od lijevanog magnezija (smanjenje visoko frekvencijske buke pritom iznosi 10-12dB)

Mogućnost smanjenja buke od interakcije pneumatika i vozne površine

može se ostvariti:

- Smanjenjem brzine vozila

- Odabirom odreĎenog tipa vozne površine

- Održavanjem cesta i vozila

- Upravljanje prometom (prometno opterećenje i preusmjeravanje prometa)

- Ponašanje vozača i uvoĎenjem “zabrana”


MJERA zaštite od buke Efekt mjere (dB)

Smanjenje buke na izvoru -rad motora 3 -5

-smanjenje brzine 2 - 8

-vozna površina 2 - 5

-upravljane prometom 2 - 4

-preusmjeravanje prometa 5 - 10

-ponašanje vozača 0 – 5

Smanjenje rasprostiranja buke Planiranje prostorom

-dovoljna udaljenost od prometnica 3 -5

Zaklanjanje prostora koji se štiti

-primjena barijera 0 - 15

-smještanje prometnica u usjeke 0 - 5

-smještanje prometnica u tunele 0 – 30

Slika 12. Smanjenje buke u ovisnosti o izboru mjere zaštite


Slika 13.: Zaštita od prometne buke uz pomod nasipa i zelenila

Slika 14.: Zaštita od prometne buke uz pomoć nasipa i zelenila uz cestu u usjeku /12/


Slika 15.: Zaštita od prometne buke uz pomod zelenog pojasa

BILJKE U FUNKCIJI ZAŠTITE OD BUKE

- Zaštitu od buke valja promatrati samo kao dio kompleksne koristi od

vegetacije, a ne izdvojeno

-Izbor vrsti vegetacije s jačim sposobnostima apsorcije zvuka (europska lipa

apsorbira do 9db, srcolika lipa samo 4db)

-“Green noise barriers” visokoapsorbirajuće žive ograde, s vlastitim sustavom

navodnjavanja, otporni na sve vremenske uvjete, posebno pogodni za

primjenu u gradovima gdje često nema dovoljno mjesta za široke nasade

biljaka


Slika 16.: Transparentni panoi od akrilnog

stakla kao zaštita od buke

Slika 17.: Presjek specijalno izrađenog

prozora za zaštitu od buke


MJERE ZA SMANJENJE BUKE IZVAN VOZILA

• vođenjem prometnice u tunelu buka se smanjuje za 20dB

• uzdužni nagib ne vedi od 3%, jer kod uzdužnog nagiba od 4-6% povedava se zvučna razina za 3dB

• odabirati odgovarajudu brzinu jer pri brzini od 90km/h povedava se buka za 3dB

• Adekvatno odabrane barijere mogu smanjiti razinu buke i do 15db, postavljaju se na udaljenosti od 2,5 m od ruba kolnika a visina im je do 2 m

• Zidovi za zaštitu od buke tj. njihovi paneli koji služe za apsorciju buke mogu biti izrađeni od različitih materijala, ovisno o uvjetima i proračunima datih od strane projektanata.

Postoje: - aluminijski paneli za zaštitu od buke - Transparentni paneli za zaštitu od buke - Drveni paneli za zaštitu od buke - Kameni paneli za zaštitu od buke - Armiranobetonski paneli za zaštitu od buke

Zahtjevi koje barijere trebaju ispunjavati su:

-Sposobnost apsorcije zvuka

-Otpornost na smrzavanje

-Mehanička otpornost i stabilnost

-Otpornost na požar, sol i sl.

-Minimalna trajnost 10 godina

Od 2007. – 2010. godine betonske barijere imaju najveći udio u

zaštiti od buke u RH (one su jeftinije od 2-5% u odnosu na drvene i

7-10% u odnosu na aluminijske barijere)


KARTE BUKE

Karte buke predstavljaju prikaz postojedih i predviđenih razina imisije buke na

svim mjestima promatranog područja ovisno o jednom određenom ili svim

izvorima buke.

Na kartama buke prikazana su i prekoračenja dopuštenih razina buke, kao i

procjena izloženosti stanovništva raznim bitnim izvorima buke (cestovni,

željeznički i zračni promet).

Izrada karta buke za gradove traje nekoliko mjeseci, a ovisi o tome koliko dobru

pripremnu dokumentaciju ima neki grad, od popisa stanovnika, kvalitetnog

GUP-a pa do broja vozila u gradu.

Do sada se u Hrvatskoj zaštita od buke razmatrala i provodila isključivo uz

autoceste.


Slika 18.: Potreba za prostorom osobnih vozila i javnog gradskog prometa

3800 m2

1 tramvajem

2 autobusa

100 motocikla

50 putničkih vozila

1850 m2

230 m2

180 m2

CESTOVNI PROMET I PROSTOR


Slika 19.: Prostor "žrtvovan" cestovnom čvorištu


Slika 20. i 21.: Mogudnosti namjene prostora u gradu za individualni prijevoz osobnim vozilima ili za zelene površine i druge društvene sadržaje


Slika 22.: Specifična potreba za energijom različitih prijevoznih sredstava Wat-sati po osobi na kilometar

Slika 23.: Specifična potreba površine tla (m2) po osobi


• U gradovima prometna mreža zauzima 20-50% ukupne urbane površine. Najvedu potražnju za površinom tla po prevezenoj osobi ima automobil. Ona je 9,5 puta veda od tramvajskog i željezničkog prometa. Putnik u osobnom automobilu zauzima 25 do 64 puta više prometne površine (u ovisnosti brzine kretanja) od putnika koji se prevozi javnim gradskim prijevozom.

UTJECAJ CESTE NA OKOLINU

• Od svih vrsta prometnica najvedi utjecaj na okolinu ima ceste.

• Suvremene ceste, zbog velikih širina i visokih zahtjeva (mali uzdužni nagibi, sve vedi poprečni nagibi u zavojima, raskrižja u više razina i sl.) intenzivno narušavaju sliku krajolika.

• U gradnji cesta treba mnoge klasične graditeljske tehnike projektiranja mijenjati.

Na primjer:


• Tuneli

• Umjesto usjeka treba izvoditi tunele i tamo gdje oni nisu tehnički potrebni i to lagano, površinskim otkopom.

• Usjeci i nasipi

• Ako se rade, moraju dobiti vrlo položene strane, često mnogo položenije nego što to zahtijeva pokos prirodnog klizanja terena.

• Vijadukti

• Ne treba ih izbjegavati! Dobro oblikovana inžinjerska konstrukcija pridonosi krajoliku (bivši čelični most kod Maslenice i dr.).

• Potporni zidovi

• Valja ih izbjegavati, a tamo gdje su neizbježni treba ih obložiti debelim kamenom, a ne rediti u betonu.


• Ograde – braniči

• Treba ih izbjegavati. Na autocestama umjesto limene, bolje je ostaviti širok zelen pojas, širok koliko i jedan trak smjera, s rigolom po sredini, položenih stranica.

• Ulazi u tunele

• Oni moraju biti položeni u padini brijega, a ne izvođeni na stari način s vertikalno betoniranim iskopom.

• Ceste uz kosine

• Umjesto urezivanjem ceste u padinu brijega usjekom i nasipom, suvremena gradnja cesta radi sa uzdužnim vijaduktima. Osim tehničkih i estetskih prednosti pruža i ekološke!

• Pothodnici i podvožnjaci

• Oni moraju biti što više prostorno oslobođeni umjesto da se povlače kroz uski betonski prolaz kako bi izgledali kao prirodna uleknuda.


Slika 24. i 25.: Prilagodba autoceste brdovitom krajoliku rastavljanjem smjerova


28

29


Slika 30. i 31. Poboljšanje krajolika uklanjanjem ostataka usjeka


32

33


35

34


37

36


Slika 38. Ulazi u tunel

Slika 39. Vođenje ceste uz padinu

Slika 40. Dva načina gradnje nadvožnjaka


UKLOPLJENOST CESTE U KRAJOLIK

• Izbor trase prostorni i razvojno- gospodarski planeri (ekonomističke, geografske i prostorno- planerske naobrazbe)

• Prometni planeri (proračun kapaciteta, izbor tipa prometnice, njenoj opravdanosti s obzirom na opteredenje …)

• Graditelji u užem smislu s tehničkim rješenjima i varijantama trase u mikro-smislu, troškovnicima i urbanistima

• Pejzažni arhitekti (koncepcija najmanjeg oštedenja krajolika, sanacija nakon gradnje)

Razvija se djelatnost OBLIKOVANJA KRAJOLIKA SUVREMENIM CESTAMA

PITANJA !!!!!!

•Navedite izvore buke na vozilu i u čemu je štetan

utjecaj buke na čovjeka?

•Što su to karte buke i kojom mjerom se najviše

smanjuje buka u cestovnom prometu?

•Navedite mjere smanjenja buke na vozilu i izvan

vozila.

•O čemu sve ovisi buka prometnog toka?

•Koje sve akustične zahtjeve barijere moraju

zadovoljavati?

•O čemu ovisi buka pneumatika u dodiru s kolnikom?

•Objasnite mjere za smanjenje buke izvan vozila.

•Tko sve sudjeluje u izboru trase prometnica izvan

naselja?

Documents

BUKA U CESTOVNOM PROMETU - weboteka.net u prometu/e-student/05-cestovni_3.pdf · BUKA U CESTOVNOM PROMETU -u Europi 40% stanovništva izloženo buci cestovnog prometa iznad 55d tijekom