60

Click here to load reader

Business&Lifestyle 06

Embed Size (px)

DESCRIPTION

B&L - sponzorirani magazin Privrednog vjesnika broj 06

Citation preview

Page 1: Business&Lifestyle 06

business & lifestyle

TEHNIKA, MODA, NJEGA, AUTOMOBILI, PUTOVANJA

bu

sin

es

s &

lif

es

ty

le

prolje

će/l

jeto-20

10

ATTILA DERKorisnici želeimatisveujednom

HRVATSKA NAJBOLJA DESTINACIJA

jedrenje

ARPAD TÖRÖKKrizasemoraladogoditidabismonaučililekciju

TEMA BROJAzDRAVLJE

PIERRE BOURSOTISTO JE BITI MENADŽER U PARIzU I SPLITU

Page 2: Business&Lifestyle 06

privredni vjesnik Tjednik partner hrvatskog gosp odarstva.www.privredni.hr

Page 3: Business&Lifestyle 06

privredni vjesnik Tjednik partner hrvatskog gosp odarstva.www.privredni.hr

Page 4: Business&Lifestyle 06

4

Glavni urednik: Darko Buković

Urednica izdanja: Dea Olup

Produkcija i grafičko oblikovanje: Mijo Bradvica

Lektura i korektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Fotografije: Fotolia, Christian David Gadler

Stručni suradnici: Ray Fletcher, mr.sc. Marko Krmpotić, Ana Krstulović, mr.sc. Dražen Kvesić, Željko Marušić, dr. Nives Tarle-Bajić, Darko Buković, Andrea Hitrec, Boris Odorčić, Dea Olup, Sven Prošenski, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Drago Živković

Prodaja oglasnog prostora: Larisa Vedrina Haraminčić tel.: +385 (1) 56 000 26

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o., Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631Direktor: Nikola Baučić

Tisak: Printera grupa

impressum

Business & Lifestyle Sponzorirani magazin

12 telAviv u24sata

18 predstavljen noviA8

40 jedrenje Hrvatskom

Page 5: Business&Lifestyle 06

6 Štosvečiniposlovnistil...

8 Glazba,filmiigrice

11 razgovorspovodom–Brunoprofaca

12 telAvivu24sata

14 pierreBoursot– Istojebitimenadžer uparizuiuSplitu

20 Mogućakombinacija- posao,ljetoiodjeća

22 AnaKrstulović– Štočiniured

26 Arpadtörök–Krizasemoraladogoditidabismonaučililekciju

30 otkazjeuvijekposljednjerješenje

32 Urednaramenu

36 AttilaDer- Korisniciželeimati sveujednom

40 jedrenje–Hrvatska najboljadestinacija

45 Dr.NivestarleBajić– Kakoočuvatizdravlje

48 Mr.sc.DraženKvesić,dr.med.–Križoboljabolestmodernogdoba

51 Mr.sc.MarkoKrmpotić–profesionalnoza profesonalce

54 ŽeljkoMarušić–Snagaozdravljujućegdodira

56 pričeizputnetorbe

SADRŽAj

Page 6: Business&Lifestyle 06

stil

6

Novčanik C6 linija CervoEkskluzivna teleća koža.

Mekan, za svakodnevnu

uporabu, sportski,

vrhunske kvalitete.

Torbica za rame linija CervoKako bi se postigao ležeran izgled ove linije, umjesto dosad korištenog aluminija u izradi kopči, pribjeglo se bronci ili nama bolje znanom mesingu. 2495 kn

Sunčane naočale P’8479-BSunčane naočale P’8510-ASve PD sunčane naočale su izrađene od najkvalitetnijih i najzahtjevnijih materijala – poput vrhunskog polikarbo-nata koji se koristi za izradu leća na svim PD naočalama.

Poslovna torba linije CervoPoslovne torbe i novčanici su obogaćeni multifunkcional-nim unutarnjim džepovima i savršeno su izrađeni.

Sportska torba NAVIGATOR kolekcija proljeće/ljeto 2010.

Držač novčanica Cutout, sivi

Shake Pen Carbon kemijska olovkaLagana, kompaktna i može se upotrebljavati svugdje. Inovativna start-stop funkcija. Brzi, kratki pokret ruke omogućuje da se kemijska otvori ili zatvoti.

Svi artikli su dio kolekcije Porche designa.STACCATO (Porsche Design)

Page 7: Business&Lifestyle 06
Page 8: Business&Lifestyle 06

8

Princ Perzije: pIjeSAKvreMeNAUkinimaredatelj:Mike NewellUloge: Jake Gyllenhaal, Ben Kingsley, Gemma Arterton, Alfred MolinaSmješten u mistične krajeve Perzije, “Princ Perzije: Pijesak vremena” je epska akcijska avantura o odmetnutom princu koji se udružuje sa zagonetnom prince-zom kako bi zaustavili bijes vladara koji želi pustiti pješčanu oluju što bi mogla uništiti cijeli svijet. Princ prevarom starog vejzira koji je na samrti oslobađa pi-jesak iz pješčanog sata koji počne uništavati njegovo kraljevstvo i pretvarati sta-novnike u okrutne i zle demone. Pokušavajući ispraviti svoju pogrešku i spaša-vajući svoje kraljevstvo, Princ i Princeza uz pomoć bodeža vremena vraćaju pi-jesak u pješčani sat. Njih dvoje utrkuju se sa silama zla kako bi sačuvali drevni bodež, dar bogova koji može promijeniti tijek vremena i omogućiti onome tko ga posjeduje da zavlada svijetom.

GlAzBA,fIlM,IGrIce

GibOnni: tolerANcADallasrecordsDugoočekivani novi Gibonnijev album “Toleranca” u izdanju Dallas Recordsa, a pod pokro-viteljstvom T-Mobilea je u pro-daji. Album koji donosi nove Gibonnijeve hitove – “Žeđam”, “Toleranca”, “Vrata do nas”... već je i prije službenog izlaska osvojio kritiku i publiku, po-tvrđujući i ovaj put da se čeka-nje itekako isplatilo.

SADe: SolDIerofloveMenartNovi album osebujne Sade “Soldier of Love” njezin je šesti studijski album. Sniman je u Engleskoj, a producirao ga je višegodišnji suradnik grupe Mike Pela. Album su mnogi očekivali s nestrpljenjem jer je posljednji studijski album “Lovers Rock” objavljen 2000. godine. Publiku diljem svijeta grupa je osvojila još davne 1984. godine kad je izdala uspješan prvijenac “Diamond Life”, a od tada su prodali više od 50 milijuna albuma.

GlAzBA

film

Page 9: Business&Lifestyle 06

9

colINMcrAe:DIrt2profilNastavak igre “DiRT” ostaje u svijetu off-road utrka i vodi nas u najraznolikije avanture. “DiRT 2” je pogonjen novom gene-racijom nagrađivanog EGO Enginea, koji se još bolje od prethodnika nosi s fizikom vožnje i oštećenjima vozila u stvarnom vremenu. Kao što smo i očekivali, vozilo možete birati između hrpe službeno licenciranih rally i off-road vozila, posebno odabranih za nabrijane utrke. Najzanimljiviji način igre je World Tour, koji vas ove godine vodi na sasvim nove lokacije, me-đu kojima je i Hrvatska! Pod nazivom “Velebitska avantura” imat ćete priliku voziti se cestom preko Malog Alana.

SINSofASolAreMpIreAlgoritamPaket uključuje originalni, višestruko nagrađivani sve-mirski RTS “Sins of a Solar Empire”, te dvije ekspanzije, “Entrenchment” i “Diplomacy”, koje donose još više sa-držaja, nove misije, mogućnosti i brojne strateške izazo-ve. Riječ je o doista nevjerojatno kompleksnom i do u tan-čine razrađenom znanstveno-fantastičnom RTS-u. U ovoj igri kontrolirate jednu od tri galaktičke rase, a cilj vam je zagospodariti svemirom. To možete učiniti sirovom sna-gom te pobjedama na bojištu, ali i diplomacijom, uspješ-nim ekonomskim i trgovačkim pothvatima, širenjem kul-ture i mnogim drugim načinima.

fIfA2010-SoUtHAfrIcAAlgoritamNajveća vijest za domaće obožavatelje nogometa i no-gometnih videoigara vjero-jatno neće biti podatak da ova igra izlazi na tržište jer se virtualne inačice svih ve-likih sportskih događanja već odavno podrazumijeva-ju, nego činjenica da će mo-ći igrati i s hrvatskom oda-branom vrstom bez obzira

na to što se nismo kvalificirali na svjetsko nogometno pr-venstvo! Da, dobro ste pročitali. Osim 32 momčadi koje će sudjelovati na samom prvenstvu, tu je ukupno 199 mom-čadi s kojima ćete moći igrati, dakle samo devet manje no što ih uopće postoji. Da stvar bude bolja, svih 199 momča-di u potpunosti je službeno licencirano, što znači da su imena i vizualni identitet igrača potpuno autentični i real-ni, kao i dresovi i drugi dodaci. Dakle, eto vam jedinstve-ne prilike da u Južnoj Africi ipak vidite hrvatsku zastavu, kockaste dresove i naše momke! Još nije kasno da Hrvat-ska bude prvak svijeta! Navalite na travnjak i osvojite svjetsko nogometno prvenstvo!

iGrice

Page 10: Business&Lifestyle 06

10

KnjiGe

stePhenie meyer: poMrČINA AlgoritamNakon velikog uspje-ha “Sumraka” i “Mladog mjeseca”, Algoritam predstav-lja nastavak serijala romantične strave za mlade. Dva nadna-ravno snažna i tek naizgled ljudska kla-na dijele nesiguran suživot u kišovitom Forksu, mjestašcu nedaleko od Seattlea, u kojem nepoznati serijski ubojica upra-vo ostavlja desetke nedužnih žrtava za sobom. Charlie Swan, šerif Forksa, zdvaja nad groznim vijestima ne sluteći da bi zlo u Seattleu moglo imati veze s njegovom kćeri Bellom. “Pomrčina” je odmah po objavlji-vanju izbila na sâm vrh američkih i bri-tanskih ljestvica po-pularnosti skinuvši s prvog mjesta čak i završni nastavak Harryja Pottera.

pHyllISDo-rotHyjAMeS: prIvAtNA pAcIjeNtIcAprofilPosljednji roman naj-slavnije britanske krimi-spisateljice P.D.James ponovno dovodi na scenu Adama Dalgliesha koji istražuje sumnji-vu smrt na samom jugu Engleske, u unu -trašnjosti Dorseta. Nekoć veliko imanje sa zamkom Cheverell pretvoreno je u klini-ku za plastičnu ki-rurgiju koju vodi slavni estetski kirurg George Chandler - Powell. Na imanje uskoro dolazi pozna-ta novinarka Rhonda Gradwin u nadi da će se riješiti neugodna ožiljka na licu, ali ta-mo biva okrutno ubi-jena. No stvari se pretvaraju u pravu noćnu moru kada na imanje dolazi inspek-tor Adam Dalgliesh i pronalazi još jedno mrtvo tijelo...

cHIN-NINGcHU: UMIjećerAto-vANjAzAŽeNe profilPrvi put u povijesti vodstvo žena je ne samo nužno nego i izvjesno. Upravo u trenutku kada žene u zapadnoj civilizaciji preuzimaju vodeća mjesta u biznisu i dr-žavnim poslovima, pojavljuje se “Umije-će ratovanja za že-ne”, adaptacija drev-nog remek-djela ki-neskog filozofa Sun Tzua. General-filozof Sun Tzu prije 2500 godina u jedinstve-nom priručniku za ratovanje predstavio je načela pobjede ne-prijatelja lukavošću i sa što manje gubita-ka. Svaka od strate-gija u njegovom djelu “Umijeće ratovanja” počinje od razumije-vanja sebe i svijeta u kojem živimo, traži poznavanje vlastitih snaga i slabosti te kreativnost u primje-ni. “Umijeće ratova-nja za žene” dokazu-je koliko su Sun Tzuove strategije bli-ske ženama koje ra-dije izbjegavaju izra-van sukob i probleme rješavaju pregovori-ma, a više od obraču-na u kojima pobjed-nik uzima sve vole rasplete u kojima svi pobjeđuju.

oljASAvIČe-vIćIvANČevIć: ADIoKAUBojUAlgoritam“Adio kauboju” je ro-man o netoleranciji, nasilju, drugima i drukčijima, u ovom slučaju o Danijelu, bratu Ruzinave, i braći Irokezima, o obitelji u kojoj su ostale dvije sestre i majka i njihovim od-nosima, generaciji koja se osipa, lokal-nom tranzicijskom gazdi Vrdovđeku, lažnim herojima Ne-du Montgomeryju i Anđelu s usnom har-monikom. Jasno je, nalazimo se u srcu vesterna. Tu je i istraga jedne smrti, željezni konj u pu-nom trku, misterio-zno pismo, mailovi, spisateljica gospođa 0, kućni porno vi-deo… Roman je ispri-čan kroz poetske fra-gmente gustoće ura-na i opojnosti kana-bisa, skakućući u vremenu i prostoru i skupljajući se prema kraju, velikom finalu s pucanjem i putova-njem.

Dr.joHNGrAy: MArSIveNerANArADNoMmjestu MozaikknjigaRiječ je o praktičnom vodiču za poboljšanje komunikacije i posti-zanje rezultata na poslu poznatog auto-ra knjige “Muškarci su s Marsa, žene su s Venere”. Knjiga do-nosi jednostavne upute o tome kako i zašto osobna dinami-ka može donijeti pre-vagu. U okružju u kojem ljudi pažljivo skrivaju svoje osob-ne osjećaje, sposob-nost predviđanja daje golemu prednost. “Mars i Venera na radnom mjestu” po-boljšat će učinak pružanjem alata za popravljanje komuni-kacije, uputiti kako razlike mogu pozitiv-no ili negativno utje-cati na produktivnost i promicati timski rad primjenom inte-raktivnih tehnika po-štovanja i povjerenja.

Page 11: Business&Lifestyle 06

11

Ploviti se (ne) moraŽivot pomorca je jedno dugo putovanje koje se nikad ne zavr-šava; otprilike do beskraja i natrag... Tim riječima kapetan Bru-no Profaca objasnio je zapravo svoj život. Bez obzira što radio nakon toga, koliko to bilo vezano uz more ili oko mora, ili za srce, kapetan Bruno na najljepši način je – knjigama života - uspio približiti globalnu kulturu mora svakom primorcu i kon-tinentalcu. Spajajući osebujnost kapetana duge plovidbe i knji-ževnika, Bruno Profaca je objavljivanjem Mornarske trilogije, u izdanju nakladničke kuće Meridijani iz Samobora, pokazao kako

se o moru može i drukčije misliti.Autorove priče o moru kakvo je ponio sa sobom i kakvo se u

knjizi s njime vraća sadrže onu crtu hrabrosti s kojom more prestaje biti tema, a postaje oblik i odgovornost. Njegova je la-koća, reći će i Vlaho Bogišić, potpredsjednik Matice hrvatske, u blagoj anegdotalnosti, u skepsi kako se ploviti ne mora jer su sve plovidbe ionako već obavljene. Putopisi, kratke priče i re-portaže svijetli su znak iz života na moru “pred kojim si uvijek na početku”.

Životpomorcajejednodugoputovanjekojesenikadnezavršava;otprilikedobeskrajainatrag...

prvAKNjIGA“More je izvrstan medij za razmišlja-nje”, reći će Profaca. Ali kad je posrije-di ozbiljniji posao, koji ne trpi odgađa-nje, u neomeđenom oceanskom prosto-ru radije ga ostavljamo za sutra. Pusto-lovni život pomorca treba neko vrijeme odležati (u glavi pisca, naravno) da bi postao što prihvatljiviji proizvod za ši-roku potrošnju. Danas mu se čini, raz-mišlja kapetan Bruno, da u mnogočemu kasni dvadeset godina (drame, knjige), ali u ponečemu drugome (struka, isku-stvo) smatra da je toliko ispred ostalih, da to baš i nije uvijek preporučljivo.Prva knjiga nosi naziv “Ploviti se ne mora” i sadrži autentične putopise sa Sredozemlja, Atlantika i Dunava. “S klupe na rivi pogledao sam posljednji put za dragim brodom koji se polako gu-bio u daljini; unatoč tome, u mojim je očima svakog trenutka bivao sve veći. Hrlio je ususret cijelome svijetu, noseći na sebi šačicu dvonožnih bića koja svo-jevoljno žive u limenkama. Njih zacijelo nije nagrizala nedoumica: otići ili osta-ti”, napisao je Profaca.

DrUGAKNjIGA“Pred morem si uvijek na početku – za-pisi s puta oko svijeta na ‘strancu’”. More je medij svih medija, ponovit će mi uz kavu Profaca. Zato to, dragi moj kolega (reći će mi), ovo su zapisi s mora (a ne o moru) kad sam putovao oko svi-jeta na teretnjaku duge plovidbe, prak-tički bez domovine, pod tuđom zasta-vom. “Oduvijek sam smatrao”, napisat će, “da se blagostanje ne stječe na želu-cu mornara. Zato sam se trudio da ba-rem ne oskudijevamo u prehrambenim namirnicama. Pravu moru proživljavali smo noću, kad su se pojedini momci bo-jali ostajati sami na zamračenoj palubi oko koje su se provlačile kojekakve be-šćutne sjenke. Da bih im nekako izašao u susret, dopuštao sam im da nekoliko večernjih sati provedu po lučkim krčma-ma, ostajući umjesto nekog od njih sam na brodu uz uključeni televizor”. Kroz taj odnos progovara iskonski kapetan Bruno Profaca, osoba koja će bez pardo-na reći kako je znao u nekim lukama ostajati i zaključan u kabini na zapovjed-ničkom mostu. Budan do kasno u noć, napeto je osluškivao svaki sumnjiv šum po nadgrađu ili sa strepnjom pratio uče-stale nalete vjetra u sitne sate. S jedne strane ljepota mora, s druge sve opasno-sti zabačenih luka, s treće strane nostal-gija za domom. Sve to je život pomorca.

trećAKNjIGATreća knjiga “Galeb koji se smije” pred-stavlja zbirku potresnih reportaža o po-gibeljima na moru i razgovora ugodnih s nizom istaknutih pomoraca i zapo-vjednika školskih brodova u prijatelj-skom posjetu splitskoj luci, s kojima se Profaca susretao kao direktor Luke Split. Ima tu svega, utvrdit će. I prepri-čati izjavu zapovjednika školskog broda Brasil, kapetana Antonija Carlosa de Assis Pacheca, o piranama. Čak i domo-roci se grče od užasa pri spomenu krvo-žednih ribica. Tako priča kaže da na ri-jekama u kojima ima pirana – majmuni piju vodu na slamku....Život je pun anegdota. Tako je za kape-tana Profacu i poznata uzrečica da nam je svejedno što Mađarska nema more dokaz više kako nedovoljno poznajemo naše panonske susjede. Jer, kazat će, Mađarska ima zapaženu trgovačku mor-naricu. Zapovjednik jednog takvog ma-đarskog teretnjaka Janos Vitez, prepri-čava Profaca, imao je brod kojem je do-dana dizalica pa je na drugoj strani bro-da morao imati napunjene balastne tan-kove da ih dizalica ne bi prevrnula. Vi-tez je brod prigrlio kao sudbinu. Brod nije komad željeza, već živi organizam koji pomorac mora osjećati kao dio sebe i s njime se što više sroditi, umjesto da na njemu putuje poput slijepog putnika.

rAzGovorSpovoDoM:BrUNoprofAcA

Tekst: Darko Buković

Page 12: Business&Lifestyle 06

12

24SAtA

12

TEL AVIVNahebrejskom,“tel”jehumakstaregradine,a“aviva”značiproljeće,takodauslobodnomprijevodutelAvivznači“staranovazemlja”

Smještena samo 20 kilometara od Tel Aviva i 50 kilometara od Jeruzalema, zračna luka Ben-Gurion prima putnike za oba grada. Preuređena je prije nekoli-ko godina i sada je otvorena 24 sata dnevno, što je idealno za sve poslovne ljude i putnike koji imaju kasni noćni ili rani jutarnji let. Od zračne luke do Aviva dolazi se za dvadesetak minuta vlakom, autobusom ili taksijem.

Prvo što pri dolasku kroz prozor zra-koplova primjećujete su dugačke bijele plaže. Nerijetko su upravo one odredište za kratak odmor ili predah od posla. Ima li što bolje od mogućnosti da usred rad-nog dana na toplom pijesku popijete le-deno piće? Svakako potražite plaže Gor-don i Frishman. Obje su predivne i nude opuštanje u lounge i beach barovima, na ležaljkama i pod suncobranima, pa svaki kupač može naći razinu usluge koju želi.

Osim za opuštanje i kupanje, plaže su odredište poslovnih ljudi koji žele brzo i povoljno objedovati.

Noćni život u Tel Avivu je poznat diljem svijeta po svojoj živosti i intenzite-

tu. Vrhunski glazbenici, veliki klubovi, partyji koji traju do svitanja, sve to mo-žete doživjeti u Tel Avivu. U trendu su partyji iznenađenja – jednokratna doga-đanja na kojima se okupi nekoliko tisuća ljudi željnih dobrog provoda. Takvi par-tyji ne najavljuju se unaprijed i zato tre-ba osluškivati gdje će i kada biti organi-ziran “party iznenađenja”.

ŠArMjAffeRestoranima, barovima i slikovitim tr-govinama obiluje stari dio grada – Jaffa u kojoj je i stara luka. Ova četvrt ima je-dinstvenu atmosferu. Pomalo ruinirane kuće jedinstvenog šarma među svojim debelim zidinama skrivaju “buvljake”, tržnice, rukotvorine, male trgovce, sli-kovite restorane, žive galerije i muzeje.

Ovdje kušajte hummus “Al Haboker” arapski specijalitet koji se prema tradi-ciji jede u jutarnjim satima, kad je svje-že. No, kako je riječ o teškom jelu, pri-pazite s količinom. Nakon doručka u Jaf fi posjetite “buvljak”, razigrano, živo i šareno mjesto. Petak je najprometniji dan u tjednu, kada trgovci iznose svu robu na ulice kako bi je svi bolje vidjeli.

U Jaffi obiđite i muzej Ilana Gur ili Jaffa’s Visitor’s Center. Ako ste rapolo-ženi za umjetnost, šetnja malim galerija-ma smještenima u uskim uličicama na-vest će vas na kupnju barem jednog um-jetničkog djela. Šetnja će vas dovesti i do jedne od najstarijih, ali još uvijek ak-tivnih luka.

Nad visokim zidom od opeke strši zvonik Crkve svetog Petra. St. Ovi je najprepoznatljivije zdanje u Jaffi. Samo-stan uz crkvu građen je poput srednjo-vjekovnog dvorca. Obnovljen je 1903. Unutrašnjost crkve podsjeća ne slične sakralne objekte u Europi, s visokim svodom, vitrajima i mramornim zidovi-ma i stupovima. Crkva je otvorena za javnost, a mise se drže na engleskom, talijanskom, španjolskom, poljskom i njemačkom jeziku.

“Morska džamija” dobila je ime zbog svoje blizine Sredozemnom moru. Sa svojim minaretima, zelenim vratima i

Tel Aviv je osnovan 1909., no svoj je sadašnji oblik dobio spaja-njem dvaju gradova. Stoga se u arhitekturi miješaju elementi klasičnog i modernog graditelj-stva. Moderna poslovna četvrt pruža kozmopolitski osjećaj premda je Tel Aviv grad od samo 350.000 stanovnika, no svi oni su sa sobom donijeli elemente razli-čitih kultura i time obogatili ovaj jedinstveni grad. Ovo je jedan od gradova s najmlađim stanovniš-tvom. Čak 50 posto stanovnika u dobi je između 15 i 40 godina.

Tekst: Dea Olup

Page 13: Business&Lifestyle 06

13

prozorima prekrasno se uklapa u Jaffu. Ovo je jedina otvorena džamija u kojoj se muslimanski vjernici redovito mole.

muzejIIGAlerIjeNeve Tzedek je nesumnjivo jedna od najljepših četvrti u Tel Avivu. To je bila prva četvrt izgrađena u “novom” Tel Avivu, davne 1887. Na početku 20. sto-ljeća Neve Tzedek je bio dom mnogih umjetnika i pisaca, ali u sljedećim godi-nama stare kuće i popločene ulice zasjale su novim sjajem. Osamdesetih godina prošlog stoljeća Neve Tzedek postao je prestižna četvrt s mnoštvom skupih re-storana, galerija i dizajnerskih trgovina.Kuća Rokach - jedna je od prvih kuća u Neve Tzedeku, a pripadala je poznatoj obitelji Rokach. Danas je moderna gale-rija, baš kao i prva kuća sagrađena u toj četvrti 1886. godine – kuća Clouche. U blizini je i Suzzane Dellal Centar, plesni centar i dom poznate plesne skupine Bat-Sheva. Osim što nudi odlične plesne i kazališne predstave, centar se nalazi na prekrasnom trgu s malim vrtovima oko zgrade.

Muzej umjetnosti otvoren je 1932. i ima naglasak na izraelskoj umjetnosti, premda su u njemu izložena djela europ-ske umjetnosti, uključujući i slike Reno-ira, Moneta, Van Gogha, Matissea, Pica-ssa. Muzej ima zanimljive odjele za foto-grafiju, dizajn, arhitekturu, pa čak i malo kino u kojem prikazuju strane filmove. telAvIvIBAUHAUSpoKret Godine 2003. UNESCO je proglasio Tel Aviv dijelom svjetske kulturne baštine, zbog više od 4000 građevina u stilu Ba-uhausa koje se protežu po cijelom gradu.

Bauhaus je bila vrlo znamenita škola za ahitekturu i primijenjenu umjetnost kada je grad Tel Aviv osnovan i mnoge njego-ve zgrade podignute u tridesetim godina-ma građene su u tom stilu. Njemački ar-hitekti koji su studirali u Bauhausu emi-grirali su u Izrael i sa sobom donijeli no-va estetska načela pretvarajući Tel Aviv

u “Bijeli grad” kakav je danas.Velika sinagoga u Tel Avivu nalazi se

u ulici Allenby. Zgrada je podignuta 1926., a obnovljena 1970. novim lukovi-ma na pročelju. Najveća sinagoga ima golemu kupolu i vitraje s prozora sina-goga koje su uništene u Europi za vrije-me holokausta.

Page 14: Business&Lifestyle 06

Angažman i interes za posao su jednaki. i u Hrvatskoj i u Francuskoj menadžer radi u sličnom okruženju. Globalizacija poslovnog svijeta već je odavno nastupila.

14

ISTO JE BITI MENADŽER U PARIzU I SPLITU

Pierre Boursot, predsjednik Uprave Splitske banke, jedan je od najpoznatijih stranih menadžera u Hrvatskoj. S Bour-sotom smo razgovarali o tome kako pro-vodi slobodno vrijeme te o njegovim iskustvima u Splitu i Hrvatskoj.

Možeteliocijenitikvalitetu životauparizuiSplitu,odnosno ufrancuskojiHrvatskoj?Kako sam podrijetlom iz Pariza, mogu reći da kao i svatko na svijetu volim svoj rodni grad i nosim lijepe uspomene koji-ma Pariz odiše. Međutim, Split je grad koji vam se vrlo brzo uvuče pod kožu, koji morate odmah zavoljeti zbog pre-krasnog spoja povijesti i sadašnjosti, mora, odlične klime i duha ljudi koji u njemu žive. Ako bih baš uspoređivao, morao bih priznati da je u Splitu zbog mnogo lakšeg kretanja kroz grad, a tu pr-venstveno mislim na manju prometnu gužvu i manje udaljenosti destinacija, ži-vot kvalitetniji. Ako tome pridodate pre-krasnu klimu, toliko sunčanih dana i bla-ge zime, mislim da je odgovor jasan. Ta-kođer, kako su i Francuska i Hrvatska u biti mediteranske zemlje sa sličnim

mentalitetom ljudi, koji su jasni, izravni i komunikativni, moram priznati da je na-čin života iz tog aspekta prilično sličan.

Štovasjepozitivnoiznenadilo prilikomdolaskauSplit,ašto vasjezačudilo,odnosno negativnoiznenadilo?Cijeli grad je za mene bio jedno veliko pozitivno iznenađenje. Ako me pitate da istaknem nešto negativno, moram reći da je to vrlo teško kada toliko zavolite neki grad. Odabrao sam stanovati unutar same Dioklecijanove palače i volim zvu-kove grada kada se budi, brodove koji dolaze u Split, buku i vrevu tržnice, peš-karije, male ulice palače, odjek klapske pjesme iz Vestibula, gužvu na ulicama vikendom kada mi se čini da cijeli Split želi popiti kavu na rivi...

Kakoprovoditeslobodnovrijeme?Vjerovali ili ne, ono što me najviše opu-šta i veseli je kuhanje. Taj hobi sam po-sebno razvio otkako živim u Splitu. Ima-ti na dohvat ruke toliko svježeg voća i povrća, toliko ribe, meni je neodoljivo! Dakle, šetnja po tržnici i peškariji, pa po-

tom dolazak kući punih vrećica i pripre-manje gozbe za prijatelje, obitelj, kolege, pravo je zadovoljstvo. Ako nisam u kuhi-nji ili na tržnici, onda šetam po okolnim brdima ili samo lutam Splitom u društvu svog bretonca Tiboa. To su stvari koje me vesele i opuštaju.

Kolikočestoputujuteupariz?Gdjeseodijevate?U Pariz, ovisno o poslovnim obvezama i obiteljskim okupljanjima, idem u prosje-ku jedanput u dva mjeseca. Iako, prizna-jem, okupljanja moje obitelji, kako vrije-me odmiče, sve se češće događaju u Spli-tu. Što se tiče odijevanja, tu sam jako klasičan, nemam pretjeranih zahtjeva. Dajte mi kvalitetno odijelo, košulju i kravatu umjerenih boja i spreman sam za novi radni dan. Vikendom definitivno oblačim jeans. Tko bi mogao u odijelu šetati među štandovima s ribom?

Tekst: Jozo VrdoljakFotografije: privatna arhiva

pierreBoursot, predsjednik Uprave Splitske banke - Societe Generale Group

Page 15: Business&Lifestyle 06

15

Štovamnajvišenedostajeu Hrvatskoj?jestelinostalgični?Moja obitelj. Nedavno sam dobio i unuči-cu Klaru i žao mi je što ne mogu iz dana u dan svjedočiti njenom životu, ali sam si-guran da će biti vremena i za to. Moji si-novi, a pogotovo moja supruga, u Split dolaze često, odnosno najviše što mogu.

pozivateliprijateljeuSplit? Skimsenajčešćedružiteu Hrvatskoj?Na ovo me pitanje hvata smijeh jer se moje kolege iz Splitske banke i ja često šalimo kako nam se ponekad čini da svi Francuzi koji su došli u Splitsku banku preko ljeta u “fušu” vode turističku agenciju. No, šalu na stranu, često me posjećuju prijatelji i obitelj. Vrlo često. Tako već nekoliko mjeseci prije ljeta imam raspored dolazaka prijatelja iz Francuske. Svi koji su ovdje boravili za-

ljubili su se u ovu zemlju i svi žele doći opet. Posebno me veseli što će ovo ljeto moja Klara imati svoje prvo morsko ku-panje upravo na Jadranu.

jesteliuovihnekoliko godinapoprimilinekenavike kojenisteimaliufrancuskoj?Pa to baš ne mogu reći, ali znam koje su prve riječi koje naučite čim dođete u Hr-vatsku: “Nema problema”. To svi moji prijatelji nauče već drugi dan. Možda sam postao malo opušteniji. Nema problema...

poznatisteljubiteljvinaigastro-nomije.Kojevamjehrvatskovinoostaviloposebandojam?Možete liusporeditikvalitetuhrvatskih ifrancuskihvinairestorana,od-nosnousporeditigastronomsku ponudu?Štostenovootkriliu Hrvatskoj?

Kao pravi Francuz, a k tome potječem iz Bourgogne, moram poznavati i voljeti vi-na. Prije dolaska u Hrvatsku, iskreno, ni-sam poznavao hrvatska vina. Sada mogu reći kako sam ih, na svoju veliku sreću, upoznao. Jako mi je teško izdvojiti neko jer hrvatska vina su kao i sama zemlja. Teško je izdvojiti bilo koji kraj ili regiju Hrvatske kao ljepšu jer svaka u sebi nosi mnogo specifične ljepote. Isto tako je i s vinima...

Uvrlokratkomvremenuproputovalisteiposjetiligotovosvaizletištaiturističkeatrakcije uHrvatskoj.KolikesuturističkemogućnostiHrvatske?Štojepotrebnomijenjatikakobifrancuzidolaziliviše?Hrvatska je, još jednom ponavljam, pre-krasna zemlja. U mom uredu u Zagrebu visi plakat TZ Hrvatske – Mediteran

Page 16: Business&Lifestyle 06

16

kakav je nekad bio, a dalmatiner sjedi na ljetnom suncu na trgu, čini mi se Trogira ili Šibenika. To je prekrasno. Turističke mogućnosti Hrvatske su enormne, samo treba bolje organizirati ponudu, dati go-stu na znanje što sve Hrvatska nudi, a to je mnogo više od sunčanja i plivanja. Prednosti su različiti krajolici, klima, va-tromet različitih povijesnih razdoblja i kultura, bogatstvo kuhinje, i sve to imate na udaljenosti od maksimalno par sati vožnje.

volitelijedrenje,regate imorskesportove?Splitska bankaimavlastitujedrilicu...Banka nema vlastitu jedrilicu nego jednu sponzoriramo, kao što sponzoriramo i mnoge druge sportove, pogotovo klubo-ve koji okupljaju djecu. Društveno odgo-vorno poslovanje i boljitak cijele druš-tvene zajednice jako je bitan za svaki ekonomski subjekt. Pogotovo za Banku. Zato imamo čvrstu politiku vraćanja di-jela zarade zajednici, bilo podržavajući sport, kulturu, obrazovanje ili razne hu-manitarne akcije. Raduje me kada vidim da je Splitska banka prepoznata kao naj-veći donator na području Dalmacije, a sa širenjem naše poslovne mreže po Hrvat-skoj širimo i našu donatorsku aktivnost. Kad govorimo o sportu, morski sportovi su super, ali nogomet je ipak nogomet...

MožeteliusporeditipoduzetničkuklimuuHrvatskojifrancuskoj?jeliHrvatskaspremnazastranemenadžere?KakojebitimenadžeruHrvatskoj?Poslovni život u Hrvatskoj nije nimalo drukčiji od onog u Francuskoj. Doduše, u Splitu i Zagrebu se lakše kretati nego u Parizu, a i klima je malo drukčija. Među-tim, angažman i interes za posao su jed-naki. I u Hrvatskoj i u Francuskoj me-

nadžer radi u sličnom okruženju. Globa-lizacija poslovnog svijeta je već odavno nastupila...

Kolikojerazvijenbankarski sustavuHrvatskoj,odnosno njegovaponuda?Mislim da ne pretjerujem kada kažem da je bankarstvo na sličnim razinama. U svakoj zemlji su središnja banka i zakoni postavili specifičan zakonski okvir koji treba poštovati, ali tržišna utakmica, jaka konkurencija i mogućnost da klijent iza-bire sam ono što mu treba i odgovara njegovim potrebama postali su karakte-

ristični za većinu zemalja današnjeg svi-jeta. Mi moramo biti ti koji će brzo i kvalitetno odgovoriti na zahtjeve klije-nata...

KakavjeodnosHrvataprema novcu,akakavfrancuza?Sve je to potrošačko društvo. Iz svih medija i sa svakog plakata napadaju nas ponude šta sve možemo kupiti i sebi pri-uštiti novcem. Međutim, najnovija kriza i recesija nas uče da budemo oprezni ka-ko, koliko i na što ćemo trošiti. Pogotovo je važan način na koji i gdje ćemo ulagati svoj novac.

Smatram da su bogovi blagonaklono pogledali ovaj dio svijeta na kojem se smjestila Hrvatska. Jako ste sretni što ovdje živite! Uostalom, i sam car Dioklecijan je to shvatio još prije 17 stoljeća...

Page 17: Business&Lifestyle 06

17

vašiosobniplanovi? KolikosuvezanizaHrvatsku?Za sad je prerano govoriti o planovima. Nadam se da ću u Splitu ostati što dulje i ne želim niti pomisliti da bih ovaj kraj mogao ubrzo napustiti. S druge strane, pokušavam biti realan - ja sam ipak profe-sionalac koji je odabrao internacionalnu karijeru i kao takav moram biti fleksibilan.

Možeteliotkritiplanove Splitskebankeigrupacije SocieteGeneraleuHrvatskoj?Kada je Societe Generale kupio Splitsku banku 2006. godine, kupio je banku na samostojećoj osnovi, dakle bez pratećih specijaliziranih djelatnosti. Upravo je to područje, uz širenje poslovne mreže na sjeveru Hrvatske, važan element naše strategije. Danas u Hrvatskoj Societe Ge-nerale posluje i putem SG Leasinga, Cre-diflexa – tvrtke specijalizirane za potro-šačke kredite, SG Osiguranja i ALD Auto-motiva koji klijentima nudi usluge fleet managementa. Pripajanjem brokerske ku-će Fintrade zauzeli smo i važno tržišno mjesto u brokerskom poslovanju, a osni-vanjem odjela za faktoring napravili smo i korak dalje u pružanju potpune financij-ske usluge našim klijentima. Slijede inve-sticijsko savjetovanje i upravljanje portfe-ljem vrijednosnica, što će se nadopuniti s našom najnovijom poslovnom linijom –

privatnim bankarstvom. Dakle, u posljed-njoj godini završili smo proces u kojem je Splitska banka iz jake regionalne, defini-tivno prešla među takozvane “velike ban-ke” u Hrvatskoj. To potvrđujemo i šire-njem poslovne mreže na sjeveru Hrvatske gdje do sada nismo bili dovoljno zastu-pljeni. Samo na području Zagreba sada brojimo preko 20 poslovnica i plan nam je u iduće dvije godine taj broj i udvostruči-ti. Posebno smo ponosni na nedavno otvorenu poslovnicu u Vukovaru.

jesuliuHrvatskojsvetežiuvjetiposlovanjabanaka?Možetelipredvidjetirazvojgospodarskesi-tuacije(mogućiizlazakizkrize,buđenjetržištanekretninaiosigu-ranja,novioblicištednje...)?Podaci za prvi kvartal ove godine potvr-đuju svu složenost okruženja u kojem domaće banke trenutačno posluju. Tako bilježimo daljnji pad potražnje za krediti-ma od strane privatnog sektora te nasta-vak snažnog rasta rizika. Shodno tome bilježimo i daljnje smanjenje profitabil-nosti, a navedeni nepovoljni utjecaji za-držat će se tijekom cijele 2010. godine. Hrvatska će tehnički izaći iz recesije naj-vjerojatnije sredinom ove godine, ali uz zadržavanje određenih nepovoljnih tren-dova. To se prije svega odnosi na daljnja pogoršanja na tržištu rada te nastavak

pritisaka na pad standarda građana. Tre-bamo biti svjesni i aktualnih rizika za oporavak gospodarstva eurozone koji bi posredno mogao odgoditi oporavak do-maćeg gospodarstva.

Kad je riječ o štednji, očekujemo da građani primarno ostanu fokusirani na sigurnost. Stoga će i dalje biti usmjereni na depozite kod poslovnih banaka, čemu će i dalje pridonositi visoke pasivne ka-matne stope, unatoč vidljivom trendu pada. Glavni izazov će i dalje biti visoki trošak rizika koji će još neko vrijeme op-terećivati bilance banaka što je direktna posljedica krize. Snažna konkurencija u bankovnom sustavu dovest će i do ino-vacija u štednim i kreditnim proizvodi-ma. Splitska banka je već prošle godine predstavila štedne proizvode koji uklju-čuju i osiguravateljske usluge. Nastavlja-mo i dalje s razvojem novih proizvoda.

planiratelipreuzimanjedrugihbanakailifinancijskihtvrtki?U svakom slučaju želja nam je osnažiti tržišnu poziciju Splitske banke i to po-najprije organskim rastom jer ne želimo sjediti skršenih ruku. Međutim, Societe Generale uvijek razmatra sve relevantne mogućnosti koje postoje na tržištu na kojem posluje, tako da ne isključujem in-teres ako se pojavi povoljna prilika za akviziciju.

Page 18: Business&Lifestyle 06

AUtoMoBIlI

18

A8 može se pohvaliti niskim koeficijen-tom otpora zraka od 0.26. Karoserija je izrađena od aluminijskih dijelova zahva-ljujući kojima je masa automobila, unatoč mnogim dodacima i opremi, na razini aktualne generacije.

Standardna izvedba ima međuosovinski razmak od gotovo tri metra (2992 mm) uz 5137 mm dužine, 1949 mm širine te 1460 mm visine.

A8 će u početku biti dostupan s dva agre-gata; 4.2L V8 FSI i 4.2L V8 TDI. Turbobenzinac razvija 372 ks i 445 Nm momenta pri 3500 okretaja, a do stotke ubrzava za 5,7 sekundi. Prosječna potroš-nja je 9,5 litara u kombiniranom ciklusu. Dizelska jedinica razvija 350 ks i 800 Nm momenta dostupnog između 1750 i 2750 okretaja i do 100 km/h ubrzava za 5,5 se-

kundi, s prosječnom potrošnjom od 7,6 li-tara.

Maksimalna brzina je elektronički limi-tirana na 250 km/h. Naknadno će u ponudu stići i dizelska 3.0 L V6 jedinica u izvedbama sa 250 i 204 ks od kojih će potonja biti s isključivo pred-njim pogonom i u prosjeku trošiti šest li-tara dizela.

Predstavljen novi A8NOVA AUDIJEVA LIMUzINA NAJELEGANTNIJA JE U KLASI LUKSUzNIH AUTOMOBILA

Page 19: Business&Lifestyle 06

19

Page 20: Business&Lifestyle 06

Sve ljepše vrijeme i sve više temperature često nas navode da se odijevamo manje, laga-nije, no ako je poslovno odije-vanje u pitanju – svakako i s mjerom.

Nitko vam neće zamjeriti na ležernijoj sportskoj elegan-ciji, ali na put uspjeha vodi vas poslovno odijevanje u skladu s pravilnikom poduze-ća u kojem radite. Dress code, pravilo o tome što i kada odjenuti, varira od tvrtke do tvrtke. Ipak, postoji 10 zlatnih pravila o tome kako se obući kad su temperature visoke, a da se pri tom zadrži profesio-nalni izgled.

1 Ovisno o vrsti posla, sektoru, kulturi odije-vanja koju njeguje po-

duzeće, varira i mijenja se dress code. Prvi savjet je do-bro promotriti kako se i koli-ko formalno odijevaju vaši neposredni nadređeni, a zatim i vodstvo odnosno uprava tvrtke u kojoj radite. Odije-vajte se po ugledu na njih, a onda dodajte neku osobnu, a opet poslovnu sitnicu koja će naglasiti vašu profesional-nost.

2 Laganija i ležernija odjeća ne znači da mo-žete biti nemarni ili

neuredni. Budite uvijek čisti, uredni, izglačani, neovisno o tome koje je doba godine.

3 Lagane tkanine poput pamuka, svile i lana pomoći će vam da se

osjećate jednako ugodno i na vrućini i u klimatiziranom prostoru. Više laganih slojeva omogućit će vam da se može-te dodatno skinuti ili odjenu-ti. Pazite da vam se ne vidi donje rublje, to je vrlo nepri-stojno i neposlovno.

4 Odaberite adekvatnu obuću. Iako je toplo, ne znači da se uvijek i svuda trebaju nositi sandale. U poslovnom svijetu dozvoljene su zatvorene cipe-le na soknu za muškarca ili

20

MoDA

MOGućA KOMBINACIJA

Tekst: Andrea Hitrec

Posao, ljeto i odjeća

Page 21: Business&Lifestyle 06

salonke za ženu. Nikakve japan-ke, natikače ili obuća za plažu. Ako tvrtka dozvoljava otvorene sandale, stopala moraju biti u sa-vršenom stanju, bez zadebljane ili suhe kože na petama, s čistim i urednim noktima.

5 Oduprite se želji da nosite odjeću koja otkriva kožu poput bluzica bez rukava,

kratkih hlača, mini suknjica ili bermuda, uglavnom, sve što bi se moglo nositi na roštiljadi ili na večernjem izlasku ne treba odje-nuti na posao. Ono što odijevamo pokazuje kakvu sliku želimo oda-vati.

6 Bez obzira koliko lagano odijeveni, uvijek uz sebe imajte sako ili jaknicu

koju možete odjenuti u slučaju da ste pozvani na važan sastanak sa šefom ili važnim klijentima.

7 Ukoliko niste sigurni ka-kav se stil njeguje u podu-zeću, jednostavno pogle-

dajte kako se odijeva najuspješni-ja osoba i neka vam on ili ona bu-du uzor kako se odijevati.

8 Nosite širu odjeću, a ne onu pripijenu uz tijelo. Odaberite svjetlije boje, a

izbjegavajte pamučne majice koje upijaju znoj i ostavljaju mrlje pod pazuhom i na leđima. Izbjegavajte

uvredljive napise i agresivne slike na majicama.

9 Žene moraju pripaziti na duljinu suknje i izbjega-vati odjeću koja otkriva

previše. Time samo dovode sebe u neugodnu situaciju, a muškar-cima šalju krivu poruku.

10 Na kraju, mudro birajte svoju odje-ću. Prije izlaska iz

kuće pogledajte se u ogledalo. Ako izgledate i osjećate se kao da idete u ured, onda ste spremni za poslovni uspjeh. I ne zaboravite jednu važnu poje-dinost: ne odijevajte se nikad upadljivo bolje od šefa.

21

Odjenuti se udobno ne znači uvijek i prikladno za radno mjesto. Na sastanak s važnim klijentom, ma kako bilo toplo, ne možete otići u udobnim bermudama i širokoj prozračnoj košulji vedrog uzorka. Osim ako želite uložiti dvaput više tru-da kako biste ga uvjerili da niste ono za što vas smatra od kad vas je ugledao: vrlo ležernom osobom koja voli prven-stveno ugađati sebi.

Page 22: Business&Lifestyle 06

Kako se uz novu ekonomsku protočnost kapitala sve više boravi na radnom mje-stu, prostor sve više nesvjesno utječe na naše raspoloženje, koncentraciju te foku-siranost na rezultat posla.

1.prostornost. U vizualno-perceptiv-nom svijetu forma ispunjava prostor svo-jim pozitivom tj. oblikom, ali ujedno for-mira i negativ tj. oblikuje okolni prostor koji je okružuje. Pri opremanju i uređenju interijera trebamo voditi računa o tome da prostor ispunimo svrhovitom opre-mom, ali biti svjesni i okolnog prostora, pa tako govorimo o prostornosti kao pr-vom elementu nužnom za učinkovit rad.

Prostor treba “teći” i nakon što ga u potpunosti opremimo. Prostornost nije samo vizualni doživljaj ili estetski feno-men, nego direktno djeluje na stanje du-ha i svijesti. Kad je sve pregledno, osje-ćamo olakšanje, čistoću i slobodu kako tjelesnog prostora tako i našeg uma, te su nam misli slobodnije, protočnije i po-većava se kreativnost.

2.predmeti. Suvišne stvari koje nam ne trebaju ili nam se ne sviđaju trebali bismo maknuti jer nam oduzimaju kon-centraciju i energiju. Mogu nas umarati i destimulirati. Svaka stvar ima svoju energiju i odgovorna je za naše djelova-

nje ili, bolje rečeno, mi smo odgovorni za sebe kada je biramo i koristimo.

Svaki je predmet proizvod rada, tako da, želeći uvesti red u neki prostor, kori-stimo jednostavne forme proizvedene uhodanim tehnologijama. One nam daju neutralni mir i samozatajne su. To je in-dustrijski dizajn čistih linija.

Na pažljivo odabrano mjesto postavite i neki predmet složenijeg procesa nasta-janja - subjektivni pristup umjetnika utjelovljen u umjetničkom djelu koje nam se osobito sviđa. Takav predmet je tada akcent u prostoru s kojim uspostavljamo kontakt i tako se punimo pozitivnom energijom. Taj predmet može biti i pre-

Tekst: Ana Krstulović dia, [email protected]

22

interijeri

ŠTO čINI DOBAR URED?

raditiznačiboravitiuureduiodržavatistanjekoncentracije,kreativnosti,suradnjeteefikasnodjelovati.Unačelujezatozaduženonašetjelesno,fizičkoipsihičkostanje.Nanašuspremnostnaradkaoaktivničimbenikdjelujeiprostorkojinasokružuje.Štoprijetousvojimo,toboljeponašuefikasnost.

Shell, design Francesco Rota, Dondolo e Dondolino, design Francesco Rota

Page 23: Business&Lifestyle 06

zentacija naše osobnosti. Naša unutraš-njost se širi u prostor koji nas okružuje.

3.prirodnielementi. Ako je mjesto povoljno za rast i cvat biljke, automatski je povoljno i za nas. Zajednički život je skladniji i lakši. Objesiti lončanice sa stropa u više kolona formirajući pregradu vrlo je praktična i osvježavajuća ideja.

4.prostorzaodmor.Prazan prostor - ne kao suvišan prostor u nekom pred-vorju, nego ugodan prostor tretiran kao dnevni boravak u stanu. Pogodna je ek-stenzija na terasu jer su svjež zrak i sun-ce nužni za zdravlje, učinkovitost misli i

osjećaj zadovoljstva. Svaki kvalitetan od-mor i prekid iscrpljujećeg rada plodono-sno vraća efikasnosti poslovanja. Na te-rasi preporučujem prozračne konstrukci-je, moderne pergole koje su same po sebi atraktivne, a ujedno po njima rastu biljke penjačice tvoreći s vremenom zelenu oa-zu. Dobivamo djelomično zasjenjen pro-stor pogodan za boravak na otvorenom.

Dakle, predlažem namještaj oblih for-mi za opuštanje kakav nudi primjerice Paula Lenti.

Oble forme nježno oblikuju okolinu pa se prepuštamo relaksaciji. Ona nudi seri-ju sofa i fotelja te tepiha od prirodnog materijala koji podnose vanjske uvjete.

5.Boje. Iako boje biramo sami, sklad je nužan.

Svaka žarka boja kao detalj dobro je došla jer zrači energiju i potiče dobro raspoloženje. Zagasite zemljane boje nas smiruju i vraćaju bitnim fenomenima ži-vota. Bijele, svijetle boje bude i održavaju optimizam.

6.voda.Element vode je pogodan jer osvježava zrak, bistri um i čini život lak-šim, a komunikaciju protočnijom i veseli-jom. Refleksije s vodene površine prido-nose dinamici prostora na suptilnoj razini.

Ne zaboravimo, život je satkan od suptilnih doživljaja...

23

Float, design Frencesco Rota

Page 24: Business&Lifestyle 06

Assman je na sajmu u Köelnu predstavio tri no-va proizvoda iz serije uredskog namještaja. Rondana, Canvaro i An-taro stolovi naglašeno su minimalistički i daju uredu prozračnost, ali i strogu poslovnost.

interijeri

24

Sastanak, brainstorming, uredsko okupljanje... stol u sobi za sastanke mjesto je na kojem se događaju važne stvari, dono-se važne odluke. On je fokus svakog ureda i njegov izgled daje poruku: jednostavan, moderan, tradicionalan, raskošan, masivan, staklen, konferencijski stol. Baš kao i dizajn ure-da, govori o tome kakvi se poslovi za njim sklapaju.

Poslovni interijer ima svoj fokus u atrakivnoj galeriji. Predvorje hotela Andels u Lodzu poslužilo je kao inspi-racija za nekoliko poslovnih zgrada.

Mahagonij je boja mnogih tradicionalnih ureda. Spoj tradicionalnog masivnog i čistih modernih linija ogleda se u konferencij-skom stolu Mahagony ma-sterpieces Elite Systema. Otvor na sredini stola omogućuje priključivanje suvremenih uređaja.

Page 25: Business&Lifestyle 06

25

Moderni ured sadrži i prostor za druženje. Atraktivno rješe-nje arhitektonskog studija Causeway/Wing daje niz kompo-nibilnih elemenata suvremenh linija i živih boja.

Konferencijski stol jednog od najvećih proizvođača ured-skog namještaja Knoll moderno je rješenje s integriranim komunikacijskum sustavom. Središnji dio se otvara kako bi na površinu stola izašli monitori. Minimalizam i funkcional-nost svojstva su ovog vrhunskog stola.

Recepcija tvrtke Wesfarmers izvrstan je primjer upotrebe geometrijskih elemenata u prostoru. Masivni elementi izra-đeni su od prirodnog drveta i atraktivno oblikovani.

Zeleni ured u Sohou u Londonu smješten u upravnoj zgradi Morgan Lovella dobitnik je nagrade za najbolji dizajn održi-vog ureda 2009. Ekologija, iskoristivost i estetika zajedno.

Page 26: Business&Lifestyle 06

26

KRIzA SE MORALA DOGODITI DA BISMO NAučILI LEKCIJU

Tekst: Drago Živković, fotografije: privatna arhiva

Često je ključni problem ekonomska nepismenost širokih masa. Posvuda je zavladao konzumerizam, posebno u Srednjoj i Istočnoj Europi

Korporacija TriGranit četvrti je deve-loper po veličini u Europi, treći na trži-štu trgovačkih centara i najveći u Sred-njoj i Istočnoj Europi. Izvorno mađarska kompanija, TriGranit danas posluje u se-dam zemalja, od Rusije do Slovenije. Vri-jednost završenih investicija TriGranita je oko dvije milijarde eura, a u razvoju su nekretnine vrijedne još četiri milijarde. Većinski dioničar korporacije je jedan od najbogatijih Mađara Šandor Demjan, a suvlasnici su predsjednik Uprave OTP Banke Šandor Csanyi i Kanađanin ma-đarskog podrijetla Peter Munk, pred-sjednik Uprave Barrick Golda, najvećeg rudnika zlata na svijetu. Nekretninski portfelj TriGranita najvećim dijelom čine trgovački centri i uredski prostori, ali među značajnijim su objektima i Palača umjetnosti te Mađarsko narodno kazali-šte u Budimpešti, oba izgrađeni po mo-delu javno-privatnog partnerstva. Upra-

vu TriGranita čine uglavnom mladi me-nadžeri, a glavni izvršni direktor je 37-godišnji Arpad Török.

pokojimkriterijimatriGranitbi-ralokacijezasvojeprojekte?Uvijek su to projekti mješovite namjene. Osnovni koncept uvijek je isti, ali se izvedba prilagođava različitostima drža-va. U pravilu biramo središta gradova, poput projekta Budapest West End ili projekta Emonika, koji gradimo iznad glavnog kolodvora u Ljubljani. Druga mogućnost su dijelovi grada u kojima ra-zvojem trgovačkih centara, hotela i po-slovnih prostora stvaramo novi centar. Tako je i Arena centar u Zagrebu sada trgovački centar, ali u budućnosti bi tre-bao biti dio projekta mješovite namjene, zajedno s hotelom i poslovnim zgradama, ali i mogućim javno-privatnim partner-stvom u infrastrukturi.

Kakosekrizaodrazilana poslovanjetriGranita?Usporen je razvoj novih projekata, ali za-to intenzivno završavamo ranije započete projekte. Tako smo prošle godine gradili ukupno više od 600.000 četvornih me-tara prostora. Usred krize nastavili smo s projektima u četiri zemlje, što 2009. čini jednom od naših najboljih godina.

padvrijednostinekretninapogo-diojeitriGranit.vrijednostva-šegportfeljatakojesadamanjazanekolikostotinamilijunaeura.jelitržištenekretninadodirnulodnouzemljamaukojimaposlujete?Svaka je zemlja priča za sebe. Naše naj-stabilnije tržište je Poljska, u Rumunjskoj stanje još uvijek ide na loše, a u Rusiji imamo ozbiljnih problema s financira-njem, iako interes zakupnika postoji. Ka-da je riječ o procjeni vrijednosti cijelog

Arpadtörök, glavni izvršni direktor korporacije TriGranit

Page 27: Business&Lifestyle 06

27

našeg portfelja, koja je sada 1,8 milijardi eura, to je sada vrlo konzervativna pro-cjena, možda i previše konzervativna.

Kakoviditetržište nekretninauHrvatskoj?Hrvatsku je kriza pogodila nešto kasnije nego ostale bivše socijalističke zemlje. Meni se čini da je tržište u Hrvatskoj do-dirnulo dno, pa je realno očekivati skori oporavak. Nemoguće je reći kada, ne-mam kristalnu kuglu. Ipak, imam jak osjećaj da će se uskoro hrvatsko tržište početi oporavljati, ali je teško reći hoće li to biti za tri, šest ili više mjeseci.

triGranitimadostaiskustva ujavno-privatnompartnerstvu.Kakotajmodelfinanciranja zapravofunkcionira?Države uglavnom nisu najbolji poduzet-nici. Privatni developeri, posebno kada

Page 28: Business&Lifestyle 06

28

idu u greenfield investiciju, više paze na troškove, rokove izgradnje i organizaciju rada. U tom slučaju, država dobiva jam-stvo profesionalnog partnera koji rješava financiranje, a država naposljetku može iskorištavati taj objekt, primjerice, 30 go-dina, i potom ga preuzeti. Mislim da je to fantastična prilika jer država dobiva mo-derne građevine koje financira netko dru-gi, a ona može troškove otplate ili najma ugraditi u svoj dugoročni proračun.

triGranitposlujeubivšimsocija-lističkimdržavama,čijisestanov-nicičestožalenaneefikasnuad-ministraciju.Kakvasuvašaisku-stva?Gdjesubirokratskeprepre-kenajveće?Birokracije ima svugdje. Često nije toliko problem državna, koliko lokalna birokra-cija. Ipak, moram reći da smo mi imali vrlo dobra iskustva. Kada lokalna uprava shvati da mi donosimo nešto novo, stva-ramo nova radna mjesta, povećavamo porezne prihode i još gradimo najmoder-nije građevine, tada obično postanu vrlo susretljivi prema našim projektima.

Mnogiusvijetutvrdedasubankeglavnikrivcizaovurecesiju,zbogsvogneodgovornogposlovanja.Slažetelisestim?Jednostavno za sve okriviti banke, to baš i nije pošteno. Banke rade za profit, kao i sve ostale kompanije, i to po određenim pravilima. Neki su ta pravila kršili, ali druge banke su ih vrlo strogo poštovale, a opet ih je kriza pogodila. Često je ključni problem ekonomska nepismenost širokih masa. Posvuda je zavladao kon-zumerizam, posebno u Srednjoj i Istoč-noj Europi, gdje je čak i moja generacija odrasla u sasvim drukčijem okruženju. Moji roditelji nisu me mogli naučiti kako doista funkcionira tržišno gospodarstvo, kako se upravlja kreditima, koliko se čo-vjek smije zadužiti. Cijelo to vrijeme za-pljuskuju nas porukama da kupujemo ovo, da kupujemo ono, potrošite na ovo, potrošite na ono, onda ćete biti bolja osoba i bolje ćete živjeti. Mislim da je to glavni problem. Ljudi nisu bili svjesni da će kriza doći kad-tad. Prisjetimo se i da Srednja i Istočna Europa nisu ni doživje-le pravu krizu u zadnjih dvadesetak go-dina, ne računajući balkanske ratove. Ali, čak i nakon njih, slijedio je stalni razvoj, činilo se da sve ide na bolje, ljudi su op-timistično gledali u budućnost i nisu štedjeli.

Hoćeterećidanamse ovakrizamoraladogoditi dabismonaučililekciju?Mislim da jest. Definitivno da.

Page 29: Business&Lifestyle 06

29

GdjeviditetriGranit za10godina?I dalje među tri najveća developera u Eu-ropi. Sasvim smo zadovoljni takvim sta-tusom. Završit ćemo projekte vrijednosti između dvije i tri milijarde eura, uz ovo što smo dosad izgradili. Imat ćemo i naj-jači tim za upravljanje nekretninama u Srednjoj i Istočnoj Europi.

Gdjećeteovegodinenaodmor?Na hrvatsku obalu. Moja supruga to upravo organizira.

ÁrpÁd Török je rođen 1973. godine. Vanjsku trgovinu diplo-mirao je na britanskom sveučili-štu Humberside, a europsku po-slovnu administraciju na Sveuči-lištu Lincoln. Poslovnu karijeru započeo je 1996. u konzultant-skim kućama za nekretnine Trammel Crow i Cushman & Wakefield u Mađarskoj i Grčkoj. U TriGranitu je od 1999. godine, na mjestu menadžera za leasing. Prije četiri godine imenovan je za direktora leasinga za cijeli Tri-Granit, a u isto je vrijeme bio i direktor tvrtke u Rumunjskoj. Glavni izvršni direktor TriGrani-ta postao je 1. listopada 2009. Oženjen je i ima dvoje djece. Ak-tivno govori engleski, a pasivno se služi ruskim i grčkim.

Page 30: Business&Lifestyle 06

Tekst: Krešimir Sočković

30

ljUDSKIpoteNcIjAlI

OTKAz JE UVIJEK POSLJEDNJE RJEšENJE

Page 31: Business&Lifestyle 06

31

u krizno doba mnoga radna mjesta su izgubljena i mnogim radnicima

se svijet okrenuo kada su ostali bez izvora svojih pri-hoda. Tko je ikada dobio otkaz, ali i dao ga nekome, zna da je riječ o vrlo stre-snom događaju. Pri takvim događajima uvijek se po-stavlja niz pitanja - za rad-nika kako nastaviti živjeti, kako pronaći novi posao, kako biti konkurentniji, ali i za poslodavca - kako na ispravan i pošten način radniku dati otkaz, kako mu pomoći da lakše nađe novi posao i preživi razdoblje nezaposlenosti.

“I sam sam se našao u sličnoj situaciji kada sam morao otpustiti radnika kojem sam nekoliko mjeseci ranije potpisao su-glasnost za kredit”, kaže Saša Jurković, direktor portala Posao.hr i jedan od osnivača Strukovne udruge djelatnika u upravljanju ljudskim resursima – HR Centar, te član Centra za razvoj ljudskih potencijala pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i Međunarodnog udruženja za upravljanje ljudskim potencijalima (SHRM). “Iako mnogi misle kako je pri-likom otkaza teško samo onome tko do-biva otkaz, nije nimalo lakše ni osobi ko-ja mora dati otkaz. Noćima nisam mogao spavati zbog toga”, kaže Jurković. Plaća nije najveći trošak u poslovanju i sigurno je da otkaz mora biti posljednje sredstvo kojim se osigurava opstanak tvrtke. “Mnoge tvrtke se prije krize nisu bavile upravljanjem troškovima, a upra-vo na tom području moguće je uštedjeti mnogostruko više no što iznose plaće radnika, od kamata po minusu na računu do pregovora s dobavljačima”, dodaje Jurković.

Svijetli primjeri otkaza uvijek uključu-ju brigu za radnika kojemu se mora dati otkaz, bilo da ona uključuje otpremninu veću od zakonskog minimuma, moguć-nost prekvalifikacije ili dodatno osposo-bljavanje. “Čest je slučaj da su te otpre-mnine znatno veće od minimuma treći-ne plaće po godini staža u tvrtki, te mo-gu uključivati i sredstva za svako dijete radnika u sljedećoj godini koliko se pret-postavlja da treba osobi da pronađe novi posao. Takve otpremnine mogu dose-gnuti i do 200.000 do 300.000 kuna što može biti vrlo fer prema radniku”, doda-je Jurković.

Najgore situacije koje se mogu dogo-diti radniku kojem se daje otkaz su za-

kulisne igre, izbjegava-nje razgovora o tome, smanjivanje komu-nikacije s radnikom i uručivanje otka-za “na prepad”, bez ikakve pri-preme i pomo-ći, jer se tako najviše ugro-žava njegova egzistencija.

Tada je normalno očekivati da će radnik za-tražiti zaštitu svojih prava. Velike tvrtke kod otpušta-nja većeg broja radnika svakako moraju osigurati programe zbrinjavanja. “Pri to-me je dobro da popise svojih radnika koji su višak, uz odobrenje radnika, proslije-de svim kolegama u drugim tvrtkama kako bi eventualno za njih pronašli nova radna mjesta. Isto tako postoje besplatne edukacije koje radnicima mogu pomoći da se bolje predstave potencijalnim po-slodavcima”, kaže Jurković. Ljudi žele sigurnost na poslu i zbog toga su u Hrvatskoj najpoželjnija namještenja u velikim državnim kompanijama i dr-žavnim institucijama, no zapravo sigur-nosti nema i trebalo bi biti normalno da se učinak svakog radnika neprestano mjeri. Veliki dio problema s neefikasno-šću državne uprave mogao bi se riješiti upravo uvođenjem sustava stalne analize radne učinkovitosti, i to tako da niže-rangirani ocjenjuju nadređene i obratno. U doba krize ni dobri radnici, takozvani A igrači, neće lako naći posao jer je

osjetna prava navala nezaposlenih, ali i zaposlenih koji traže drugi posao, pa po-slodavci sada mogu birati i tražiti “dlaku u jajetu” svakom kandidatu. No ni poslo-davcima nije lako budući da trebaju uspješno procijeniti želi li dobar kandi-dat raditi baš u njihovoj tvrtki ili mu je važno samo da nađe privremeno radno mjesto dok se situacija na tržištu rada ne stabilizira i ne pronađe posao koji mu se više sviđa.

“Upravo u takvoj situaciji pokazuje se što je prava svrha dobrog HR-a - uprav-ljanja ljudskim potencijalima. Treba uvi-jek odabrati osobu koja je motivirana ra-diti jer ako radnik napusti tvrtku a vodi neki ključan posao, to može za tvrtku bi-ti ozbiljan problem”, kaže Jurković. U doba gospodarske stabilnosti situacija je obratna jer dobri radnici biraju tvrtke za koje žele raditi.

Ova godina nema dobru perspektivu za hrvatske radnike. “Turizam će zabilje-žiti veću zaposlenost zbog stabilizacije gospodarstva u svijetu i za očekivati je veće zapošljavanje već tijekom ove godi-ne. No ostale grane gospodarstva u prva tri ovogodišnja kvartala neće izgledati blistavo. Realni sektor je od države snaž-no udaren po džepu, počevši od kriznog poreza pa do rasta PDV-a, a nigdje u svi-jetu se u krizi tako ne radi. Vani se sma-njuju kamate i porezi kako bi se povećala potrošnja, tako da vjerujem da će se trži-šte rada početi oporavljati posljednje”, procjenjuje Jurković.

Page 32: Business&Lifestyle 06

aukcije.hrinternetska prodaja kao rješenje

za nagomilane zalihe robe

Godina 2010. nije godina ekonomskog booma, nije se pronašlo čudo koje bi izbrisalo sve probleme poduzetnika, niti lijek koji bi popravio cjelokupno

stanje na tržištu. Kupovne preferencije stanovništva još uvijek podliježu mod-nim imperativima, ali su dodatno optere-ćene globalno umanjenim financijskim mogućnostima. Kapitalistička privreda danas podrazumijeva svakodnevno mije-njanje ponude i potražnje te traži izni-mno brze reakcije kako bi se tržište sta-biliziralo.

Jedan od glavnih problema predstavlja nemogućnost prodaje proizvoda u zada-nim rokovima, a posljedica toga je sve češće gomilanje odjeće, kozmetike, na-mještaja ili elektroničkih uređaja u skla-dištima velikih trgovačkih lanaca i ma-njih prodavaonica. Zalihe robe kao zaro-bljena nabavna vrijednost postale su tako noćna mora većine poduzetnika. Naime, skladištenje robe je svakodnevni trošak, i ujedno smetnja narudžbi nove robe.

U želji za unapređenjem poslovanja, ši-renje tržišta nameće se kao logičan oda-bir. Pri tome se prodaja putem interneta pokazala kao vrlo efikasan način smanje-nja zaliha, budući da su troškovi investi-ranja veoma niski. Jednostavna prodaja klikom miša postala je svjetski trend.

U Hrvatskoj tvrtka Aukcije Zagreb od

2003. godine uspješno pruža uslugu auk-cijske prodaje na web stranici www.auk-cije.hr s konstantno rastućim brojem po-nuđenih artikala. Surfanje njihovim stra-nicama je besplatno i jedini trošak prili-kom ovakve prodaje ima prodavač koji plaća postotak na konačno postignutu cijenu proizvoda.

Broj od gotovo 50.000 registriranih korisnika pokazuje zašto Aukcije.hr nisu tek jedan u nizu malih portala sličnog sa-držaja. Mjesečni broj znatiželjnih posjeti-telja koji se bliži brojci od pola milijuna pokazuje još i više. Zahvaljujući tome, Aukcije.hr postigle su visoku poziciju među hrvatskim i svjetskim internet tra-žilicama, što predstavlja dodatnu moti-vaciju poduzetnicima da internet prodaju pokrenu upravo putem tog portala i una-toč posjedovanju vlastitih web stranica.

Pokazatelj uspješnog funkcioniranja prodaje ovakve vrste je i nedavna surad-nja tvrke Aukcije Zagreb s jednim od vo-dećih maloprodajnih lanaca informatičke tehnologije i elektronike. Rezultati su oduševili i jednu i drugu stranu - u veo-ma kratkom roku prodane su zalihe proi-zvoda koji se nisu mogli prodati u klasič-noj prodaji, te čije je prebivalište do tada bilo skladište.

Internetskom prodajom se roba, umjesto stajanja u skladištu, prodaje i ostvaruje profit. Ne mora čak biti riječ samo o no-vim i neoštećenim proizvodima (koji

najčešće jedini prolaze u trgovinama i klasičnoj prodaji). Ovim putem i outlet, zastarjela, vraćena ili oštećena roba pro-nalazi svoje kupce. Iako bi takve artikle bio uspjeh prodati i po nabavnoj cijeni, na aukcijskoj prodaji postoji mogućnost da će licitiranjem doseći i veći iznos. Ni-ska nabavna cijena ključ je za konkuren-tnost na tržištu i neminovno potiče nad-metanje jer se nigdje drugdje ne mogu pronaći proizvodi po takvim cijenama.

Jedini preduvjet za online trgovinu je da kupac posjeduje računalo koje ima pristup internetu, a taj preduvjet danas, unatoč krizi, ipak zadovoljavaju gotovo sva kućanstva. Telefonski (ili e-mail) kontakt ostvaruje se samo s krajnim kupcem koji ponudi najvišu cijenu, te se tako ulaganje svodi na minimum. Nema troškova prostora, režija, djelatnika, skladištenja niti posjeta neodlučnih ku-paca. A upravo to je ono što omogućuje i malim poduzetnicima da, bez troškova posrednika, prodaju svoje proizvode i vlastito vrijeme bolje iskoriste za proi-zvodnju.

S druge strane, privatnim se korisnici-ma omogućuje zarada dodatnih prihoda od prodaje onih predmeta koji im više u kući nisu potrebni.

Web stručnjaci i osnivači portala Auk-cije.hr kažu da je prodaja putem interne-ta vrijeme koje u Hrvatskoj tek dolazi, a navedene činjenice pokazuju nam da zai-sta nema razloga da u to posumnjamo.

32

Tekst: Sven Prošenski

internet

Page 33: Business&Lifestyle 06

33

Tekst: Boris Odorčić

proizvođačiposebnupažnjuposvećujuizgleduprijenosnogračunalakojemožebitiimodnidetalj

URED NA RAMENU

Pablo Picasso rekao je ka-ko su računala beskorisna jer nam mogu dati samo odgovore. Međutim, su-vremeni način poslovanja koji zahtijeva sve brži i

jednostavniji pristup točnim informaci-jama, odnosno odgovorima, doveo je do intenzivnog razvoja ne samo stolnih, već i prijenosnih računala koje većina po-slovnih ljudi objese na rame gotovo od-mah nakon jutarnjeg odijevanja.

Razvoj laptopa započeo je prije tride-

setak godina. U tom je razdoblju postao ozbiljan igrač na računalnoj sceni te se ravnopravno nosi sa stolnim računalom bez obzira je li riječ o njihovom među-sobnom hardverskom ili softverskom ogledu.

Među glavnim prednostima ovih ra-čunala svakako je mogućnost njihova jednostavna prijenosa te manja potroš-nja energije u odnosu na stolna. Zatim, sveprisutnost interneta omogućava vla-snicima prijenosnih računala da budu online bilo kada i bilo gdje. A osim sve

većih mogućnosti ugradnje suvremenih tehnoloških tekovina, u razvoju prijeno-snika proizvođači posebnu pažnju po-svećuju budućem izgledu takvog uređaja koji može biti i modni detalj.

Ponuda prijenosnih računala u Hrvat-skoj ne zaostaje za onom u svijetu tako da se na policama trgovina informatič-kom opremom u nas mogu pronaći naj-noviji primjerci renomiranih proizvođa-ča kao što su Acer, Asus, Fujitsu, HP, Lenovo, Toshiba...

lAptop

Page 34: Business&Lifestyle 06

34

hP PrObOOKPrijenosna računala iz HP ProBook s-serije svakoj će tvrtki, a naročito ma-lim i srednjim poduzetnicima, osvje-žiti zastarjelu poslovnu tehnologiju. Opremljena su novim paketom ArcSoft TotalMedia Suite kako bi omogućila korisnicima puštanje, uređivanje i stvaranje video i audio datoteke.

ASUSeeepc1008pKArIMrASHIDDa prijenosno računalo danas nije samo nužna poslovna alatka već i dio modnog izričaja pojedinca, potvrđuje i ovaj model. Jer, za njegov izgled zaslužan je jedan od najplodonosnijih dizajnera današnjice - Karim Rashid.

fUjItSUlIfeBooKAH530Ovaj prijenosnik idealan je partner za mobilno izvršavanje svakodnevnih poslovnih zadataka. Uporabljiva i pouz-dana tipkovnica iznimno je otporna, pa tako i na nespretno prolivenu tekućinu.

leNovoIDeApADS10-3tIdeaPad S10-3t prvi je netbook s ekranom osjetljivim na dodir koji ima ugrađenu tehnologiju Lenovo NaturalTouch za uprav-ljanje dodirom kako bi korisniku pružio jedinstveno računalno iskustvo. Također, ekran se može rotirati za 180 stupnjeva čime se pretvara u tablet prijenosnik.

AcerASpIreetHoSAcer je nedavno predstavio novu liniju prijenosnih računala Aspire Ethos koji će zadovoljiti napredne računalne ko-risnike. Osim odličnih karakteristika, Ethos će one korisnike kojima je važan izgled privući i minimalistički uređe-nim kućištem.

lAptop

Page 35: Business&Lifestyle 06
Page 36: Business&Lifestyle 06

36

Page 37: Business&Lifestyle 06

Tekst: Boris Odorčić, fotografije: privatna arhiva

Tržište pametnih telefona u Hrvatskoj je u razvoju jer korisnici traže sve naprednije uređaje koji ujedinjavaju karakteristike osobnog računala, navigacijskog uređaja, kamere i media playera, te moraju podržavati napredne usluge

Korisnici žele imati sve u jednom

Hrvate jako zanima moda, i su-kladno s time iskazuju interes za modernim uređajima. Izgled i ci-jena također su im bitni faktori, ističe Attila Der, direktor regije Nokia Adriatic. Uzimajući u obzir profinjeni ukus hrvatskih kori-snika i želju za kvalitetnim proi-zvodima, kaže kako ih jako zani-maju smartphonei te smatra da jako brzo savladavanju rukovanje njima. Stoga, drži kako je napre-dak uvijek moguć jer su hrvatski kupci zainteresirani za nove teh-nologije i usluge.

jestelizadovoljnipozicijomkojuNokiazauzimanahrvatskomtržištumobilnihtelefona?Nokia je lider na hrvatskom trži-štu i jako smo zadovoljni svojom pozicijom. Nokia je duboko pove-zana s hrvatskim korisnicima, što je potvrđeno dobivanjem posljed-nje nagrade Trusted brands. Treći put zaredom u kategoriji mobilnih uređaja, hrvatski korisnici najviše vjeruju Nokiji. Što se tiče rasta, uzimajući u obzir profinjen ukus hrvatskih korisnika i njihovu že-lju za kvalitetnim proizvodima, tu sigurno postoji još mnogo prosto-ra.

premavašemmišljenju,kakavjeprosječanhrvatskivlasnikmobitela,tražiliodtakvoguređajanaprednetehnologije?Tržište pametnih telefona u Hr-vatskoj je u razvoju jer korisnici traže sve naprednije uređaje koji ujedinjavaju karakteristike osob-nog računala, navigacijskog ure-đaja, kamere i media playera, te moraju podržavati napredne us-luge. Sve više korisnika shvaća koje su koristi stalne povezanosti na internet, te im surfanje posta-je jako bitno. Mogućnosti koje nudi e-mail važne su za poslovne i privatne korisnike, kao i komu-nikacija putem socijalnih mreža. Nokia svojim korisnicima može ponuditi kontinuirano rastući broj sadržaja putem Ovi storea, uključujući aplikacije, igre, stva-ralačke alate, elemente koji po-mažu prilagođavanju našeg ure-

đaja i drugo. Također, zapažamo i rastući broj hrvatskih aplikacija na Ovi storeu.

Usvijeturasteprodajasmartphoneuređaja,koji suglavnirazlozitomu?Korisnici žele imati sve u jednom. Kao lider na tržištu smartphone uređaja, Nokia nudi uređaje viso-ke kvalitete s brojnim uslugama koje se stalno razvijaju. Dokazali smo da možemo ponuditi Nokiji-no smartphone iskustvo na glo-balnoj razini s obzirom na to da isporuke takvih uređaja rastu više od 50 posto godišnje. Nadalje, odgovor korisnika na našu ponu-du besplatne pješačke i vozačke navigacije je bio izvrstan. Od po-kretanja u siječnju ove godine, 10 milijuna korisnika Nokijinih smartphonea je skinulo ovu apli-kaciju. S druge strane, zahvaljuju-ći e-mail rješenjima putem mobi-

37

AttilaDer,direktor regije Nokia Adriatic

Zahvaljujući e-mail rješenjima putem mobitela, ljudi više ne ovise o svojim računalnim zaslonima, uredskim stolovima i radnom vremenu

Page 38: Business&Lifestyle 06

38

Page 39: Business&Lifestyle 06

39

jom konvergencijskom strategijom od mobitela do interneta. Nokia nudi sve više usluga i radi s operatorima kako bi omogućila veće koristi za njene korisni-ke. Kao primjer možemo navesti Ovijevu platformu za internet usluge koju Nokia razvija na lokalnoj razini kako bi ponudi-la još širi opseg usluga. Za nas je važan taj razvoj Ovi ekosistema i stupanje u izravan kontakt s lokalnom zajednicom za razvoj aplikacija. Nokia i Symbian kao vodeći operacijski sustav na tržištu, imaju najveći potencijal za razvijanje aplikacija kako bi došli do svojih poten-cijalnih kupaca i kako bi ujedno sklopili dobar posao.

KojasuNokijinajznačajnija svjetskatržišta?Nokiji su sva tržišta važna. Imamo mili-jardu korisnika diljem svijeta i želimo zadovoljiti njihove potrebe i očekivanja što se tiče kvalitete. Na različitim trži-štima imamo različite fokuse, te ako za primjer uzmemo tržišta koja su tek u na-stajanju, tamo nudimo rješenja poput Nokia Money ili Life Tools kako bi ljudi koji ne žive u tehnički razvijenim drža-vama mogli također profitirati korište-njem mobitela, budući da mnogi od njih otvore prvi mail ili bankovni račun pu-tem mobitela. Tržišta u nastajanju su za Nokiju jako bitna i tu je naš izazov dati rješenja koja odgovaraju različitim potre-bama.

KolikoNokiaulaže uistraživanjeirazvoj?Nokia ima svoj Istraživački centar koji se aktivno angažira u inovacijama putem suradnji s vodećim svjetskim institucija-ma. Dijeljenjem resursa, razvijanjem ide-ja i nadopunjujući međusobno stručno znanje, kreirali smo živahane i inovati-vane ekosisteme, umnožili svoje napore, povećali brzinu inovacija i efikasnosti, i time omogućili veću vrijednost za svoju organizaciju kao i za krajnje korisnike. S jedanaest lokacija diljem svijeta, Nokijin Istraživački centar je zaista globalna or-ganizacija.

jeliNokiaprijateljokoliša?Nokia teži tome da bude vodeća tvrtka po pitanju okoliša, a naš rad se bazira na razmišljanju o životnom ciklusu. To zna-či da želimo minimalizirati utjecaj naših proizvoda na okoliš kroz sve operacije koje provodimo; počevši od vađenja si-rovih materijala pa do reciklaže. To po-stižemo boljim dizajnom proizvoda, ja-kom kontrolom nad procesom proizvod-nje, te ponovnom upotrebom određenih materijala.

tela, ljudi više ne ovise o svojim računal-nim zaslonima, uredskim stolovima i radnom vremenu. Svojim poslovnim e-mailovima i drugim poslovnim aplikaci-jama mogu pristupiti sigurno putem svojeg mobitela što povećava efikasnost. Primjerice, ako u zračnoj luci čekate let, možete iskoristiti to vrijeme tako da na-pravite dio posla putem mobitela.

zadovoljavajulidomaći telekomoperatorizahtjevekojeispunjavajuNokijiniproizvodi?Svoje uređaje i usluge nudimo putem svih triju mobilnih operatora, s kojima imamo izvrsne odnose. Naprimjer, od nedavno nudimo Nokia Messaging uslu-gu putem Vipneta. U usporedbi s pokre-tanjem ove usluge u drugim dijelovima Europe, Hrvatska je bila među prvima. Nokia Messaging postaje popularna uslu-ga jer ju je lako instalirati i nema skrive-nih troškova ili registracijskih pristojbi.

jelihrvatskotelekomunikacijskotržištedovoljnorazvijeno?Tržište je jako razvijeno, ako pogledamo razinu prodiranja koja je visoka i na istoj je razini kao i u zemljama Zapadne Euro-pe. Dostupno je sve više usluga i opera-tori imaju dobar portfolio za svoje kori-snike, a i Nokia se kreće tim putem svo-

Na različitim tržištima imamo različite fokuse, te ako za primjer uzmemo tržišta koja su tek u nastajanju, tamo nudimo rješenja poput Nokia Money ili Life Tools kako bi ljudi koji ne žive u tehnički razvijenim državama mogli također profitirati korištenjem mobitela, budući da mnogi od njih otvore prvi mail ili bankovni račun putem mobitela

Page 40: Business&Lifestyle 06

4040

JEDRENJESvatko tko se barem jednom otisnuo na pučinu iz hrvatskih lučica i marina zna da je naše more raj za jedriličare.

S više od 1000 otoka, hridi i grebena te blagim vjetrovima, hrvatska obala pruža nezaboravan doživljaj netaknutog Mediterana.

Iz bilo kojeg većeg grada ili marine za samo nekoliko sati može se doploviti do pravih jadranskih bisera - Zlarina, Kor-nata, Dugog otoka, Hvara, Brača, Mljeta, Visa, Šolte ili Korčule, otoka na kojima se može uživati u prirodi i kristalno či-stom moru, ali i zabaviti se u nekom od lokalnih restorana, barova i noćnih klu-bova.

Prekrasno more, brojni otoci, uvale i plaže, mediteranska vegetacija, marine, ribarske luke i srednjovjekovni gradovi.

Prvi jedriličari na našoj obali bili su Šveđani, uglavnom korisnici talijanskih

chartera, koji su s vremenom, zaljubljeni u netaknutu prirodu razvedene obale, kupovali vlastite brodove i ostavljali ih na vezu u Jadranskom moru. U vrijeme Domovinskog rata nautičari su se pre-mjestili na južnije destinacije, u Grčku i Tursku, no pravi ljubitelji mora i jedre-nja brzo su se, po završetku rata, vratili Jadranu.

Mediteranska klima donosi našoj obali više od 2600 sunčanih sati godišnje. Prosječna temperatura mora ljeti je oko 24 stupnja, ali može doseći i visokih 27. Temperature zraka ljeti prelaze 30 stup-njeva, no noći na moru su svježe, a ni vlažnost zraka nije visoka. Nautičarima posebno pogoduju vjetrovi od kojih je najčešći maestral, a najveća je ‘’opa-snost’’ brza promjena vremena i brzo smračivanje. Zato je na Jadranu važno pratiti vremensku prognozu za pomorce.

sPOrt

HrvAtSKANAjBoljADeStINAcjA

Page 41: Business&Lifestyle 06

41

Page 42: Business&Lifestyle 06

42

sPOrt

42

Hrvatska vlada usvojila je strate-giju razvoja nautičkog turizma u Hrvatskoj za idućih 10 godina, prema kojoj će se u tom razdoblju izgraditi više od 15.000 vezova (re-gionalne vlasti prvobitno su pla-nirale 33.000). U postojećim objektima napravit će se i novih 5000 vezova, te jednaki broj mje-sta za smještaj plovila na kopnu. Strategija navodi 15 novih top-lo-kacija: Rovinj, Pula, Rijeka, Nova-lja, Pakoštane, Zadar, Šibenik, Dugi Rat, Split, Marina, Vis, Du-brovnik, Slano, Orebić i Vela Luka. Daljnji planovi uključuju izgrad-nju marina za megajahte u blizi-ni zračnih luka i velikih gradova gdje postojeća infrastruktura nije dovoljna za prihvat velikih bro-dova. Sve bi ovo u idućih 10 godi-na, uz planirani rast od 9,8 posto, trebalo donijeti prihod od 15 mi-lijardi kuna.

Odisejeva špilja na Mljetu je pećina s urušenim svodom te izgleda kao velika rupa u zemlji. Ulaz s morske strane širok je četiri do pet metara, a visok oko metar iznad razine mora. Pristup s kopna je moguć, ali preko vrlo strmih improviziranih stepenica. Odisejeva se špilja koristi kao sklonište za ribarske čamce i ribarski alat - mreže, parangale i vesla - te predstavlja najneobičniju luku na cijelom Jadranu i šire.

Skrivena luka na Lastovu s pravom nosi svoje ime. Nekoć je bila omiljeno skrovište gusara koji su napadali mletačke brodove. Zbog specifičnog ulaza zaljev nije vidljiv s mora, no lako ćete ga zamijetiti zahvaljujući jednom od najpoznatijih svjetionika na Jadranu - rtu Struga. Od svih sidrišta na Jadranu, ovo je najsigurnija luka jer vjetrovi pušu samo po okolnim brežuljcima.

Milna je smještena na dnu dubokog zaljeva na zapadnoj strani otoka Brača. Bijelu četverouglatu kulu s crvenim svjetionikom ne možete promašiti. Milna je dobro zaštićena od gotovo svakog vjetra. Vanjski dio uvale ranjiv je od bure i tramontane, ali u luci samo jaki sjeverozapadnjak može uzburkati more.

Page 43: Business&Lifestyle 06

43

Zaljev Polače nalazi se na sjeverozapadnoj strani Mljeta. Ovo je prekrasan i dobro zaštićen prostran zaljev, okružen visokim brežuljcima koji nautičare štite od vjetrova. Zbog specifičnog oblika i zaštićenog ulaza more je mirno i rijetko se uzburka. Duboko u uvali more ne može uzgibati čak ni bura. U zaljevu je tridesetak kuća i restorančića. Uvala je dio Nacionalnog parka Mljet pa je za sidrenje potrebno kupiti dnevnu kartu koja stoji 90 kuna po osobi.

Jugozapadno od otoka Visa smjestio se mali otok Biševo. Njegova najveća atrakcija nalazi se na istočnoj strani otoka i može joj se pristupiti samo morskim putem. Modra špilja je zadivljujući prirodni fenomen. Postoji uski ulaz u špilju, dovoljan da se kroz njega provuče čamac. No ispod površine vode nekoliko je procjepa kroz koje oko podneva prodire svjelost pa se špilja ispuni modrim sjajem što stvara veličanstven ugođaj.

Nacionalni park Telašćica obuhvaća najveći dio jugoistočne strane Dugog otoka. To je zaljev koji se proteže duboko u unutrašnjost otoka i nudi velik broj sidrišta za brodove svih vrsta i veličina. Vezovi su na bovama u većini uvala, tako da podvodni život ni na koji način nije ugrožen. Brodovi u uvali dobro su zaštićeni od vjetrova, samo bura i jugo mogu izazvati valove.

Kornatski arhipelag je nacionalni park koji čine 89 otoka, otočića i grebena te je kao stvoren za uživanje nautičara. Zadnja luka prije ulaska u ovaj biserni niz je Murter, baza za sve koji plove ovim vodama, kao i za one koji tek žele naučiti ploviti. Tjedna škola jedrenja na Murteru i u najljepšem nacionalnom parku stoji 500 eura.

Page 44: Business&Lifestyle 06

Tekst: Dr. Nives Tarle-Bajić, spec. obiteljske medicine, www.ultrazvuk-tarle.hr

Page 45: Business&Lifestyle 06

Tekst: Dr. Nives Tarle-Bajić, spec. obiteljske medicine, www.ultrazvuk-tarle.hr

45

Usvakodnevnomživotučestosesusrećemosnedostatkomvremenajerstalnonekamožurimo,abrojnenasobveze

pritišću.zanemarujemosamisebesvedoknasneštonezaboliilinepočnemoosjećatitegobekojenaspodsjetedasmoživo

bićekojezahtijevabrigu,njeguipažnju.

KAKO OčuVATI zDRAVLJE,

spriječiti ili pravodobno otkriti bolest

Page 46: Business&Lifestyle 06

46

Očuvanje zdravlja, sprječava-nje bolesti na koje možemo utjecati i općenito briga za sebe obveze su svakog po-jedinca, ali isto tako i liječ-

nika koji zdravstvenim prosvjećivanjem treba pomoći svojim pacijentima u oču-vanju zdravlja.

Svatko od nas ima svoj genetski zapis o mogućim nasljednim bolestima. Hoće li se takvi geni aktivirati često ovisi i to-me hoćemo li ih mi svojim načinom ži-vota aktivirati ili ne. Poznato je da po-stoje tzv. onkogeni - geni koji prenose zloćudne bolesti. Žene koje imaju takav gen za rak dojke, koji se danas jedno-stavnom metodom može ispitati obri-skom sluznice usne šupljine, mogu i ne moraju razviti rak dojke. Oko 80 posto takvih žena do svoje 80. godine imat će rak dojke, ali 20 posto ih neće razviti rak dojke iako imaju taj gen. Dakle, nije sve u genetici na koju ne možemo utjecati, ne-što je i u našem načinu života.

Jedan od načina da se očuva zdravlje je uravnotežena prehrana, fizička aktiv-nost, odmaranje, dobar san, izbjegavanje štetnih utjecaja alkohola, cigareta i dro-ge. Drugi način su preventivni liječnički pregledi s obzirom na dob, spol i nasljed-ne bolesti u obitelji. Svaka bi osoba na-kon navršene 25. godine života trebala godišnje obaviti sistematski liječnički pregled koji uključuje kompletne pretra-ge krvi i urina.

Za žene bi trebale svake godine odlazi-ti na preventivne preglede dojki, kolor dopler ultrazvukom. U krvnim pretraga-ma mogu se otkriti šećerna bolest, povi-šene masnoće u krvi, poremećaj rada je-tre, bubrega ili neke promjene na krvnim stanicama u krvnoj slici. Može otkriti povišeni krvni tlak koji je već u mlađoj dobi češći kod muškaraca nego kod žena. Pravodobnim otkrivanjem šećerne bole-sti i povišenog krvnog tlaka možemo spriječiti oštećenja pojedinih organa (sr-ca, krvnih žila, bubrega, očiju). U trenut-ku kada otkrijemo posljedice dugogodiš-nje šećerne bolesti ili povišenog krvnog tlaka, najčešće već imamo ozbiljnog bo-lesnika, bitno narušenog zdravlja bez mogućnosti oporavka oštećenih organa.

Muškarci mlađi od 40 godina posebno su ugroženi bolestima srca i krvnih žila. Često čujem u ordinaciji od svojih paci-jenata kako oni ništa ne mogu promije-niti, kako nemaju vremena za sebe. Ako, međutim, postavite sebe i svoje zdravlje ispred drugih obveza – vjerujte, isplatit će vam se. Rizični faktori poput poviše-nog krvnog tlaka, šećera, masnoća u krvi, prekomjerne tjelesne težine - čak i ako su malo povišeni ili tek iznad normale -

postaju izrazito rizični kada se zbrajaju te tako predstavljaju opasnost za pojavu sr-čanog infarkta ili moždanog udara. Veći broj ovakvih poremećaja koji mogu biti malo narušeni, ali se zbrajaju, danas zo-vemo metaboličkim X sindromom.

Pacijenti trebaju biti informirani o važnosti, a mi liječnici ih moramo stal-nim prosvjećivanjem poticati na potrebu preventivnih pregleda.

Veliki problem su svakako zloćudne bolesti koje su danas vrlo učestale. Što je tome razlog još uvijek možemo samo na-gađati, ali osim genetske predispozicije i načina prehrane, razvoj zloćudnih bolesti mogu potaknuti izloženost štetnim zra-čenjima, kemijskim i fizikalnim štetnim tvarima iz okoline, psihičkim stresovima i napetosti. Jedan od oblika preventivnog djelovanja je i pravodobno ili što ranije otkrivanje prethodnika zloćudnih bolesti (prekanceroza, polipi na debelom crijevu, polipi žučnjaka, fibroadenomi u dojkama) ili otkrivanje već prisutnih zloćudnih bolesti u što ranijoj fazi. U zadnjih 20 godina se liječenje provodi kirurški i/ili kemoterapijom i/ili zračenjem. Uveli su se neki novi citostatici (lijekovi u kemo-terapiji), ali moramo priznati kako takve terapije nisu značajno poboljšale preživ-

ljavanje, osim u hematologiji i liječenju raka testisa. Smrtnost od zloćudnih bole-sti u nas i u svijetu je oko 50 posto, što naravno varira u pojedinim zloćudnim bolestima. Izlječenje od raka testisa je preko 90 posto, dok je izlječenje od raka dojke oko 60 posto ovisno o stupnju u kojem smo otkrili bolest, patohistološkoj slici raka i dobi bolesnice. Primijetila sam kako je u mlađim dobnim skupinama žena (25 - 40 godina) smrtnost bitno veća od 50 posto. Razlog može biti u neredovitim kontrolama dojki u mlađih pacijentica i njihova dob koja zbog „bujnog“ metabo-lizma i hormona može pridonijeti bržem širenju i napredovanju bolesti nego u sta-rijoj dobi. Naše najveće oružje u borbi za izlječenje od zloćudnih bolesti je rana di-jagnostika zloćudnih bolesti. Danas nam je na raspolaganju jednostavna i pristu-pačna metoda dijagnostike kolor dopler ultrazvučnim uređajima. Nove generacije takvih uređaja omogućavaju liječnicima otkrivanje izrazito malih tumora, npr. u štitnjači, dojci, testisima, jetri, bubrezi-ma, prostati.... Naša efikasnost u liječenju zloćudnih bolesti je samo u ranom otkri-vanju, jer kada bolest otkrijemo u kasnijoj fazi, možemo govoriti samo o mogućem preživljavanju od jedne do pet godina.

U Hrvatskoj 24 posto žena oboli go-

zDrAvlje

Page 47: Business&Lifestyle 06

47

dišnje od raka dojke. To znači da svaka četvrta žena od oboljelih od raka bilo ko-je druge lokalizacije ima rak dojke. Tako-đer, žene trebaju redovito odlaziti na re-dovite ginekološke preglede, kolor do-pler ultrazvuk ginekološke regije i papa test. Nije dovoljno učiniti samo ultra-zvučni ili samo papa test. Papa testom samo možemo otkriti početne promjene na grliću maternice, ali ne i na tijelu ma-ternice, kao ni na jajnicima. U praksi sam nažalost vidjela dosta žena koje su došle na pregled u moju ordinaciju s nejasnim bolovima u trbušnoj šupljini, a redovito su odlazile na ginekološke preglede. No na pregledima je obavljen samo papa test, a one su imale rak jajnika koji se može otkriti samo ultrazvukom.

Muškarci oko 50. godine života, oso-bito ako u obitelji imaju rak prostate, trebaju početi s preventivnim pregledi-ma prostate već nakon 45. godine života. Muškarci pušači imaju češće rak prostate i rak mokraćnog mjehura. Ultrazvučnim pregledima, određivanjem PSA (prosta-tičnog specifičnog antigena), mogu se ra-no otkriti takve zloćudne promjene. Osobe koje u obitelji imaju rak debelog crijeva trebaju oko 45. godine učiniti test stolice na okultno krvarenje 3x i ukoliko nemaju nikakve tegobe te im je ovaj test negativan, trebaju obaviti prvu kolono-skopiju s 50 godina života.

Rak pluća je bolest koja je najčešće po-taknuta uz nasljedne faktore pušenjem. Liječenje raka pluća je teško u bilo kojoj fazi otkrivanja, izlječivost je sporna bez obzira kada se otkrije jer ovisi o patohi-stološkom tipu raka pluća i o poticajnom faktoru koji najčešće potiče pojavu raka pluća, a to je pušenje. Pušači će reći kako među oboljelima od raka pluća ima i onih koji nisu pušači. Ipak, statistika govori da su preko 90 posto oboljelih od raka pluća pušači. Stoga je najbolja preventiva za rak pluća nepušenje.

Danas je rak pluća najčešći rak u muš-karaca, a rak dojke je najčešća zloćudna bolest u žena. Učestalost raka pluća mo-žemo smanjiti prestankom pušenja, od-nosno smanjenjem broja pušača, a izlje-čivost raka dojke možemo poboljšati ra-

nim otkrivanjem početnog raka dojke.

Danas se rutinski ne obavljaju preven-tivni pregledi testisa. Rak testisa koji se javlja od 15. do 40. godine života je rela-tivno rijedak. Učestalost je oko jedan posto u populaciji, međutim njegova loša strana je u zahvaćanju adolescenata i mlađih muškaraca u generativnoj dobi. Bilo kakva bol, nelagoda, oteklina u po-dručju testisa zahtijeva ultrazvučni pre-gled koji može otkriti vrlo male tumore testisa, već od 2 mm, koji su najčešće zloćudni. Male tumore testisa koji se na-laze u unutrašnjosti testisa nemoguće je opipati, a vidljivi su ultrazvučnim kolor doplerom visoke rezolucije.

Dvije najčešće bolesti koje se mogu otkriti slučajno - jer pacijent prethodno ne osjeća nikakve tegobe - ultrazvučnim pregledima trbušne šupljine su rak bu-brega i aneurizma aorte. Aneurizma aor-te je patološko proširenje najčešće dijela aorte, koja na tom mjestu može iznenada prsnuti. Ukoliko se to otkrije na ultra-zvučnom pregledu, takav pacijent će biti operiran i nastavit će živjeti normalnim životom, bez posljedica. Pacijenti kojima se slučajno otkrije rak bubrega bez bilo kakvih tegoba, bez krvi u urinu, bez bo-lova ili nekih drugih simptoma, nakon operativnog zahvata najčešće su potpuno izliječeni, bez kemoterapije i zračenja.

Osim tjelesnih bolesti koje su nažalost

naša realnost i svakodnevica, treba mi-sliti i na osjećaje, psihičko doživljavanje svega oko nas. Liječnik treba svakog po-jedinca promatrati sveobuhvatno, tj. u njegovom okruženju u obitelji i na poslu, u njegovom suočavanju sa svakodnevnim životnim iskušenjima i problemima. Ono psihičko je najčešće neopipljivo, nemjer-ljivo, ne postoje medicinski uređaji koji ih mogu lako otkriti. Stoga je ljudska ri-ječ i razgovor uz iskustvo i osjetljivost liječnika za prepoznavanje osjetljivih psihičkih poremećaja jedino što liječnici imaju u uočavanju tijekom preventivnih sistematskih pregleda svojih pacijenata. Dakle, nije dovoljno obaviti pretrage krvi ili ultrazvučne preglede, potreban je i razgovor u kojem uz verbalne liječnik može uočiti i neverbalne znakove koji mogu upozoriti na poremećaje. Današnji način života ostavlja traga na psihi veli-kog broja pacijenata. Poznato je da oko 30 posto ljudi koji posjete liječnika obi-teljske medicine imaju neki psihički po-remećaj, bolest današnjice, kao što su depresija, panika ili manično-depresivni poremećaj. Takvi poremećaji često su prikriveni i samo iskusni liječnici mogu ih lako otkriti i potom nakon obavljene dijagnostike utvrditi jesu li prisutni. Ta-kvi psihički poremećaji mogu uzrokovati čitav niz simptoma koji nalikuju organ-skim bolestima. Velika većina takvih bo-lesnika javlja se liječniku s glavoboljama, stezanjem u vratu i prsima, ubrzanim ra-dom srca, preznojavanjem, bolovima u trbuhu, učestalim mokrenjem, strahom da su ozbiljno bolesni ili strahom od smrti. Važno je otkriti takve psihičke poremećaje jer oni se mogu uspješno li-ječiti psihoterapijom i efikasnim lijeko-vima, a time se može spriječiti razvoj drugih organskih bolesti.

Iz svega navedenog može se zaključiti da na pojavu nekih bolesti ne možemo utjecati, ali ih možemo preventivnim pregledima danas pravodobno otkriti. Neke bolesti možemo spriječiti načinom života i ponašanjem. Ipak, ono što svi možemo je brinuti o očuvanju vlastitog zdravlja i, u suradnji s liječnicima, sprje-čavanju određenih bolesti.

Page 48: Business&Lifestyle 06

KRIŽOBOLjA bolest modernog doba

takozvanim modernim na-činom života danas živi veliki broj ljudi zaposle-nih na uredskim i drugim poslovima u koje nije uključen fizički rad. Ma-

njak fizičke aktivnosti, dugotrajno i ne-pravilno sjedenje u uredu i automobilu, nepravilno držanje i višak kilograma - sve su to čimbenici koji dovode do slabljenja muskulature, a naročito mišića stabiliza-tora kralježnice. To je pak jedan od uzro-ka sve veće pojavnosti degenerativnih bolesti slabinske kralježnice, s križobo-ljom kao glavnim simptomom tih bolesti.

Danas je križobolja vodeći uzrok ne-sposobnosti za rad u dobi do 45 godina. Oko 80 posto ljudi barem jednom u ži-votu ima epizodu križobolje. Isto tako, svake godine je tri do četiri posto popu-lacije privremeno nesposobno za rad, a jedan posto populacije postane trajno nesposobno za rad zbog bolesti kraljež-

nice. Zbog svega toga degenerativne bo-lesti kralježnice predstavljaju i veliki so-cio-ekonomski problem.

Bolovi u križima nakon sjedenja na radnom mjestu ili automobilu, koji se mogu i ne moraju širiti niz noge, bolovi nakon duljeg stajanja, jutarnji bolovi koji se smanjuju nakon razgibavanja i ponov-no pojačavaju prema kraju dana, znak su da treba nešto promijeniti u načinu živo-ta i rada. Tada je još najčešće dovoljno uvesti redovito vježbanje, dva sata tjed-no plivanja, naučiti pravilno sjediti na odgovarajućoj, ergonomski prilagođenoj stolici, izgubiti višak kilograma. Ako ove mjere ne pomognu i križobolja traje dulje vrijeme, treba se obratiti liječniku koji će napraviti osnovnu dijagnostičku obradu, ordinirati lijekove protiv bolova i uputiti fizijatru radi provođenja fizikalne terapi-je. Ako lijekovi protiv bolova i fizikalna terapija ne pomognu, treba krenuti korak dalje - napraviti detaljnu dijagnostičku

obradu i posjetiti liječnika specijalista za kralježnicu. Danas nam na raspolaganju stoje i nove metode liječenja bolne kra-lježnice, tzv. spinalne intervencije ili in-terventne procedure na kralježnici, koje svakako treba isprobati prije razmišljanja o operaciji. Te su metode vrlo učinkovite u ublažavanju križobolje, mnogo su ma-nje invazivne nego klasične operacije, izvode se u lokalnoj anesteziji i ambu-lantno (nema ležanja u bolnici), nema dugotrajne rehabilitacije, puno su jeftini-je od klasičnih operativnih zahvata i omogućavaju brži povratak na posao. Velikoj većini pacijenata može se pomoći konzervativnim liječenjem i interven-tnim procedurama. U slučaju da inter-ventne procedure ne pomognu i u onim rijetkim slučajevima kada dođe do pojave neuroloških deficita (slabosti nogu ili sa-mo stopala na nogama, poteškoća u kon-troli stolice ili mokrenja), potrebno je operacijsko liječenje.

48

zDrAvlje

Tekst: Mr. sc. Dražen Kvesić, dr.med., osnivač Poliklinike Lumbago u Zagrebu, www.poliklinika-lumbago.hr

Page 49: Business&Lifestyle 06

ŽIVOTNA OSIGURANJA

Tekst: Danijela Husinec, direktorica Sektora životnih osiguranja, Triglav osiguranje, www.triglav-osiguranje.hr

49

SAvjetIIzoSIGUrANjA

Na pitanje kakva se polica životnog osi-guranja preporuča mladom zaposlenom čovjeku u tridesetim godinama, odgovara Danijela Husinec, direktorica Sektora ži-votnih osiguranja Triglav osiguranja.

Ovisno o potrebama prvenstveno pre-poručamo mješovito ili investicijsko ži-votno osiguranje.

Triglav nudi novost među proizvodi-ma investicijskog životnog osiguranja – FLEKS koji karakterizira znatna fleksibil-nost ulaganja.

Unatoč tome što predstavlja doživot-no osiguranje, njegova jedinstvenost ogleda se u tome što nakon isteka 10 go-dina od sklapanja ugovora o osiguranju,

ugovaratelj osiguranja može zahtijevati isplatu cjelokupne vrijednosti imovine na osobnom računu u 100-postotnom iznosu te može neograničeni broj puta tražiti predujam po svojoj polici u visini 90 posto stanja sredstava na investicij-skom računu. Na takav način njegovo osiguranje i dalje ostaje aktivno, a u sva-kom trenutku kao i u banci može doći do svojih sredstava ukoliko mu zatrebaju.

Mladi čovjek koji danas razmišljaja o podizanju stambenog kredita suočava se s brigom da će time opteretiti svoje bli-žnje ukoliko mu se što dogodi. Za ovakve slučajeve preporučamo sklapanje riziko životnog osiguranja s padajućim osigura-nim iznosom – hipotekarnog osiguranja.

Ono nema štedne komponente i sklapa se uz podizanje stambenog kredita odno-sno hipotekarnog kredita na rok od pet do 30 godina. Ova polica košta manje od standardnog riziko životnog osiguranja jer osigurani iznos pada s protekom osi-guranja.

Uzmimo za primjer muškarca od 30 godina, osigurani iznos 50.000 eura i trajanje osiguranja 25 godina.

Dok ćemo kod police mješovitog ži-votnog osiguranja za to morati izdvojiti oko 30.000 eura, kod hipotekarnog osi-guranja izdvojit ćemo oko 4300 eura. Za žensku osobu situacija je još povoljnija jer će za hipotekarno osiguranje izdvojiti oko 3100 eura.

Page 50: Business&Lifestyle 06

SVJETLOST dobila status specijalne

bolnice i klinike

Odlukom Ministarstva zdravstva Poliklinika Svjetlost je 21. svibnja 2010. godine dobila sta-tus specijalne bolnice za oftalmologiju, a odlukom

Nacionalnog zdravstvenog vijeća od 26. svibnja 2010. Specijalnoj bolnici za oftal-mologiju Svjetlost dodijeljen je i status Klinike Medicinskog fakulteta Sveučili-šta u Rijeci. Povezivanje s Medicinskim fakultetom rezultat je dugogodišnje su-radnje prof. dr. sc. Nikice Gabrića i prof. dr. sc. Ive Dekaris s Riječkim fakultetom i Institutom Ruđer Bošković na znan-stvenoj i edukativnoj razini.

Klinika Svjetlost u postupku je pokre-

tanja poslijediplomskog studija i tečaja trajne izobrazbe za oftalmologe Hrvatske i regije na kojem će se prenositi najnovija znanja i tehnička dostignuća struke.

Studij će biti organiziran u suradnji s poznatim svjetskim oftalmološkim stručnjacima s idejom produbljivanja me-đusobne suradnje i dovođenja svjetske oftalmologije na naša područja. Klinika Svjetlost već posjeduje wet-lab (labora-torij za kirurško usavršavanje na svinj-skim očima i plastičnim modelima) na kojem se već sada provodi kirurško usa-vršavanje mladih kolega u svrhu što br-žeg i boljeg postizanja kirurške spretnosti potrebne za kvalitetan pristup pacijentu.

Klinika Svjetlost nastavlja i svoju su-

radnju s Institutom Ruđer Bošković na projektu Imunologije oka u sklopu kojeg je već došlo do važnih spoznaja u boljem shvaćanju nastanka mehanizama upale i reakcije odbacivanja transplantata rožnice.

Dobivanjem statusa specijalne bolnice i statusa klinike Svjetlost je kompletirala svoj dvanaestogodišnji rad i želju za stal-nim postizanjem izvrsnosti u struci, do-vođenjem novih tehnologija i pružanjem vrhun ske medicinske pomoći svojim pa-cijentima. Proširenjem djelatnosti svoja znanja i ljudske potencijale napokon će moći prenijeti i svojim kolegama u svrhu podizanja razine zdravstvene zaštite u Hrvatskoj.

50

zDrAvlje

tekst:Svenprošenski

Page 51: Business&Lifestyle 06

51

stomatognati sustav - koji ne čine samo zubi nego i sluznica usne šupljine, parodont, mi-šići, ligamenti, čeljusni zglobovi i jezik - vrlo je kompleksan sklop svih

navedenih strukura. Samo potpuna rav-noteža tog sustava garancija je da ćemo se dobro osjećati i da nas “problemi sa zubima” neće ometati u svakodnevnom životu i poslu.

Karijes je još uvijek najčešći razlog za odlazak stomatologu jer uz užurbani ri-tam i način prehrane malo ljudi ima na-viku pranja zuba nakon svakog obroka. Nekoliko puta godišnje trebalo bi proći program dental wellnessa, a koji podra-zumijeva skidanje naslaga i zubnog ka-menca, pjeskarenje, uklanjanje pigmen-

tacija i zaštitno premazivanje.Nadalje, u poslovnom svijetu neprihva -

tljiv je nedostatak zuba. Na sreću, danas se to rješava dentalnim implantatima koji su savršen nadomjestak za izgubljene zu-be. Postupak je bezbolan, jednostavan i brz. Kvaliteta naših materijala, postupka i izrade je takva da mi u Imedu dajemo do-životnu garanciju na implantate.

Vrlo čest sindrom kod poslovnih ljudi izloženih svakodnevnom stresu je tem-poromandibularnadisfunkcija. Najčešće manifestacije su bolnost u po-dručju čeljusnog zgloba i donje čeljusti, škljocanje u zglobu prilikom otvaranja, zakočenost čeljusti pri otvaranju, bolovi pri žvakanju. Uzroci mogu biti različiti, ali kod poslovnih ljudi najčešći uzrok je stres i napetost izazvana pojačanim to-nusom žvačne muskulature. U podlozi je često i noćno škripanje zubima - bruksi-

zam. Ponekad uslijed pojačanog trošenja griznih ploha zuba dolazi do spuštanja zagriza, što nepovoljno utječe na čeljusne zglobove. Loše izrađeni protetski radovi također mogu biti uzrok tegobama.

Radi se o vrlo kompleksnoj problemati-ci koja zahtijeva subspecijalistički pristup. Terapija je uvijek konzervativna, a ne operativna, obično dugotrajna, u više faza i postupno ispravljajući poremećaj, ali u konačnici rješava bolesnika tegoba. Zane-marivanje u početnoj fazi, kada se javlja samo sporadično škljocanje ili blagi, pod-nošljivi bolovi, dugoročno vodi do teže kliničke slike i duže i zahtjevnije terapije.

Uz gore spomenute ambulante u Polikli-nici Imed djeluje i ambulantazapa-rodontologiju i specijalistička ambu-lantazaortodonciju. Mogućnosti i dosezi ortodoncije ponekad nadilaze i najviša očekivanja. Sve je više odraslih koji prepoznaju prednosti ortodontske terapije u odnosu na klasične stomato-loške zahvate. Osim funkcionalnog kori-giranja lošeg položaja zuba i zagriza, or-todoncija dramatično popravlja i estetski izgled zubala pa se s pravom smatra i di-jelom estetske stomatologije.

U kozmetskustomatologiju spadaju zahvati koji nemaju medicinske razloge, nego su isključivo motivirani željom za poboljšanje izgleda zuba. Raspon usluga je širok - od pjeskarenja i izbjeljivanja, preko superestetskih keramičkih ispuna i ljuskica, sve do bezmetalnih, cirkonskih keramičkih krunica. Kozmetski zahvati ponekad uključuju i zubno meso radi produženja krune zuba. Možemo govoriti o tzv. smiledesignu ili smilemake-overu.Najčešće se intervenira u po-dručju prednjih šest zuba - famozni hollywood six - ali ponekad zahvat uk-ljučuje sve zube. Doktrina estetske sto-matologije je da se realiziraju želje paci-jenata samo ako su u skladu s pravilima struke i ako se uklapaju u našu viziju estetike zuba i osmijeha, a to je: zdravi zubi, prirodnog izgleda i boje, na nasmi-ješenom licu zadovoljnog pacijenta.

PROFESIONALNO zA PROFESIONALCE

Tekst: Mr.sc. Marko Krmpotić, spec. oralne kirurgije, www.imed.hr

Page 52: Business&Lifestyle 06

u današnje doba kada obaveza, a posljedič-no i stresa, ima sve više, razne bolesti sve su češća pojava. Kako bi pronašli uzroke svojih pro-

blema, mnogi se okreću alternativnim načinima liječenja koji tijelo mogu po-

novno vratiti u ravnotežu. Sve je popu-larniji odlazak u toplice i wellness centre, no mnoga takva mjesta ipak ne nude ve-ćinu terapija iz nekonvencionalne medi-cine. No, o kakvoj se zapravo vrsti medi-cine radi? Počeci suvremene biomedicine sežu u doba od prije 200 godina. Osim biomedicine postoje i paralelni medicin-ski sustavi od kojih su neki stari i nekoli-

ko tisuća godina, primjerice akupunktura i tradicionalna kineska medicina, ayurve-da, fitoterapija, bioenergoterapija, reiki, homeopatija, kiropraktika, atlasPROfilaks metoda te niz drugih. No, biomedicina ih unatoč svim svojim znanstvenim dosti-gnućima nije nadomjestila i potisnula. Ljudi sve više traže paralelne medicinske sustave jer biomedicina ne može pomoći

POTREBNA šTO SKORIJA zAKONSKA REGULATIVA

zDrAvlje

Suradnjaterapeuta-iscjeliteljailiječnikakonvencionalnemedicineodvijasevrlodobrousmisluneformalnerazmjenemišljenjaiterapijazapojedinepacijente,alisvenaraziniprivatnihliječničkihordinacijaiklinika

52

Tekst: Sanja Plješa

Nekonvencionalnamedicina uslužbiturizma

i WHO priznAO biOTerApiju “Jedan od načina proširenja ponude je i uvođenje rada bio-terapeuta u dodatnu ponudu. Ti iscjelitelji ili bioenergeti-čari rade koristeći životnu energiju koja nas okružuje i svojim dodirom je prenose na bolesnika ili osobu oslablje-nog imuniteta. Metodu bioterapije kao komplementarnog liječenja priznao je WHO još 1976. godine, a koristi se u zemljama EU-a”, rekao je Željko Marušić, vlasnik i direktor časopisa Turist plus i diplomant u školi bioterapeuta-is-cjelitelja Zdenka Domančića. Takav način iscjeljivanja na-ziva se biohealing metoda. Ona pripada energetskoj medi-cini, a do sada je u članstvu HUPED-a desetak osoba koje su završile edukaciju prema toj metodi. Zasigurno će i Zdenko Domančić, s obzirom na to da je sve aktivniji u

Hrvatskoj, regulirati status u HUPED-u i time zaštititi svoj rad.

Govoreći o bioterapiji po metodi Zdenka Domančića, Marušić je kazao kako je ta metoda priznata u svijetu, pa tako i u Sloveniji. Tamošnje toplice 65 posto svojih priho-da ostvaruju od zdravstvenog, ali i nekonvencionalnog tu-rizma, kao i od rada bioterapeuta-iscjelitelja po Domanči-ćevoj metodi. “Bioterapeuti po toj metodi ovog su trenutka zanimljiviji hotelima koji žele cjelogodišnje poslovanje. Određenim ulaganjem u promociju te ponude mogla bi se postići cjelogodišnja popunjenost hotela. No, koliko mi je poznato, kolege bioterapeuti rade u šest hrvatskih hotela što je još uvijek premalo”, istaknuo je Marušić.

Page 53: Business&Lifestyle 06

u liječenju niza kroničnih i smrtonosnih bolesti. Za sve preventivne, terapeutske i dijagnostičke metode izvan klasične bio-medicine koriste se različiti neadekvatni sustavi podjela i terminologija, primjerice alternativna, komplementarna, tradicio-nalna ili narodna medicina, a u novije vrijeme i termin integrativna medicina. No, kako kažu u Hrvatskom udruženju za prirodnu, energetsku i duhovnu medici-nu (HUPED), najtočniji naziv koji može obuhvatiti sve te metode s obzirom na to da se one jedna od druge poprilično razli-kuju je pojam nekonvencionalna medici-na jer on označava njihov isti trenutačni status, dok podjela na prirodnu, energet-sku i duhovnu medicinu označava bit tih metoda. Svjetska zdravstvena organizaci-ja (WHO) koristi nazive i podjele na tra-dicionalnu, komplementarnu i alternativ-nu medicinu (CAM). No, za razliku od europskih država, u Hrvatskoj nekonven-cionalna medicina još uvijek nije zakon-ski regulirana.

“U našoj zemlji u tijeku je proces sa-moregulacije koji se u najvećem dijelu odvija upravo preko HUPED-a. Ta je udruga svojim statutom i pravilnicima regulirala djelatnosti prirodne, energet-ske i duhovne medicine. Kvalificirani te-rapeuti-iscjelitelji taj su status ostvarili obrazovanjem te dugogodišnjim radnim iskustvom. Zakon kojim bi se to područ-je tzv. paralelne medicine reguliralo nije prošao saborsku proceduru zbog jakih pritisaka Hrvatske liječničke komore te ostalih liječničkih lobija kojima ne odgo-vara konkurencija u obliku zakonski za-štićenog ceha terapeuta-iscjelitelja”, re-kao je predsjednik HUPED-a Vedran Ko-runić. Pritom je naglasio kako se unatoč tome suradnja terapeuta-iscjelitelja i li-ječnika konvencionalne medicine odvija vrlo dobro u smislu neformalne razmjene mišljenja i terapija za pojedine pacijente, ali sve na razini privatnih liječničkih or-dinacija i klinika. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi također podupire zalaga-nja HUPED-a za zakonsko reguliranje područja nekonvencionalne medicine, a to je ministarstvo bilo pokrovitelj i do-sadašnjih sedam kongresa o suradnji kla-sične i nekonvencionalne medicine. Na-crt prijedloga zakona o terapeutsko-is-cjeliteljskoj djelatnosti načelno je gotov, a potrebno ga je još uskladiti s hrvatskim pravnim normama. Osmi kongres na ko-jem će biti riječi o suradnji te dvije vrste medicine održat će se u svibnju ili lipnju ove godine. Na prošlom kongresu se, iz-među ostalog, zaključilo kako se pod hit-no mora osnovati akademija za prirodnu, energetsku i duhovnu medicinu gdje bi se stjecalo dodiplomsko i postdiplomsko obrazovanje za ta područja te da su dalj-

nji napori za zakonsku regulaciju unatoč raznim preprekama bitni i korisni.

potreBANSporAzUM IzMeđUHUpeD-AIHotelIjerAGovoreći o reguliranju nekonvencionalnih terapeutsko-iscjeliteljskih metoda u na-šim lječilištima, toplicama i hotelima, Ko-runić je istaknuo kako menadžment tih ustanova sve više prihvaća i ima u svojoj ponudi i neke od tih metoda. No, upozorio je kako oni moraju biti svjesni opasnosti za goste koju donosi nestručno pružanje takvih vrsta usluga. Zbog toga je potrebno provjeriti kvalifikacije terapeuta-iscjelite-lja, a to je najbolje učiniti provjerom regi-stra kvalificiranih terapeuta-iscjelitelja u HUPED-u ili pak od terapeuta zatražiti na uvid člansku iskaznicu i terapeutski certi-fikat. Kako bi se povećao udio nekonven-cionalne medicine u ukupnom zdravstve-nom turizmu Hrvatske, trebalo bi potpi-sati sporazum između HUPED-a i hoteli-jera, rekao je Korunić dodajući kako bi se time uveo red u pružanju kvalitetnih tera-peutsko-iscjeliteljskih usluga u hotelima. Na taj bi se način povećalo i povjerenje potencijalnih korisnika tih usluga i pota-knuo porast turističkih rezultata u hrvat-skom zdravstvenom turizmu.

Kako bi se unaprijedio wellness turi-zam u Hrvatskoj, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Hrvatske turističke zajednice (HTZ) objavljen je prvi katalog wellness ponude. “Grupacija wellness turizma HGK-a podupire alter-nativne oblike liječenja jer oni mogu biti vrlo učinkoviti. U sklopu brenda hrvat-ski wellness nastoje se uvesti ljekoviti činitelji, biljne terapije i aromaterapija u sastavni dio palete wellness proizvoda, pa tako i uključivanje tzv. wellness kuhi-nje što je zapravo hrvatska tradicijska kuhinja. Uz sve to, u ponudi wellness centara bile bi i neke od alternativnih metoda liječenja. Homeopati upotreblja-vaju biljne preparate, a takva metoda li-ječenja poznata je i kao alternativni oblik kod određenih medicinskih terapija. Wellness je zapravo promocija i pokretač svega što je prirodno i ljekovito, a urav-notežuje tijelo i duh”, rekla je direktorica Sektora za turizam HGK-a Ondina Šegvić. Alternativne terapije pridonose prevenciji zdravlja, ali se koriste i kao dopuna medicinskih terapija.

Ondina Šegvić kazala je kako bi u well-ness centre trebalo uvesti i kineske me-dicinske metode liječenja te najavila sko-rašnju izradu kriterija za dodjelu medical wellness oznake koju će Sektor za turi-zam HGK-a izraditi u suradnji s Udru-gom za razvoj medicinskog turizma. “Sve što se želi ponuditi u alternativnim obli-

cima liječenja u wellness centrima mora se odvijati pod sloganom Hrvatska - ze-mlja lječilišnih i klimatskih gradova i mjesta. To je vrlo važna baština jer sličan slogan koriste i susjedne zemlje, primje-rice Mađarska, Austrija, Slovenija, Češ-ka... U našoj zemlji postoji 150 mjesta s ljekovitim prirodnim činiteljima koji ni-su iskorišteni budući da je od ukupnog broja iskorišteno samo 23 takvih mje-sta”, rekla je Ondina Šegvić.

U Ministarstvu turizma smatraju kako u zdravstvenom turizmu treba koristiti sve ono što koriste i ostale zemlje u svije-tu, posebice nama konkurentske zemlje. U to spada i komplementarna medicina koju čini bioenergija, akupunktura, kiroprakti-ka te razne vrste masaža. Ministarstvo tu-rizma, zajedno s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi, oformilo je radnu skupi-nu za donošenje pravilnika o reguliranju statusa i zakona o zdravstvenom turizmu, a u kojem će biti navedena pravila i za rad u komplementarnoj medicini.

POTREBNA šTO SKORIJA zAKONSKA REGULATIVA

53

u eurOpskim zemljAmA vAžnA kOmplemenTArnA medicinAVijeće Europe je 1999. godine objavilo rezoluciju 1206 o nekon-vencionalnoj medicini u osam to-čaka u što spada i bioenergija (bi-oterapija). Među ostalim, nagla-šeno je da se uređenje područja nekonvencionalne medicine u dr-žavama članicama Europske unije razlikuje i da se europsko stajali-šte mora temeljiti na načelu bole-snikovog slobodnog izbora načina liječenja, pa prema tome i kod bi-oterapeuta. Također je navedeno kako bi neke od metoda nekon-vencionalne medicine ubuduće mogli obavljati liječnici i prakti-čari (iscjelitelji, bioterapeuti...) nekonvencionalne medicine. Bio-terapija je službeno priznata me-toda liječenja u Mađarskoj, Nje-mačkoj i Irskoj. Najčešće dozvo-ljene metode liječenja su akupun-ktura, kiropraktika, osteopatija i manipulacija, homeopatija, an-tropozofska medicina i radieste-zija za što liječnici u nekim ze-mljama, primjerice Njemačkoj, Nizozemskoj i Belgiji, imaju služ-benu dozvolu uz odgovarajuću izobrazbu. U Velikoj Britaniji ta-kođer je dozvoljeno bavljenje komplementarnom medicinom kao i u skandinavskim zemljama u kojima se takva vrsta liječenja integrira u službenu medicinu.

Page 54: Business&Lifestyle 06

liječenje bioenergijom je jednostavna tehnika po-laganja ruku, odnosno dodira, ili držanja ruku u neposrednoj blizini tije-la. Mnogi je još smatraju tajanstvenom iako su

mnogobrojna znanstvena ispitivanja doka-zala učinkovitost. Naime, promjene u ljud-skom energetskom polju izazivaju mnogo-brojne bolesti koje mogu izliječiti ljudi s velikim bioenergetskim potencijalom.

BioenergijapostojioduvijekLiječenje polaganjem ruku je, možemo slobodno reći, staro kao i čovječanstvo.

Spominje se u indijskim vedskim knjiga-ma kao prana, u Kini kao či, u Egiptu po-stoje hijeroglifski zapisi, a o bioenergiji je pisano i na asirskim i babilonskim ploči-cama. I u Svetom pismu stoji kako je Isus liječio dodirom. Bioenergiju u Europi u 11. stoljeću spominje Avicena, zatim Pa-racelsus 1530. godine, a u 18. stoljeću njemački liječnik Franz Anton Mesmer uzbuđuje duhove tvrdeći kako svako živo biće ima biomagnetizam. Tek se u 20. stoljeću Europljani upoznaju s jogom, ča-krama, energetskim meridijanima i ener-getskim slojevima aure, odnosno iznova otkrivaju bioenergiju.

U istraživanju bioenergije i parapsiho-

loških iscjelitelja prednjačili su u tadaš-njem Sovjetskom Savezu zahvaljujući ču-venoj Džuni Davitašvili koja je imala i parapsihološke sposobnosti. O njenim uspjesima postoji pisana i videodoku-mentacija kao i o istraživanjima provede-nim 1985. godine u Zagrebu nad Zden-kom Domančićem.

GlavovoljarukomodnesenaMi bioterapeuti rješavamo dvije anomali-je povezane s aurom. To su višak ili ma-njak energije u energetskom polju. Te-meljem toga različitim tehnikama polaga-nja ruku na oboljeli dio tijela ili njihovim kretanjem nad tijelom, odnosno bolesnim

SNAGA OZDRAVLjujućEG

DODIRA

BIoeNerGIjA

54

Tekst: Željko Marušić, bioterapeut

Page 55: Business&Lifestyle 06

dijelom tijela, te zračenjem iz ruku djelu-jemo na čovjeka. Ako treba, nadopunjuje-mo energijom, a gdje treba oduzimamo je.

Pacijenti to osjećaju kao toplinu, vrući-nu, hlađenje, pojavljuje se osjećaj pulsira-nja ili mravaca, češće lakoće i lebdenja, te sreće, a ponekad straha. Kada krenu po-jačani rad srca i cirkulacija, dogodi se da šake postanu tamno ljubičaste. Neću ni-kada zaboraviti jednog pacijenta koji me panično upitao hoće li umrijeti i, narav-no, njegovog zadovoljstva nakon izliječe-ne bolesti.

Mnogi rezultati liječenja dokazivi su odmah nakon prvog tretmana. Najbolji primjer je glavobolja koja nestaje već na-kon minutu-dvije tretmana bioenergei-jom. Doslovno je rukom odnesena.

Grupneterapije sindividualnimpristupomTerapija traje obično do pola sata s time da se prema metodi Zdenka Domančića obavlja grupno, dakle uz prisustvo drugih bolesnika koji za vrijeme tretmana nekog bolesnika i sami osjećaju senzacije poput izlaženja zraka energije iz dlanova, trnce u nogama, vrućinu, što blagotvorno utje-če na njihovo psihofizičko stanje.

ČudesnamoćbioenergijeSuvremena medicina je često nemoćna pred pojedinim bolestima. Jednostavno postoje bolesti koje je teško liječiti ili ih liječnici ne znaju definirati. U takvim slučajevima nastupa bioenergija - životna energija. Da postoji od pamtivijeka, naj-bolje dokazuje ruka koju majka stavlja dojenčetu na trbuščić kada ima želučane ili crijevne tegobe. Bioenergija, odnosno bioterapija, iscjeljivanje, ili kako to već nazvali, je nešto savršeno što dolazi, bo-lje rečeno, prolazi kroz čovjeka i biva preneseno na drugoga. Svi je imamo. Ona je jamačno iscjeliteljska. Bioenergija je u dodatnoj prednosti pred službenom me-dicinom i zato što rješava uzrok, a ne po-sljedice.

Druga je stvar što ljudi prve simptome bolesti rješavaju na svoj način. Prvo po-piju čaj ili stave oblog. Nakon toga se okrenu vrlo reklamiranim pomoćnim lje-kovitim sredstvima. Kada ni to ne pomo-gne, odlaze liječniku opće prakse, piju li-jekove, odlaze specijalistima, čak završa-vaju na operacijskim stolovima, a kada ni tada nema poboljšanja zdravstvenog sta-nja, okreću se bioterapeutima (bioener-getičarima). Tada ponekad bude prekasno za pomoć jer je tijelo strašno stradalo, nema dovoljno vlastite bioenergije da bi prihvatilo tuđu kao nadopunu. Posebno kada je riječ o tumorima. Srećom, i tada se može smanjiti bol i patnja.

IzlječivonaizgledneizlječivoBioenergijom se mogu liječiti: neuromu-skularne i neurološke bolesti poput skle-roze multiplex, amiotofične aterosklero-ze, miastenie gravis, cerebralne paralize, moždanog udara, Parkinsonove bolesti i mišićne distrofije, visoki i niski tlak, anemija i leukemija, očne bolesti, epilep-sija, bolesti uha poput nagluhosti, perfo-racije bubnjića, šumova i poremećaja rav-noteže, hemoroide, glavobolju i migrene, Alzheimerovu bolest, štitnjaču, ciste, be-nigne i maligne tumore, astme, emfizem i upale pluća, tzv. ženskih bolesti poput policističnih jajnika, neplodnosti, slije-pljenih jajnika, neredovite ili izostanka mjesečnice, tumora, preranog otvaranja u trudnoći, gljivica, ljuštenja maternice, menopauze, cisti, upale mliječnih žlijezda kod dojenja, bolnih mjesečnica i masteo-patije, reumatske bolesti, giht, artrozu koljena, želučane tegobe poput gastritisa, čira, žgaravice, dijabetesa, gangrena, de-kubitus, upala zubnog mesa, bolesti mje-hura uključivo inkotinenciju, crijevnih bolesti kao što su ulcerozni kolitis, za-

tvor, proljev, nadutost i Chronova bolest, herpes simplex i herpes zoster, išijas i diskus hernija, jetra s naglaskom na ciro-zu, zamašćena jetra i hepatitis, žuč i po-višeni kolesterol, bubrezi, kožne bolesti poput psorijaze, seboreje, neurodermati-tisa, vitiliga i prhuti, krvne žile - vene, angina, glasnice, sinusi, tzv. muški pro-blemi poput bolesti prostate i muške menopauze te disfunkcije erekcije, ne-plodnosti, varikokele i hidrokele, alergije, osteoporoza, kifoza, skolioza i spondilo-za, a sve to itekako djeluje na poboljšanje psihičkog stanja pacijenta.

Nemazadiranja uslužbenumedicinuTerapeuti koji rade prema metodi Zdenka Domančića u cijelosti poštuju i ne zadiru u službenu medicinu. Tako pacijenti isto-dobno koriste lijekove ili terapije koje je propisao liječnik. Stoga se za bioenergiju kaže da je komplementarna medicina iako je starija od službene. Ljekovitost toplog ljudskog dodira je poznata u svim kultura-ma svijeta pod različitim imenima.

55

Page 56: Business&Lifestyle 06

PutOPis

56

Arapima moramo pripisati zasluge što su nam dali “nulu”, jer što bismo mi danas bez tog jednostavnog znaka, kad računala za svoj rad trebaju baš jedinice i nule?

Tehnologija i sve njezine implikacije imaju veliku i sve veću ulogu u svim aspektima naših života i često mislim da bismo bez “tehnologije” ponovno bili u Kamenom dobu. Čak i u mojoj ručki postoji mikročip koji sadrži sve informacije o Šefu – nje-govu adresu i krvnu grupu, primjerice.

Ali nije svatko svugdje na “ti” s tehnologijom i to je Šefu postalo jasno u dubokoj unutrašnjosti Kirgistana. Tu je bio u posjetu ma-

lom ogranku banke za koju je radio. Na pultu za kojim je sjedila blagajnica poredane su bile tri ra-

zine tehnologije i Šef ju, iznenađen, upita zašto je tako. “Računalo služi za našu internu evidenciju. Sve što radimo,

tu se bilježi. Džepno računalo je za našu upotrebu, i za upotrebu onim našim klijentima koji ga znaju koristiti. A abakus je ovdje za sve ostale klijente. Oni lako mogu izračunati svaku svoju fi-nancijsku situaciju i bez struje; puno su spretniji od nas kad je riječ o ‘staroj tehnologiji’.”

Pa eto, kako je to naglasio i Šef, ponekad su stari načini najbolji načini, i ne trebamo uvijek nastojati otkriti toplu vodu.

KADteHNoloGIjAMArŠIrANAtrAŠKe

Issyk-ul. To zvuči kao nešto što je napisao Tolki-en, ili kao neko egzotično jelo, ali nije ni jedno ni drugo.

Nalazimo se na granici Kazahstana i Kirgistana, kamo smo dospjeli na leđima konja (na veliko neza-dovoljstvo mog Šefa). Stojimo na obronku i gledamo najfantastičniju moguću scenu – golemo plavo jeze-ro koje svjetluca na podnevnoj žezi.

Šef, koji već jako pati, kaže da mu je vruće i da bi se stvarno volio rashladiti plivanjem u toj toliko privlačnoj vodi. Njegov domaćin se nelagodno meškolji i kaže: “Ne, nikako ne; nitko se tu ne ku-pa”, ali Šef mu objašnjava kako je a) doista vruće,

b) utrnuo od sedla i c) veoma dobar plivač. Među-tim, domaćin je nepopustljiv, gotovo mu fizički priječi da uđe u vodu i konačno mu kaže zašto ne bi trebao plivati.

“Prije puno godina, ovo divno mjesto je unište-no. Služilo je kao testno područje za ruska atom-ska torpeda. Toliko su ga koristili da voda sadrži visoku razinu radioaktivnosti. Čak i danas mješta-ni katkad nađu ponekog jaka, mrtvog jer je tu po-pio vodu. Stoga, dragi prijatelju, nemoj ni misliti o tome. Mještani kažu da noću vide ribe kako svije-tle u vodi, a ne bih volio da se takvo što i tebi do-godi!”

I tako Šef nije plivao...

Autor: kofer Raya Fletchera

Priče iz putne torbe

Page 57: Business&Lifestyle 06

57

Baš kao ni ulje i voda, konji i moj Šef nika-ko se ne miješaju. On ih se zapravo boji, što je pomalo šašavo jer nema problema sa slo-novima, žirafama ili bilo kojom “velikom zvjerkom”. Osobno, mislim da to ima neke veze s inteligencijom (ali sad sam nepristo-jan prema Šefu).

I tako, kad ga je Glavni Direktor kompa-nije za koju je radio u Kirgistanu pozvao (točnije, obavijestio) da idu na jahanje po prirodi, Šef nije bio nimalo oduševljen tom idejom. Nakon nekoliko sati vožnje stigli smo na “ranč” gdje su nas čekali konji. Šef je bio zamoljen da ponese stvari “za svaki slučaj”, bude li trebalo prenoćiti.

Odmah sam mogao vidjeti kako kljuse ko-je su mu dali nije baš vatreno; izgledalo je staro i umorno od života, a bilo je građeno, očito, više za komfor nego za brzinu.

Krenuli smo, a mene su pričvrstili za

stražnji kraj te zvijeri, koji je pri svakom koraku poskakivao gore-dolje. Mogu reći da je to stvarno posebno iskustvo i da ga ne bih htio uskoro ponoviti.

Sljedećih nekoliko sati proteklo je u bujici razgovora o bankarstvu, financijama, eko-nomiji i općem stanju u zemlji sve dok nije došlo vrijeme (tako je rekao Glavni Direk-tor) da napravimo pauzu. Aleluja, pomislio sam (a mislim da je i Šef bio prilično rado-stan). Direktor je okretno skočio iz svoga sedla, a Šef je, prilično oprezno, učinio isto – jedino što mu je za to trebalo znatno više vremena budući da nije ni izbliza toliko okretan.

“U čemu je problem?” pitao je Direktor dok je Šef umornom rukom trljao čelo, “boli li te glava?”

“Ne”, reče Šef masirajući vlastiti stražnji kraj, “upravo suprotno!”

KOnji

Priče iz putne torbe

Page 58: Business&Lifestyle 06

58

ADRESARAlgoritam,www.algoritam.hr

AnaKrstulović,StudoArhingd.o.o.,[email protected]

Aquariusrecords,www.aquariusrecords.com

Aukcije.hr,www.aukcije.hr

Blitzfilmivideodistribucija,Kamenarka1,zagreb,www.blitz.hr

canon,www.canon.hr

erstecardclub,praška5,zagreb,www.erstecardclub.hr

Gramatd.d.,radničkacesta198,zagreb,www.gramat.hr

Hp,www.hp.com

InterijercentarSolidum,Škorpikova11,zagreb,www.solidum.hr

KlinikaSvjetlost,Heinzelova39,zagreb,www.svjetlost.hr

limoni,www.limoni.hr

MaraszaSamsonite,vrbik8a,zagreb,www.maras.hr

Marks&Spencer,www.marksandspencer.com

Mozaikknjiga,www.mozaik-knjiga.hr

Nokia,www.nokia.com.hr

panasonicSoutheasteurope,www.panasonic.hr

poliklinikaImed,Selskacesta90a,zagreb,www.imed.hr

poliklinikalumbago,Banjavčićeva11,zagreb,www.poliklinika-lumbago.hr

porscheDesign,www.porsche-design.com

posao.hr,www.posao.hr

potomaczacroata,www.potomac.hr,www.croata.hr

privatnaspecijalistčkaordinacijaobiteljskemedicinesdijagnostikom

Dr.NivestarleBajić,petrnjska52,zagreb,www.ultrazvuk-tarle.hr

profil,www.profil.hr

raiffeisenbankAustriad.d.,petrinjska59,zagreb,www.rba.hr

Samsung,www.europatrade.hr

Sonycenter,www.sonycenter.com/hr

Sonyericsson,Ulicaf.folnegovića1c,zagreb,www.sonyericsson.com

SocieteGenerale-Splitskabanka,ruđeraBoškovića16,Split,

www.splitskabanka.hr

triglavosiguranje,AntunaHeinza2,zagreb,www.triglav-osiguranje.hr

ŽeljkoMarušić,091/7656767,098/410480

Novi pogled na zdravlje www.PLIVAzdravlje.hr

Najbolji pogled na zdravljeŽelimo biti mjesto izbora koje ćete posjetiti kad god vas zanima nešto vezano uz zdravlje. Namjera nam je kontinuirano una-prjeđivati kvalitetu ovih stranica i već sada sa zadovoljstvom najavljujemo iz mjeseca u mjesec nove rubrike, sadržaje i usluge.

Virtualni atlas mišićno-koštanog sustavaVirtualni atlas donosi slikovni prikaz osnovne anatomske strukture pojedinih dijelova tijela i zasigurno će vam olakšati razumijevanje najčešćih ozljeda i oštećenja mišićno-koštanog sustava koje smo ujedno i podrobnije opisali na ovome portalu.

Novi pogled na prehranuPravilnim izborom namirnica možete unaprijediti vaše zdravlje, utjecati na prevenciju nastanka bolesti i ublažiti štete uzrokovane bolešću. Hrana nikada neće biti trenutni lijek, ali postaje naš saveznik u borbi za zdravlje na dulji rok.

posjetite internet portal PLIVAzdravlje

indeks tjelesne mase

kalendar ovulacije

medicinski leksikon

alergijski semafor

pitanja i odgovori

Virtualni atlas mišićno Novi pogled naNajbolji pogled na

z d r a v l j e . h r

išić

Page 59: Business&Lifestyle 06

Novi pogled na zdravlje www.PLIVAzdravlje.hr

Najbolji pogled na zdravljeŽelimo biti mjesto izbora koje ćete posjetiti kad god vas zanima nešto vezano uz zdravlje. Namjera nam je kontinuirano una-prjeđivati kvalitetu ovih stranica i već sada sa zadovoljstvom najavljujemo iz mjeseca u mjesec nove rubrike, sadržaje i usluge.

Virtualni atlas mišićno-koštanog sustavaVirtualni atlas donosi slikovni prikaz osnovne anatomske strukture pojedinih dijelova tijela i zasigurno će vam olakšati razumijevanje najčešćih ozljeda i oštećenja mišićno-koštanog sustava koje smo ujedno i podrobnije opisali na ovome portalu.

Novi pogled na prehranuPravilnim izborom namirnica možete unaprijediti vaše zdravlje, utjecati na prevenciju nastanka bolesti i ublažiti štete uzrokovane bolešću. Hrana nikada neće biti trenutni lijek, ali postaje naš saveznik u borbi za zdravlje na dulji rok.

posjetite internet portal PLIVAzdravlje

indeks tjelesne mase

kalendar ovulacije

medicinski leksikon

alergijski semafor

pitanja i odgovori

Virtualni atlas mišićno Novi pogled naNajbolji pogled na

z d r a v l j e . h r

išić

Page 60: Business&Lifestyle 06

ISKUSITE BRILJANTNUČISTOĆU SLIKE.

© 2009 Twentieth Century Fox Film Corporation and Dune Entertainment LLC. All Rights Reserved.© 2010 Twentieth Century Fox Home Entertainment LLC. All Rights Reserved.TWENTIETH CENTURY FOX, FOX and associated logos are trademarks of Twentieth Century Fox FilmCorporation and its related entities.

AVATAR trenutno NIJE dostupan u 3D verziji.

Novi 600Hz NeoPDP pruža sliku izražajnih boja, duboke crne i briljantne čistoće pokreta. Zahvaljujući milijunima samoosvjetljavajućih piksela i brzom odzivu, neće Vam proma-knuti niti najmanji detalj.

SADA S 5-GODIŠNJIM JAMSTVOM**

www.panasonic.hr

*Sub-Field DriveBITNO JE SVE.

**na

cijel

i pro

izvod

Za Vi

era F

ull H

D te

levizo

re ku

pljen

e od 2

1. sv

ibnja

2010

– 10

. srp

nja 20

10.

D

etalj

i: ww

w.pa

naso

nic.hr

P O T R A Ž I T EN A B L U - R A Y - U I D V D - U

PAN_Viera_3D_Privredni vjesnik (B&L)_205x280_CRO.indd 1 5/21/10 2:09 PM