-----;::-------... C I~ . .Državno O~yje t·~išt't{o u 'ibeniku I. R. Procu5::. n 3 ~. to m Sebenico

G:1n lo rl•vl .. .. {:/.1.. ... ",:z_ ' . pod. Br. 40. Pt. , v. 11 u Šibenik, . 5. prosinca 19.07. ....... md. God. I.

p. Prd, .. ........ .

"V

~olitički list za interese grada Sibenika i okolnih sela. Kremenjak izlazi tiY~i Četvrtak. Prctplatna cijena na godinu 3 Krune. Na pl) godine Kruna 1.50 para. PJ·ctplalt> i pisma Salju se uredništvu ======= Hukopisi se ne nnćr.ju a neplaćeni s li lovi ne primaju. Pojedini b r oj 4 p are (2 novč .) =======

Hoće li ko razumjeti ove zlatne riječi ? Yeliki če ki naučnik i hi toričar Fran Palacky,

"otac českoga naroda", napi ao je vome narodu ovo 'to dolje pre>Odimo, a što e - mutati mutancli -može jednako i našem narodu primijeniti.

On piše : "N arad na· je te_. ka9 što brojem tako i pro tor­

nu ću voje zemlje ne-Yelik, a već mu e je drugo li u 1-ljeće boriti sa moćnijim su jedom na obranu i sačuvanjc voga bitka. Kazao sam na drugom mje -tu kako cijela

hi torija če ka u glavnoj jezgri svojoj je tc nepre tano i vječno dolazenje u dodir i sukob -·lavljan tra a Kje­mačkom i to mal-ne na vim područjima ljud-;kog djelo­vanja. 'l'o \ eć zna, mi lim, vako dij tc, da u toj o ud noj h01·bi premda nejednaki brojem i ilom materijalnom, odr7.ali mo &e ne jedanput ne amo ča no nego i slav­no: al to je tek još malo do lo do općega :manja te dakle stopro moramo postojano napominjati, da kacl smo god mi ]Jobjecljvali, bwalo je to :;vakiptd l"iie premoću duha. nego li mo~u fizii'Jcom, a kad smo aod podlijegaJ i, da je tome uzrokom bilo pomanjkanje duševne djelatno­sti, mora~nc krepčine i od važno ti."

"Vrlo sc varaju oni, koji mi le, da ona ratna ču­de. a, što ih na ~ j preclji počini e za hu it kih bojeva, ni­je u bila ni ta ch·u~o nego })Omamno bje njenje, ]·upanje i mlaće1~e odrpa nih divljaka (ko što je odavno žalibože ušlo u obit'aj prikazivati ih), a ne radje čili zanos duha za idejama, moralna nepokvareno t i viša pro 'vj eta na­še~ naroda. Obratno, kad smo chje ta go elina ka ~nje u sličnoj borbi mal-ne u grob pali, kririli smo to time, što -- nepre lnjačeći naobraženjem dulw, rcć buclu(i r avni neprijatelju svome vi· u moralnoj gnji loLi nego li u doshttnoj moći - latismo ~e sami mača i na ilja. Kroz zadnja dva toljeća žiYO m·il i smo samo tjelesno, duh je u nama hio pritajan; a je li e gdje iskori tio, obl ačio se je u tudje r uho a ne u 1·oje via tito. Zato je svijet zahoravio na na , l<ao da na već i nije; a kad se sad javljamo za s1·oj bitak, (;neli" narn e i ·ini e nmogim lj~1 lima, kao da čin imo nešto proti praru i pri ­stojno ti . Sto s~ pak sada dobrom vij ešću i punim pra­vvm možemo prijaviti za svoje mje to u redu narod ii, za to imamo za hval iti ne toliko Lroj u SYomu i ili ma­tel-ijalnoj, koliko radije du~evn oj moći i moralnoj krep­čini oni h, koj i nam IJiše predšasnicima u narodnom pi·o­ćućenju i osvije~ćcnju. Rad se oni nebi bil i u srom preg­nuću odmah s početka ogradili pr:wom pro vjetom , pra­vim napretkom k ljepšemu, i t.inskom požrtrovnošću i ncporočnošću lwraktera, nebi bili odoljeli nepriltkama i zaprekama nebrojenim i te'·kim; jer oni amo tim pri­n udi~e i svoje protivnike da priznaju, da su namje·re i cUda 1~jihova b·ilrt plemenita, koja nije bi lo časno prije­čiti moću i nasiljem. Narodni naš preporod bio je moguć

jedino na ovom putu. A po ' to prema poznatoj mak i mi svaka država amo onim sred tlima, kojima e je digla, može e održati u bir tnt svom : pacl;t i na pisce če ke, kao na du ševne budit lj e i vocljc naroda svog, dužno t, ne samo isti ca ti e i vijC'tliti pravom pro vjetom, nn.­predkom, poht,·ovnošću i neporočna · ću, nego takodj er i na tajati , kako bi odlikama duha, inteligencijom i moral­nom krepčinom prerlnj ačili i prema ili vakako sve one, koji e na ~em narodnom bitku po tavljaju na otpor, na­stoje ga o labi ti i uništiti. J edino tad ćemo trajno obcz­bije liti budućno t voju, kad bud emo duhom pohjerljivali i predvodili u vj ' li:0\ noj horlJi, koju nam je pro,idnost namijPnila. ' .

Hoće li ko u , ibeniku razumj C'ti zlatne rij eči O\'e ?!

Pis nto Š ibene anim. U rad i e ·yega bise .

Draga. braćo ibenča.ni!

Gore pomenute rij eči . U radi~e 1·ega bire m1 smo pl'imili od na 'ih starijih u ba "tinu. fudro t u nji­ma aclržanu nekupi e oni od nikoga u svijetu, v ć zdra­vi razum na "ih otaca i dj da kupio je u to par 1-iječi duboku mudro t i veliku i tinu , koja j ama nikla u reu naseg naroda i u nj egovoj vije ti živjela u poko­

lj enima od pamtirjd;:a do dana . . Ko je krnz ovo zadnjil1 dc et petnaj t godina, oso­

bito prij e ·žiložder kog bi(:a, prolazio kroz iben ko polj e, taj e morao u du i nauživati i dtviti e, kako je mar­ljiva ruka t ža ·lm od tog polja napravila uprav jedan

' kra ni i m c ni pcri1·oj. Bujni panj do panja, milo1·idni vinograd cl o vinogrnda ni že e kroz cijelo na ~e polj e

' ko liko je dugo j siroko. zeleni e zdravim ze] niJom kao da se modri bujno li će po mntracima, pa nji poredani, urccljeni i oči ćeni , vinogr <l d otrij eblj en od . vake trave, sve je kao u go pod kom perivoju. Divota, u%ivanj e za gl d aoca a kamo li da ne bude za radi oca!

Ovo j e dalo povoda , da j e kroz ovo vrij eme na­tala poznata rij eč ,.teiak šibt'n, k i je n .. <:ao tt polje." -

~ 'vale od nas zna, · to će to reći i da to neznači , da je ušao u polj e da jedi j gleda il prekriženih ruku na lu­škiva. kako trava ra tc.

, Nije to . On je ušao kao radi'a, al radiša no1e vrte, radiša po odlučnoj \'Olji , po pameti i razumu, ra ­di ··a svoj na vome, od _rca, od ljubavi pmrn svojoj muci svome dobru, pram YOm vinogradu ruko adu

Kano jato p :ela radili ca prij e i toka unca vakog bogovi tog jutra prospe e po polj u Yoj ka težaka: bri-7-nih stara ·a, č i lih mlad i ća, mu~kih i zen kib da od ra­ne lOre do zapada unca po Yeti voje nngc tYl·doj gru­di hraniteljici, da iz nj izmami svagdanji kruh svoj . I po lj etnoj žr gi i suši, po zimnj oj buri i studeni vidi

2

neumornu YojJm radnika, opaljenih koštnnjnvih tdnka, kako e prigiba k rodn oj zemlji , lmko tVl·d lc grum cno ­Ye pr baci va i prevrćc motikom i la ··unom, kako ko ije­rom il nožicamn. oko panja na toj i, kako ~nljevitom ru­kom kida zaporke, či Li li će, gnj 'ČL :-:avijaču, kupi ko­rovadju trijebi travu, kropi poliračom. pra~ i umpora­ćom, crrozde, grozclire i čeruljirc eMe ·n. zemlje na ka­men, da mu na, vlažnoj z~ntlji ne sagnjiju , kalw sve mogu~ či ni: ntdi i na toji, ela mu vinograd bude m e­dj en i ela mu u m ecljenu vinogradu zdrav panj okiti se zdrarim i zbijenim grozdom.

I tina, u obi lnom znoju . lica voga šibenski j e te­žak, navla tito ovo za.dnjih gocliun: obr:tdjivao svoja du­bra, a Bog j blago ovio trude nj egove i za rukom mu je cvalo i pjevalo, a vinorrradi u polju šiben kom naliče sa svoj m odno ti više na jedan veliki perivoj . neg na obično polje. Nt>može e šiben l<i težak tužiti za taj ulo­:l.eni trud i muku, ni zn. proliveni znoj, ni za pretrpljenu žegu ni mraz. jer, opć nito uzimljući, sve o,·o zadnje vrijeme tog upornog rada, zcmljn. je vazda. dono ila do­bar i obilan rod.

,.: ib nski je težak 11 ao u polje" lc:1o pčeln, kao mrav, Ali j e iz njea iza.~.w i okrpljcn. Okrpio e j e u polj u. On je poclicrao polje na pravu lj epotu , podigao mu Hijedno t a polJe je podiglo njega, podi~l o mu go po­cbr tvenu nagu. a mnogima od da'-čar i šiwlate na­gradilo lijepu zidanu ku ći c u.

vaki, koj i j e kroz rečenih oro dc etak pctn11j t godina , •.t ~ao t~ )JfJlj"" može nm o elJi kazati: ,. U ra­cHše srega biše'' - i, kad na 'i oci i djedi to t ekoše, da r eko ·e veliku i tin u i veliku mudro t.

Al na i tari rekoše i još nefito, to je t ono. to je svakome od nn. ad na vrh jezika. Yi to već kažt te a ja ću to tek pri koncu kazati, j er ad hoću divan da na drugo vratim.

.·iben ki težak u·ao je u polj e, nnpral'io od njega perivoj, tako da on u nj ulnz i kano vrije Ini uzorni vr­tlar u svoj miri ni vrtli ć . Ali - mnogi ·iben ki težak često i preče to ulazi u grad ne .ha kao uzorni rrradjit­nin , da tu u gradskom i uljucljenom društvenom ži 1·otu eue '·ime drugim obogati; on zapada ll krčme i li čno

ne da se tn kAo umoreni putnik okrij ep i i poču ti. nego da tu, po lij nekoliko-dne1·ntlg trucln i mnke za kruhom svagdanjim, kro?: malo uri kao kaka1· rasipnik rasipljc krvavi trud voj .

Rekoh mnogi, jer sm, Bocru falll, ne čine toga. Prodjite kadikad amo kroz ulict,L ·v. Ivana, pa

pogl dajte u krčme! Tu, u sroje ITij eme, prvi ze ovi vi e na tucete (ili duclzine); tu. u voje Hij eme, nn tucete vise mlada kczmad i odojčitd ; tu na tucete vise P\'vi pulastri · tu prvi janjci; tu u opće svaka prrina i vaki bolji zalogaj - a ko vc to izj erlc? ko to, recimo, po(raja?

Go poda i po-jednici ja(:i - 11e. j er oni spremaj u seui kod kuće i cjenje; jnči činov niei - n el, jer i oni kod ku će imaju; manji či nomici , pi nri i o tali od ma­lih plaća i 1mhoda mogu amo proći da tim božj im bla.­gom napa u oko al ncomaste zube.

Dakl e, ko to ·ve ~mak ne i oči ti dann na dan?! Niko drugi, n g radnik polj lei uz pomoć radnika. po gradu i javnih po lu žnika i dak le, recimo, težak i ra,dnik.

Prema svemu onom e) što e toga preko cijele go­din e poj 'de; prema cij eni, koj a sc na kil plaća; prema silnom vinu, koje se tu uz kuplju cijenu popije, kn.d bi se učinio točan račun i ve e kupa sračunalo, vidjeli lJismo tekar, koli l<O sc tu narodnog novca puharči i pro­spe. \ l idj elo bi e, k lil<i je broj onilt, koji 1u o tave, ako ne sve svoje tanje, al veliki dio svog stanja i kr·

Ynvo zaradjenog novca. - Viclj elo bi sc, koliko hi se obitelji i stanjn podiglo na više tim uzalud proharčenim

. novcem, o lobodilo e clnga, nnjgoreg druga , i postalo jakim, krepkim i ~ivim sta.njima, u kojima. nebi ni ptiči-j eg mlijeka manjkalo, da rečemo tako. ·

Al tiče samo ounj, ko kiipi , a ko prosiplje, tnj nekupi. Zalud sticati onome, ko pro iplje; zalud znojem i ~uljima čin i ti od polj a perivoj čovjeku rasipniku, koji neštecli.

H.eko~e, zoi ·ta, naši oci i dj edi naši relikn mudro t i veliku i ti nu . da "u ?'rtrli :e S1•Pgrt l ile" - ali i reko .~ e -- a "u štediše i još više"! Je l' tako?

Vaš Kremenjak.

RflZNE VIJESTI. --.( !Budućnost elektriciteta. V eliki fizi(· ar Edison izrn.­zijo e je nj ekom uopi niku novin n. o bedućnosti elektri-iteta, kako do ada~nji promt.la ci na tome polju stoje

jo '· u po1·oju, pa da će za to vijet dočekati kroz JO godina vt·like pronnla. ke, koje će Liti reći i značnjniji nego vi oni pro ~t ih 50 godi na. _

Edison se nada da će do mAln mo6 clobiti elektri- . citet nepo,redno iz ugljena, mt lak' i i jeftiniji način nego do sada. 'rr ha samo pre taviti, veli Edi. on, kakve će po-lj edi će biti od tih novih pronaln~ka . Lokomotive proda­vaće se za taro gvožclj , jer će kod vak0g voza hiti vučna naga elektri ci tet. Neće ta la vi·e trebati toliko ugljena za gori,·o i indu 'triju nitt ć e tro ' iti kAo ada g dan novac za prenos ugljena. ve (C' to otpasti a po­di ći će e ..-eliki trojevi pred amim rudnicima ugljena za proizvadjanje elektricileta, odakle će ga e mnći da­ti ·ijeloj ?:emlji, svakom gradu, elu i tvorn ici. Po uli­ca m n eće biti konja niti će za nj e tl'ebati štala i hrana, jer će ·e . va kola tjerati elektri itetom. vaka će kuća moći dobiti eleHri čnu ra ·vjetu, električnu kuhinju, peć i nagu zn. ma bilo koju dom~Ć il potrebu, tim više što će el kt rici tet biti j eftiniji od ugljt>na i I parobrodi će biti tnda i?:li'ni j er će ele ktrične ladje moći prebroditi atlan ki ocean u 3 dana. -

~roiz11odnia maslinovog ulia na otoku J{reti, je ove god ine vrlo dobra, tako da se u god . 1908 može ra­čunat i na v liki izyoz ulja s tog 9toka . Kretsko ulje u­yozi sc ponnjvi e u. Englesku, Njemat:ku, Austriju, Ru­siju, Rumunija. Ameriku o prema rodu i potrebi i ·u Ita­liju i Francu ku.

Od o tatnka i cijedjrnih maslina (koštice) hemij kim putem (ck tr·akcijom) dobivaju Krečani jednu vr tu ulja, koja , e nerabi ?:a jelo, al ju rabo za prav ljenje apuna i za tekniuke svrhe. U na se to baca i prodaje za krmad.

Pro ječna ko l ičina gocli'njeg iz,~oza ovog ulja izno­i oko 800.000. Kgr.

~rancuska vina. Francu ka ima. najve·ću proizvo• dnju vina na Sl'ijctu. Goclišnje e pri dobroj berbi dobi­je u Francuskoj preko 60 milijuna hehtolitara vina. Od OI'Ogodixnje berbe, ra čuJH1jući od l. eptembra, izvezeno je vina svega 7.598.586 hktlt., ocl. koje. količin e pada sa~ mo na mje cc oktobar preko 4 milijuna hektolitara.

J<oii ie prvi ttgovački narod na svietu.? - Na to je pitanje običnjni odgovor - E nglez i. Pa ipak nije tako. Koncem godine 1905. imala je E ngle ka -13 mili­juna žitelja i 22 milijarde fr,maka prometa, Njemačka 60 mil ijuna žitelja i 15 milijarda prometa; France ka 39 milijuna žitelj a i . 75 milijuna prometa, a Bel erija 7 mili­juna žite lja i 7 milijarda prometa. Prema tome su Bel .. gijanci dvostruko tako poduzetni kao Englezi.

~tgovacki btodovi u 8vtopi. Evrop ka trgovačka flota ovako je ra poredana: Enrrle ka ima brodova: 20.58 1 a 10.7 36.000 tona. Njema ~ka ima: 4 .224 a 2,3-2.275 tona. Norve ka ima: 7.296 a l, ·l G.502 tona. l!'rancuzl a ima: 16.53± a 1,3.-0.827 tona. 'l'alijanska ima: 5.696 a 673 . 7'2 tona. Hu. kn. ima : 3 . .140 a 6±1.62 tona. Špan ka ima: 9.990 a J5 _0A29 tona. Da1l"l<a ima: 3.679 a ·.1-53 .1 12 Lona. _-\u lrijan ka ima: 1±.3 5 a 420.4-!3 tona . Grl:ka ima: 1.07 a l 13.535 tona. Porttwnl ka ima: 5.7 11 a J 13.535 tom1. Rumun-ka ima: 397 a 8-:1·.04.3 tona. 'rnorro r. ima: 22 a

5.417 tona. Bugar ka ima: 7 a 3.033 tona .){onačni tezultat žetve n Ugatskoi. U Buclimpei;ti

jo })ubli kova n lužbeni i;wjršlaj ugadwg mini t<lr tva zcmljorada o tanj.u u jeva. U njemu s ka% ch po lij e okončane vr idbe pri.no žetve pobumje ovo ·ifr :

P' enica Raž . .T e č am Ova .

1907. 1906.

Mil. mel. cent.

3~ .H 63.72 10.5.'~ 14. 15 1.'3.99 1.1. 1 -12.00 13.73

Iz OYoga e vidi ela su konačni rezulta, i u viuHL artiklima bi li nepoYolj niji nego lani. to e tice kukuru­za, rarl'r je dao dobar prino · a pozniji je ošt ćen u ~o m. Računa e da je pr ino kukuruza +± 3 mil. met. cenata .

.Stanovništvo ~toiednice . Za pro ·lu godin n 190n nn' lo e je u Hnat koj, rijemu i ' laYoniji (<t Dalma­ciju je r ij em zamjenio?) 2.592.969 tanon1ika, dakle 1 ·24 °/0 vi e nego godine J 905. d OYOg tanon1i ' tva vi!';e od 90 °/0 u či ti Hnati i 'rbi. Po gradoYima je bilo stanovnika:

Zagreb 7'2. 06 (vi e ].9.-5 nego 1905). O. ijek 27 .0 5 (v i'-e 1. 340 nego l 905) Zemun 1 6 . .38 (više 250 nego 1!:105) Karlovac l Fi.492 (ri ·e l 02 nerro J D05) Vn­ražtlin J 3 . .35.3 (više U nego 1 905) 1itro1·ica 12..+7-J. ("i~e J -2 nero Hl05) lirod '5 9 (yi'c 126 n go 1905) 'i ak 7.495 (vi e G4 nego J 905) r. Karlovac 5.89.1

(vi e 6 nego J 905) Požega 5.729 (vi'e 127 neao J 905) Yaraclin -t.G l 9 (vi e 70 nego J 905) enj .3A22 (1·i e 5-1 nego 1905) Bakar J .780 (više 21 nego 190.-) .

Oskudica mesa i btašna u J'liema čkoi. slijE'd zlo udešene agrarne politi ke u Njemackoj vlacla o kndiea bra na i me a. Velike aorarne ca rine na i i·o iz Y:tn i u '·inile su da je u velike po ku pio hljeb, jer j e hra ' nn cijena pro kočila elana u Njemačkoj na .H marke (oko 40 kruna), a z~• uyoz toke i Yježeg mc a llYod en n. je ili stroga zabrana ili vrlo velike otežice. ro lj edi­ca je, ela se u Njemačkoj mora je ti me o konj ko i p;:eće . 'l'alw u goe!. 1905. ~ijemci u pojeli preko l 0.000 konj11, dok je 1904:. g. bila potro·nja 1'20 000. l>onja. N"ctjviše se konj kog me a izjed je u jevernoj njemačkoj, •·a najvi e pa ·a se. pt •jede u ,ak onskoj, P ru l<Oj i Bavar­skoj. U godini 1905 poj edeno je pa n. 17.000 koma dn, a 11 ovoj godini ovaj broj se pojedenih pa a vi o nego pod vo tJ·u či o.

J oš u nas kažu che can non ·magna de can l .){ineška novina K in-Petu izašla je prvi put godi­

ne 91 1. Počp}a je izlaziti vake edmice godine l.3Gl, a . vaki dan god. 1800 Sada izlazi .3 puta na dan a svaki put štampa e 8000 brojeva . Jutrnji uroj, ti-kan na žutom papiru uaYi se i ldjuči ,· o trgo1·inom, pol­

dnevni broj na bijelom papiru je asvim luzb ni a ,·e­černji na rnom papiru sa bijelim ·!ovima sadržaje vije­sti svake naravi .. -

3

Zadnii izum 8disona. Edi. on izjavljuj e ela ć . moć~ agraditi u 12 uri kuću na 2 taYn.na. On će u gvoz­

dene kalupe odredj ne za takvu ku ću m ećat.i m ~ terijal, koji e astoji od l dij la cim enta, :J pržin e i 5 dij ela amlivcnog kamenn. 1\ (om e ovaj materijal stvrdn r,

kalupi će . e moći dignuLi i kuća. će biti g-oto1·a ujedno i s ·ijevima za voc1u. Xeće o tati već ela sc po. tn.1·e vra­ta i vratnice na prozorima, što može lijecliti u malo minuta. C'ijena j zn. takovu kuću 5000 kruna. Edi on j e v ć dao jednoj l1·ornici, da mu dogotivi kalup t> tako da :e u woći pramalj ću na. taju :e godine agraditi prvu takov u kuću .

J'lainovija oklopnja ča monatkiie. l\' aj no1·ija o-klopnjač11 Au ·tro- Ugar. k monarhij e, koja će l. jrčnja l 90 ' . biti ·lavlj na u l11%bu, upravo dovr \ u·a. Bro­du je ime "~aclvoj,·ocln. Ferdinand :\Iax;'. Dug je 11 8 .. -5 met. ··irok 21.7'2 mdra, a rednja Yi ina 7..J.8 metara. 1\aj rn.vljen j av iz , ' i!:' men -il[artino,·o.i čelika pne vr-li. Sri oklopi na !atiji . u težki 29~L tone. Debljina je

}Wjcclinilt oklopa r d nji 21 O DllJl., pan cer na tornj vima ~.J.O mm. ?\n. palubi je l.J. č·amaca. Brod može ukrcati ug lj na 13 l.? lona pa do tn.j e OYaj uglj en za 4500 milja puta. Strojevi . u dvo truki okomiti a 5 cilintlra . •. vaki od Ol'i h trojevn. kreće vijak d 5 m. promjera. troj •vi mogu raz, iti J 5.000 k. ila , ?;to odgovara brzini od 21 milju ili .'3tl km. na ·nt. - Parnih kotlova je chanae t. Topovi u : -t. hrzom tra topa od 2-~ cm. lmlibrn . 'mki od n;ih teži 2 ' tona a tnn mogu baciti 16 km. daleko . O im ori h topoYa. illl :t ih od l :2 od 19 cm. kalibra, onda 2 ocl 7 cm. ; 22 hr1.0m etrrt topa od .'37 mm. do 7 cm kalibra . Za hacnnj' torp ela ima brod 2 ob·ora pod YO­dom. Za raz Yietu unutarnj eg eliela laclje ima 700 žaru­ha, za Yanj . ki dio ima 7 kružni vetiljaka vaka a 25. lj iljada · vi eća jako~ti. Kod 01-e oklopnjače je novo t, da u kotlovi ud ··eni lako d:t e može kuriti i t petrol jom.

J{ako je natodu u !Rusiji. U nvoj O"romnoj zemlji, u koj • j hi moglo :30 i -t.O puta l'iše tanovnika živjeti dobro ipnk č će čuje e gla o gladu. Da uzimamo pm­Yi pojam o oroj 7.emlji, u · poredićemo ju a nekim dru­gim z~mljama. Tako n. pr. u Engle koj ži1· na l čc­hornom kilon1et ru '215 du ša. u Belgiji '231 u n ·an koj 2, .), u rezu Di ldorf' kom n Pru koj 4 7 5 du · a na i to­mc pro toru, na kome u l: u iji tekar 6 ljudi žiYe. U toj i,toj Ru iji. u kojoj vake f(Odino nekoliko milijuna e­ljaka gladuje, izroz ru ske i tatar ke pahije i gazde godišnj oko 60 milijuna hektolitara žita. 'vc oro izgle­da ~udno i nevj erojatno, a i mora tako izgle(hti Yako­mu, koji nezna da u car, kler i pl em tro oteli narodu, koj i ziv e ku pn o po op ·inama negda lo bodnu ze m lj u koja je prije pri radaJa općin koj zajednici ,.?Jl7.ru . ·

Narod e umnozio pa nemože da živi na užen om pro toru općin kome. Za to pati, za to gladuj taj dobri narod, a on ipak net raži ni lana ". 1·ojinu·' zemlje. 'l'razi amo njeno uživanj e; uživanje onoliko ZE'mlj e koli­ko voj im znojem vojim radom moze obraditi. urod ru~ki netraži ni'ta drugo: no mir l~ L'Om e "min~ · ' (općini).

ar, klor i plem tvo treba da mu nate oteto, jer je o­teto - prokl to . Ru ijn. treba jelinom da po tane -ru ka .

Ru ke :r.cmlje ima. u izobilju. Tt eba j amo vra­t iti onome čija je. Car ... ikoJa Il ima prilike da po ta­ne prvi pravi Ye l iki ru ki car!

J{taliica .JY(ahota pl emena o obito divlj eg i npu­tra iT00 u Xovoj Z !andiji umrla je oYih china. Imala

je preko 100 godina t e j jeća.la kad j e goLl . 1777 znameniti iztraživalac 1ook došao u Non1 Zelandu.

4

U koliko smo oba\liiešteni, go p. ravnat lj Ho ini nije dao sYogn polpi a pod , Priopćeno" dne .30/l l '07. u "Hrv. Rieči•'. I riječi, i na.mjcm go p. R. kad je s nekom •Tcr, govorio n1j rn.lc su nn. ~;; n. ma clrurro, po­dobno onome ~ to j kašnje jedan član uprn.Yc U. D. pr dlagao a :'to gg. nij<' u imala odvn~no ti dn prim .

aznarn.mo inn.č da j uopće ono ,Priopć no' poYi, e učitelj ki h potpi a Lurnulo po f'nrtimarkn.

Ye lika iapanska izložba. (, ocl. J 912. mi le .Ta pan u prirediti veliku izlo:lbu u Tokiju, tc, kako t·uj , oni ta111o v ć ada čine velik priprcm za nju . Ova izlozba će pol azatt ,·ijetu kulturno stanj i naprednk vog no­:·og i mia log 11arocla, puna •nergije i u trajno ti, koji JO na eho nm·o~ito upozorio zadnjim ralom a Ru ijom.

Japan i n za minu lih 25. godina tako znutno ko­ra.knuli u kulturi da njihova n. pr. indu trija n, Yojim izvr nim fabrikatima poli kuj e t- trane f;~brikate ne amo u via litoj zemlji. '" (: hoć da o, j lno konkuruje \TOp­skoj i ameri čk oj indu triji u Kini i 11 Koreji.

Ytij dno će biti Yidj eli na o,·oj izložbi pored o. ta­loga i izložbu vrtlar tv a, koj e j H .J apnnu kao i u Ki­ni po tirrlo voj vrhunac. "Xjihovo vo ćar tvo n. pr. po­kazuje tako1ih ek emplnra u minijaturi (u mal no) da e ., <lk mora diviti, a ~ to . e u E\'l·opi mož vidjeti a­

mo u Hot ildoYoj b:~'· ti u Hcčn, u kojoj ima jabukn, kru ~aka i o taloga voća. u ·ak. ijama tam od 20-30 godina a imaju plod i 1> Ye kao i o tala. voća, a 'i ·ina. im je jedva. j dno p6 metra .

Pored voćar tva. i rrijeća raznih \T ta . od kojih u e neke udomačil · i u Evropi vrijedno će lJiti vidj e­

ti i njihove parkove i luksu~ne vrtoYe, u čemu su Ja­panci poznati kao maj stori.

~o lo, bekriio, rnzbojniče - vika ln. je ž na na vo­ga mu~a - biću amo onda mirna kad tc 1hwo othuče u pakao i chula ti voju kćer za. ~ nu.

To je n em oguće clt·a~a ~rnice! - J er nije dozvo­lj eno uzeti dvij e se tre, - oclrrovori muž a, vim mu·no.

Po že lj i p otpi ·ane go pode i dono im o ova ch a njihoYa i ·pra.Yl<a 'to su ih po lala ,.Hrv. Riječi·' :

Yrlo po ' tont.ni Go p. T rednič ! Xa osnovu s l !1 zakona 17/ 12 ] (j :J o tampi iz­

volić te, u narednom brc>ju ,.Hrml ke Hieči·' uvr titi slijedeći i pravak

~ije i tina, kao to toji u hr. ] , 9 , Hrvatsk Ri -či·' . tran!t 3 ·tupac 4 da nm jn, pr-i porotničkoj ra -pravi u ibeniku. protiv Blažu }[il e liću, priznao, da mi je Miletić, na moj zahtje'' izrur io Kr. 7150 ocl tr:warine j r da am ml li da je norac igun)iji kod m ne nego li u općin koj blagajni, Y ć je, naproti,·, istina. da nm kazao kako je ~lileli , jcdnP r • čeri, stirrM ka no u , kradin i predao mi Kr. no od pobran trnvarin , po­što je odmah utrn.dan morao odlaziti ·luzbcnim po lom i da am vc to oclnwl1 kazao op(in k01n tajniku kome je :i\[iletić CJhično pretla\'aO utjer<> ni novac.

Nije i tin~L dn. am prizn·10 da su e ,; neredi dogaclja.li pod mojom upravom za mog na ·elnikova.njn, v ć j·, naprotiv, i ~ tina el a o neredima pocl mojom upra­' om nije. am ni progovorio. Nije i tina da sam priznao da u sc seosk tm:jcšine i općin ki vijećnici i u meno i pismeno na. [il cl i ~a nered tužili i prijetili svojom dc­mi. ij om i na. sve tc tu~b da. :e ja nije am o nćao, već je, naprotiv, istinn. da am ja kazao: btko, prilikom jed-

ne sjednice općin kog Vijcćn. u SkrncTinn1 malo prije ohnorc općin kog zastup t '•a, J ja:c mi prikazan jedan pi protiv 11'1ilctićn, ela ga ja nijesam podnio nn. pretrc ,

j(•r nij bio na dnevnom redu i da je ta tužba potekla od 1 oznnt • Fkra<l inske klike, kojn. je išl1t zn tim <la metne }\[iletića a na njegovo mj e to diL tavi onoga,

koj i j, tužbu i n n pi ao . ' ije i tina ela sam ja tvrrl io da bi bio pri mom

i. tupu, a i još pno, merlio račune sa l\Iiletićem, ali ela. ja nije am hio ni tajnik ni blagajnik, već je naprotiv i tina da am izjal' io, kako sam ja pozivao općin ku upra\'lt el a, pre vršetku pcriorht, Jikvidi t·a raču ne a Mil etić m žal eći . Lo g. l\fudra~ija, koji je držao k ljuče blagaj ne. nij' pri tao n 1 moj plecllog .

Kijc i ·tinn. da. am priznao cln. mi je Mil etić uzaj­mio nova ·n., već jo naprotiv i tina ela, o tome nije reče­na ni jedna ricč pri m pra.,·i kad u nJene i pitivali.

U , kmdin u l Pro in ·n. ] !:J07. Vinko Iatas.

Po ~ toYani o podine Uredniče!

Kn. o nvvu § 19 zakona o •tampi 17 Pro inca l RG2 ištem dn. 11 prvou1 broju, koji je na redu ,.Hna.t ke Rie- ' ci·' uvr tite ovaj i pravak.

Nij i tina, 'to toji u 3 stupcu, 3 strani B r. l 9 ,.Hn'at ke Hi eči·' ela am ja priznao da s;tm i pla.ćivao obično u mojoj kući polj ke štete o tećenih tranaka Yeć j i tina ela am, na pitanje. pro to odgovorio: ja am i plačivao pojedincima polj ke štete. doč m izno e utje­ran od eoJcih odlomaka ela je i p l aći ,·ao pok. Pa.vt3 Alfirević. f\ijc i tina ela am priznao da bi mi pri isplati gje koji clno i , bak. i ~ " već j naprotiv i tina da tu rieč ,.bnk'·is" niti sam i;"govorio niti je bilo govora o kakovoj nngradi . .r\ije i, tina da ·am priznao ela sam bio odpušten u l ro ·i neu 1905 već je naprotiv i. t · na. da am priznno <la arn hi o od pušten 7, Ye ljače HJ06. ije i tina da gam j11 priznao da uprava Načelnika l\Iata a bila je du­zna amnom urediti rnbme, već je naprotiv i tina la am jn. izjavio ela je Uprn,·a Načt'lnika Muclražije bih

dužna amnont likvidirali račune i da sam ja na. to po­zivao n koliko puta Načel nika l\Luclražiju. Nij i tina da am priznao ela sn.m Načel niku Mata u uza.jmljivno novac:;t i cht mi je on i ada dužan, već je naprotiv i-tina rlit, am ja nijekao da mi je Načel nik Mata du­

žan, 11iti da. am mu ikad znjip1ao novaca. kradin 30 tudcnog 1907.

B l a ž l\I i l e t i ć.

Poruke uredništva.. Uns p. koli a: sad ncmoicmo, vidi ćemo. Pozdra\•.

Božićn~ Pisme na Božić, na S. Stipana, S. Ivana, Sv. Mladince Mlado lito i na tri Sv. Kralja. -- mogu se dobiti u šta.mpa.riji I. Sfa.glina.tz -

~ komad 3. novčića ~

Izdavač i 'la~nik: Niko Marinković i drugovi. - Odgo,·orni urPdni · : Niko Ma.rinkovi6. - Tisknrnicn Ivan Sfag-Jiliatz . šibenik .

'