CARNet - Casopis Edupoint Godiste III Broj 17 Zagreb 30.09.2003

asopis Edupoint - broj 17

Tema broja: Informacijska pismenost Sadraj 17. broja

Novosti................................................................................................................. 3

Promocija Govornog Linuxa za slijepe prvog govornog operacijskog sustava na hrvatskom jeziku ............................................................................................................... 3

Sonja piranec : Informacijska pismenost klju za cjeloivotno uenje ........................... 4 Drutvo koje ui: to nam je (osim tehnologije) potrebno? .......................................... 5 Informacijska pismenost....................................................................................... 6 Informacijska pismenost kao globalna politika i obrazovna odrednica .......................... 9 A gdje smo mi? ..................................................................................................12 Zakljuak ..........................................................................................................13 Literatura .........................................................................................................14 Popis linkova.....................................................................................................14

Nataa Hoi Boi : Razvoj informacijske pismenosti studenata kroz izradu seminarskih radova.................................................................................................................16

Saetak ............................................................................................................16 Abstract ...........................................................................................................16 Uvod................................................................................................................17 Modeli usvajanja znanja ......................................................................................17

Model izgradnje znanja nasuprot modelu reprodukcije znanja..................................17 Informacijske i komunikacijske tehnologije i obrazovanje ..........................................17 Informacijska pismenost......................................................................................18 Studenti i informacijska pismenost ........................................................................18 Informatika znanja kao preduvjet za informacijsku pismenost ...................................19 Koja znanja i vjetine treba posjedovati informatiki pismeni student?.........................19 Seminarski radovi i informacijska pismenost studenata informatike .............................20

Kolegij "Metodika nastave informatike"...............................................................20 Faze u izradi seminarskih radova ........................................................................20 Rezultati .......................................................................................................21

Literatura: ........................................................................................................22 ivotopis ..........................................................................................................23

Mr. Marijan Frkovi : EUROPSKA RAUNALNA DIPLOMA (ECDL) - HRVATSKA KORAK BLIE EUROPI................................................................................................................24

Saetak ............................................................................................................24 Uvod................................................................................................................24 to je europska raunalna diploma? .......................................................................25 Koncepcija i primjena ECDL programa.....................................................................25 Primjena u svijetu ..............................................................................................26 Primjena u Hrvatskoj...........................................................................................26 Centri u Hrvatskoj...............................................................................................26 Kako dobiti diplomu? ..........................................................................................26 Provjera znanja kandidata za diplomu ....................................................................27 Kako postati centar? ...........................................................................................27

Odobravanje rada ............................................................................................27 Provjera rada..................................................................................................28

Kandidati s posebnim potrebama...........................................................................28 Provjera znanja...............................................................................................29

CARNet - asopis Edupoint godite III | broj 17 | Zagreb | 30.09.2003. | ISSN 1333-5987 1


Prilagoavanje centra za testiranje.....................................................................29 Literatura: ........................................................................................................29

Milijana Kastratovi : Nita bez raunala ....................................................................30 Informacijska i informatika pismenost... ...............................................................30 ene i raunala trendovi online ..........................................................................30 A kako je u Hrvatskoj? .........................................................................................30 Djevojke, ene i bake online...............................................................................30 Iz akademskog svijeta .........................................................................................31 Nita bez raunala ..............................................................................................31 CESI Kad ene obrazuju ene..............................................................................32 Budunost kako dalje? ......................................................................................32

Jasminka Maravi : Cjeloivotno uenje .....................................................................34 Uvod................................................................................................................34 Definiranje pojmova ...........................................................................................35 Prednosti cjeloivotnog uenja .............................................................................35 Stanje u svijetu..................................................................................................36 Stanje u Hrvatskoj ..............................................................................................36 Meunarodni programi koji se bave cjeloivotnim uenjem Leonardo Da Vinci ................37 Zakljuak ..........................................................................................................38 Literatura: ........................................................................................................38



Novosti

Promocija Govornog Linuxa za slijepe prvog govornog operacijskog sustava na hrvatskom jeziku

Slijepi su u dananje vrijeme suoeni s brojnim problemima. Sve se ee ukidaju radna mjesta za slijepe (npr. kartonaer ili telefonist) zbog neprilagoenosti digitalnih ureaja kojima se slijepe osobe teko koriste, a adaptivna je oprema vrlo skupa. Informatizacija danas vie nije trend ve postaje temeljnom potrebom pojedinca. Tako npr. raunalo slijepima moe omoguiti ravnopravnu komunikaciju s videim osobama pa vie ne moraju biti ogranieni na informacije tiskane Brailleovim pismom, uveanim tiskom ili materijalom snimljenim na audiovrpcama.

U srijedu, 22. rujna 2003., u kazalitu Vidra promoviran je Govorni Linux za slijepe (GLS), napravljen s namjerom da koritenjem osnovnih raunalnih aplikacija i Interneta slijepoj osobi znatno olaka svakodnevnu komunikaciju.

Govorni Linux za slijepe dio je projekta IPSIS (Internet pomo slijepom Internet

surferu), projekta pokrenutog poetkom 2001. godine kao neformalne studije unutar akademske zajednice Sveuilita u Zagrebu, u suradnji s Hrvatskim savezom slijepih. Poticaj za projekt dali su slijepi studenti nezadovoljni problemom u komunikaciji i drutvenom marginalizacijom.

U Hrvatskoj je registrirano 5.800 slijepih osoba, a raunalom se koristi samo njih 200. Jedan od glavnih razloga tako slabog poznavanja rada na raunalu jest injenica da su komercijalni raunalni alati prilagoeni slijepim osobama vrlo skupi i zbog toga veini nedostupni.

GLS je besplatan i dostupan svima. Njegov instalacijski CD sadri pretraiva datoteka, svira audioformata, kalkulator, ureiva teksta, internetski pretraiva i e-mail, pa svojim sadrajem definitivno predstavlja rjeenje za informacijsko opismenjivanje i obogaivanje ivota slijepih osoba. GLS je samostalna Linux distribucija, to slijepoj osobi omoguuje rad na bilo kojem raunalu i bez tue pomoi. Njegov je sustav dizajniran upravo za slijepe osobe, a u instalacijskom paketu nudi se i vrpca na kojoj je snimljen iscrpan sustav pomoi.

Na web portalu za slijepe www.ipsis.hr korisnici GLS-a mogu itati dnevne vijesti i

raspravljati o raznim temama, a mogu se pronai i druge zanimljive i korisne informacije namijenjene slijepim osobama. Na adresi www.ipsis.hr/zbirka nalazi se potpuno prilagoena zbirka digitalnih tekstova na hrvatskom jeziku s vie od 1.000 naslova. Projekt IPSIS nudi i besplatan internetski pristup GLS korisnicima, to je polazite za daljnji razvoj.



Uvodnik

Avantura online asopisa Edupoint se nastavlja! Na poetku smo nove akademske godine, na poetku jednog novog ciklusa asopisa Edupoint. A on zapoinje vizualnom preobrazbom, nadamo se i boljom organizacijom informacija, te nekim promjenama u timu... Glavna urednica prvih 16 brojeva, Jasna Tingle, svoje e nam znanje i dalje rado prenositi, sada u ulozi lana urednitva. O njenim ete novim projektima zasigurno itati (ne samo) u novim brojevima Edupointa. Od ostalih novosti najvanija je ona o pripremi tematskih brojeva koji pokrivaju odreena specifina podruja primjene ICT-a u obrazovanju: tehnologije, metode, strategije, autorska prava na mrei... S prvim brojem u ovoj akademskoj godini elimo pokrenuti razmiljanja o aktualnoj, ali i zanemarenoj temi te se zapitati: jesmo li mi u Hrvatskoj informacijski pismeni? to je to zapravo informacijska pismenost? Po kojim se kriterijima procjenjuje, i koja znanja i vjetine moramo posjedovati da bi se osjeali i-pismenima? Moemo li se kolovati, zapoljavati, raditi i napredovati, u profesionalnom ali i osobnom smislu, a ne znati doi do relevantnih informacija i iskoristiti ih na najefektniji nain? Pratite nas redovito jer za vas pripremamo u svakom broju nova iznenaenja: od novih mogunosti u direktnijoj komunikaciji itatelj autor, do mogunosti pretraivanja tekstova. elim vam jednostavan i brz pristup naem asopisu! Glavna urednica Dragana Kupres



Sonja piranec : Informacijska pismenost klju za cjeloivotno uenje Scenarij 1.: 20. stoljee, 80-e godine. Student pie seminarski rad. Odlazi u

knjinicu i trai savjet od deurne knjiniarke (ona dakako odgovara stereotipu: ozbiljna, sivo odijelo, naoale), koja ga upuuje do police na kojoj stoji nekoliko naslova o traenoj temi

Scenarij 2 21. stoljee. Student pie seminarski rad. Upisuje dvije do tri kljune .:

rijei u web trailicu (vjerojatno Google ili Altavista) te zadovoljan brojnou pronaenih izvora prelista prvih nekoliko stranica linkova.

Ta e se dva scenarija mnogima uiniti poznatima, a neki e zacijelo zakljuiti da je u

drugom sluaju tehnologija uspjela sruiti prepreke u pristupu informacijama. No

uinkovitost obaju prikazanih strategija te njihova opravdanost u kontekstu cjeloivotnog

obrazovanja ostaju upitni, kao i iskoritenost potencijala iznjedrenog napretkom u

informacijskim i komunikacijskim tehnologijama.

Drutvo koje ui: to nam je (osim tehnologije) potrebno?

Koncepcija drutva koje ui prevladala je nakon 80-ih, a smisao mu je obrazovati

drutvo totalitetom svojih struktura (Leksikon, 2000). Rije je o obrazovnom odgovoru na

temeljna obiljeja i zahtjeve novog doba, ije su osnovne odrednice globalizacija i

umreavanje, brz tehnoloki razvitak, gospodarstvo utemeljeno na informacijama te ubrzano

zastarijevanje informacija i znanja. Opisani konglomerat silnica nametnuo je cjeloivotno

uenje kao sredstvo koje e u uvjetima naputanja koncepta jednog radnog mjesta za cijeli

ivot svakom pojedincu omoguiti da se znanja i vjetine steene tijekom obveznog

kolovanja obnavljaju i nadograuju.

U navedenom kontekstu edukacija postaje strateki vanom djelatnou uzrokujui

pritisak studenata na sveuilita, omasovljenje obrazovanja te promjene u odnosu na pitanja

tko ui, to, kako i kada ui. Tko ui? Sve se vie ljudi ukljuuje u sustav visokog obrazovanja, a pojavljuje se kategorija

tzv. netradicionalnih studenata, tj. zaposlenih odraslih koji se zbog nestabilna trita

rada, naputanja koncepta jednog radnog mjesta za cijeli ivot, radi prekvalifikacije i

obnavljanja znanja i vjetina prema potrebi povremeno ukljuuju u obrazovni sustav



to uimo? Od pojedinca se vie ne oekuje postojano pamenje mnotva rascjepkanih injenica ve sposobnost neprestanog uenja te osposobljenost za kvalitetno upravljanje

vlastitim procesom uenja

Kako i kada uimo? Dananji je obrazovni trend obiljeen tenjom za fleksibilnou i individualizacijom, stvarajui potrebu za uenjem bilo kad i bilo gdje, u tradicionalnom

okruju i putem Interneta

inilo se da e tehnologija, a napose pojava weba, rijeiti obrazovnu krizu nastalu

sukobom tradicionalne nastave i zahtjeva novog vremena. I doista: uenje na daljinu prvi put

s Internetom zadovoljava nizu potreba suvremenog drutva osiguravajui veu dostupnost i

raspoloivost obrazovanja, fleksibilnost, individualizirano i aktivno uenje, uenje na zahtjev.

No pokazalo se da sama tehnologija nije dovoljna. Dostupnost tehnologije i vjetine

potrebne za njezinu uporabu tek su prvi korak za puno iskoritavanje potencijala

informacijskog drutva. Pojedinac danas mora biti osposobljen da koristei se tehnologijama

doe do potrebnih informacija, da u bujici informacija zna raspoznati koja mu je informacija

potrebna i kako je koristiti.

Iz navedenoga proizlazi da tradicionalna pismenost (itanje i pisanje,

numerika/matematika, a odnedavna i raunalna pismenost) u dananjim uvjetima nije

dostatna. Pismenost za 21. stoljee uvodi nov skup vjetina i znanja potrebnih za uspjean i

kvalitetan ivot u drutvu znanja. Kompetencije na koje se u literaturi i u obrazovnim

strategijama sve ee upuuje kao polazite cjeloivotnog obrazovanja, napose u

anglosaksonskim zemljama, nazivaju se informacijskom pismenou. U nastavku slijedi

pojmovno odreenje spomenutog koncepta te njegovo razgranienje od ostalih termina koji

se spominju u kontekstu pismenosti za 21. stoljee.

Informacijska pismenost

Koncept informacijske pismenosti stasao je usporedno s napretkom informacijske i

komunikacijske tehnologije u ranim 70-ima 20. st., a termin prvi put 1974. godine koristi Paul

Zurowski, u tom razdoblju elna osoba amerike informacijske industrije, definirajui

informacijsku pismenost kao uinkovito koritenje informacija u kontekstu rjeavanja

problema (Bawden, 2001 : 9).



Godine 1989. Ameriko knjiniarsko drutvo (American Library Association: ALA),

formulira jednu od najee citiranih definicija informacijske pismenosti koja potvruje

njezino prihvaanje u strunoj knjiniarskoj zajednici. Prema ALA-inom Izvjeu

(Presidential Committee, 1989), informacijski pismene osobe definiraju se kao one koje su

nauile kako uiti jer znaju kako je znanje organizirano, kako pronai informacije i kako ih

koristiti na svima razumljiv nain To su osobe pripremljene na uenje tijekom cijelog

ivota. U istom se dokumentu dalje tvrdi da je potrebno restrukturirati proces uenja kako

bi se studenti aktivno ukljuili u obrazovni proces i kako bi ih se potaknulo da:

- budu svjesni svoje potrebe za informacijom

- prepoznaju informaciju koja moe rijeiti problem

- pronau potrebnu informaciju

- vrednuju informaciju

- organiziraju je te

- koriste informaciju uinkovito.

Navedenoj definiciji razni autori dodaju jo neka obiljeja; H. Rader primjerice tvrdi da je

informacijska opismenjenost klju za postizanje uspjeha u okruju proetom informacijskim

tehnologijama, da je preduvjet produktivnosti u demokratskom drutvu te da omoguuje

snalaenje u promjenljivoj okolini (Snavely, Cooper, 1997). Prema Candyju (2002 : 3), sve

definicije informacijske pismenosti sadravaju sljedee elemente:

sposobnost uinkovitog traenja informacija

upuenost pri odabiru i vrednovanju informacija

lakoa i lagodnost koritenja irokog raspona medija

svijest o problemu pouzdanosti i vjerodostojnosti informacija

uinkovitost prenoenja informacija drugima.

Iz prikazanih je pojmovnih odreenja informacijske pismenosti razvidno da je ona kljuna

kompetencija potrebna za cjeloivotno obrazovanje i posljedino ugraena u polazita

suvremenih nacionalnih prosvjetnih politika i meunarodnih dokumenata iz podruja

obrazovanja kao jedan od raznovrsnih oblika opismenjivanja za 21. st.

Uz informacijsku pismenost uestalo se susreu termini poput raunalne, medijske,

internetske ili digitalne pismenosti, pri emu valja podsjetiti da je rije o dodue srodnim, ali

razliitim konceptima. D. Bawden (2001) u koncepte suvremene pismenosti, osim



informacijske ubraja medijsku, knjininu, informatiku i digitalnu pismenost definirajui

svaku posebno:

Kompetentnost koritenja knjinica ili knjinina pismenost (library literacy) pretea je informacijske pismenosti. Ostvaruje se upuivanjem i pouavanjem o koritenju odreene

knjinice, njezinih usluga i izvora. Danas se obrazovne aktivnosti u knjinicama sve vie

razvijaju prema informacijskoj pismenosti kako bi korisniku omoguili usvajanje vjetina

pristupa i koritenja izvora bez obzira na to gdje se oni nalaze. Posrijedi je dakle evolucija

edukacije korisnika, to je uoljivo u injenici da se mnogi programi edukacije korisnika

rekonceptualizirani i preimenovani u programe informacijske pismenosti kako bi mogli

zadovoljiti potrebe u sve sloenijem informacijskom okruju koje se odlikuje razvitkom novih

tehnologija i veom raznolikou medija i usluga.

Medijska pismenost: odnosi se na sposobnost konzumiranja i kritikog razmiljanja o informacijama dobivenih putem masovnih medija poput televizije, radija, novina, a danas i

Interneta.

Raunalna/informatika pismenost: ostvaruje se putem definirane razine uporabe i operiranja raunalnim sustavima, mreama i programima. Nerijetko se izjednaava s informacijskom

pismenou1, no posrijedi su dva bitno razliita fenomena. Dok se informacijska pismenost

bavi sadrajem, informatika se odnosi na tehnologiju, infrastrukturu i tehnoloki know-

how. Da bi pojedinac danas bio informacijski pismen, zbog koliine informacija dostupnih u

elektronikom obliku doista mora biti i raunalno pismen. No obrnuto, raunalne vjetine ne

pretpostavljaju informacijsku pismenost: pojedinac moe biti izvrstan strunjak za raunala i

tehnoloki kompetentan, a da istodobno treba pomo i savjet pri procjeni kvalitete i

valjanosti informacijskih izvora (u tiskanom ili elektronikom obliku) ili relevantnosti

pronaene informacije. Spomenutu razliku posebno valja imati na umu pri kreiranju

obrazovne politike, o emu e kasnije jo biti rijei.

Dig talna pismenost: odnosi se na sposobnost itanja i razumijevanja hiperteksta ili multimedijskih tekstova, a ukljuuje razumijevanje slika, zvukova i teksta dinamikog

nesekvencijalnog hiperteksta. Iako veina autora o digitalnoj pismenosti govori u odnosu na

informacije dostupne putem Interneta, koncept se odnosi i na digitaliziranu grau, koja je

primjerice dostupna u knjinicama. Konkretne vjetine obuhvaene ovim terminom ukljuuju

donoenje suda o online izvorima, pretraivanje Interneta, upravljanje multimedijalnom

i

1 Zabune su zbog slinosti izraza (informacijska informatika) napose mogue u hrvatskom jeziku.



graom, komuniciranje putem mree. Za razliku od digitalne pismenosti informacijska

obuhvaa cjelokupan univerzum informacija obuhvaajui i one u tiskanom obliku. Stoga je

ona iri koncept od digitalne pismenosti budui da sve informacije jo nisu u elektronikom

obliku, a opseg dostupnog digitalnog sadraja skroman je u odnosu na koliinu tiskanih

izvora.

Iz navedenih je definicija mogue zakljuiti da je skup pismenosti za 21. stoljee

koncept u kojemu se isprepleu raznovrsne pismenosti. No cjeloivotno obrazovanje ostvaruje

se tek informacijskom pismenou, koja otvara put rjeavanju problema i priprema za odabir

relevantne informacije iz bujice dostupnih izvora i uenje tijekom cijeloga ivota.

Knjinine kompetencije Medijska

INFOR

kritiki odabir rjeavanje problema vrednovanje

Informacijska pisme

S obzirom na

ostvarenje zajednika

ustanova (knjinice, a

profitabilnih obrazovn

Meu ustanove

obrazovanja, a koji izra

spada Unesco. Njegov

drutvo i njegova teh

CARNet - asopis Edupoinpismenost c j e l o i v o t n o o b r a z o v a n j e

Raunalna pismenost Digitalna

pismenost MACIJSKA PISMENOST

Slika 1: Elementi informacijske pismenosti

nost kao globalna politika i obrazovna odrednica

iskazana obiljeja i osobine informacijske pismenosti, njezino je

odgovornost mnogih: formalnog obrazovnog sustava, kulturnih

rhivi, muzeji, organizacije koje se bave diseminacijom informacija),

ih ustanova, meunarodnih i gospodarskih organizacija, vlada.

koje se istiu brojnou inicijativa i dokumenata o budunosti

vno ili neizravno zadiru u problematiku informacijskog opismenjivanja

a procjena obrazovanja za 21. st. iz 1994. istie da informacijsko

nologija poveavaju mogunost pristupa podacima, no za njihovo

t godite III | broj 17 | Zagreb | 30.09.2003. | ISSN 1333-5987 9


koritenje potrebno je znati prikupljati informacije, odabirati ih, svrstavati, baratati i slui se

njima (Uenje, 1994 : 24). Iako taj dokument izrijekom ne navodi informacijsku pismenost,

nedvojbeno upuuje na potrebu za vjetinama koje se stjeu informacijskim opismenjivanjem.

Dalje se u studiji tvrdi da su potrebe za navedenim sposobnostima viestruko uveane

primjenom informacijskih tehnologija u obrazovanju i nastavi. Interaktivni medij doputa

uenicima da postavljaju pitanja, samostalno tragaju za odgovorima i dublje zarone u

odreeno podruje; posljedino, navigacija kroz prilinu koliinu obavijesti dostupnih na

mreama te njihova kompetentna ocjena i sposobnost povezivanja postaju preduvjetom za

stjecanje znanja (Uenje, 1994 : 200).

Velik broj dokumenata Unescoa i drugih meunarodnih organizacija govore o

digitalnom rascjepu, koji zbog novih tehnologija stvara opasnost od podjela i nejednakosti.

U Unescoovoj se studiji iz 1994. tvrdi da to nije jaz izmeu razvijenih i nerazvijenih, jer se i

zemlje u razvoju opremaju najnovijim tehnologijama otvarajui nove mogunosti razvitka,

olakavajui pristup bazama podataka, doputajui uspostavu prividnih laboratorija i

zaustavljajui odljev mozgova. Ipak e se najvei raskoli pojaviti unutar drutava, izmeu

onih koji se znaju sluiti novim tehnologijama i onih koji nisu usvojili potrebne vjetine ...

Stoga obrazovni sustavi svakoga moraju osposobiti da se nosi s bujanjem informacija i

iskazuje kritiki duh u odabiru i rangiranju informacija (Uenje, 1994 : 70-71).

Meu prvima koji su upuivali na problem digitalnog rascjepa i u praksi poeli

osmiljavati programe radi njegova premoenja jesu knjiniari angloamerikog govornog

podruja. Dokumenti iznikli na temu informacijske pismenosti u okruju knjiniarske i

informacijske profesije odraavaju svijest o velikom korpusu zapisanog znanja koji knjinice

posjeduju i nude u tiskanom i elektronikom obliku, a ije koritenje ovisi o informacijskoj

opismenjenosti.

Interes i debatu o informacijskoj pismenosti napose potie sve brojnija populacija koja se

obrazuje na daljinu (primarno u Americi i Australiji). Studenti koji sudjeluju u takvim

programima udaljeni su od matine fakultetske knjinice i ne mogu sudjelovati u programima

edukacije koji osposobljavaju korisnike za sluenje informacijama. S druge strane, studenti su

u veoj mjeri upueni na Internet kao glavni (i jedini) medij uenja te se od njih u veoj mjeri

oekuje sposobnost snalaenja u moru dostupnih informacijskih izvora. Brojnou na webu

objavljenih i dostupnih programa informacijske pismenosti prednjae Amerika i Australija,

koje imaju dugu tradiciju uenja na daljinu. Programi se ostvaruju kroz tzv. tutoriale, tj.



kratke, otvorene i nementorirane teajeve i prezentacije2, a njihova analiza pokazuje da

mahom obuhvaaju sljedee module, odnosno sadrajne cjeline:

definiranje informacijskog problema (formuliranje upita, definiranje kljunih rijei,

proirenje/suavanje strategije pretraivanja)

vrste informacijskih izvora i njihovo koritenje (knjige, prirunici, znanstveni i popularni

asopisi, baze podataka, Internet)

pronalaenje izvora

strategije pretraivanja (sintaksa, kljune rijei, tezaurus ili indeks)

informacije na webu

vrednovanje informacija

etika koritenja izvora (citiranje, plagijati)

Uspjeh programa informacijske pismenosti u Americi i Australiji nedvojbeno poiva na

modelima suradnje knjiniara i nastavnog osoblja te na injenici da je koncept prihvaen i

ugraen u prosvjetnu politiku spomenutih zemalja, o emu svjedoi podatak da postupak

vrednovanja visokih uilita i studijskih programa te provjera njihove kvalitete i uinkovitosti

dijelom poiva na informacijskoj pismenosti kao jednom od kriterija (analiza iz 2003. ukazuje

na to da nekoliko amerikih regionalnih agencija za akreditaciju visokih uilita navodi

kriterij informacijske pismenosti3). Na globalnost fenomena informacijske pismenosti ukazuje

pregrt osnovanih institucija te niz dokumenata i stratekih smjernica nacionalnih vlada i

organizacija irom svijeta4.

Razvoj koncepta informacijske pismenosti u Europi vidno zaostaje za naznaenim

trendovima u ostalim dijelovima svijeta. Iako iz raznih studija i strategija organizacija poput

UN-a, EU-a ili Unescoa proizlazi da obrazovni, gospodarski i politiki europski sustavi uviaju

da e uspjeh u 21. st. ovisiti o sposobnostima pronalaenja i koritenja informacija, u arite

2 Na Internetu je objavljen vrlo velik broj izvora te vrste; radi njihove komparacije analizirane su sljedee adrese: http://tilt.lib.utsystem.edu; http://core.lib.purdue.edu; http://www.libraries.psu.edu/instruction/infolit/andyou/infoyou.htm; http://oasis.sfsu.edu; http://www.netskills.ac.uk/TonicNG/cgi/sesame?tng ; http://tutorial.lib.umn.edu; http://lisweb.curtin.edu.au/finding/infotrekk/index.html 3 http://lib.nmsu.edu/instruction/whatisIL.html 4 National forum on information literacy http://www.infolit.org New Zeland. Department of Labour, Labour Market Policy Group (2001) Closing the digital divide...http://www.lmpg.gort.nz/publications/stakeholder%20discussions%20final%20word97.pdf (dokument preporuuje da djeca rano sudjeluju u programima informacijske pismenosti) Candy u svom radu takoer ukazuje na niz inicijativa nacionalnih vlada u svijetu (Singapur, Japan, Afrika, Australija) http://www.nclis.gov/libinter/infolitconf&meet/papers/candy-fullpaper.pdf



stavljaju skrb o tehnolokoj infrastrukturi i informatike vjetine kao primarno podruje

djelovanja (primjerice E-europe2005: an information society for all5; European computer driving licence: ECDL6). U tim se izvorima sve svodi na uvoenje informacijske tehnologije u obrazovne ustanove, to ne moe jamiti stvaranje temelja za cjeloivotno obrazovanje, koje

je glavni razlog zato su ti dokumenti i koncipirani. Kratak pogled na snano promican ECDL pokazuje da su njegova glavna sadrajna teita prezentacija i obrada teksta, tablini

prorauni i upravljanje datotekama; dakle, odreda vjetine koje se odnose na informatiku

pismenost.

Dakako da i Europa putem razliitih projekata biljei pozitivne pomake u irenju

fenomena informacijske pismenosti. U pozitivne primjere ubrajamo EU-ov projekt DEDICATE7,

osnivanje NORDInfolita8 u skandinavskim zemljama, projekt Big Blue u Velikoj Britaniji9 ili inicijativu Ministarstva prosvjete i znanosti u Njemakoj o budunosti znanstvenih

informacija u toj zemlji. U tom stratekom dokumentu informacijske kompetencije10 istiu se

kao temeljne kvalifikacije u modernom drutvu koje je potrebno ugraditi u sve razine

obrazovnog sustava i oblike neformalnog obrazovanja.

A gdje smo mi? Hrvatska zasada ne poduzima znaajnije korake vezane za informacijsko opismenjivanje svojih graana. Knjinina zajednica, koja je u ostalim dijelovima svijeta bila glavni promicatelj ideje i pokreta programa i inicijativa, u Hrvatskoj u ovom trenutku ne problematizira edukaciju korisnika ili njihovo informacijsko opismenjivanje.

No valja ukazati na vane okolnosti koje se zbivaju u drutvenom kontekstu, gdje je

cjeloivotno obrazovanje prepoznato kao jedan od obeavajuih naina rjeavanja posljedica

promjena, implicitno stvarajui potrebu za programima i-pismenosti. Najrelevantniji strateki

dokumenti objedinjeni projektom Hrvatska u 21. st.11 u

segmentu Odgoj i obrazovanje te Informacijska i komunikacijska tehnologija neizravno, ali nedvosmisleno upuuju na tu

5http://europa.eu.int/information_society/eeurope/news_library/documents/eeurope2005/eeurope2005_en.pdf 6 http://www.ecdl.co.uk 7 DEDICATE je usmjeren na oblikovanje udaljenog teaja informacijske pismenosti u devet europskih drava. http://www.ariadne.ac.uk/issue17/dedicate; http://dedicate.lib.chalmers.se/DEDICATE/dedindex.html 8 http://www.nordinfolit.org 9 http://www.leeds.ac.uk/bigblue 10 U Njemakoj se koristi termin informacijske kompetencije, koja se definira kao sposobnost ciljanog pristupa informacijskim izvorima, proirivanja znanja, donoenja sudova o informaciji, procjene relevantnosti informacija. URL: http://www.dl-forum.de/Foren/Strategiekonzept/strategischespositionspapier.pdf 11 http://www.hrvatska21.hr



potrebu. U prvom se govori o pismenosti nacije za 21. stoljee, koja se sastoji od

osposobljenosti za itanje s razumijevanjem, vjetini jasnog komuniciranja, osposobljenosti

za rjeavanje problema, za rad s novim informacijskim tehnologijama i za trajno uenje.

Potprojekt Informacijska i komunikacijska tehnologija takoer upuuje na samostalno

stjecanje znanja koritenjem ne samo knjiga, nego i medija koje nudi tehnologija. Isti

dokument preporuuje istraivanje problema tehnoloki podranog obrazovanja, napose

segmenta koji se odnosi na snalaenje u golemoj koliini informacija. Iako navedeni

dokumenti nedvosmisleno podravaju ideju informacijske pismenosti, ona na djelatnoj razini i

u obrazovnoj praksi jo nije ostavila traga.

Imajui u vidu razvitak koncepta u svijetu, Hrvatska bi mogla stvarati vlastitu

strategiju na temelju solidnog fundusa meunarodnih iskustava koji poivaju na raznim

modelima suradnje. Sukladno tome knjiniari bi se u Hrvatskoj morali zalagati za suradnju s

fakultetima i kolama, raunalnim centrima i stratekim partnerima poput CARNeta. Za

knjiniarsku bi profesiju takav pravac razvoja bio od posebne vanosti jer joj inae prijeti

marginalizacija na tritu uenja na daljinu, koje se u Hrvatskoj poelo ubrzano razvijati12.

Tomu jasno prethodi edukacija (kolovanje i struno usavravanje) ne samo knjiniara nego i

nastavnog osoblja te promicanje ideje u dotinim strunim zajednicama/drutvima. U

suprotnom e studenti zavravati fakultete bez steenih vjetina potrebnih za

(samo)obrazovanje tijekom cijelog profesionalnog vijeka, korisnici se tuiti na manjak

informacijskih izvora i nesposobnost snalaenja u njima, a knjinice i dalje nabavljati skupe

informacijske izvore koji su nedostatni ili nedovoljno uinkovito koriteni.

Zakljuak

Danas je svaki pojedinac - uenik, student, zaposlenik - izloen informacijskom obilju.

No informacije do nas dopiru nefiltrirane, potiui pitanja o njihovoj autentinosti, valjanosti

i pouzdanosti. Drugi je problem njihove obuhvatnosti i raznolikosti u naravi nositelja

informacija. itav univerzum ljudskog znanja nije zapisan u elektronikom obliku niti e to u

blioj budunosti biti.

12 Stranice http://www.mzt.hr/virtus donose pregled programa uenja na daljinu u Hrvatskoj, kojih u ovom asu ima 50-ak.



Tehnologija je sruila mnoge barijere u pristupu, no pitanja uinkovitosti

pretraivanja, odabira, vrednovanja i djelotvornog i (etiki) valjanog koritenja informacija

nalaze se izvan domaaja tehnologije i iziskuju znatno vie od raunalnih vjetina: trae

sposobnosti obuhvaene konceptom informacijske pismenosti.

U ovom trenutku, dok rasvjetljavamo fenomen i-pismenosti, mnotvo studenata i

uenika zavrava tekue razdoblje kolovanja te ulazi u svijet e-trgovine, e-gospodarstva, e-

uenja, e-drava i e-vlada... a nisu informacijski pismeni. Svaka od spomenutih e-inicijativa

postaje izlina ako ljudi nisu osposobljeni sudjelovati u njima. Dokumenti analizirani u ovom

lanku ukazuju na to da je cjeloivotno obrazovanje dodue glavna politika inicijativa, no

dokumenti nastali u Europi uglavnom se koncentriraju na infrastrukturu i tehnike

(informatike) vjetine, koje su tek prvi korak za potpuno iskoritavanje potencijala

informacijskog drutava. Takve strategije valja proiriti i produbiti informacijskom

pismenou kao komponentom cjeloivotnog obrazovanja i - kako ga neki nazivaju -

temeljnim ljudskim pravom u drutvu 21. stoljea.

Literatura

1. Bawden, David. Information and digital literacies; a review of concepts. 2001. http://gti1.edu.um.es:8080/jgomez/hei/intranet/bawden.pdf (2003-08-20) 2. Candy, Philip C. Information literacy and lifelong learning. July 2002. White paper prepared for UNESCO, the U.S. National Commission on Libraries... http://www.nclis.gov/libinter/infolitconf&meet/papers/candy-fullpaper.pdf (2003-07-24) 3. Presidential Committee on Information Literacy: Final Report. 1989. http://www.ala.org/Content/NavigationMenu/ACRL/Publications/White_Papers_ and_Reports/Presidential_Committee_on_Information_Literacy.htm (15. 03. 2003) 4. Leksikon temeljnih pedagogijskih pojmova. Zagreb: Edip, 2000. 5. Uenje: blago u nama: izvjee UNESCO-u Meunarodnog povjerenstva za razvoj obrazovanja za 21. stoljee / Jacques Delors.... Zagreb: Educa, 1998. 6. Snavely, Loanne. Cooper, Natasha. The information literacy debate. // Journal of academic librarianship, Jan97, 23, 1. Pp. 9-15

Popis linkova 1. http://tilt.lib.utsystem.edu 2. http://core.lib.purdue.edu

http://www.libraries.psu.edu/instruction/infolit/andyou/infoyou.htm 3.



4. http://oasis.sfsu.edu 5. http://www.netskills.ac.uk/TonicNG/cgi/sesame?tng

http://tutorial.lib.umn.edu 6. 7. http://lisweb.curtin.edu.au/finding/infotrekk/index.html 8. http://lib.nmsu.edu/instruction/whatisIL.html

http://www.infolit.org 9. 10. http://www.lmpg.gort.nz/publications/stakeholder%20discussions%20final%20word97.p

df 11. http://europa.eu.int/information_society/eeurope/news_library/documents/eeurope200

5/eeurope2005_en.pdf 12. http://www.ecdl.co.uk 13. http://www.ariadne.ac.uk/issue17/dedicate

http://educate.lib.chalmers.se/DEDICATE/dedindex.html 14. http://www.hrvatska21.hr 15. http://www.mzt.hr/virtus



Nataa Hoi Boi : Razvoj informacijske pismenosti studenata kroz izradu seminarskih radova

Saetak Suvremeno obrazovanje potrebno je to vie pribliiti dananjem informacijskom dobu, a treba uvesti promjene i samog sadraja i nastavnih metoda. Jedan je od vanih zadataka obrazovanja kolovanje ne samo informatiki nego i informacijski pismenih strunjaka pripremljenih za cjeloivotno uenje. Iako je informacijsku pismenost potrebno razvijati na svim razinama obrazovanja, posebno je vano da je steknu studenti koji se koluju za budue nastavnike jer e se na taj e nain najbolje osigurati prijenos takvih znanja i sposobnosti na budue generacije uenika. Jedan od naina za razvijanje informacijske pismenost studenata jest i izrada seminarskih radova. Seminari slue za nadgledanje i provjeru napretka studenata u pronalaenju informacija, njihovoj analizi i vrednovanju te objedinjavanju i objavljivanju kao cjelovitih radova. Prikazana su iskustva pri voenju studenata, buduih nastavnika informatike, u izradi seminarskih radova koji se prezentiraju u obliku obrazovnih WWW aplikacija u sklopu kolegija Metodika nastave informatike na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Kljune rijei: informacijska pismenost, informatika pismenost, informacijska i komunikacijska tehnologija, seminarski radovi studenata, kolegij "Metodika nastave informatike"

Abstract It is necessary to bring the contemporary education closer to today's information age and to make changes that concern both the content of teaching and the methods of teaching. One of the important tasks of the education is to prepare not only computer, but also information literate professionals, prepared for lifelong learning. Even though information literacy is necessary to develop within all levels of education, it is of particular importance to be acquired by students being educated to become teachers. In that way, the transmission of that knowledge and capabilities would be best obtained by the future generations. Preparing students' seminar papers is one of the ways to develop information literacy. The purpose of seminar papers is to supervise and to check students' progress in finding, analysing and evaluating information as well as unifying them and publishing the final paper. The experiences of guiding students, future information science teachers, in preparing of seminar papers in the form of educative WWW application have been shown, within the class "Teaching methods in information science" at the Faculty of Philosophy in Rijeka. Keywords: information literacy, computer literacy, information and communication technology, students' seminar papers, the class "Teaching methods in information science"



Uvod Obrazovanje je jedan od najvanijih imbenika odgovornih za razvoj drutva te je vrlo bitna njegova prilagodba promjenama koje donosi dananje informacijsko doba. Kako bi se te prilagodbe uspjeno ostvarile, nije dovoljno promijeniti i osuvremeniti samo sadraje uenja. Jednako je vano unijeti promjene nastavnih metoda. Suvremenom obrazovanju potreban je nov model uenja aktivno uenje koje se temelji na informacijskim resursima stvarnog svijeta [1]. Danas se sve vie naglaava potreba za obrazovanjem zasnovanim na metodama koje koriste informacijske i komunikacijske tehnologije. Nastavnici danas moraju znati koristiti suvremene metode i tehnologije u obrazovanju. Jednako je vano da nastavnici budu ne samo informatiki nego i informacijski pismeni te da posjeduju znanje o tome to je informacijska pismenost i koliko je njezino znaenje za dananje obrazovanje. Iako je nuno da promjene nastavnih sadraja i metoda zahvate sve razine obrazovanja, posebno je vano da do takvih transformacija doe na sveuilitima, i to na fakultetima koji obrazuju studente - budue nastavnike. Na taj e se nain najvie utjecati na to da se osigura primjena novih trendova u obrazovanju i u kolama [5].

Modeli usvajanja znanja

Model izgradnje znanja nasuprot modelu reprodukcije znanja Tradicionalno obrazovanje temelji se na obrazovnoj paradigmi, koja se naziva model reprodukcije znanja [8]. Taj model polazi od pretpostavke o znanju kao cilju koji treba postii. Svrha procesa uenja jest prenijeti takvo statiko znanje od izvora znanja (nastavnik ili udbenik) do studenta, koji je pasivni primatelj znanja. Iako vrlo malo nastavnika prihvaa model reprodukcije znanja u takvom najdoslovnijem obliku, ipak je dovoljno njegovih karakteristika prisutno u veini dananjih obrazovnih institucija. U suvremenom obrazovanju potrebno je uiniti pomak od modela reprodukcije znanja prema modelu izgradnje znanja, koji promatra nastavnike i studente kao partnere u zajednikom sudjelovanju na izgradnji baze znanja koju treba usvojiti. Ta se baza znanja tijekom izvoenja nastave otkriva i nadopunjuje, pri emu se koriste razliiti izvori informacija, a nastavnik ima ulogu mentora studentima u tom procesu [5]. Studenti su u procesu uenja aktivni i sami biraju u kojoj e mjeri i na koji nain birati izvore znanja [9].

Informacijske i komunikacijske tehnologije i obrazovanje Tijekom posljednjega desetljea strunjaci istiu goleme potencijale obrazovanja zasnovanog na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. Meutim, injenica je da te tehnologije jo nisu na pravi nain iskoritene. Problem je u tome to nije dovoljno samo uvesti nove tehnologije u obrazovanje kao sredstvo za organiziranje i distribuciju informacija, nego je potrebno izmijeniti i sam nain uenja [2], [5]. Glavna pogreka pri koritenju informacijske tehnologije jest stanovite da je davanje informacija studentima isto to i davanje znanja [3]. Meutim, kako svaki student mora individualno transformirati prikupljene informacije u znanje, treba ga nauiti ne samo samostalno dohvaati informacije, nego i upravljati njima, analizirati ih i pretvarati u znanje. Nastavnik je pri tome "trener" koji pomae studentima uiti na svoj nain i uspjeno preraditi informacija u znanje. Osnovna je zadaa nastavnika nauiti studente kako uiti, drugim rijeima stvoriti informacijski pismene studente, odnosno budue informacijski pismene strunjake u svom podruju [1].



Informacijska pismenost Razvojem informatike tehnologije sve se vie susreemo s pojmom informatike pismenosti, ali i irim pojmom informacijske pismenosti, koja je osnova za razvoj suvremenog drutva. Informatika pismenost (eng. computer literacy) definira se kao sposobnost koritenja raunala i raunalnih programa. Informacijska pismenost (eng. information literacy) predstavlja uvianje potrebe za informacijom te posjedovanje znanja o tome kako nai, procijeniti i iskoristiti najbolje i najnovije informacije koje su na raspolaganju kako bi se rijeio odreeni problem ili donijela kakva odluka [1]. Pri tome izvori informacija mogu biti razliiti: knjige, asopisi, raunala, TV, film ili bilo to drugo. Danas posebnu ulogu kao izvor informacija ima Internet. Informacijska pismenost ukljuuje sposobnosti [6]: prepoznavanje potrebe za informacijom pronalaenje informacije analiza i vrednovanje informacije koritenje informacije objavljivanje informacija

Najkrae reeno, informacijski pismena osoba jest ona osoba koja je nauila kako uiti [1]. Ona zna uiti jer zna na koji je nain znanje organizirano, kako nai informacije koje su joj potrebne i kako preraditi i koristiti naene informacije na nain da i drugi mogu uiti iz njih. To je osoba pripremljena za cjeloivotno uenje jer uvijek moe pronai informacije potrebne za bilo koji zadatak ili odluku s kojima se susretne.

Studenti i informacijska pismenost S obzirom na brz razvoj znanja u svim podrujima, studentima se tijekom redovitog kolovanja ne mogu pruiti sva znanja i vjetine koja e im biti potrebna u buduem radu. Zato je posebno vano da se studenti tijekom svog studija naue kako samostalno uiti. Informacijska je pismenost osnovna vjetina koju treba posjedovati svaki student ako eli napredovati kao strunjak u svom podruju u dananjem globalnom informacijskom drutvu, "vjetina bez koje se ne moe preivjeti u informacijskom dobu" [1]. Iako je informacijsku pismenost potrebno razvijati na svim razinama obrazovanja, kljuno je da takva znanja steknu upravo studenti koji se koluju za budue nastavnike i profesore u osnovnim i srednjim kolama. Kod tih je studenata potrebno ne samo razvijati informacijsku pismenost nego i ukazivati na to to je informacijska pismenost, koje je njezino znaenje i kako je razvijati. Na taj e nain potaknuti da studenti, kao budui nastavnici, osiguraju razvoj informacijske pismenosti i kod svojih uenika. Nastavnici na visokokolskim ustanovama trebali bi tijekom predavanja i ostalih oblika rada u nastavi poticati studente na istraivanje te im pomoi da naue gradivo, ali i da naue kako uiti. Jedan od naina za razvijanje, ali i za utvrivanje stupnja informacijske pismenosti studenata jest i izrada seminarskih radova. Seminari slue za nadgledanje i provjeru napretka studenata u pronalaenju informacija, njihovoj analizi i vrednovanju te objedinjavanju i objavljivanju kao cjelovitih radova. Pri tome se kao izvor informacija danas vie ne koristi samo klasina literatura nego i informacije prikupljene koritenjem suvremenih informatikih tehnologija, posebno Interneta. Isto tako dobro je studente nauiti da pored objavljivanja



seminara u klasinom "papirnatom" obliku uz pomo nekog od programa za obradu teksta na raunalu seminar oblikuju kao WWW prezentaciju i objave je na Internetu [4].

Informatika znanja kao preduvjet za informacijsku pismenost U dananje doba informatika pismenost bitan je preduvjet za informacijsku pismenost, a posebno je potrebna pri pronalaenju informacija. Raunala omoguuju dostup do informacija u svako doba i sa svakog mjesta te su tako studentima dopuna koritenju knjinica na fakultetima s veinom klasinom tiskanom literaturom. Iako je pronalaenje informacija samo jedna od sposobnosti koja ini informacijsku pismenost, ipak je taj prvi korak nuan za prelazak na kvalitetnu analizu i obradu informacija. Zato je vano krenuti i s informatikim opismenjivanjem studenata, ali je bitno napomenuti da se tu ne smije stati. Nije dovoljno studente samo nauiti koritenju raunala i raunalnih programa koji e im pomoi pri prikupljanju i obradi informacija. Treba ih nauiti ne samo kako da prikupe informacije, na primjer uz pomo odgovarajuih internetskih programa, nego i kako da ih iskoriste i transformiraju u znanje [3]. Informacijski pismena osoba razumije ulogu raunala u procesu traenja informacija, ali je isto tako svjesna kako uspjeno pretraivanje ovisi najvie o njoj samoj, a ne o tehnologiji koju koristi. Raunalo samo vraa one informacije koje su od njega zatraene, na primjer pretraivanjem weba zadavanjem kljunih rijei odreenoj trailici. Ako te rijei nisu adekvatno izabrane, rezultati koje trailica prikupi beskorisni su [7].

Koja znanja i vjetine treba posjedovati informatiki pismeni student? Osnovna informatika znanja i vjetine koje treba posjedovati informatiki pismena osoba stalno se dopunjuju i usavravaju jer moraju pratiti brz razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT). Do prije nekih desetak godina ta osnovna znanja ukljuivala su poznavanje raunalne konfiguracije i osnova koritenja operacijskih sustava, elementarnu primjenu programa za obradu teksta, tabline proraune i izradu prezentacija pomou raunala. Danas meu osnovna znanja pripada i poznavanje Interneta i njegovih servisa, a posebno komuniciranje elektronikom potom i koritenje World Wide Weba. Uz dohvaanje WWW stranica vano je spomenuti i pretraivanje WWW-a uz pomo trailica i tematskih kataloga, ali se ak ve i objavljivanje sadraja kreiranjem HTML prezentacija moe smatrati osnovnim informatikim znanjem. Ta osnovna znanja trebala bi se u okviru odgovarajuih kolegija ukljuiti u nastavne planove i programe svih studija. Kad je rije o studentima koji se koluju za budue nastavnike i profesore u osnovnim i srednjim kolama, u informatika znanja trebalo bi ubrojiti i znanja o ICT-u u obrazovanju te metodologiji koritenja tih tehnologija u nastavi. Studente treba upoznati s primjenom ICT-a u obrazovanju kao dopune klasinom obrazovanju, ali i za obrazovanje na daljinu. Neka od temeljnih znanja buduih nastavnika su: upotreba raunala u nastavi i koritenje edukativnih paketa kao nastavnikih pomagala, definicija, prednosti, nedostaci, oblici, tehnologija i metode rada uenja i obrazovanja na daljinu, testiranje i ispitivanje pomou raunala, koritenje alata za sinkronu i asinkronu komunikaciju u obrazovanju. Uz ova znanja vezana za ICT u obrazovanju, studenti - budui nastavnici informatike trebaju jo dodatno svladati osnove koritenja autorskih alata za razvoj multimedijskih prezentacija te se osposobiti kao autori jednostavnijih obrazovnih hipermedijskih aplikacija [4].



Seminarski radovi i informacijska pismenost studenata informatike

Kolegij "Metodika nastave informatike" Na Odsjeku za informatiku Filozofskog fakulteta u Rijeci ve vie godina se informatika znanja potrebna studentima informatike kao buduim nastavnicima stjeu u okviru nekoliko kolegija, meu kojima je posebno vana "Metodika nastave informatike". Kolegij pohaaju studenti zavrne godine koji ve posjeduju solidna informatika znanja, ukljuujui i poznavanje koritenja internetskih servisa, od e-maila i WWW-a, preko novinskih grupa i distribucijskih lista do izrade HTML stranica i FTP programa za njihovo postavljanje na WWW posluitelj. Te sadraje studenti usvajaju na praktinom dijelu kolegija "Raunalne mree". Meu ostalim sadrajima na "Metodici nastave informatike" studenti se upoznaju s ulogom koritenja ICT-a u nastavi. Dio kolegija se realizira putem samostalnog seminarskog rada studenata na izradi obrazovne WWW aplikacije. Zadatak je studenata odabrati temu seminara koja e biti vezana uz nastavno gradivo kolegija (primjena ICT-a u nastavi) i obraditi je na nain koji e biti prikladan za objavljivanje na webu u obliku aplikacije namijenjene za uenje. Na prvi pogled slian zadatak studenti izrauju na kolegiju "Raunalne mree". Meutim, dok na tom kolegiju nije toliko bitno kako je sadrajno obraena tema, ve je cilj seminara nauiti koritenje informatikih programa za prikupljanje informacija, objedinjavanje u HTML aplikaciju i objavljivanje te aplikacije na web posluitelj, u sklopu metodikog kolegija nastoji se to vie potaknuti samostalnost studenata te razvijati njihova informacijska pismenost. Kao osnovne sposobnosti informacijske pismenosti kod studenata razvijaju se: prikupljanje informacija s naglaskom na koritenje informatikih tehnologija, analiza i vrednovanje informacija te koritenje informacija. Koritenje ukljuuje organiziranje, obradu, primjenu i objavljivanje informacija koje je kod takvih seminara u obliku web aplikacija.

Faze u izradi seminarskih radova Nastavnik kroz sve faze izrade seminara, od definiranja teme i prikupljanja sadraja, pa sve do objavljivanja na web posluitelju prati napredak studenata te ih vodi i pomae im svojim sugestijama. Faze izrade seminara ukljuuju:

1. odabir i definiciju teme seminara 2. pronalaenje i prikupljanje sadraja za seminar, analizu i vrednovanje informacija 3. koritenje i objavljivanje informacija.

U prvoj fazi student bira temu za seminar, formulira saetak teme i bira kljune rijei na hrvatskom i engleskom jeziku koje e koristiti pri kasnijem istraivanju. Nastavak istraivanja slijedi nakon to nastavnik odobri temu. Kako je rije o izradi obrazovne aplikacije, student treba navesti i podatke o tome tko su budui korisnici (dob, razina obrazovanja, predznanje, vjetine u koritenju raunalom), koja je raunalna oprema i programska podrka potrebna korisnicima, ali i studentima kao autorima, kako e se realizirati komunikacija s korisnicima te kako e se implementirati provjeravanje znanja. Pronalaenje i prikupljanje sadraja za seminar ukljuuje koritenje klasine literature u tiskanom obliku, ali ipak s naglaskom na Internet kao izvor informacija. Zadatak je studenata da dio informacija prikupe koritenjem komunikacije na Internetu, a dio pretraivanjem uz pomo web trailica. Prikupljene informacije trebaju analizirati i vrednovati te se odluiti koje e sadraje koristiti u nastavku rada na seminaru. Studenti koriste neki oblik komunikacije na



Internetu kao to su e-mail, distribucijske liste, novinske grupe, forumi ili neki od oblika sinkrone komunikacije (chat) za prikupljanje dodatnih informacija o svojoj temi. To ukljuuje i postavljanje pitanja ostalim sudionicima u tim oblicima komunikacije te obradu njihovih odgovora. Pri koritenju web trailica ei je problem pronalaenje previe informacija o temi seminara, a rjee se dogaa da informacij o traenom pojmu nema. U prvom sluaju potrebno je dodatno pretraivati dodavanjem specifinijih pojmova o temi, nakon ega slijedi vrednovanje i analiza pronaenih sadraja, pri emu student odreuje koji mu najbolje odgovaraju za temu seminara. Ako se ipak sam ne moe odluiti za odreene web stranice, student se oko izbora web literature konzultira s nastavnikom. Student mora ponovno provesti pretraivanje s drugaijim kljunim rijeima ako niti jedne adrese o traenom pojmu nema. To takoer najee ini uz konzultacije s nastavnikom. U pretraivanje weba ukljueno je i traenje multimedijskih elemenata koji e upotpuniti web aplikaciju: slike, zvuk, animacije i videa. Studenti su upozoreni na pravila u vezi sa zatitom autorskih prava na Internetu, pa biraju arhive koje besplatno, bez naknade nude multimedijske elemente. Takoer u popisu koritene literature navode URL adrese na kojima su pronali takve elemente. Nakon zavretka prve dvije faze studenti svoje rezultate predaju nastavniku na posebnom obrascu te, ako su svi elementi obrasca kvalitetno ispunjeni, nastavljaju rad na koritenju informacija. To ukljuuje pisanje samog sadraja seminara na temelju prikupljene literature i slino je pisanju klasinih seminara koji se objavljuju u "papirnatom" obliku. Od programa za obradu teksta najee se koristi Microsoftov Word. Kako je predvieno da se ti seminari objavljuju na webu, ova faza ukljuuje i organiziranje sadraja na nain prilagoen tom mediju. Studenti odreuju kako e se sadraj podijeliti u HTML stranice, kako e stranice biti povezane te naine navigacije kroz web aplikaciju. Kao rezultat nastaje scenarij (storyboard) kao grafika i tekstualna prezentacija svih informacija koje e se nalaziti na web stranicama. Prvi je dio scenarija mapa koja prikazuje odnos koji postoji meu web dokumentima, najee hijerarhijski. Drugi se dio odnosi na opis stranica i sadri grafiki prikaz svih elementa stranice (tekst, slike, zvuk, animacije, video, gumbi za navigaciju) uz tekst koji opisuje funkcionalnost te stranice. Scenarij takoer pregledava nastavnik, daje primjedbe i sugestije za ispravke i nadopune, nakon ega slijedi izrada aplikacije koritenjem Microsoftovog FrontPage programa i postavljanje aplikacije na web posluitelj. Nakon testiranja kojim provjerava rade li svi elementi ispravno, student alje URL adresu aplikacije nastavniku, koji je pregledava i vrednuje.

Rezultati Nastavnik obino nema puno primjedaba na konaan rezultat seminara jer ima uvid u rezultate studenta kroz sve faze izrade seminara. Takvom kontinuiranim suradnjom studenata i nastavnika bre se dolazi do kvalitetnog konanog rezultata cjelovite obrazovne aplikacije dostupne na web posluitelju. Meutim, to zahtijeva i vei trud i studenata i nastavnika. Studenti su uglavnom tijekom studija navikli da za seminare iz nekog kolegija odaberu temu ili da im je dodijeli nastavnik te da na kraju predaju izraeni seminar, najee u "papirnatom" obliku ili ga izloe na satu i za to budu ocijenjeni. Takav naina rada manje je zahtjevan i



nastavnicima jer od njih zahtijeva itanje i analizu jedino ve gotovih seminarskih radova. Sve primjedbe nastavnik iznosi na kraju te ih studenti, osim u sluaju iznimno nekvalitetnih radova, najee ne moraju uvaiti i izmijeniti ve dovrene seminare. Kod opisanog naina rada u sklopu kolegija "Metodika nastave informatike" nastavnik kroz sve faze izrade seminara prati studente, a to ne znai da je jedino dostupan studentima za konzultacije i odgovore na pitanja koja e neki od njih eventualno postaviti. Od studenata se zahtijeva da i na kraju prve dvije faze izrade predaju odgovarajui "mini-seminar" (obrazac za prvu, scenarij za drugu fazu). Na takav nain nastavnik ima bolji uvid u napredovanje studenata u izradi, iako su trud i vrijeme koje ulae u pregledavanje tih dokumenata znatno vei nego inae. Iako jo uvijek ima situacija da neki studenti ne sudjeluju na pravi nain u radu i povrno pristupaju pojedinim fazama izrade, u cjelini gledajui postignute rezultate moe se rei da nastaju vrlo kvalitetni seminarski radovi. I studenti su postali svjesni da im se na taj nain olakava rad jer zahvaljujui kontinuiranom sudjelovanju nema potrebe da se ve dovreni seminar popravlja u veoj mjeri. To je posebno vano kod ovakvog tipa seminara koji se objavljuje na web serveru, kod kojeg nije bitan samo sadraj nego i cjelovita struktura web stranica. Nadamo se da su iskustva studenata pri izradi seminara bila korisna te da e ovi studenti u buduem radu u kolama htjeti i znati svojim uenicima biti ne samo predavai nego i mentori koji e ih nauiti kako uiti.

Literatura: 1. ALA Presidential Committee on Information Literacy Final Report (1989). American

Library Association. http://www.ala.org/Content/NavigationMenu/ACRL/Publications/White_Papers_and_Reports/Presidential_Committee_on_Information_Literacy.htm

2. De Verneil, M., & Berge, Z. L. (2000). Going Online: Guidelines for Faculty in Higher Education. Educational Technology Review, (13), pp. 13-18.

3. Harris, J. (1995). Way of the Ferret: Finding and Using Educational Resources on the Internet, Second Edition. Oregon: International Society for Technology in Education (ISTE).

4. Hoi-Boi, N. (1998). Seminarski adovi studenata - hipermedijske aplikacije za WWW. Zbornik savjetovanja Raunala u skoli, MIPRO'98, Opatija. pp. 63-66.

r

(

r

5. Hoi-Boi, N., Krstovi, J., Ledi, J. (1997). Education for Information Society: anAttempt from the University of Rijeka Croatia). RUFIS'97 Conference, Prague. pp. 235-240.

6. Information Literacy Competency Standards for Higher Education http://www.ala.org/Content/NavigationMenu/ACRL/Standards_and_Guidelines/Information_Literacy_Competency_Standards_for_Higher_Education.htm

7. Laverty, C. (1996). Information Literacy. Stauffer Library http://library.queensu.ca/inforef/tutorials/rbl/infolit.htm

8. Lightfoot, J. M. (2000). Designing and Implementing a "Full-Service" ClassPage on the Internet. Journal of Educational Multimedia and Hype media, 9 (1), pp. 19-33.

9. Rogers, D. L. (2000). A Paradigm Shift: Technology Integration for Higher Education in the New Millennium. Educational Technology Review, (13), pp. 19-27.



ivotopis Dr. sc. Nataa Hoi-Boi vii je asistent na Odsjeku za informatiku Filozofskog fakulteta u Rijeci. Doktorirala je raunarstvo na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva Sveuilita u Zagrebu, magistrirala raunarstvo na Fakultetu za raunalnitvo in informatiku Sveuilita u Ljubljani i diplomirala matematiku i informatiku na Pedagokom fakultetu Sveuilita u Rijeci. Osim to izvodi nastavu iz informatikih kolegija, sudjelovala je kao istraiva na vie projekata, od kojih su najvaniji Inovacije u nastavi pomou aunala, Kvaliteta visokokolske nastave, Raunalna potpora obrazovanju, Adaptivna hipermedijska p ogramska potpora za uenje. Osnovna podruja njezina istraivanja vezana su uz primjenu ICT-a, posebno hipermedije i Interneta, u obrazovanju.

rr



Mr. Marijan Frkovi : EUROPSKA RAUNALNA DIPLOMA (ECDL) - HRVATSKA KORAK BLIE EUROPI

Saetak Informatika pismenost stanovnitva jedan je od uvjeta prelaska Hrvatske u informacijsko drutvo, u emu zaostajemo za mnogim zemljama Europe. Mogui razlozi zaostajanja su: 1. nedovoljna osposobljenost 2. nepostojanje norme koja definira potrebna znanja 3. nepostojanje meunarodno prihvaenog sustava provjere znanja Kako bi utjecao na razloge zaostajanja, Hrvatski informatiki zbor (HIZ) pokrenuo je aktivnosti uvoenja svjetski prihvaenog sustava provjere znanja za odreene korisnike vjetine. U radu je opisana diploma, koncepcija i primjena sustava, uloga HIZ-a i centra za provjeru IT vjetina (testnih centara), stanje razvijenosti sustava u svijetu i Hrvatskoj, naini stjecanja diplome, metode provjere znanja, kako postati ovlateni centar te nain provjera njegova rada, Posebna je pozornost posveena provjeri znanja osoba s posebnim potrebama, uvjetima koje mora zadovoljavati centar te postupku provjere znanja.

Uvod U novinama esto viamo ponude za zapoljavanje u kojima je jedan od uvjeta natjeaja poznavanje rada na raunalu. Kako nigdje nije definirano to se pod tim razumijeva, esto se dovode u nedoumicu oni koji posao trae, ali i oni koji ga nude. Iz ostalih se uvjeta moe zakljuiti da se zahtijeva poznavanje rada na osobnom raunalu i nekih korisnikih vjetina, a ne za profesionalno bavljenje informatikom. Zato je Hrvatski informatiki zbor (HIZ), http://www.hiz.hr/, krovna udruga hrvatskih informatiara, pokrenuo aktivnosti uvoenja i primjene svjetski priznatog sustava obrazovanja i provjere informatikih znanja korisnika, European Computer Driving Licence (ECDL), http://www.ecdl.com/. HIZ je 10. rujna 2003. potpisao ugovor s European Computer Driving Licence Foundationom iz Dublina (Fondacija), http://www.ecdl.com/, o uvoenju ECDL-a u Hrvatsku. Istoga je dana deset hrvatskih informatikih organizacija s HIZ-om potpisalo ugovor, kojim su dobili pravo osnivanja ovlatenog centra za obrazovanje i provjeru znanja iz sedam temeljnih korisnikih vjetina.



to je europska raunalna diploma? Europska raunalna diploma meunarodno je priznata potvrda informatike pismenosti. Zbog velikog uspjeha ECDL-a u Europi sustav je proiren u svijetu pod nazivom International Computer Driving Licence (ICDL). Da bi se dobila diploma, potrebno je provjeriti znanja iz ovih vjetina:

1. Osnove informacijske tehnologije 2. Koritenje raunala i upravljanje datotekama 3. Obrada teksta 4. Tabline kalkulacije 5. Baze podataka 6. Prezentacije 7. Informacije i komunikacije

Ispit se moe obaviti u bilo kojem centru, polagati redoslijedom kojim se eli, mijenjajui centar od ispita do ispita, ako se eli, a nakon poloenih ispita dobiva se uvjerenje priznato u svijetu.

Koncepcija i primjena ECDL programa Koncepcijom se provodi globalna inicijativa Fondacije s ciljem irenja informatike pismenosti u svijetu, to je uvjet svake zemlje i njezinih graana za ulazak u informacijsko drutvo. Program je namijenjen onima koji se ele obrazovati i potvrditi znanja, to im omoguuje lake zapoljavanje u zemlji i inozemstvu, a provode ga nacionalna informatikih drutava, koja, u Europi, moraju biti lan Europskog udruenja (The Council of European Profesional Informatics Societies CEPIS), http://www.cepis.org./, koje je osnovalo Fondaciju radi provedbe ECDL koncepcije u svijetu Ako nacionalno informatiko drutvo eli dobiti ovlatenje, mora dostaviti Fondaciji poslovni plan: karakteristike IT trita, opis poduzetnike ideje, izvedbeni plan, marketinki plan, plan upravljanja programom, pokazatelje uspjenosti programa i drugo. HIZ je nositelj testiranja kandidata u Hrvatskoj, to je ugovorno prenio na ovlatene centre. HIZ je ovlaten osnivati centre te provjeravati njihov rad, a godinje je obvezan dostavljati Fondaciji plan razvoja ECDL programa u Hrvatskoj te izvjetaj o provoenju sustava osiguranja kvalitete. Fondacija je izradila norme koje provode informatika drutva i ovlateni centri. Koristi se 17 normi, a najvanije su: ugovor Fondacije i HIZ-a, postupak odobravanja rada centra, provjera znanja, ugovor HIZ-a i centra, provjera rada informatikog drutva, provjera rada centra, testiranje osoba s posebnim potrebama.



Primjena u svijetu U svijetu trenutno djeluje vie do 15.000 testnih centara u vie od 100 drava, u Velikoj Britaniji vie od 4.000, u Irskoj 1.100, u Francuskoj 400, u Austriji 200, u Maarskoj 150, u Sloveniji 18, ..... Do sada je vie od 3 milijuna osoba poloilo oko 12 milijuna testova. U oujku 2003. 2,75 milijuna ljudi u svijetu prijavilo se za polaganje ispita. Koncept ECDL-a podravaju: Europska komisija, UNESCO/Svjetska banka, vlade Australije, Austrije, Belgije, Egipta, Estonije, Irske, Nizozemske, Norveke, Njemake, Maarske, vedske, Italije, Jordana i Poljske... Ministarstvo zdravstva Velike Britanije, koje zapoljava vie od 1,300.000 ljudi, pokrenulo je ECDL program za sve poslove, od istaica do lijenika.

Primjena u Hrvatskoj ECDL je dio strategije Hrvatska u 21. stoljeu Informacijska i komunikacijska tehnologija, gdje je zapisano: Uspostavljanje i prihvaanje ECDL-a kao osnovnog kriterija za osposobljenost zaposlenika u dravnoj upravi i lokalnoj samoupravi. Potaknuti usvajanje sustava u svim javnim djelatnostima i privatnom sektoru.

Centri u Hrvatskoj Trenutno u Hrvatskoj djeluje deset centara

DUNet iz Dubrovnika, http://www.dunet.hr/ Elit trade iz Zagreba, http://www.elit-trade.hr Financijska agencija iz Zagreba, http://www.fina.hr Infosistem iz Zagreba, http://www.infosistem.hr IT Center iz Zagreba, http://www.itcenter.hr Linum-Baranja iz Bilja, http://www.linum-baranja.hr M San grupa iz Zagreba, http://www.msan.hr Puko otvoreno uilite iz Bjelovara, http://www.pou-bjelovar.hr Strojarski fakultet iz Slavonskog Broda, http://www.sfsb.hr SYS iz Zagreba, http://www.sys.hr

Prije davanja ovlatenja HIZ je u centrima izvrio provjeru da bi utvrdio jesu li zadovoljeni svi uvjeti. HIZ i Fondacija periodino e provjeravati rad centara, a bude li nepotivanja propisa, centru se moe oduzeti ovlatenje, to moe utjecati i na odnose HIZ-a i Fondacije. U postupku je otvaranje jo desetak centara u Hrvatskoj.

Kako dobiti diplomu? Postoje dvije mogunosti: Ovlatene kole i testni centri odravaju teajeve za pojedine module, a potom provode provjeru znanja. Pohaanje teaja nije uvjet polaganja ispita. Ako je kandidat ve ovladao traenim vjetinama, moe pristupiti testiranju.



Uspjeh na ispitu evidentira se u indeks polaznika i Hrvatsku ECDL bazu podataka. Nakon poloenih sedam modula stjee se diploma.

Provjera znanja kandidata za diplomu U svijetu se koriste dva sustava testiranja, automatsko i runo. Kod automatskog testiranja (ATES) koristi se namjenski softver. Nakon pokretanja sustava, kandidatu se na ekranu prikazuje sluajno odabrani test za odreeni modul u koji se biljee odgovori. Ako je suma bodova dovoljna za uspjeh na ispitu, sustav obavjetava kandidata, a rezultat se upisuje u bazu podataka. Pri runom testiranju ispitiva uzima sluajno odabrani test i daje ga kandidatu. Taj sustav koristi veina testnih centara u svijetu, osobito u prvim godinama rada, kada imaju manji broj kandidata, pa je uvoenje ATES-a nerentabilno. Osoba koja poznaje svih sedam modula moe pristupiti provjeri znanja istoga dana. Ako centar provodi obrazovanje kandidata, mora osigurati da predava ne bude i ispitiva za isti modul testa, ili da ne obavlja nadzor kandidata pri testiranju, ili da ne ocjenjuje testove. Obrazovni centri mogu koristiti od HIZ-a odobrenu literaturu, no doputena je i ona koja sadri ispitno gradivo, kako je navedeno u nastavnom gradivu (Syllabus) propisom od Fondacije www.ecdl.com/syllabus).

Kako postati centar?

Odobravanje rada Organizacija koja eli dobiti ovlatenje treba se prijaviti na natjeaj (http://www.hiz.hr/aktivnosti_9-cij) te pored opih uvjeta (upisanost u Sudski registar, djelatnost 80.42 obrazovanje odraslih, najmanje dva struna radnika, poslovanje u Hrvatskoj najmanje dvije godine, uionica, koritenje licenciranog softvera, sigurna pohrana testne baze) zadovoljiti i ove sadrane u ECDL normi: najmanje dva ovlatena ispitivaa s ECDL diplomom i poloenim ispitom za ispitivaa, koordinatora za ECDL radi obavljanja strunih i administrativno financijskih poslova. Ako organizacija nema drugih zaposlenika, poslove administratora moe obavljati jedan od ispitivaa. HIZ e provjeriti prikladnost prostorija za testiranje, tehniku opremljenost, uvjete uvanja ispitnog materijala, vezu s Internetom i drugo. Organizacija mora prijaviti HIZ-u kandidate za ispitivae i koordinatora, koji e potom organizirati obrazovanje: za ispitivaa (poznavanje ECDL normi, rad testnog centra, provjera znanja kandidata te pedagoke i metodoloke osnove. Obuka koordinatora ukljuuje (manipuliranje indeksima, evidentiranje rezultata testiranja, administrativno - financijski poslovi, komuniciranje s HIZ-om). Nakon polaganja ispita HIZ predaje uvjerenje za ovlatenog ispitivaa, koje mora biti istaknuto na vidljivom mjestu u centru.



Centar moe angairati i ispitivae izvan organizacije, no uz prethodno odobrenje HIZ-a, a oni mogu raditi samo u tom centru. Ako su zadovoljeni uvjeti, organizacija e s HIZ-om potpisati ugovor i dobiti uvjerenje ovlatenog centra. Tom e prilikom HIZ predati centru bazu ispitnih pitanja za runo testiranje, upute za testiranje, zahtijevani broj indeksa, marketinke materijale i administracijski sustav.

Provjera rada Fondacija i HIZ povremeno provjeravaju rad centra, kojim se utvruje izgled centra, tehnika opremljenost, sustav za testiranje, nain registracije kandidata, uvjeti za testiranje kandidata s posebnim potrebama (ako postoji), administracijski sustav, manipuliranje nekoritenim indeksima, istaknutost dozvole za rad centra i ispitivaa, uvanje dokumentacije o testiranju i drugo. Provjera se obavlja i tijekom testiranja, to ukljuuje utvrivanje identiteta kandidata, testne materijale, trajanje testa, vrijeme poetka i zavretka testiranja, ponaanje kandidata (izlazak iz dvorane iznoenje testova i drugih materijala, prepisivanje rezultata, razgovor sa susjedom, koritenje mobilnog telefona, koritenje literature, traenje pomoi od drugih kandidata ili ispitivaa, naputanje prostorije bez nadzora, to sve nije doputeno), predaja ispitnog materijala ispitivau nakon testiranja, poetak ocjenjivanja kandidata, vrijeme unosa rezultata u administracijski sustav, vrijeme upisa rezultata u indekse, ime osobe koja je ocjenjivala testove, nain pohrane i osiguravanja rezultata testiranja, mjesto ocjenjivanja, osiguranje mjesta za uvanje podataka o kandidatima i drugo. Ako kandidat povrijedi pravila, testiranje e za njega biti odmah prekinuto. Nakon testiranja kontrolor e izabrati 10 sluajno odabranih testova da bi utvrdio: preciznost ocjenjivanja, objektivnost, metodologiju, postotak prolaznih ocjena po modulima, to e u izvjetaju naznaiti kao: odlino, prihvatljivo, neprihvatljivo. Ako rezultati provjere budu loi, centru se mogu uskratiti ovlatenja.

Kandidati s posebnim potrebama Razvojem informatike tehnologije stvoreni su uvjeti za otvaranje radnih mjesta na kojima mogu raditi osobe s posebnim potrebama. Program Europske unije E-Europe posebnu pozornost pridaje informatikoj pismenosti tog dijela stanovnitva. Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je 2002. bilo vie od 400.000 invalidnih osoba, od toga 26% invalida rada, 11% onih iz Domovinskog rata, 4,2% od posljedica nesrea. Od tog broja 87% je pokretno, dok su ostali ogranieno pokretni. Zadatak je drave, udruga i drutva u cjelini poduzimanje aktivnosti radi poboljanja njihova ivota i rada. HIZ e u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja, Hrvatskim zavodom za zapoljavanje, nadlenim udrugama i testnim centrima pokrenuti aktivnosti provoenja programa.



Provjera znanja HIZ propisuje postupak kojim olakava testiranje: davanjem posebnih pogodnosti: due vrijeme testiranja za 15 minuta, koritenje posebne prostorije i tehnologije prilagoene potrebama, veeg formata testnog lista, tumaa pomou znakova za gluhe, ispitnog lista u razliitim zvunim formatima, pomonika za osobne potrebe tijekom testiranja, mogunost testiranja kandidata izvan centra ako postoje traeni uvjeti. Fondacija moe odobriti i dodatne povoljnosti (usmeni test, stanke u radu, dodatno vrijeme due od 15 minuta, dovoenje itaa zajedno s kandidatom, rad u posebnoj prostoriji radi neometanja rada drugih kandidata, dovoenje pisara za kandidate koji ne mogu pisati i drugo). Osobe koje zahtijevaju poseban tretman, moraju se obratiti HIZ-u, koji e utvrditi opravdanost zahtjeva. Ako centar nema propisane uvjete, obavijestit e HIZ, koji e nastojati organizirati testiranje na mjestima gdje postoji prikladna oprema (kole ili centri za osobe s posebnim potrebama). Uz zahtjev kandidat mora priloiti uvjerenje nadlenog lijenika, koji treba procijeniti funkcionalne sposobnosti kandidata te dati preporuke za prilagodbu centra.

Prilagoavanje centra za testiranje Centar treba osigurati: pristup kandidata s ulice (rampa, lift), pristup prostorijama za testiranje (prostor dovoljan za invalidska kolica i druga pomagala), toaletni prostor, prilagoenu tehniku, programsku i ostalu opremu, kao to su prikladne tipkovnice, veliki monitori ili ureaji za poveanje slike monitora, slualice s podeavanjem jaine zvuka, odmarala za zglobove i drugo.

Literatura: 1. European Computer Driving Licence Foundation, Dublin, ECDL (http://www.ecdl.com/) Quality Assurance Standards, No 2 - Test Centre Approval Procedures, No 3 Running Test, No 11 Test Centre Audits, No12 ECDL for People with Disabilities, May 2003. 2. Mr. Marijan Frkovi: ECDL korak blie Europi, HIZ, (http://www.hiz.hr/), rujan, 2003. 3. Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske Hrvatska u 21. stoljeu Informacijska i komunikacijska tehnologija, Zagreb 2001. (http://www.vlada.hr/)



Milijana Kastratovi : Nita bez raunala

Informacijska i informatika pismenost... Valja razlikovati informacijsku i informatiku pismenost. One su bliske, ali biti informacijski pismen znai prije svega imati intelektualni okvir za razumijevanje, traganje, procjenu i koritenje informacije, dok raunalna ili informatika pismenost podrazumijeva poznavanje hardvera i softvera.

ene i raunala trendovi online Znate li da vie od polovice aktivne surferske populacije Sjedinjenih Amerikih Drava ine ene?! Prema podacima tvrtke Nielsen NetRatings iz 2001. godine (vrlo cijenjene analitike i istraivake tvrtke o Internet korisnicima) broj ena korisnica Interneta raste i u drugim zemljama kao npr. u Australiji, gdje je 48 posto surferica koje se spajaju od kue, zatim u Novom Zelandu (46 posto), Junoj Koreji (45 posto) itd. Europljanke nimalo ne zaostaju pa tako npr. u Finskoj svakodnevno surfa 46 posto ena, slijede ih veanke i Dankinje s 45 posto, dok su Britanke i Nizozemke zastupljene s ak 41 posto. Prema tom istraivanju, ene za razliku od mukaraca tono znaju to na internetu trae i zato provode manje vremena online te prekidaju surfanje im nau ono to ih interesira.

A kako je u Hrvatskoj? Prema podacima objavljenima u naem dnevnom tisku (Jutarnji list od 11. srpnja 2003. u lanku o prvoj Vladinoj virtualnoj sjednici), na Internet e do kraja ove godine biti spojeno 22,9 posto graana Hrvatske, dok e broj korisnika porasti na ak 1,014.000. Valja spomenuti da se uskoro oekuje i donoenje zakona o elektronikoj trgovini te uredbe o uredskom poslovanju i elektronikim dokumentima.

Djevojke, ene i bake online Na pitanje to joj znai raunalo dvanaestogodinja uenica Ana Stigli odgovara: Zapravo, ja sam svoja prva slova i rijei poela pisati na tipkovnici raunala svojih roditelja. Imala sam est godina, a tek kasnije sam propisala olovkom po papiru. Prije dvije godine tata i mama su nae raunalo prikljuili na Internet i od tada sam online svakog dana. Odem na Google i upiem Eminem ili Avril pa gledam to ima novoga s mojim ljubimcima. Sluam i glazbu putem raunala, koristei zvunike i poseban program za CD-e. Ida Perkovi, 48 godina, vlasnica tvrtke Ida Didacta, od prvog dana posluje putem raunala, no osobno je teko prihvatila taj trend. ak je prije pet godina kupila i prijenosno raunalo, no ipak joj je trebalo vremena dok se nije odluila njime i sluiti. Vjeruje da se s istim problemom susree cijela njezina generacija. S obzirom na to da je sklona najnovijim tehnikim dostignuima, svoj je ured opremila vrlo moderno, a na kraju je popustila nagovaranju i odsluala kratki teaj Worda i Excela. I tako je krenulo. Danas svoje poslovno dopisivanje u potpunosti obavlja e-mailom, a na Internetu svakog jutra pronalazi svjee vijesti i informacije o proizvoaima igraaka. Zahvaljujui internetskoj usluzi putem koje u svakom trenutku vidi stanje svog iro-rauna tzv. NetBankingu, itekako tedi vrijeme. Sada treba nekoliko minuta za novane transakcije, dok bi prije troila i po nekoliko sati dok bi sve to obavila u banci. Trenutno u Excelu radi istraivanje statistikih



podataka zastupljenosti svojih proizvoda po hrvatskim vrtiima, a elja joj je da i dalje napreduje i ui o raunalima. Zdenka orevi, 67 godina, umirovljenica Kae se da ovjek ostaje mlad dok jo moe uiti, stjecati nove navike i prijatelje, pa i podnijeti prigovore. Tako sam se i ja na Sveuilitu za treu ivotnu dob pri POU Zagreb upisala na napredni teaj informatike i Interneta. Svaki dan otvaram svoj e-mail jer uvijek netko neto alje. Netko alje stihove, netko crta ruice, a nau se tu i neke duhovite sliice ili estitke za roendan. Svima preporuujem: traite nova iskustva, nova znanja i situacije, jer time razvijate uspavane sposobnosti. Na mozak nije stvoren da bi bio besposlen i neupotrijebljen. Njegujte sve osjeaje koji vas ine mladima. Odvojite vremena za prijateljstvo, ljubav i zabavu, jer kakva korist od dugog ivota ako nije ugodan. (koriten materijal asopisa "Trea mladost", Pukog otvorenog uilita Zagreb)

Iz akademskog svijeta Docent Zavoda za telekomunikacije Fakulteta elektrotehnike i raunarstva Sveuilita u Zagrebu dr. sc. Maja Matijaevi koristi raunalo kako bi pripremila materijale za predavanja i vjebe, komunikaciju s kolegama i studentima (e-mail, konzultacije), kao i u istraivanju. Takoer, svi materijali namijenjeni rasporedu nastave, predavanjima i vjebama smjeteni su na web stranicama fakulteta. Na poslijediplomskom studiju osim materijala daju se i predpitanja za ispit, lanci iz digitalnih knjinica do kojih je osiguran pristup putem lanstva u raznim strunim organizacijama (IEEE, ACM) te korisni lanci koje su sami autori stavili na web. Dakako, sve predbiljebe za kongrese u svijetu i Hrvatskoj mogu se obaviti i putem Interneta. Na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu od znanstvene novakinje Ive Polak (predaje Nove knjievnosti na engleskom jeziku, australsku knjievnost i film) doznali smo kako su predavanja bez raunala gotovo nezamisliva. Dio nastave ukljuuje PowerPoint prezentaciju dok e-mail slui za korespondenciju sa studentima. Odsjek ima i interni message board, na kojem se studentima ostavljaju obavijesti vezane uz nastavu pa studenti mogu postavljati pitanja profesorima o studiranju na Odsjeku. lanci s Interneta vezani uz struku koriste se i zato to je Filozofski fakultet pretplaen na akademsku trailicu Ebsco academic search premier. Takoer se koriste dostupne baze podataka, a postoje i znanstveni i struni asopisi koji na Internetu besplatno objavljuju cjelovite lanke. Sudjelovanje na meunarodnim kongresima (konferencijama) takoer se dogovara mailom.

Nita bez raunala Kao voditeljica knjinice Instituta Ruer Bokovi i predavaica na Pedagokom fakultetu, Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku mr. sc. Jadranka Stojanovski ne moe zamisliti i jedno podruje svog rada bez raunalne tehnologije. Konkretno, upravo za svoje studente kolegija "Digitalne knjinice" priprema dinamiko virtualno okruje koristei WebCT. Kolegij je takav da se i inae intenzivno koriste raunala i mrene tehnologije u provoenju nastave. Sreom, Pedagoki fakultet u Osijeku, u sklopu kojega djeluje Odsjek za knjiniarstvo, dobro je opremljen tako da su studentima na raspolaganju suvremene raunalne uionice koje se koriste za nastavu. Literatura potrebna za kolegij u cijelosti je dostupna putem Interneta. Seminarske radove studenti takoer dostavljaju putem elektronike pote, a tim se putem odvija i veina komunikacije. Znanstveni rad na Institutu Ruer Bokovi snano se oslanja na



raunalne tehnologije. Koristi se sve: od vrlo starih raunala koja su na Institutu jo uvijek u upotrebi, primjerice za biljeenje rezultata mjerenja, preko sloenih instrumenata koji u sebi ve imaju integrirana raunala, pa do monih servera i clustera raunala na kojima se odvijaju najzahtjevniji programi. U sklopu rada na meunarodnim projektima nerijetko se radi i "udaljeno", tj. eksperiment se odvija u vicarskoj dok znanstvenik koji njime upravlja sjedi za raunalom u Zagrebu. Nova mrea nedavno izgraena na Institutu bitno e unaprijediti takva udaljena istraivanja. Jo od 1995. godine primarni je izvor informacija u potrazi za najnovijim radovima iz odreenog znanstvenog podruja web. Danas je to znatno tee, kako istie mr. sc. Jadranka Stojanovski, zbog informacijskog zaguenja tako da sada do potrebnih lanaka dolazi ili pretraujui neku od bazu podataka relevantnu za podruje (informacijske su znanosti najbolje pokrivene bazama Current Contents, Inspec i ERIC koje osigurava Centar za online baze podataka (http://baze.irb.hr) i LISA bazom kojoj pristup osigurava Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu (http://www.nsk.hr)). lanke dobavlja i putem knjinice Instituta, pristupajui izravno stranicama izdavaa gdje se lanci nalaze uglavnom u PDF ili HTML formatu ili putem meubibliotene posudbe ako se radi o lanku koji nije objavljen u nekom od preko tri tisue naslova asopisa kojima knjinica osigurava pristup. Predbiljebe za kongrese naa sugovornica takoer obavlja putem Interneta.

CESI Kad ene obrazuju ene enska nevladina udruga CESI u sklopu programa edukacija ena na ratom pogoenim podrujima Hrvatske poput Okuana, Pakraca, Dvora, Gvozda i Vojnia ve pet godina sustavno obrazuje ene. Isprva su to bili teajevi strojopisa, engleskog jezika i osnova raunalskih vjetina, a danas su to veinom teajevi poetnog i naprednog rada na raunalu. Samo je prole godine teajeve osnove rada na raunalu, na podruju Dvora i Gvozda uspjeno pohaalo 100 polaznika/ca. Prole godine u studenome odran je seminar "enski aktivizam online" s 14 sudionica iz 9 organizacija. Razumijevajui kako je i-pismenost danas nunost, CESI je pokrenuo projekt "ene i nova tehnologija", u sklopu kojega se organiziraju teajevi osnova Interneta te seminari o Internetu. Tiskan je i prirunik "Osnove Interneta, ene online". Da podsjetimo, misija te udruge jest unapreenje poloaja ena i izgradnja civilnog drutva putem savjetovanja, edukacija i kampanja. Istodobno njezin je glavni cilj osnaivanje ena u stjecanju kontrole nad vlastitim ivotom, unapreenje odnosa meu spolovima te psihosocijalnog i ekonomskog statusa ena putem projekata namijenjenih enama i mladima razliitog etnikog, socijalnog podrijetla te javnosti openito. Detaljnije informacije proitajte na web stranici http://www.cesi.hr

Budunost kako dalje? eka nas svijetla budunost tvrde autori knjige "Revolucija u uenju" Gordon Dryden i dr. Jeannette Vos. Prije samo etiri godine, u upotrebi je bilo najmanje 250 milijuna raunala, a istodobno je 150 milijuna ljudi imalo izravan pristup Internetu. Predvia se da e izmeu 2000. i 2005. godine izmeu 500 milijuna do 1 milijarda ljudi biti spojena na Internet. to to znai za svijet? eka nas svijet neograniene trgovine putem Interneta, a zbog sve veeg udjela automatizacije i robota u proizvodnji smanjuje se potreba za industrijskom radnom snagom. Takvo je stanje i u poljoprivredi. Projekcija u budunost, nastala kao rezultat dugogodinjih izuavanja razliitih pristupa obrazovanju Gordona Drydena i dr. Jeannette



Vos, autora knjige "Revolucija u uenju", ukazuje na to kako e svu proizvodnju neke razvijene zemlje moi obaviti deset posto njezinih radnika, dok e sve poljoprivredne proizvode uzgojiti samo dva posto stanovnitva. Smanjuje se i broj potroenih radnih sati: sa 100.000, koliko je iznosio davne 1940. godine, broj

Documents

CARNet - Casopis Edupoint Godiste III Broj 17 Zagreb 30.09.2003