SADRŽAJ

1. SAŽETAK............................................................................................................................

2. FORUM...........................................................................................................................................

2.1. FORUM ROMANUM.......................................................................................................

2.1.1. Nastanak i razvoj.........................................................................................

2.1.2. Najvažnije građevine Rimskog foruma................................................................

2.1.3. Iskopavanje i konzervacija............................................................................

3. CARSKI FORUMI...............................................................................................................

3.1. CEZAROV FORUM...........................................................................................................

3.2. AUGUSTOV FORUM...............................................................................................

3.3. NERVIN FORUM....................................................................................................

3.4. VESPAZIJANOV FORUM........................................................................................

3.5. TRAJANOV FORUM...............................................................................................

3.5.1. Najvažnije građevine Trajanovog foruma..................................................

4. LITERATURA......................................................................................................................

Seminarski rad: Carski forumi Rima

1. SAŽETAK

Svaki antički grad imao je svoj trg (forum), na kome su se građani okupljali da razmijene novosti, čuju

najnovije vijesti iz politike, obave svoje privatne poslove, građanske dužnosti, trguju, kupuju i obave

vjerske dužnosti prema bogovima.

Središte života rimske države bio je Forum Romanum - glavni trg u gradu Rimu, koji se protezao oko

pola kilometra u dužinu između rimskih brežuljaka - Kapitola, Kvirinala i Palatina. Izgradnjom velikog

odvodnog kanala (Cloaca Maxima) u 6. st. pr. Kr. isušena je močvara i na tom su prostoru počele nicati

javne građevine i hramovi. Tako se postupno taj prostor od običnog gradskog trga pretvorio u upravni,

ekonomski i politički centar na kome je rješavana sudbina najveće države tadašnjega svijeta. Kasnije, u

doba carstva, u Rimu su izgrađeni novi, tzv. Carski forumi, od kojih su najvažniji Cezarov forum,

Augustov forum i Trajanov forum, čime je Rimski forum izgubio svoj dotadašnji centralni upravni i

ekonomski značaj, ali je i dalje postao značajan političko-povijesni simbol. Forum je vremenom mijenjao

izgled, građevine na njemu su obnavljane, nešto je dodavano, rušeno i ponovo građeno, ali je Forum

ostao drevno srce Rima.

2. FORUM

Većina društvenih zajednica koje su bile na putu kao urbanizaciji određivale su posebna mjesta na

kojima se odvijao javni život. U Ateni se takvo mjesto zvalo agora, a u Rimu forum. Forum je kao

organizirana i urbanizirana cjelina bio glavni gradski prostor sa svih strana okružen javnim objektima i

hramovima koji kao pojedinačni objekti nisu važni, nego značaj dobivaju uklopivši se u cjelinu

kompleksa foruma.

Rimski Forum - Forum Romanum je otvoren popločan prostor, izgrađen oko 575. g. pr. Kr. Tu je bilo

središte trgovačke djelatnosti Carstva, tu su se obavljani najsvetiji državni obredi, sastajali se Senat i

Skupština, a tu su bili i sudovi. Na forumu su se održavali banketi, pogrebi, slavile pobjede, držali dirljivi

govori, vršili krvavi pokolji. Jednom riječi, to je bio centar svijeta. Ali je to, prije svega, bilo mjesto za sve

- za senatore i za prosjake.

Iako Forum Romanum nije imao drugdje premca, forumula carskih trgova bila je poznata po cijelom

Rimskom Carstvu. U provincijama su se forumi raznoliko oblikovali, ali gdje god je izgrađivana pravilna

mreža ulica, u novim kolonijma ili pri preuređenju starih gradskih naselja, obično se nalazila čitava velika

platforma rezervirana za forum i za njegove prateće zgrade. Uz ceste na osvojenim područjima Italije,

podalje od većih gradova, također su podizani forumi gdje su se naseljeni rimski građani sastajali radi

trgovine, pravnih i sudskih rasprava, komunalnih poslova. Uz takve forume počinju se pomalo razvijati

2

Seminarski rad: Carski forumi Rima

naselja. Nekoliko je karakterističnih primjera takvih rimskih foruma: Forum u Augusti Raurici – Augst,

Forum u Lungdunumu Convenarumu – Lyon, Forum u Lutetii Parisorum – Pariz, Forum u Jaderu –

Zadar, Forumu Thamugadiu – Timgad.

Nesumnjivo da je od lokalnih okolnosti ovisio i oblik foruma. Forumi za vrijeme Republike uglavnom su

bili nepravilnog oblika i često su bili neograđeni. Kasnije je forum činio otvoren širok prostor koji je bio

okružen i uobličen kolonadama. U galskim gradovima su forumi, okruženi kolonadama, često bili

postavljani odmah uz ogradu glavnog gradskog hrama, tako da se s foruma mogao vidjeti hram. U

Britaniji je prihvaćen drugačiji raspored - forum s tri strane okružuju kolonade, dok četvrtu stranu

zauzima bazilika, podignuta tako da potpuno zatvara trg.

Oblik foruma - standardnog i najbitnijeg dijela urbane strukture svakog rimskog grada, kao i njegove

dimenzije i sadržaj, podvrgnuti su istim kriterijima i normama koje vrijede za cijeli grad. Po Vitruviju,

forum treba biti pravokutnog oblika s odnosom strana kao 2:3, no to nije uvijek bio slučaj. U Pompejima

je izgrađen forum trokutnog oblika te je dobio naziv Forum triangulare, dok je Trajanov forum u Rimu

približno kvadratnog oblika sa stranama oko 100 m.

Funkcije foruma razvijale su se postupno tijekom stoljeća. To se jasno vidi na Rimskom forumu, koji je u

ranoj Republici služio svim potrebama grada, kako za javne i političke skupove, tako istovremeno i za

trgovanje, suđenje, zabavu i sl. U carsko doba Rim ima više foruma, ali njihova se funkcija, kao i u

drugim većim gradovima, pročićava tako da se diferenciraju na Fora Civil sa sadržajima javnog,

političkog, kulturnog i religioznog života i Fora Venalia, tj. trgovi za trgovanje. Oni se dalje specijaliziraju

prema svojim posebnim namjenama (trgovi za goveda, svinje, ribu i sl.) No, ta funkcionalna

diferencijacija nije nikada bila strogo provedena ni u Rimu, a još manje u provincijskim gradovima

imperija.

2.1. Forum Romanum

Rimski forum - Forum Romanum su sami Rimljani češće nazivali Veliki forum ili samo Forum, a bio je to

centralni trg oko kojega se razvio antički Rim. U Rimu je tijekom vremena izgrađeno nekoliko trgova koje su

gradu darovali njegovi vladari željni ostaviti svoj biljeg. S vremenom, forum Julija Cezara slijedio je

3

Seminarski rad: Carski forumi Rima

Augustov forum, potom Vespaziijanov, pa Neronov i na kraju Trajanov. No, najstariji i najpoznatiji

oduvijek je bio Forum Romanum ili Rimski forum, čiji se korijeni prostiru još u rane dane ovoga grada.

2.1.1. Nastanak i razvoj

Prostor koji zauzima Rimski forum je ležao u jednoj udolini između Kapitola i Palatina, okružen

dvoranama i dvorištima, hramovima i mnogobrojnim pobjedničkim spomenicima. Dolina što se pruža

podno brežuljaka Palatina, Eskvilina, Viminala i Kapitolina bila je od najstarijih vremena prirodno mjesto

nastanjivanja okolnog stanovništva. Arheološka istraživanja pokazala su kako se još u ranom desetom

stoljeću pr. Kr. ovo mjesto koristilo za pokapanje urni s pepelom spaljenih pokojnika. Rimski forum bio je

močvarna udolina, a izgradnjom velikog kanala Cloaca Maximae taj je prostor hidrotehnički reguliran i

uređen. Do kasnog šestog stoljeća postavljen je temelj formalnog trga. Tijekom idućih stoljeća sjaj

Foruma je rastao kako su dodavani novi spomenici.

Na zapadnoj strani trga na padini Kapitola nastaju hramovi Vestae i Concordiae. Forum je sa sjeverne i

južne strane bio uokviren nizom dućana. Za političke i društvene potrebe izgrađene su prve bazilike:

Portia, Fulvia Aemilia i Sempronia. Sredinom II st. pr. n. e. Forum se proširuje, popločava i povezuje s

Via Sacrom, a za Suline diktature grade se i pregrađuju Curia, Regia, Aedes Vestae. Na Kapitolinu

nastaje monumentalni Tabularium – državni arhiv.

Isprva je Forum služio kao tržnica i kao gradsko središte, no tijekom carskog doba brojne trgovačke

aktivnosti s Foruma sele se u novija gradska središta.

Ipak, trg je nastavio privlačiti posjetitelje prijestolnice. Ljudi su dolazili posjetiti grob Romula,

legendarnog osnivača Rima, hram Kastora i Poluksa, božanskih zaštitnika grada te Rostru, odakle su

se naraštaji rimskih govornika obraćali puku. Ondje je također bio zlatni miljokaz, od kojeg su se mjerile

sve udaljenosti u Carstvu, pa se zato za Forum uistinu može reći kako je bio središte rimskog svijeta.

2.1.2. Najvažnije građevine Rimskog foruma

4

Seminarski rad: Carski forumi Rima

Slika 1: Rimski forum s Palatinom u pozadini. Slavoluk koji se vidi na lijevoj strani jeste slavoluk Septimija Severa, dok se na desnoj strani hram Vespazijana i Tita s tri stuba nalazi ispred Saturnovog hrama.

Najvažniji politički i upravni simbol na Forumu bila je Kurija (Curia) , senatska vijećnica koju je prema

tradiciji podigao rimski kralj Tul Hostilije i koju stu stoga nazivali i Hostilijevom kurijom. Obnavljana je u

nekoliko navrata. Bila je pravokutnog oblika i u njoj je bila smještena sala za sjednice senata i

"sekretarijat" senata.

Ispred kurije nalazio se Komicij (Comitium) , prostor na kome su se rimski građani okupljali u skupštinu.

Tu se nalazila i govornica (Rostra), s koje se magistrat obraćao narodu. Riječ rostrum zapravo znači

"kljun" (lađe ili ptice), a govornica je nazvana tako zato što su je Rimljani, u slavu svoje pobjede nad

stanovnicima Ancija, 338. g. pr. Kr., ukrasili kljunovima zarobljenih neprijateljskih lađa. Iza govornice

prema Kapitolu nalazio se Saturnov hram iz 5. st. pr. Kr., u kome je bila državna riznica (Erarij,

Aerarium). Osim blaga, u njemu su čuvani i tekstovi zakona i odluke senata, koji su postajali

pravosnažni tek kada bi bili položeni u ovom hramu.

Pored riznice nalazio se hram Sloge (Concordiae templum) , podignut u 4. st. pr. Kr., a obnovljen i

posvećen nakon nemira nastalih u vezi s reformama Tiberija i Gaja Grakha u drugoj polovini 2. st. pr.

Kr., kao znak pomirenja i buduće sloge. U 1. st. pr. Kr. pored Saturnovog hrama i riznice bila je

podignuta još jedna građevina za čuvanje državnog arhiva, nazvana Tabularij (Tabularium) .

Građevina koja je vremenom postala karakteristična za antičke trgove bila je bazilika (basilica), kojih je

na Forumu bilo dve. Starija je Emilijeva bazilika (Basilica Aemilia) , koju je u 1. st. n. e. ponovo obnovio

Lucije Emilije Paul. Pošto mu je nedostajalo sredstava da završi izgradnju, prodao je Juliju Cezaru svoju

neutralnost u građanskom ratu za 1,500 talenata. Drugu, Julijevu baziliku (Basilica Iulia) počeo je graditii

Julije Cezar, a dovršio ju je i ukrasio Oktavijan August. Bazilike su bile prostrane građevine, čija je duža

strana bila okrenuta prema trgu, sa nizom stubova u sredini koji su nosili drveni krov. Uz duže strane

bile su podignute kolonade i unutra galerije. Svjetlost je ulazila kroz zid s otvorima koji je služio kao

svjetlarnik, a neke su mogle imati i salu za sjedenje s mramornim klupama. Ovaj tip zgrade Rimljani su

5

Seminarski rad: Carski forumi Rima

preuzeli od Grka. Pored ovih bazilika gradile su se trgovine, uglavnom s prehrambenom robom koje su

kasnije bile sasvim uklonjene s Foruma.

Ispred Emilijeve bazilike nalazio se mali hram Venere Kloacine (Venus Cloacina) , posvećen Veneri kao

boginji zaštitnici kanalizacionog odvoda Cloaca Maxima. Venera je bila poistovjećena s boginjom

Kloacinom, koja je bila etrurskog porijekla. U ovom svetištu nalazio se i ulaz u podzemni kanalizacijski

sustav. Pored Julijeve bazilike nalazio se hram Kastora i Poluksa u korintskom stilu, trijumfalni Augustov

luk, podignut u znak pobjede nad Antonijem i Kleopatrom 31. g. pr. Kr. Tu je bio hram božanskog Julija ,

koji je podigao August na mjestu na kome je bilo kremirano tijelo ubijenog Julija Cezara nakon govora

Marka Antonija. Između Emilijeve i Julijeve bazilike nalazio se "pupak Grada" (Umbilicus Urbis) ,

izgrađen u doba pozne Rimske republike, od koga i do koga su mjerene sve udaljenosti u Rimu i u

Rimskom carstvu.

Slika 2: Ostatci Vestinog hrama

U blizini su se nalazile i dve najstarije građevine na Rimskom forumu. Vestin hram (Aedes Vestae) ,

okrugla zgrada u kojoj je na ognjištu grada gorio vječni plamen kao simbol vječnosti i čistoće grada. U

riznici Vestinog hrama nalazili su se penati grada Rima, koje su mogle vidjeti samo vestalke određenog

dana u godini, a od čijeg čuvanja je – prema vjerovanju – zavisila sudbina čitave rimske države. Pored

hrama je bilo svetište u kojem se nalazio Vestin atrij (Atrium Vestae) , zgrada u kojoj su po strogim

pravilima živjele vestalke.

Pored Vestinog hrama nazila se Regija (Regia) , prema predanju dvor kralja Nume Pompilija, u kome je

živjeo veliki pontifik (pontifex maximus) – vrhovni svećenik rimske religije. Tu su se skupljali svi pontifici i

tu je bila smještena njihova arhiva. U dvorištu Regije bilo je svetilište boga Marsa, u kome je kao

najveća svetinja čuvano njegovo oružje.

6

Seminarski rad: Carski forumi Rima

Slika 3: Vespazijanov hram (lijevo), slavoluk Septimija Severa iza ostataka Saturnovog hrama naprijed. Na desnoj strani su tri stuba hrama Kastora i Poluksa i Palatin, lijevo od njih je Chiesa di San Lorenzo in Miranda. U daljini se vide Koloseum i Titov salvoluk.

Na Forumu je bilo još građevina i znamenitosti. Od ostalih hramova tu su bili smješteni Romulov hram,

hram Venere i Rome, hram Antonina i Faustine, te hram Vespazijana i Tita. Od slavoluka su, pored

spomenutov Augustovog, znameniti bili Tiberijev slavoluk , slavoluk Septimija Severa i Titov slavoluk . Na

Forumu se nalazio i Lapis niger (= "Crni kamen"), svetište u kome je nađen najstariji sačuvani natpis na

latinskom jeziku i za koga su Rimljani vjerovali da označava mjesto na kome je sahranjen sam Romul.

Posljednja građevina koja je na Forumu bila podignuta je Fokin stub i z 608. godine.

Slika 4: Stub podignut u čast vizantijskog cara Foke

Forum je cijelom dužinom presijecala Sveta ulica (Via sacra) , koja je vodila na Kapitol. Njom se svakoga

dana kretala masa uglednih i neuglednih stanovnika grada, a tijekom praznika njome su išle svečane

procesije na Kapitol. Istim putem je prema Kapitolu prolazila i bučna trijumfalna povorka u kojoj je

vojskovođa slavljenik uživao gotovo božanske počasti.

2.1.3. Iskopavanje i konzervacija

Nepoznati putnik iz Einsiedelna (u današnjoj Njemačkoj) zapisao je u 8. st. n. e. da se Forum u njegovo

vrijeme već nalazio u ruševinama. Premda je tijekom srednjeg vijeka sjećanje na Forum Romanum i

7

Seminarski rad: Carski forumi Rima

dalje bilo živo, spomenici na Forumu zapravo su bili prekriveni naslagama smeća i otpadnih materijala,

a njegovo mjesto bilo je određeno za "stočno polje" (Campo Vaccino) između Kapitola i Koloseuma.

Nakon povratka pape Urbana V iz Avignona 1367. godine došlo je do povećanog zanimanja za antičke

spomenike, djelomično zbog moralnih pouka koje su se tražile među antičkim autorima, a dijelom i zbog

potrebe za podizanjem novih zgrada u Rimu. Od 15. st. umjetnici crtaju ruševine na Forumu, u 16. st.

antikvari prepisuju antičke natpise, a prvi pokušaji iskopavanja počinju krajem 18. st. Čišćenje terena

oko slavoluka Septimije Severa poduzeto je 1803. godine, a tijekom Napoleonove vladavine arheolozi

su započeli s čišćenjem cijelog Foruma koji je međutim u potpunosti otkopan tek početkom 20. st.

Slika 5: Claude Lorrain: Campo Vaccino

3. CARSKI FORUMI

Nasuprot Rimskom Forumu stoje u Rimu carski forumi (talijanski: Fori Imperiali) koje čini kompleks

monumentalnih foruma i pripadajućih zgrada koje su dali izgraditi rimski carevi. Svi forumi

kompleksa su izgrađeni okvirno od 51. g. pr. Kr. do 115. g., a imena su dobili po carevima koji su ih

izgradili – Cezaru, Augustu, Vespazijanu, Nervi i Trajanu. Po svojoj jedinstvenoj arhitektonskoj

kompoziciji i težnji za monumentalnošću oni su simboli veličine i sjaja carskog Rima.

Kompleks foruma naslanja se na sjevernu stranu Foruma Romanum. Do Cezarovog doba Rimski je

forum - Forum Romanum, različitim nadogradnjama bio proširen i na neposredno susjedstvo. Iako je

Rimski forum u doba Republike bio središte trgovačke djelatnosti grada, novi su carski forumi, podignuti

na sjeveru, pružili nove mogućnosti i stari Forum nije više bio prenatrpan.

Iako nikada nije bilo velikog plana, svaki novoizgrađeni forum je proporcijama i osnim usmjerenjima

poštivao ostale i kao krajnji rezultat svi tvore jednu organsku cjelinu. Možda je Cezar, na kojega su se

ugledali svi carevi koji su gradili Carske forume, podigao svoj forumu uzevši za uzor helenističku ili

grčku agoru. Za razliku od Foruma Romanum koji je potpuno otvoren, svaki je od carskih foruma

okružen zidom i kolonadama te tvori malu samostojeću cjelinu, dizajniran da izabranim božanstvom i

stilovima ta dekoracija predstavlja filozofiju i program cara naručitelja. Osim standardnih sudskih

funkcija na carskim forumima nalaze se obrazovni, kulturni i trgovački sadržaji.

8

Seminarski rad: Carski forumi Rima

U 20. stoljeću talijanski je diktator Benito Mussolini namjeravao obnoviti, odnosno ponovno koristiti

forume kako bi simbolički povezao modernu Italiju s rimskom državom.

Carski forumi bili su: Cezarov forum

Augustov forum

Hram mira (koji je sagradio Vespazijan)

Nervin forum

Trajanov forum

Slika 6: Karta Carskih foruma

9

Seminarski rad: Carski forumi Rima

Slika 7: Karta Carskih foruma

10

Seminarski rad: Carski forumi Rima

3.1. Cezarov forum – Forum Iulium

Najznačajniji prilog što su ga dali carevi urbanizmu Rima jest veličanstveni sklop Carskih foruma. Prvi u

nizu Carskih foruma, gledano kronološki, je Cezarov forum. Započeo ga je graditi Gaj Julije Cezar 54. g.

pr. Kr., a završen je oko 29. g. pr. Kr. za vrijeme cara Augusta. Cezar je 46. g. pr. Kr. morao prekinuti s

izgradnjom foruma zbog dugova te je njemu u čast August dovršio forum, a nakon potresa ga je obnovio

Trajan.

Forum se nalazio tik do glavnog Rimskog foruma. Bio je pravokutnog oblika, 75 m širok i 160 m dug,

okružen s dvije strane dvobrodnim trijemom. Na samom začelju foruma nalazio se hram Venere

Praroditeljice (Venus Genetrix) - mitske praroditeljice Julijevske dinastije. Naime vjeruje se da je ona

majka Eneje, osnivača Rima i začetnika Julijevaca. Hram je bio uvučen u začelje. Nakon bitke kod

Farsala 48. g. pr. Kr., rat protiv Pompeja zaključen je u Cezarovu korist i time je izglasana izgradnja

hrama Venus Genetrix na forumu. Sam hram bio je peripter bez stražnjeg trijema, građen od mramora

sa šest stupova na pročelju, s obiju strana po devet stupova te na povišenom podiju s dvije stube.

Unutar hrama se nalazio kultni kip Venus Genetrix koji je izgradio Arcesilas, glavni kipar toga doba. Uz

kip Venere, tu se nalazio i zlatno-brončani kip Kleopatre, kip Cezara za koji se vjeruje da je dodan

nakon njegove smrti jer se nije smjelo stavljati na javna mjesta kipove živućih ljudi. U hramu se još

nalazila bogata kolekcija gema (dattiloteca). Hram je uništen u potresu 80. g. nakon Krista. Obnovio ga

je Domicijan, te ponovno Trajan 113. g. dodavši mu alegorijske dekoracije boga Erosa - Venerinog sina.

U samom središtu foruma nalazio se konjanički kip. Kip je predstavljao Cezara koji jaše Bukefala (konj

Aleksandra Velikog) iskazujući time svoju moć, a bočni trijemovi foruma imali su ulogu trgovina

(taberni). Nastao je početkom diktatorske vladavine Cezara. Cezar je time osmislio da se novi forum

nalazi tik do starog što bi značilo da se tadašnja Kuria morala pomaknuti. Kip konjanika kao i lokacija

imali su isto tako imperijalističke konotacije, jer je Cezar htio biti što bliže Rimskom forumu, tj. centru

moći, rimskom senatu. Konjanik je pak uzdizao njegov vlastiti lik, njegovu pojavu i njegovu diktatorsku

moć. Cijeli forum kao i hram spajali su vjersko i političko sa Cezarovom vlastitom slavom. S njime, ne

samo da je veličao vlastitu moć, već je i kontrolirao čitav senat. Forum je postao središte senata i javnog

života, a ujedno je prikazivao sjaj i moć Cezara.

3.2. Augustov forum – Forum Augusti

Doba Augustove vladavine označava procvat rimskog graditeljstva. Ipak, najveći graditeljski pothvat

Augustovog doba svakako je Augustov forum. Na njemu se jednakomjerno prožimaju helenistička i

italska graditeljska tradicija.

Oktavijan August gradi 42. g. pr. Kr., u čast pobjede kod Filipa, forum izduženog pravokutnog tlocrta i

dimenzija 125 x 118 m potpuno okružen zidom visine 33 metra. Za svrhu izgradnje foruma August je

11

Seminarski rad: Carski forumi Rima

morao kupovati privatno zemljište. Prostor za izgradnju foruma August je otkupio od njegovih vlasnika

novcem kojeg je prikupljao ratnim osvajanjima. Velik dio novca sakupljen je principom ex manubiis, tj.

doniranjem dijela prihoda od strane ratnih generale u svrhu izgradnje Rima. Ipak, rimski povjesničar

Svetonije piše da August nije uspio otkupiti dovoljnu površinu prostora za provođenje svog originalnog

plana. Većina graditeljskih poslova je kasnila, ali je forum ipak posvećen 1. kolovoza 2. g. pr. n. e., bez

hrama koji je još uvijek bio u izgradnji. Zbog hrama Marsa Ultora koji se nalazi na njemu, ovaj je forum

često bio nazivan i Forum Martis. Legenda kaže da se August još 42.g. pr. n. e. u bitci kod Farsale

zavjetovao sagraditi hram Marsu Ultoru (Marsu Osvetniku) ukoliko pobjedi svoje protivnike Bruta i

Kasija.

Augustov forum nadovezuje se na bočni potez Cezarovog foruma, no njegova os je na njega okomita.

Plan foruma s hramom koji donimira pravokutnim otvorenim prostorom ispred sebe veoma je italski. Za

razliku od grčkih, rimski arhitekti bili su skloni izoliranju pojednih spomenika. Stoga je forum ograđen

visokim zidom koji služi kao zaštita od požara, ali je istovremeno bio i vizualna pregrada između foruma

i napučene četvrti Subure te padine Kvirinala. Dobar dio ovoga zida na sjeveroistočnom kraju i na

objema eksedrama je očuvan. Sagrađen je od vulkanskih kamenih blokova, unutrašnja strane bila je

prekirvena mramorom i štukaturom. Na istočnom zidu nalazili su se trijemovi. Pravokutni oblik foruma

narušen je dvjema polukružnim proširenjima – eksedrama gdje August očito nije uspio otkupiti svu

zemlju koju je namjeravao. Eksedre i trijemovi služili su kao sudnice, a na njihovoj atici nalazile su se

karijatide čija je upotreba baštinjena iz grčke arhitekture. Upotreba foruma kao portretne galerije

klasičan je rimski postupak. Trijemovi foruma bili su ispunjeni portretima mnogih rimskih povijesnih

ličnosti, uglavnom vladara i vojnih osvajača iz doba Republike. Dva stepeništa spuštaju se sa sjeverne

strane na dva ulaza na forum. Kasnije su na mjestima tih ulaza podignuti slavoluci u čast Germanija i

Drusa mlađega. Forumu se još može pristupiti kroz portike na istočnoj strani. U najsjevernijoj točci

foruma nalazila se impozantna skulptura Augusta Genija (11-12m visoka) te dvije slike slikara Apellesa

koje su prikazivale Aleksandra Velikoga. Na sredini foruma nalazila se Augustova statua s četiri konja

koja prate Augusta u pobjedu. Dekoracija foruma odgovarala je ideologiji samog cara. Za Augustov

forum naročito je bitna upotreba mramora. Mnogi graditelji koji su zasigurno bili Grci, obogatili su forum

bijelim mramorom iz Carrare, ali i bojanim mramorom iz Numidije. Zahvaljujući ovako raskošno

korištenom mramoru postavljen je kontrast između foruma koji je prekriven bojanim mramorom i hrama

prekrivenog blještavo bijelim mramorom. Takva je upotreba mramora ostavljala najveći dojam na

posjetitelje foruma pa je Plinije, vjerojatno zbog toga, svrstao Augustov forum uz Emilijevu baziliku i

Vespazijanov hram mira, među tri najljepše svjetske građevine. Hram Marsa Ultora smješten je na

sjevernoj strani foruma; danas su vidljivi ostatci hrama – kolonade s arhitravom, zajedno visoke 20-tak

metara te peripter u oktastilu s apsidom u zaleđu.

12

Seminarski rad: Carski forumi Rima

Originalna namjena foruma bila je održavaje suđenja, sajmova, ali i širenja propagande i uzdizanja

Augusta kao osvajača i mirotvorca. Preko dijela foruma danas prolazi Via dei Fori Imperiali.

3.3. Vespazijanov forum – Forum Pacis Vespasiani

Na istočnom dijelu Vespazijan – graditelj Koloseja – dodaje prostrani kvatroportik s monumentalnim

hramom posvećen miru. Forum je izgrađen između 71. i 75. g. u slavu osvajanja Jeruzalema i pobjede

nad Židovima, na mjestu gdje je ranije bila Maxecellum – velika javna tržnica. U hramu je bila

smještena Menora iz uništenog Herodovog hrama.

Hram mira bio je odvojen od Augustovog foruma Argiletumom koji je od Rimskog foruma vodio do

Suburae – živopsnog trgovačkog i stambenog susjedstva.

Neronov požar 64. g. opisan u Tacintusovim Analima, vjerojatno je uništio tržnicu Macellum i okolno

područje, iako je Augustov forum, kao i Basilica Aemilia, bio zaštićen svojim visokim zidom.

Vespazijanov forum izgrađen je na novoj lokaciji, ali je slijedio urbanistički plan drugih foruma s

porticima koji okružuju centralni trg, kao i tabarnaeima, trgovinama u sastavu tržnice. Mjesto je nazivano

forumom sve do 4. st. kada se koristi naziv Hram mira. Ovaj je forum zaista manje pretenciozan od

ostalih foruma. Iako je uzak i dugačak, s pridruženom tržnicom čini zamalo kvadrat. Kolonade hrama

postavljene su linijski, ne okružuju dvorište kao u drugim hramovima, a podij hrama nije izdignut kako bi

dominirao. Sve to je rezultiralo harmonijom cijelog okruženja te je forum služio ne samo veličanju

politike i cara, već i kao javni park te repozitorij umjetničkih djela

Slika 8: Vespazijanov forum

3.4. Nervin forum - Forum Transitorium

Izgradnju foruma započeo je Domicijan, a završio Nerva tijekom svoje vladavine 96. – 98. g. Forum je

izgrađen na mjestu staroga Argiletiuma na kojem je i Ciceron posjedovao nekretnine. Izgradnja je

13

Seminarski rad: Carski forumi Rima

dovršena 97. g., a arheološkim iskapanjima provedenim 1995. – 1996. g. dokazane su još tri

naknadne faze nadogradnje koje najvjerojatnije nikada nisu niti bile dovršene. Zadnja je faza

predviđala izgranju još jednog hrama smještenog nasuprot Minervinog hrama.

Nervin je forum lociran između Hrama mira (Vespazijanovog foruma) i Augustovog foruma i služio je

kao njihova poveznica. To je krajnje izdužen pravokutni tlocrt smješten na skučenom prostoru potpuno

okružen zidom i jednorodnim trijemom s kolonadama gotovo prislonjenima uz zid. Na sjevernoj strani

foruma nalazio se Minervin hram koji je 1606. g rastavljene radi kamena potrebnog za izgradnju

fontane (Fontana di Acqua Paola sul Gianicola). Forum je širine 40 m, s korintskim stupovima

spojenim arhitravom. Dekorativni friz iznad arhitrava okruživao je cijelu zgradu i prikazivao Minervine

mitološke scene.

Kao i Augustov, Nervin je forum dio golemog kompleksa carskih foruma podignutih uz Forum

Romanum s namjerom da se stvore širi i racionalniji monumentalni prostori koji neće biti namijennjeni

samo carskim svečanostima nego prije svega rimskom javnom životu.

Polovicom foruma danas prolazi Via dei Fori Imperiali.

3.5. Trajanov forum – Forum Traiani

Najsmioniji zahvat u komleksu carskih forum napravljen je u vrijeme cara Trajana. Trajanov forum, za

čiju se izgradnju koristio plijen iz ratova s Dačanima i dragocjeni mramor, posljednje je, najveće,

najveličanstvenije i najočuvanije od zdanja napravljenih tijekom Rimskog carstva. Izgradnja foruma je

započeta 107. g. po zapovjedi cara Trajana, a radio ga je poznati arhitekt tog vremena - Apollodurus iz

Damaska. Na zapadnom prostoru između padina Kapitolina i Kvirinala, u uskoj dolini koja je vrlo

otežavala veze južnog dijela grada sa sjevernim, Trajanov arhitekt Apollodorus iz Damaska izveo je

velika terasiranja i kupiranja terena te izgradio grandiozni sklop javnih građevina na prostoru čija

veličina prelazi 60 hektara. Graditelj Apollodurus iz Damaska uvodi novine, npr. poprečni položaj

Ulpijevske bazilike u odnosu na ostali dio kompleksa i polukružnu Trajanovu tržnicu te prostrani

kompleks taberna na šest katova.

Novi Trajanov forum je kvatroportik s dvije velike apside, na površini 13 800 m2. Ovaj prostran trg s

Trajanovim konjičkim kipom zatvaraju na užim stranama eksedre na čijem čelu se nalaze trijemovi.

Dužu stranu trga zatvara fronta peterobrodne Ulpia bazilike s Trajanovom kolumnom, simbolom

Trajanovih pobjeda nad Dačanima. Ovaj monumentalni kompleks produžuje se u osi prema zapadu

grčkom i latinskom bibliotekom i čuvenom kolonom te završava hramom što ga je podigao Hadrijan u

čast Trajana. Iza sjeverne eksedre nalazi se prostran kompleks (u više katova) skladišta, žitnica i

14

Seminarski rad: Carski forumi Rima

dućana. Gigantske dimenzije i raskošna arhitektonska obrada ovih prostora pokazuje očite utjecaje

kasnog helenizma.

Budući da je bilo vrlo malo mjesta u središtu Rima za izgradnju ovako, po Trajanovoj zamisli,

veličanstvenog projekta, mjesto gradnje foruma bilo je izabrano na području između Augustovog i

Cezarovog foruma, u blizini brda Quirinal. Pošto je mjesto bilo uzvišeno, što Trajan ni u kojem slučaju

nije želio prihvatiti, brežuljak Kvirinal je otkopan u visini stupa, skinuta je zemlja u visini od 35 metara i

porušene su sve kuće koje su se nalazile na toj lokaciji. Apolodor iz Damaska iskoristio je otkopani

prostor i sagradio je Trajanovu tržnicu koja je ujedno služila kao potporni zid brežuljka. Tu je i golem

kompleks dućana u kojima se prodavala hrana, a puku se povremeno besplatno dijelila hrana. Forum je

završen 143. godine, a najbolje očuvani dio poznat je kao Via Biberatica.

Ostaci Trajanovog foruma se nalaze 5 metara ispod današnjih cesta u Rimu i do danas nije u potpunosti

iskopan. Najbolje su sačuvani dijelovi Trajanove tržnice i Trajanov stup. Kroz Trajanov forum je kasnije i

Mussolini izgradio Via dei Fori Imperiali.

Slika 9: Današnji izgled Trajanova foruma

3.5.1. Najvažnije građevine Trajanovog foruma

Veličanstveni Trajanov luk, izgrađen 116. godine, predstavlja ulaz u forum.

Put od Colosseuma ide ravno ispod Trajanovog luka do središnje statue "Trajana na konju".

Na zapadnim obroncima brda Quirinal, iza njegovog foruma, izgrađeni su polukružni odjeljci,

tzv. "Trajanove tržnice". Ovdje su na nekoliko katova bili smješteni mali dućani. Čak je i

Apolodor prekrio ove prostore kako posjetioci ne bi kisnuli.

Na posjetioce je posebno uvjerljivo djelovala Basilika Ulpia . Smatra se da su se u njoj nalazili

odvjetnički i sudski uredi kao i uprava za izobrazbu.

U nastavku Basilike Ulpie izgrađena su dva odvojena zdanja – grčka i latinska knjižnica.

15

Seminarski rad: Carski forumi Rima

Između zgrada knjižnica nalazi se Trajanov stup – do današnjih dana najbolje očuvan dio

Trajanovog foruma. Visok 38 m, najpoznatiji je trijumfalni stup u Rimu, podignut u spomen

Trajanovih osvajanja Dacije. Ukrašen je od baze do vrha narativnim reljefima koji u obliku

spiralne trake obavijaju stup i u plitkom reljefu prikazuju pobjedonosni rat protiv Dačana. Na

pretrpanom reljefu postignuta je zavidna karakternost, čak i portretnost svakog lica, bogata igra

svjetlosti i sjene i mnogostruki prostorni planovi. Unutar stupa nalazi se stubište, a na vrhu

stubišta se nalazila skulptura Trajana (danas Sv. Petra).

Kraj cijelog kompleksa je označavao Trajanov hram koji je Trajan napravio sam sebi u čast.

Slika 10: Trajanov stup u središtu Trajanova foruma.

4. LITERATURA:

1. Mueller, Werner, Gunther Vogel: Atlas arhitekture. 1: Opći dio; Povijest graditeljstva od

Mezopotamije do Bizanta. Zagreb: Golden marketing: Institut građevinarstva Hrvatske, 1999 -

sign. 72(091)sv1 /MUE/ a

16

Seminarski rad: Carski forumi Rima

2. Milić, Bruno: Razvoj grada kroz stoljeća. 1 : Prapovijest - antika. Zagreb: Školska knjiga, 1994. -

sign. 711(091)sv1 /MIL/ r

3. Forum // Enciklopedija arhitekture : arhitektura, urbanizam, dizajn, enterijer / Slobodan Maldini.

Beograd : S. Maldini : Intergraf, 2004. - Tom 1 : A - N - sign. 72(03)sv1 /MAL/ e

4. Allan, Tony: Stari Rim. Zagreb : 24 sata ; [Barcelona] : Planeta Marketing Institucional, [2008] -

sign. 930.85 /ALL/ s

5. Musić, August: Nacrt grčkih i rimskih starina. Zagreb : Ex libris, 2002. - sign. 930.85 /MUS/ n

6. Liberati, Anna Maria: Drevni Rim : povijest civilizacije koja je vladala svijetom. Zagreb : Mozaik

knjiga, 2000. - sign. 94(37) /LIB/ d

7. Izgubljeni gradovi drevnog svijeta / [priredili Maria Teresa Gvaitoli i Simone Rambaldi ; tekstovi

Marco Ceresa... [et al.] Zagreb : Stanek, 2008 - sign. 930.85 /IZG/

8. Nestorović, Bogdan N.: Arhitektura starog veka. Beograd : Naučna knjiga, 1974 - sign.

72(091) /NES/ a - ćirilica

9. Redžić, Husref: Istorija arhitekture : stari vijek. Sarajevo : Zavod za izdavanje udžbenika, 1969.

- sign. 72(091)/REDŽ/i

10. Cunliffe, Barry: Rimsko carstvo : narodi i civilizacija. Beograd : "Vuk Karadžić" : Jugoslovenska

revija, 1980 - sign. 937 /CUN/ r

11. Rome // The new encyclopaedia Britannica. Vol. 26 : Macropaedia : knowledge in depth : [Pre-

Columbian-Saint]. Chicago [etc.] : Encyclopaedia Britannica, cop. 1995 - sign. 03=20sv26/

NEW

17