Carstvo ANIMALIA - Geološki odsjek PMF-ageol.pmf.hr/~jsremac/predavanja/sistemska_paleontologija/01... · AVERTEBRATA (bezkralježnjake) i VERTEBRATA (kralježnjake). ANIMALIA -

CarstvoCarstvo ANIMALIAANIMALIA

AVERTEBRATAAVERTEBRATA(BEZKRALJE(BEZKRALJEŽŽNJACI)NJACI)

ANIMALIA ANIMALIA --PREHRANAPREHRANA

ViViššestaniestaniččniniholotrofholotrofni ni organizmiorganizmi((dolazedolaze do do nutrijenatanutrijenatatakotako dadaprobavljajuprobavljajugotovugotovuhranuhranu).).

ANIMALIA ANIMALIA -- RAZMNORAZMNOŽŽAVANJEAVANJE

RazmnoRazmnožžavajuavaju se se spolnospolno, , takotako dada jajajajaššcece i i spermijspermijformirajuformiraju zigotuzigotu iziz kojekoje se se razvijarazvija embrioembrio, a , a ponekadponekad i larva (i larva (međustadijmeđustadij u u razvojurazvoju, , kojikoji se se momožžee jakojako razlikovatirazlikovati odod odrasleodrasle jedinkejedinke).).

ANIMALIA ANIMALIA -- TJELESNI PLANTJELESNI PLAN

PPlanlan građe građe tijelatijela ovisiovisi o o nanaččinuinukretanjakretanja i i prehraneprehrane, , teteimim omoguomoguććujeujedada djelujudjeluju kaokaocjelinacjelina..

ANIMALIA ANIMALIA -- PODCARSTVAPODCARSTVA

CarstvoCarstvo ANIMALIA (GUTTMAN, 1999) ANIMALIA (GUTTMAN, 1999) dijelidijeli se se nana sljedesljedeććaa potcarstvapotcarstva::

1. MESOZOA 1. MESOZOA 2. PLACOZOA2. PLACOZOA3. PARAZOA3. PARAZOA4. EUMETAZOA4. EUMETAZOA

ANIMALIA ANIMALIA -- PODJELAPODJELA

Znanstvenici se ne slaZnanstvenici se ne slažžu oko u oko podjelpodjeleeANIMALIA ANIMALIA nana ninižžee taksonomsketaksonomskekategorijekategorije (prema raznim autorima (prema raznim autorima 20 20 do 40 do 40 stabalastabala).).U praksi se U praksi se ččesto koristi podjela na esto koristi podjela na AVERTEBRATA (AVERTEBRATA (bezkraljebezkralježžnjanjakeke)) i i VERTEBRATA (kraljeVERTEBRATA (kralježžnjake). njake).

ANIMALIA ANIMALIA -- MESOZOAMESOZOA

ParazitiParaziti, , kojikojiimajuimaju jednujednucentralnucentralnu stanicustanicuokruokružženuenu s s nekolikonekoliko vanjskihvanjskihstanicastanica..NisuNisu poznatipoznatifosilnofosilno..

ANIMALIA ANIMALIA -- PLACOZOAPLACOZOARanijeRanije smatranismatrani zazalarvelarve žžarnjakaarnjaka..NemajuNemaju simetrijesimetrije, , razmnorazmnožžavajuavaju se se spolnospolno i i nespolnonespolno..PovremenoPovremeno formirajuformirajuprobavnuprobavnu ššupljinuupljinu..Danas se Danas se smatrajusmatrajupreprettcimacima svihsvih MetazoaMetazoa..

ANIMALIAANIMALIA-- PARAZOAPARAZOAPhylum: PORIFERAPhylum: PORIFERA

SpuSpužžveve i i njihovinjihovi izumrliizumrli srodnicisrodnici, , arheocijatidiarheocijatidi sastojesastoje se se odod specijaliziranihspecijaliziranihstanistaniččjaja ((ektodermektoderm, , mezodermmezoderm i i endodermendoderm), ), kojakoja nisunisu formiranaformirana u u tkivatkiva i i organeorgane..


VodaVoda ulaziulazi u u centralnucentralnu ššupljinuupljinuspuspužžveve krozkroz brojnebrojneboboččnene otvoreotvore (pore, (pore, ostiaostia) a ) a izlaziizlazi krozkrozcentralnicentralni otvorotvor nanavrhuvrhu ((osculumosculum).).

PORIFERA PORIFERA -- ASCON TIPASCON TIP

AskonoidneAskonoidne spuspužžveveimajuimaju jednostavnujednostavnugrađugrađu s s troslojnomtroslojnomstijenkomstijenkom i i cjelovitomcjelovitomcentralnomcentralnomššupljinomupljinom((spongocelspongocel, , coelomcoelom))

PORIFERA PORIFERA -- SYCON TIPSYCON TIP

SyconSycon--tip tip imaima boboččnenekanalikanaliććee u u stijencistijenci, u , u kojekoje se se granagranaspongocelspongocel..

PORIFERA PORIFERA -- LEUCON TIPLEUCON TIP

LeuconLeucon tip tip jejenajslonajsložženijieniji. . CentralnaCentralna ššupljinaupljina jejegotovogotovo posveposvereduciranareducirana, , aliali se se zatozato kanalikanali u u stijencistijenciumnoumnožžavajuavaju i i dodatnododatno granajugranaju..


SkeletSkelet spuspužžveve sastojisastojise se odod iglicaiglica((spikulaspikula) ) kojekojenastajunastaju u u sredisrediššnjemnjemslojusloju -- mezodermumezodermu, , a a mogumogu bitibitinepovezanenepovezane iliilipovezanepovezane u u rereššetkasteetkaste strukturestrukture..


SpuSpužžveve ččijeije sususpikulespikule povezanepovezaneu u rereššetkasteetkastestrukturestrukture, , kaokaonprnpr. . VenerinaVenerinakokoššaricaarica, , mogumogutijekomtijekomfosilizacijefosilizacijesasaččuvatiuvati prvobitniprvobitnioblikoblik..


SpuSpužžveve kojekoje se se ubuubuššujuuju u u kamenukamenupodlogupodlogu mogumoguostavitiostaviti tragovetragovebubuššenjaenja u u kamenukamenu iliililjuljuššturamaturama, , kaokao nprnprVioaVioa ((ClionaCliona)),, kojakojažživiivi u u plimnojplimnoj zonizoni, , tete jeje dobardobar facijesnifacijesnifosilfosil..


SpuSpužžveve ččijeije spikulespikulenisunisu spojenespojene u u rereššetkeetke,, nene sasaččuvajuuvajuse se fosilnofosilno cjelovitecjelovite, , vevećć u u sedimentusedimentunalazimonalazimo razasuterazasutespikulespikule razlirazliččitaitaoblikaoblika i i mineralnogmineralnogsastavasastava..


SkeletSkelet spuspužžvivi momožžeebitibiti odod isprepletenihisprepletenihnitiniti sponginaspongina((kremenorokremenorožžnjanjaččee); ); kalcijkalcij--karbonatakarbonata((vapnenjavapnenjaččee) ) iliilikremenakremena ((staklastaklaččee).).

PORIFERA PORIFERA -- PODJELAPODJELA1. 1. rrazredazred: DEMOSPONGEA: DEMOSPONGEA

((rožnjače i i kremenorokremenorožžnjanjaččee))2. 2. rrazredazred:: HYALOSPONGEA HYALOSPONGEA

(= HEXACTINELLIDA)(= HEXACTINELLIDA)((staklastaklaččee))

3. 3. rrazredazred: CALCISPONGEA: CALCISPONGEA((vapnenjavapnenjaččee))

4. 4. rrazredazred: SCLEROSPONGEA: SCLEROSPONGEA

1. 1. rrazredazred: DEMOSPONGEA: DEMOSPONGEA((rožnjače i i kremenorokremenorožžnjanjaččee))

PoznatePoznate odod kambrijakambrija do do danasdanas..ImajuImaju skeletskelet odod sponginaspongina, , ponekadponekad s s dodatkomdodatkom kremenihkremenih iglicaiglica..SpikuleSpikule susu ččestoesto izoliraneizolirane, , tete susu fosilifosilidostadosta rijetkirijetki..DijeleDijele se u se u dvadva redareda: : 1. LITHISTIDA (1. LITHISTIDA (KameneKamene spuspužžveve))2. HADROMERIDA2. HADROMERIDA

1. 1. rrazredazred: DEMOSPONGEA: DEMOSPONGEA1.1. rred:ed: LITHISTIDALITHISTIDA

PolifiletskaPolifiletska skupinaskupina s s masivnimmasivnim skeletomskeletomodod ččvrstovrsto stopljenihstopljenihiglicaiglica..ČČesteeste u u ordovicijuordoviciju, , gornjojgornjoj jurijuri i i gornjojgornjojkredikredi, a , a žživeive i i danasdanas..

1. 1. rrazredazred: DEMOSPONGEA: DEMOSPONGEA1.1. rred:ed: LITHISTIDALITHISTIDA

SiphoniaSiphonia tulipatulipa i i JereaJerea pyriformispyriformis susuvrlovrlo ččesteeste u u krednimkrednimsedimentimasedimentimaEurope.Europe.IgliceIglice litistidalitistida susunađenenađene u u badenskimbadenskimsedimentimasedimentima okoliceokoliceZagrebaZagreba..

1. 1. rrazredazred: DEMOSPONGEA: DEMOSPONGEA2.2. red:red: HADROMERIDAHADROMERIDA

ImajuImaju monaksonemonaksoneigliigliččasteaste megaskleremegasklere((velikevelike spikulespikule).).U U ovuovu skupinuskupinu se se ubrajaubraja spuspužžvava bubuššilicailicaVioaVioa ((ClionaCliona)), , poznatapoznataodod ordovicijaordovicija, , kaokao i i recentnarecentna ““kozmetikozmetiččkakaspuspužžvava”” EuspongiaEuspongiaofficinalisofficinalis..

2. 2. rrazredazred:: HYALOSPONGEA HYALOSPONGEA (= HEXACTINELLIDA)(= HEXACTINELLIDA)

SpuSpužžveve s s troosnimtroosnimkremenimkremenimspikulamaspikulama, , kojekoje se se spajajuspajaju u u ččvorivorišštimatima..PoznatePoznate susu ododkambrijakambrija do do danasdanas..

2. 2. rrazredazred:: HYALOSPONGEAHYALOSPONGEA1.1. rreded:: LYSSAKIDALYSSAKIDA

KuglasteKuglaste do do cilindricilindriččnene spuspužžveve s s tetraktinelidnimtetraktinelidnimspikulamaspikulama, , kojekojeobiobiččnono nisunisupovezanepovezane..VeVeććinominom susu žživjeleivjele u u paleozoikupaleozoiku, , kaokao rod rod HydnocerasHydnoceras..

2. 2. rrazredazred:: HYALOSPONGEAHYALOSPONGEA22.. rreded:: DICTYIDADICTYIDA

SkeletSkelet se se sastojisastoji ododpravilnopravilno raspoređenihraspoređenih i i međusobnomeđusobno spojenihspojenihtroosnihtroosnih spikulaspikula..ČČestoesto imajuimaju oblikoblik vazevazesasa šširokimirokim oskulumomoskulumom..U U ppaleozoikualeozoiku rijetkerijetke, a , a šširokoiroko rasprostranjenerasprostranjeneodod mezozoikamezozoika..

2. 2. rrazredazred:: HYALOSPONGEAHYALOSPONGEA33.. rred LYCHNISKIDAed LYCHNISKIDA

ImajuImaju pravilnepravilneskeleteskelete, , slisliččnonodiktidamadiktidama, , aliali susuččvorovivorovi nanaspojevimaspojevima iglicaiglicadrugadrugaččijiiji..PoznatiPoznati susu rodovirodoviCoeloptychiumCoeloptychium ((slsl.) i .) i VentriculitesVentriculites izizkredekrede..

3. 3. rrazredazred CALCISPONGEACALCISPONGEA

PoznatePoznate susu ododkambrijakambrija do do danasdanas..SpikuleSpikule susutriradijatnetriradijatne, , ododkalcijkalcij--karbonatakarbonata..ČČesteeste susu u u paleozoikupaleozoiku i i mezozoikumezozoiku, , dokdok susu u u kenozoikukenozoiku rjeđerjeđe..

3. 3. rrazredazred CALCISPONGEACALCISPONGEA1.1. rred: PHARETRONIDAed: PHARETRONIDA

PoznatePoznate odod permaperma..DanaDanaššnjenje se se jakojakorazlikujurazlikuju odod fosilnihfosilnih..PriliPriliččnono susu brojnebrojne u u kredikredi, , kaokao nprnpr. . rrododPeronidellaPeronidella, , kojikoji se se pojaviopojavio vevećć krajemkrajempaleozoikapaleozoika..

3. 3. rrazredazred CALCISPONGEACALCISPONGEA22.. rred: ed: THALAMIDATHALAMIDA

PoznatePoznate odod karbonakarbona do do kredekrede..ČČesteeste u u platformnimplatformnim i i grebenskimgrebenskim okoliokoliššimaima permaperma((GirtyocoeliaGirtyocoelia), ), trijasatrijasa i i kredekrede((BarroisiaBarroisia).).NađeneNađene susu i u i u permupermuHrvatskeHrvatske ((VelebitVelebit), ), gdjegdje susuizgrađivaleizgrađivale krpastekrpaste grebenegrebene..

4. 4. rarazredzred SCLEROSPONGEASCLEROSPONGEA

PoznatePoznate susu odod ordovicijaordovicija do danasdo danas..ImajuImaju igliigliččasteaste spikulespikule i i zvjezdastezvjezdastekanalekanale, , astrorizeastrorize, , nana gornjojgornjoj povrpovrššiniini. . ČČesteeste susu i i izboizboččeneene mamelonemamelone. . NekeNeke susu ranijeranije smatranesmatrane zaza mahovnjakemahovnjakeiliili koraljekoralje, a , a danasdanas ihih nekineki ubrajajuubrajaju u u demospongijedemospongije..

4. 4. rrazredazred SCLEROSPONGEASCLEROSPONGEA

DijeleDijele se se nana sljedesljedeććeeredoveredove::1. CERATOPORELLIDA1. CERATOPORELLIDA2. TABULOSPONGIDA2. TABULOSPONGIDA3. CHAETETIDA3. CHAETETIDA4. MURANIDA4. MURANIDA

IncertaeIncertae sedissedis: : STROMATOPORIDASTROMATOPORIDA

IzumrliIzumrli kolonijskikolonijski organizmiorganizmi, , kojikoji susugodinamagodinama svrstavanisvrstavani u u žžarnjakearnjake((hidrozoahidrozoa).).Danas se Danas se povezujupovezuju sasa sklerospongijamasklerospongijamailiili cijanobakterijamacijanobakterijama..U U silurusiluru i i devonudevonu susu izgrađivaliizgrađivali debeledebelenaslagenaslage grebenskihgrebenskih sedimenatasedimenata..

STROMATOPORIDASTROMATOPORIDA

HorizontalneHorizontalne ploploččeestromatoporidastromatoporida zovuzovuse se laminelamine i i latilaminelatilamine, a , a vertikalnivertikalni stupistupiććiipilepile. . KodKod nekihnekih se se nana povrpovrššiniini vide vide zvjezdastizvjezdasti otvoriotvori--astrorizeastrorize..

STROMATOPORIDASTROMATOPORIDA

PostojePostoje indicijeindicije dada susu nekinekistromatoporidistromatoporidi žživjeliivjeli u u simbiozisimbiozi s s tabulatnimtabulatnim koraljimakoraljima..PoznatiPoznati susu rodovirodovi ActinostromaActinostroma((paleozoikpaleozoik do do karbonakarbona) i ) i StromatoporaStromatopora((paleozoikpaleozoik, a , a momožždada i i jurajura--kredakreda).).

EKOLOGIJA SPUEKOLOGIJA SPUŽŽVIVIRecentneRecentne kamenekamene spuspužžveve ((LithistidaLithistida) ) šširomirom susu rasprostranjenerasprostranjene u u morimamorimaizmeđuizmeđu 100 i 400 m 100 i 400 m dubinedubine..RecentneRecentne kalcispongijekalcispongije nastanjujunastanjuju toplatoplamoramora odod 4 do 18 m 4 do 18 m dubinedubine. . MoMožžee ihih se se nanaććii u u mirnojmirnoj, , aliali i u i u uzburkanojuzburkanoj vodivodi..RecentneRecentne staklastaklaččee mogumogu žživjetiivjeti svesve do do 6000 m 6000 m dubinedubine, no , no najnajččeeššććee susu izmeđuizmeđu200 i 500 m.200 i 500 m.

EKOLOGIJA SPUEKOLOGIJA SPUŽŽVIVI

FosilnoFosilno susu nekeneke spuspužžveve vavažžnene kaokaofacijesnifacijesni fosilifosili, , kaokao nprnpr. . grebenotvornegrebenotvornekalcispongijekalcispongije u u permupermu VelebitaVelebita iliili trijasutrijasui i jurijuri AlpaAlpa..SpuSpužžveve bubuššiliceilice susu dobridobri indikatoriindikatoriobalneobalne linijelinije. .

Phylum: ARCHAEOCYATHAPhylum: ARCHAEOCYATHA

MarinskiMarinski organizmiorganizmikojikoji susu bilibilirasprostranjenirasprostranjeni u u toplimtoplim plitkimplitkimmorimamorima donjegdonjeg i i srednjegsrednjeg kambrijakambrija..BiliBili susu prviprvigrebenotvorcigrebenotvorci..OptimalnaOptimalna dubinadubina imimjeje bilabila 2020--30 m.30 m.


ArheocijatidniArheocijatidnigrebenigrebeni bilibili susu vrlovrlorasprostranjenirasprostranjeni u u suptropskosuptropsko--tropskomtropskom pojasupojasu, , tetei i danasdanas izgrađujuizgrađujucijelacijela gorjagorja ((nprnpr. . Atlas u Atlas u sjevernojsjevernojAfriciAfrici).).


ArheocijatidiArheocijatidi se se dijeledijele nana razrederazredeREGULARES i IRREGULARES. REGULARES i IRREGULARES. NajNajččeeššććeesusu solitarnisolitarni, , aliali žživeive u u zadrugamazadrugama, a , a ponekadponekad i i kolonijskikolonijski..ImajuImaju centralnucentralnu ššupljinuupljinu kaokao spuspužžveve, , dvostrukudvostruku, , poroznuporoznu vapnenavapnenaččkukustijenkustijenku, , septesepte, a , a ponekadponekad i i horizontalnehorizontalne tabuletabule i i kosekose disepimentedisepimente. .

Documents

Carstvo ANIMALIA - Geološki odsjek PMF-ageol.pmf.hr/~jsremac/predavanja/sistemska_paleontologija/01... · AVERTEBRATA (bezkralježnjake) i VERTEBRATA (kralježnjake). ANIMALIA -