Carstvo ANIMALIA

AVERTEBRATA

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PARAZOA

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

ANIMALIA - PARAZOA

Višestaniĉni organizmi vrećastog tijela, s boĉnim ulazima u centralnu tjelesnu šupljinu i glavnim otvorom na vrhu.

1. Spuţve

2. Arheocijatidi

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

ANIMALIA – PARAZOA Spuţve

Skelet im se sastoji od iglica – SPIKULA koje mogu biti slobodne ili stopljene u ĉvrste rešetke.

Prema materijalu razlikuju se:

1. VAPNENJAĈE (kalcit, aragonit)

2. STAKLAĈE (kremeni opal)

3. KREMENOROŢNJAĈE (mješavina opala i organske tvari)

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

EUMETAZOA

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

ANIMALIA - EUMETAZOA

U paleontologiji se još uvijek primjenjuje podjela po tipu organizacije tijela:

A) Bezkolutićavci,

B) Mnogokolutićavci,

C) Malokolutićavci

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Carstvo ANIMALIA Tip organizacije:

BEZKOLUTIĆAVCI

(AMERIA)

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Bezkolutićavci

Dijele se na dva koljena:

1. ŢARNJACI

2. MEKUŠCI

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Bezkolutićavci - Ţarnjaci

Nespolna generacija su sesilni POLIPI , koji ĉesto imaju vapnenaĉki skelet, a razmnoţavaju se pupanjem.

Spolna generacija su planktonske MEDUZE koje nemaju skeleta (rijetko izluĉuju kristaliće gipsa). jsr

emac

@ge

ol.pm

f.hr

Bezkolutićavci - Ţarnjaci

Dobri su pokazatelji fosilnih okoliša.

Ĉaška je prirasla za podlogu baznom ploĉom, a moţe imati dodatne skeletne elemente – npr. kolumelu i tabule.

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Bezkolutićavci - Mekušci

Pokazuju postupni porast broja kroz geološku prošlost.

Fosilno su najvaţnije skupine PUŢEVI, ŠKOLJKAŠI i GLAVONOŠCI.

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Bezkolutićavci – Mekušci - Puţevi

U Hrvatskoj su fosilni puţevi naĊeni od karbona, u paleozoiku i mezozoiku uglavnom morski, a u kenozoiku morski, boĉati i slatkovodni.

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Bezkolutićavci – Mekušci - Školjkaši

U Hrvatskoj su školjkaši poznati od karbona.

U paleozoiku i mezozoiku su preteţno morski, a u kenozoiku nalazimo i boĉate i slatkovodne. jsr

emac

@ge

ol.pm

f.hr

Bezkolutićavci – Mekušci - Glavonošci

Skupina s vanjskim skeletom bila je osobito vaţna za mezozoik, dok su glavonošci s unutarnjim skeletom i danas vrlo ĉesti.

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Bezkolutićavci – Mekušci - Glavonošci

Vanjski skelet imaju: 1.NAUTILIDI, koji su isprva bili štapićasti, a spiralni Nautilus ţivi i danas. 2.AMONITI koji su se pojavili u paleozoiku, a izumrli na kraju krede. U mezozoiku su bili dobri provodni fosili.

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Bezkolutićavci – Mekušci - Glavonošci

Spiralne kućice mogu biti evolutne i involutne, s rebrima ili glatke, a naĊu se i fosilni poklopci – APTIHI. Kućice su aragonitne, a poklopci roţnati ili kalcitni. Na kamenim jezgrama se vide šavovi sepata – LOBNE LINIJE. jsr

emac

@ge

ol.pm

f.hr

Bezkolutićavci – Mekušci - Glavonošci

Kućica je podijeljena na nastanjenu i zraĉne komorice. Kroz komorice je prolazio sifo.

Glavonošci imaju izraţen spolni dimorfizam.

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Bezkolutićavci – Mekušci - Glavonošci

U glavonošce s unutarnjim skeletom ubrajaju se izumrli BELEMNITI, te recentni SIPE, LIGNJI i HOBOTNICE. Fosilno su najbrojniji ostaci belemnita. jsr

emac

@ge

ol.pm

f.hr

Carstvo ANIMALIA

Tip organizacije

MNOGOKOLUTIĆAVCI

(POLYMERIA)

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

KOLUTIĆAVCI - ANNELIDA

Pretkambrijski anelidi nisu imali skelet, te su naĊeni samo otisci.

Anelidi se ĉesto ukopavaju, pa se nalaze i stambene bušotine.

Neki anelidi na stjenovitim dnima blizu obale izluĉuju cjevĉice od kalcij-karbonata. jsr

emac

@ge

ol.pm

f.hr

POLYMERIA ARTHROPODA - ĈLANKONOŠCI

Dijele se na sljedeće podskupine:

1. TRILOBITI

2. KLIJEŠTARI

3. RACI

4. UZDUŠNJACI (STONOGE i KUKCI)

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

POLYMERIA ĈLANKONOŠCI - TRILOBITI

Izumrli ĉlankonošci, koji su ţivjeli u paleozoiku.

Oklop od hitina, impregniran kalcij- karbonatom pokrivao je uglavnom leĊnu stranu tijela.

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

POLYMERIA ĈLANKONOŠCI - TRILOBITI

Oklopi su se presvlaĉili, a u sluĉaju opasnosti se trilobit mogao saviti u kuglicu.

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

POLYMERIA ĈLANKONOŠCI - TRILOBITI

Fosilno se saĉuvaju najĉešće okamenjeni trilobiti, ponekad se naĊu svlakovi, a razmjerno su ĉesti i tragovi kretanja (Cruziana).

U Hrvatskoj su rijetki primjerci naĊeni u Velebitu.

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

POLYMERIA ĈLANKONOŠCI - KLIJEŠTARI

U ovu skupinu se ubrajaju vodeni škorpioni, pauci i štipavci.

Fosilno su poznati od kambrija.

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

POLYMERIA ĈLANKONOŠCI - RACI

Neki aberantni rakovi izgraĊuju karbonatne skelete (ostrakodi, brumbuljci), dok rakovi i rakovice imaju hitinske skelete, pa se teţe fosiliziraju.

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

POLYMERIA ĈLANKONOŠCI – STONOGE I KUKCI

Stonoge su poznate su od kambrija do danas.

Fosili kukaca su rijetki, obiĉno se naĊu karbonizirani ili u jantaru. Poznati su od paleozoika.

Najveći kukac,predak vretenca, ţivio je u karbonu.

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Carstvo ANIMALIA

Tip organizacije MALOKOLUTIĆAVCI (OLIGOMERIA)

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OLIGOMERIA - MAHOVNJACI

Poznati su od ordovicija do danas, a naĊeni su i u Hrvatskoj.

Imaju mineralni skelet od kalcij karbonata.

Najbrojniji su nalazi u paleozoiku Velebita i miocenu sjeverne Hrvatske. jsr

emac

@ge

ol.pm

f.hr

OLIGOMERIA - RAMENONOŠCI

Odrasli ţive kao sesilni bentos, priĉvršćeni na stapci, usidreni bodljama, prirasli za podlogu, ili slobodno leţe na dnu.

Proizvode skelet od hitina (Inarticulata) i kalcita (Articulata).

Poznati su od paleozoika, no danas su priliĉno rijetki. Fosilno su ĉesti u Hrvatskoj. jsr

emac

@ge

ol.pm

f.hr

OLIGOMERIA – BODLJIKAŠI STAPKOBODLJIKAŠI

Krinoidi ili morski ljiljani su graĊeni od KORIJENA, STAPKE i KRUNE. Kruna se sastoji od ĈAŠKE i KRAKOVA. Za odredbu krinoida najvaţniji je element ĉaška, u kojoj se nalaze svi najvaţniji organi, ali se najĉešće nalaze fragmenti stapke (kolumnalija). jsr

emac

@ge

ol.pm

f.hr

OLIGOMERIA – BODLJIKAŠI SLOBODNOBODLJIKAŠI

Pravilnjaci najĉešće ţive na kamenim obalama, u plitkom moru, a hrane se pomoću ţvakala (ARISTOTELOVA LATERNA).

Fosiliziraju se najĉešće fragmentirani (radiole). jsr

emac

@ge

ol.pm

f.hr

OLIGOMERIA – BODLJIKAŠI SLOBODNOBODLJIKAŠI

Nepravilnjaci ĉesto ţive djelomice ili posve ukopani u mulju ili finom pijesku. Stoga se ĉesto fosiliziraju cijele ĉahure.

Fosili nepravilnjaka ĉesti su u sedimentima mezozoika (osobito krede) i kenozoika (Conoclypeus, Clypeaster).

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OLIGOMERIA – BODLJIKAŠI SLOBODNOBODLJIKAŠI

Fosili zvjezdaĉa i zmijaĉa su rijetki, no poznati su od ordovicija.

U stijenama se ponekad naĊu i tragovi odmaranja.

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OLIGOMERIA – BODLJIKAŠI SLOBODNOBODLJIKAŠI

Skelet trpova je reduciran i sastoji se od slobodnih kalcitnih ploĉica (SKLERITI).

Poznati su od devona, no fosilni su nalazi rijetki.

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OLIGOMERIA – POLUSVITKOVCI

Fosilno najvaţnija skupina su GRAPTOLITI, koji su ţivjeli od kambrija do karbona kao plankton i bentos.

Imali su hitinske ĉaške (THECA) nanizane na zajedniĉkoj cijevi (NEMA), u kojoj se kod nekih vrsta pojavljuje ĉvrsta os (VIRGULA).

Cijela se kolonija naziva RABDOSOM

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OLIGOMERIA – POLUSVITKOVCI

Više rabdosoma moglo se ujediniti u koloniju višeg reda – SINRABDOSOM, koja bi imala zajedniĉki plivaći mjehur – PNEUMATOFOR, te po obodu manje mjehure – GONOTEKE. jsr

emac

@ge

ol.pm

f.hr

OLIGOMERIA – POLUSVITKOVCI

Graptoliti su najstariji ţivotinjski fosili u Hrvatskoj, a naĊeni su na Medvednici.

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r