Click here to load reader

Casopis (sic!) - Treci Broj

  • View
    402

  • Download
    10

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Treci broj casopisa za po-eticka istrazivanja i djelovanja (sic!) iz Sarajeva

Text of Casopis (sic!) - Treci Broj

(sic!)^asopis za po-eti~ka istra`ivanja i djelovanjaSarajevo/januar/februar/10 broj 3

Kritika: Karla, Drakuli},

Stanii}, Avdi}, Maluf

Interview: Saa Stanii}TEMA broja: Kultura, tranzicija, utopijaSatira: @ivanovi}, Sokolovi}, Sal~inovi}

Butler, Arendt

sic!itat: Ugrei}, Sontag,

sic!iranje: Enes Durakovi}Proza: Stanii}, Bulatovi}, Grebo

Poezija: Mri}

Suvremene kultu re proizvode mito ve o sebi: medijs najsna`nije mitove ki najja~e proizvod . Kada mit za`ivi e teko je razlikovat mit ili pak mit pr i proizvodi li zbilj oizvodi zbilju. a kulturni Za`ivjeli kulturn i mit postaje obje ktom osporavanj odbacivanja i po a i potvr|ivanja, navljanja, ukratk o, postaje temel sustavu, on popu jnom premisom t `anra generira u kulturnom sam sebe i nastav kulturnim proizv lja svoj `ivot u no odima, modi, muz vim ici, umjetnosti. Ku ~ini se, na plodno lturni mitovi nast m stjecitu veza aju, izme|u umjetnos popularne kulture ti, politike, ideolo , svakidanjeg `i gije, vota, politike, id I upravo te dubo eologije, na~ina ke veze ~ine od `ivota. njih mitove, a ne povezan sli~nom tek kulturni korp tematikom. us (Dubravka Ugre i},

Ameri~ki fikcionar)

sadr`aj...Potreba za anga`ovano}u knji`evnosti

Anketa Sic!-a o preokupacijama ulozi knji`evnosti danasKenan Efendi}

4

Ugoizam i ava(n)zansa / O jednoj intelektualnoj slu`bi novom mo}niku

Intervju sa Sa{om Stani{i}em,mladim romansijerom

Svojatanja su mi postala draga

Zabilje{ke iz tranzicijeOsman Zuki} Anela Hakalovi}

Kriju lu pisci kartu u rukavu?

Trivijalna ~udovi{ta postmodernizmaAmer Tikve{a

Feminizam u tranziciji

20 30 56 70 82

Mirnes Sokolovi}

Bosanski jezik za po~etnike

102

Potreba za anga`ovano}u knji`evnosti Anketa Sic!-a o preokupacijama i ulozi knji`evnosti danasPetoro mladih knji`evnika/ica piu o izostanku stvarnosti u savremenoj knji`evnoj produkciji, o potrebi za re-etizacijom spisateljskog ~ina, o interkulturalnosti, o redefiniciji spisateljskog polo`aja, odaju}i svoje temeljne preokupacije i promiljaju}i ulogu knji`evnsoti u epohi koju `ivimo 1. Zato piete? Po Vaem miljenju koja je uloga knji`evnosti u savremenom bosanskohercegova~kom drutvu? Tanja Stupar Trifunovi} (Banja Luka): Teko je odgovoriti zato ~ovjek neto radi, to podrazumijeva stalna preispitivanja. Zato pije, zato pui, zato je sre}an, ljut, ovakav ili onakav. Sve povla~i ~itav niz uzro~no-posljedi~nih veza i za svakog pojedinca razli~itih uzroka. Tako je i sa pisanjem. U meni se neto opire da na to odgovorim, na to ispituju}e zato, taj otpor naprosto govori da nemam pojma zato to radim. Radim, ne znam kako, ni zato ni koliko dobro, ali to radim. Ili ipak znam. Ali se opirem tom stalnom i napornom preispitivanju koje je u svojoj sutini dobro i va`nije od odgovora. Ili ta~nije, ono je sam odgovor, piem jer se stalno preispitujem. A drugi dio pitanja mogu prilijepiti zaklju~ku iz prvog dijela jer mi se ~ini da bi korisna uloga knji`evnosti u bh. drutvu mogla biti upravo ta: uloga stalnog preispitivanja. Sr|an Mri} (Isto~no Sarajevo): Ne znam za druge, ali kod mene je u pitanju ~ist nagon koji me povremeno obuzme, potreba za stvaralatvom koju moram da zadovoljim. U pitanju su veoma jake emocije koje jednostavno tra`e da budu kanalisane i definisane kroz poeziju. Pisanje me osloba|a vika kreativnosti koji mo`e da se pretvori u destrukciju ako se blagovremeno ne izbaci iz organizma. Mislim da je velika razlika izme|u onoga ta bi trebalo da bude uloga knji`evnosti u naem drutvu od onoga to ona ustvari jeste. Odgovor na pitanje zato je to tako zahtijeva analizu u koju se ja ovom prilikom ne `elim uputati. Mogu samo re}i da savremeno drutvo jednostavno nema vremena za knji`evnost, a drutvo je jedini faktor koji joj odre|uje ulogu. Dinko Kreho (Sarajevo): Pisanje - u koje }emo ovom prilikom ubrojiti poeziju, fiction prozu, esejistiku i tzv. rubne `anrove, a bez knji`evne teorije ili kritike - na~in je da uvijek iznova dovedemo u pitanje predrasude o svijetu i dobu u kojem `ivimo. O jednoj i jedinstvenoj ulozi knji`evnosti, me|utim, nije mogu}e govoriti niti u globalnim razmjerama niti u bosanskohercegova~kom kontekstu. U potonjem je prisutan i paradoks o kojem je na primjeru Hrvatske pisao Borislav Mikuli}: s jedne strane, mediji su ti koji su u potpunosti na sebe preuzeli proizvodnju pisaca, intelektualaca i mislilaca svih fela; s druge strane, vrlo je `iv kult knjige kao utjelovljenja neke ~iste, nepatvorene emocije, i knji`evnosti kao jednog od potpornih stubova kolektivnoga (nacionalnog) duhovnog prostora. Kad ka`emo kultura, mi tu jo uvijek prije svega podrazumijevamo knji`evnost, odnosno trijadu nacija-jezik-knji`evnost, pri ~emu se pisac pojavljuje kao identity manager prvog reda. Medijska revolucija u posljednjih petnaestak godina definitivno je detronirala pisca s pozicije povlatenog tuma~a stvarnosti, tj. vlasnika pretpoliti~kih ili nadpoliti~kih istina. No, ~ini mi se da bi veliki broj bh. pisaca - poput isto toliko brojnih njihovih kolega u drugim postsocijalisti~kim sredinama - htio odr`ati privid neposrednog i neposredovanog dodira sa stvarno}u, a istodobno zadr`ati neporecivo pravo na vlastiti medijski prostor i mjesto u tr`inoj hijerarhiji, dakle na vrlo opipljivo ekonomsko zale|e. 1. Mirko S. Bo`i} (Mostar): Piem jer imam potrebu za pisanjem. To bi bilo najjednostavnije mogu}e objanjenje. Meni je pisanje poput fotografije ~ini mi se ponekad da piem iz straha od zaborava, da }e taj trenutak ostati nezabilje`en ako ga ne stavim na papir. Tako|er piem jer imam potrebu reagirati na stvari koje se deavaju oko mene. Uloga knji`evnosti u suvremenom bh. drutvu pomalo je naslije|ena iz socijalizma u smislu forme i infrastrukture. Iako bi uloga knji`evnosti mogla biti mnogo ve}a, u smislu kulturne promocije zemlje na me|unarodnom planu izme|u ostalog, poprili~na okotalost knji`evne scene u BiH sprje~ava takav efekt. 4

!boldirano1. Elvedin Nezirovi} (Mostar): Piem samo onda kada osje}am da se u meni neto pokrenulo, da postoji neto to od mene tra`i da bude zabilje`eno. Nekad, to je sasvim obi~an `ivotni trenutak u kojem posve nehoti~no prepoznam sintezu raznih iskustava, a nekad, to je doga|aj pred kojim jednostavno zanijemim, neto to me (svojom surovo}u ili ljepotom) protrese iz temelja... Nisam pristalica miljenja kako knji`evnost danas mo`e promijeniti bilo ta bilo gdje u svijetu, pa tako i u BiH... Knjiga je u BiH, danas, tek nu`no zlo, puka zabava u kojoj, zbog PDV-a, ne mogu u`ivati ni oni kojima je namijenjena. 2. ta moraju biti preokupacije savremenih pisaca sa naih prostora? Tanja Stupar Trifunovi} (Banja Luka): Kada je samo pitanje postavljeno pod moranje ili preciznije, kako pi{e {ta moraju, onda nam odmah postaje jasno da ne moraju ni{ta jer ih osim naravno njihove savjesti niko ni na ta ne obavezuje. Ukoliko pitanje sugerie na to ta bi bile po`eljne preokupacije i ~ega nam u naoj literaturi nedostaje, onda bih opet prema subjektivnom sudu, i bez `elje da se nekom ista name}e, mogla re}i da meni nedostaje stvarnosti u naoj literaturi ali ne stvarnosti kao puke biljeke deavanja oko nas nego jedne sutinske stvarnosti i otvorenosti za nju, koja je usljed dominiraju}e povrnosti zanemarena i u `ivotu, ali i u literaturi. Sr|an Mri} (Isto~no Sarajevo): O~igledno je da mi kao drutvo generalno volimo da pretjerujemo i idemo iz krajnosti u krajnost. Tako da imamo savremene pisce koji bje`e od realnosti i bave se nekim imaginarnim svijetovima i piu o stvarima koje nemaju nikakav dodir sa ovozemaljskim svijetom, dok na drugoj strani ovi anga`ovani pisci lome zube sa prevelikim zalogajima pokuavaju}i da se izbore sa odgovorima na velika pitanja koja niko nije ni postavio. ^emu tolika odgovornost ili bje`anje od iste? Mnogo ljepe bi bilo kada bi se svi vratili sami sebi i pisali o sopstvenim osje}anjima, svijetu koji ih okru`uje, unutranjem do`ivljaju tog autenti~nog, malog univerzuma. Zbir tih opisa bi kroz izvjesno vrijeme mogao da ~ini jednu zaokru`enu cjelinu postapokalipti~ne balkanske knji`evnosti sa po~etka 21. vijeka, u kojoj bi svako naao svoj udio. I mo`da, ali mo`da, to nekada nekome bude i zanimljivo za ~itanje i izu~avanje, mada veoma teko, jer je knji`evnost, kao i ve}ina drugih ogranaka umjetnosti, na vrlo niskim granama u ovom kapitalisti~kom svijetu sa poreme}enim sistemom vrijednosti. Dinko Kreho (Sarajevo): Ono to vidim kao kapitalni izazov za opisivanoga bosanskohercegova~kog pisca, a o ~emu se, rekao bih, ne pie puno, nazna~io sam ve} u odgovoru na prethodno pitanje. Naime, njemu tek valja dovesti u pitanje vlastiti simboli~ki kapital Subjekta-za-kojeg-se-pretpostavlja-da-zna, i uhvatiti se u kotac sa spoznajom o partikularnosti vlastite (politi~ke, intelektualne, umjetni~ke...) pozicije. Implicira li to i relativizaciju, ili ~ak dokidanje eti~ke dimenzije spisateljskog poziva? ^ini mi se upravo suprotno: osvijestiti partikularnost pozicije pisca kao pojedinca uvijek-ve} odre|enog izvjesnim ideolokim, eti~kim i politi~kim uvjerenjima zna~i otvoriti prostor za svojevrsnu re-etizaciju spisateljskog ~ina. Drugim rije~ima, pisac svoju intervenciju u (najire shva}eno) polje drutvenog ne izvodi kao nadzemaljsku gestu tuma~enja istinske stvarnosti smrtnicima, nego, promoviraju}i odre|ene stavove i vrijednosti, nu`no poti~e konflikt i antagonizam u istom tom polju, (raz)otkrivaju}i se kao subjekt i predmet kritike. Mirko S. Bo`i} ( Mostar): Preokupacije autorima ne treba proskribirati jer je to karakteristika totalitarnih sustava. No autori bi se kona~no trebali posvetiti vie samom knji`evnom stvaralatvu a manje prepucavanju s neistomiljenicima putem medija (kao u slu~aju Sidranove tu`be protiv Veselina Gatala). Osim toga, bilo bi dobro kona~no se odmaknuti od teme rata, jer je zavrio prije 20-ak godina i baviti se stvarno}u koja je rezultat tog rata, ali ga ne evocira neprestano. Tema koja je vrlo bi