EKONOMSKA KOLA KOLSKA GODINA ZENICA 2009/2010PROJEKAT

TEMA:CEFTA i EFTA Grupa : ii Ilda abani Armin Baruija Adnan Galijaevi Adi Salki DinoZenica,decembar.2009. Smailhodi Dino- UVOD -Ugovori o stvaranju slobodne trgovine izmeu dvije ili vie zemalja sklapaju se s ciljem uklanjanja carinskih i necarinskih barijera u meusobnoj trgovini, kako bi se potaknuo rast trgovine meu ugovornim stranama, poveala izravna ulaganja, te postigla vea transparentnost u trgovinskim politikama i poslovnim predvianjima.

Zonu slobodne trgovine ( FTA, Free Trade Area ) ine dva ili vie carinska podruja unutar kojih su ukinute sve carine i druga trgovinska ogranienja na gotovo svu robu porijeklom iz tih podruja koja se meusobno razmjenjuje.

O zoni slobodne trgovine i njenom pojmovnom definisanju bie vie govora u nastavku prezentacije.

-ZASNIVANJE ZONE SLOBODNE TRGOVINE-Principi na kojima se zasnivaju zone slobodne trgovine :

1. Stvaranje zone slobodne trgovine mora biti potpuno u skladu sa lanom XXIV GATT-a, koji ih dozvoljava kao iznimku od opteg pravila o nedeskriminaciji, pod uvjetom da one olakavaju i potiu trgovinu izmeu zemalja koje ih sainjavaju i da pri tome ne stvaraju prepreke trgovini prema ostalim lanicama WTO-a.

Zona slobodne trgovine je prihvatljiva u odnosu na uvjete koje postavlja GATT, ako je liberalizacija trgovine unutar zone obuhvaen najvei dio meusobne trgovine, samo najosjetljiviji proizvodi mogu biti izostavljeni od liberalizacije, kao to su odreeni poljoprivredni proizvodi. I nakon stvaranja zone slobodne trgovine zemlje pristupnice prema treim zemljama ne primjenjuju vie carine i restriktivnije trgovinske mjere nego u razdoblju koje je prethodilo zoni slobodne trgovine.

2. Zone slobodne trgovine moraju u pravilu biti reciprone omoguavajui svim ugovornim stranama jednaku korist.

3. Uzajamne povlastice odobravaju se samo proizvodima koji su porijeklom iz zemalja koje sainjavaju zonu slobodne trgovine. Stoga je bitan sastavni dio ugovora o slobodnoj trgovini, protokol o pravilima, o porijeklu, kako bi se sprijeilo zaobilaenje ovog principa preko treih zemalja.

4. U ugovorima o slobodnoj trgovini dozvoljava se primjena samo zatitnih mjera u opravdanim sluajevima, npr. U sluaju platnobilansnih tekoa ili u sluaju prekomjernog uvoza nekog proizvoda koji moe izazvati poremeaj na domaem tritu.

5. Ugovorima o slobodnoj trgovini ureuju se i sva ostala podruja izravno vezana uz meusobnu trgovinu: unutarnje oporezivanje, dravni monopol, pravila konkurencije, dravna pomo, zatita intelektualnog vlasnitva, antidampinke mjere.

Na prostoru evropskog kontinenta , pored Evropske unije postoje jo etiri zone slobodne trgovine, odnosno carinske unije. U zoni slobodne trgovine zemlje u meusobnoj razmjeni reciprono i u cjelini ukidaju carinske dabine i druge prepreke trgovini, ali prema treim zemljama i dalje primjenjuju sopstvenu trgovinsku zatitu. Osnovni cilj stvaranja zone slobodne trgovine je intenziviranje unutar-regionalne ( intra regionalne ) razmjene.

Iako je taj proces ve sam po sebi pozitivan, to znai da i sama zona slobodne trgovine sadri dovoljan broj pozitivnih elemenata da bi opstala, vrijeme je pokazalo da je ona u najveem broju sluajeva bila samo etapa ka uspostavljanju vieg oblika integracije.

Neosporno je da zemljama lanicama odgovara dovoljan suverenitet u voenju ekonomske politike, to im je u ovom obliku integracije ostavljeno. Sprovoenjem sopstvene trgovinske politike prema treim zemljama njima je omogueno da je kombinuju sa drugim instrumentima ekonomske politike u postizanju nacionalnih i razvojnih ciljeva.EFTA - EVROPSKO UDRUENJE SLOBODNE TRGOVINE

Evropsko udruenje slobodne trgovine osnovano je, na inicijativu Velike Britanije 1959. godine, ako odgovor na stvaranje Evropske ekonomske zajednice. Formirale su ga sedam zapadnoevropskih zemalja: Velika Britanija, Austrija, vajcarska, Danska, vedska, Norveka i Portugal. Kasnije su lanice postale Grka, Finska i Island.

Evropsko udruenje slobodne trgovine je stupilo na snagu 1960 godine.

Ciljevi ovog Udruenja bili su znatno skromniji, a carinska politika prema nelanicama znatno elastinija nego u sluaju EZ.

lanice EFTA su odluile da ukinu carine u meusobnoj trgovini samo za industrijske proizvode, ali su zadrale pravo nacionalne carinske tarife prema zemljama nelanicama.

lanice EFTA su prihvatile politiku ujednaavanja nivoa subvencija izvoza i normi za potovanje fer konkurencije na podruju ovog udruenja.

Bilo je predvieno da se do 1969.godine potpuno ukinu carine u meusobnoj trgovini, a to je ostvareno tri godine prije predvienog roka ( 1966.godine ).

EFTA je bila prilino heterogena asocijacija, kako u pogledu nivoa razvijenosti tako i geografske lokacije, motiva ulaska, politikog statusa i sl.

I pored toga meusobna trgovina zemalja EFTA je dinamino rasla 60-ih godina prolog vijeka.

Tokom 1972 i 1973. godine izmeu svake zemlje EFTA i Evropske zajednice zakljueni su sporazumi o ukidanju carina u meusobnoj trgovini industrijskih proizvoda, ime je stvorena Evropska zona slobodne trgovine za industrijske proizvode, ili kako se esto nazivao, Evropski sistem slobodne trgovine industrijskih proizvoda, pa su do kraja 80-ih godina ukinute sve carinske barijere u razmjeni ovih proizvoda izmeu zemalja ove dvije grupacije.

S obzirom da se najvei dio spoljne trgovine zemalja EFTA obavljao sa zemljama EZ, one su bile prinuene da prihvate i ukidanje raznih vancarinskih barijera, a i da usklauju svoje ekonomske politike, zakonodavstvo. Ostvareni stepen integriranosti zemalja unutar ovog Udruenja bio je vei nego to se predvialo u momentu njegovog stvaranja. Stepen integriranosti zemalja EFTA sa Evropskom zajednicom bivao je vremenom sve vei.

Zbog svega toga od 1972.godine pa zakljuno sa 1995.godinom, sedam zemlja lanica EFTA izlazi iz tog udruenja i postaju lanice Evropske zajednice i to: VelikaBritanija, Danska, Portugal, Grka, Austrija, vedska i Finska.

Danas Evropsko udruenje slobodne trgovine ine samo etiri zemlje:

Norveka, vajcarska, Island i Lihtentajn.

Na podruju te etiri zemlje ivi neto vie od 11 miliona stanovnika.

Ukupan robni izvoz etiri zemlje EFTA u 2000.godini iznosio je oko 145 milijardi a uvoz oko 120 milijardi dolara, to je inilo oko 3% svjetskog robnog izvoza i oko 2,5 % svjetskog robnog uvoza. Te zemlje su u istoj godini ostvarile izvoz komercijalnih usluga od preko 40 milijardi dolara ili oko 2,0 % svjetskog izvoza, i oko 30 milijardi dolara uvoza ovih usluga ili oko 2,2 % svjetskog uvoza.

Zbog priline meusobne udaljenosti, skromne kompatibilnosti privreda i uopte niske integriranosti, uee meusobne razmjene u ukupnoj spoljnoj trgovini ovih zemalja je simbolino ispod 1 %.

Kao to smo napomenuli 1992.godine EFTA i EZ su potpisali Sporazum o stvaranju evropskog slobodnog prostora ( European Economic Area EEA ) koji je nakon ratifikacije stupio na snagu poetkom 1994.godine

.

Poto stanovnici vajcarske i Lihtentajna na referendumu nisu prihvatili ovaj sporazum, trenutno on vai za EU, Norveku i Island. Ovim sporazumom predvieno je slobodno kretanje roba, stanovnika, usluga i kapitala izmeu zemalja ove dvije grupacije. Obje grupe zemalja zadravaju svoje carinske tarife prema nelanicama i zadravaju sopstvene spoljnotrgovinske politike.

Evropsko udruenje slobodne trgovine je meunarodna trgovinska organizacija koja je uspostavljena stupanjem na snagu tokholmske deklaracije iz 1960. godine. Osnovale su je Austrija, Danska, Norveka, Portugal, vedska, vajcarska i Velika Britanija kao alternativu tadanjoj EEZ. Cilj je bio stvaranje zone slobodne trgovine i uspostava kasnije ekonomske unije. Island se pridruio 1970, a Finska je od 1961. godine bila prvo pridruena, a od 1986. i punopravna lanica EFTA-e. Lihtentajn je postao punopravna lanica 1991. godine. Veina zemalja EFTA vremenom su postale lanice EU ime je njihovo lanstvo u EFTA prestalo. Sve dananje lanica EFTA osim vicarske su i lanice Jedinstvenog ekonomskog prostora EU.

EFTA je pak, sa svojim skromnim ambicijama i bez elje prerastanja u vie oblike integracije bila unapred osuena na odumiranje, timpre to je bila okruena razvojno vrlo jasno orijentisanom Evropskom unijom.CEFTA - CENTRALNO EVROPSKA ZONA SLOBODNE

TRGOVINE

Raspadom saveza za uzajamnu ekonomsku pomo SEV meusobna razmjena zemalja istone Evrope se znatno smanjila. Naputanje jednog drutvenog i privrednog sistema , koji je sam po sebi bio osuen na nestanak, i poetni vrlo teki problemi tranzicije imali su za posljedicu znatno smanjenje privredne i spoljnotrgovinske aktivnosti ovih zemalja.

Neke od tih zemlja su postavile kao svoj strateki cilj to bre ukljuivanje u Evropsku uniju.

Takvo opredjeljenje je bilo mogue jer se SSSR raspao, pa su se ove zemlje brzo oslobodile kolektivne discipline i poinju da samostalno vode ekonomsku i spoljnotrgovinsku politiku.

Kao posljedica svega toga, poetkom 1991.godine Maarska, Poljska i ehoslovaka su ( u Maarskom gradu Viegradu ) usvojile Deklaraciju o saradnji na putu ka evropskoj integraciji.

Ova grupa zemalja formirala je ovaj klub sa ciljem unapreenja meusobne saradnje, ali i to breg ulaska u Evropsku zajednicu. I Evropska zajednica je vrila pritisak na zemlje centralne Evrope da rade na unapreenju meusobne ekonomske i politike saradnje, a ne samo da trae pomo i ukljuivanje u EZ.

Krajem 1991.godine ove tri zemlje su se naelno dogovorile da zakljue sporazum o slobodnoj trgovini, a krajem 1992.godine zakljuen je Sporazum o zoni slobodne trgovine.

Sporazumom je bilo predvieno da se sve carinske i vancarinske barijere u meusobnoj trgovini ukinu do poetka 2001.godine. Poto se ehoslovaka podijelila na eku Republiku i Slovaku, od 1993.godine CEFTA ima etiri zemlje. Ove etiri zemlje su vjerovale da e brzo postati lanice EU i u poetku nisu pokazivale interes za irenje ove zone slobodne trgovine. Meutim brzo se pokazalo da e ulazak u EU biti znatno sporiji, mada su ove zemlje sa Evropskom unijom zakljuile tzv. Evropske sporazume o pridruivanju i po tom osnovu stekle znaajne preferencijale u izvozu na podruje EU.

I druge zemlje centralne i istone Evrope pokazuju sve vei interes da se ukljue u CEFTA, kako bi i one stekle isti status u EU i prije postale njene punopravne lanice i djelomino unaprijedile ekonomske odnose sa postojeim lanicama.

U 1995.godini efovi zemalja CEFTA su prihvatili kriterijume i preduslove koje potencijalne lanice moraju ispuniti da bi bile primljene u ovu grupaciju:

1. da su lanice Svjetske trgovinske organizacije

2. da su sa EU zakljuile sporazum o pridruivanju

3. da zakljue bilateralne sporazume o slobodnoj trgovini sa svakom lanicom CEFTA

Od poetka 1996.godine Slovenija je postala lanica CEFTA, Rumunija od sredine 1997, a Bugarska od poetka 1999.godine.

Na podruju tadanjih sedam zemalja CEFTA ivjelo je 1999.godine 96 miliona stanovnika koji su skupa ostvarivali vrijednost domaeg drutvenog proizvoda od preko 340 milijardi dolara.U 2000.godini ovih sedam zemlja ostvarilo je izvoz robe od 117 milijardi a uvoz robe u iznosu od 149 milijardi dolara, to je inilo neto manje od 2 % svjetskog izvoza i neto vie od 2 % svjetskog robnog uvoza u toj godini.

U sporazumu a jo vie u aneksima i protokolima, predvieni su detaljni planovi i programi za ukidanje carina i u njih se moraju ukljuiti novoprimljene lanice.

U sporazumu zemlje lanice izraavaju namjeru da ukinu veinu barijera u meusobnoj trgovini u skladu sa regulativom GATT-a a sa ciljem podrke procesima evropske integracije.

One su se opredijelile da najkasnije do 2001.godine formiraju zonu slobodne trgovine, koja e biti u skladu sa odredbama lana XXIV GATT-a. Utanaeni su modaliteti ukidanja carina za industrijske proizvode , ali pored njih i razne takse, fiskalna i kvantitativna ogranienja u meusobnoj trgovini. Zemlje lanice se obavezuju da u spoljnoj trgovini industrijskih proizvoda nee uvoditi nova ogranienja.

Takoer je dogovorena dinamika meusobne spoljnotrgovinske liberalizacije s obzirom na stepen tzv. osjetljivosti proizvoda. Mogunost uvoenja novih carina dozvoljena je samo u izuzetnim sluajevima ( npr. za novu proizvodnju koja ima perspektivu ).

Zemlje lanice su se obavezale da meusobno odobravaju uzajamne carinske povlastice pri spoljnotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih proizvoda, ali su one znatno manje nego u sluaju industrijskih proizvoda.

Liberalizacija spoljnotrgovinske razmjene industrijskih proizvoda unutar CEFTA se odvija po zadovoljavajuoj dinamici, tako da je u 1998.godini stepen liberalizacije ovih proizvoda dostigao 90 %.

S druge strane na samitu zemalja CEFTA koji je odran krajem 2000.godine, istaknuto je da i pored napretka, odreeni problemi i dalje postoje u oblasti poljoprivrede.

Vrlo su razliite ocjene rada CEFTA, odnosno njenog doprinosa rastu ukupne spoljne trgovine, a posebno meusobne trgovine lanica.

Sigurno je da je ona doprinijela revitalizaciji meusobne trgovine. Meutim u praksi se javlja jo uvijek niz problema, pa ak i odstupanja od odredbi Sporazuma, aneksa i protokola, naroito kada je u pitanju spoljnotrgovinska razmjena poljoprivrednih, ali i povremeno nekih industrijskih proizvoda.

Interes za ukljuivanjem u CEFTA izrazile su Ukrajina, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Estonija, Litvanija i Letonija.

S druge strane budunost CEFTA zavisi od dinamike prijema pojedinih lanica i potencijalnih lanica u Evropsku uniju.U Bukuretu je 2006.godine potpisan novi Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini ( CEFTA ). Ugovor je potpisalo osam zemalja: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Crna Gora, Rumunjska , Srbija te civilni upravitelj Ujedinjenih naroda za Kosovo. Ugovor jo nije ratificiran u parlamentima Srbije i Bosne i Hercegovine, te se za te zemlje do daljnjeg primjenjuju odredbe postojeih bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini s tim zemljama.

Da je lanstvo u CEFTA i samo etapa ka sticanju punopravnog lanstva u EU pokazuje podatak da su sve zemlje, pored Estonije, Letonije, Litvanije, Poljske, Maarske, Rumunije, Bugarske i Slovenije koje su u procesu tranzicije, kao i dvije trine privrede ( Malta i Kipar ), bile u postupku pregovaranja o punopravnom lanstvu u EU, odnosno iste su ve postale punopravne lanice EU.

Koristi koje one oekuju od integrisanja u EU su viestruke:

Prvo bi im omoguen nesmetan pristup tritu od blizu 400 miliona ljudi, ukljuujui i osjetljive proizvode ( tekstil, poljoprivredni proizvodi, metal i dr. )u kojima te zemlje imaju komparativnu prednost, a za koje je aktuelni stepen zatite znatno otriji.

Drugo, ubrzani privredni razvoj omoguio bi im novo produktivno zapoljavanje.

Tree, bio bi im omoguen pristup fondovima EU koji su namijenjeni brem privrednom rastu manje razvijenih lanica.

to CEFTA donosi ?

CEFTA e uiniti regiju privlanijom,jer e ona sada biti ujedinjeno trite za strane investicije.Protok direktrnih stranih investicija u regiji ostaje nizak.One su nedovoljne da pokriju trenutni deficit,koji imaju ove zemlje.

Drave potpisnice CEFTA-e trebaju privui vei broj stranih investicija,posebno zato to nove investicije postaju veoma vane nakon to se proces privatizacije u regiji privede kaju.

CEFTA e takoer pruiti podrku onima koji jo nisu dio Svjetske trgovinske organizacije (WTO) da se pripreme za lanstvo,jer ova 2 procesa imaju korijen u istim ciljevima i pravilima,koja vode ka naprednoj liberalizaciji i otvorenoj trgovini.ZAKLJUAK

U svijetu pored navedenih zona postoji niz drugih zona koje su povezane na istom principu

a u cilju potpune i efikasne trgovinske razmjene meu lanicama koje svojim okvirnim sporazumom stvaraju zone slobodne trgovine u cilju jaanja i breg ekonomskog razvoja.

Sve lanice unutar jedne zone imaju olakano poslovanje, kao i olakano poslovanje izmeu postojeih zona slobodne trgovine. Upravo zone slobodne trgovine daju sigurnost lanicama za jake privredne poduhvate kao i ekspanziju privrede u cjelini.

Zona slobodne trgovine predstavlja dobar oslonac kako za razvijene tako i za nerazvijene zemlje, za njihov budui ekonomski napredak.

LITERATURA

-Uvod u meunarodnu ekonomiju; Pelevi dr. Branislav; VI izdanje; Ekonomski fakultet u Beogradu

-Kovaevi R.: Meunarodne finansijske institucije,Beograd, 1999. g.-Sporazum o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj

trgovini (CEFTA 2006), Sarajevo, april 2007.

- Regionalna saradnja za razvoj i evropske integracije, Evropski pokret u Srbiji

EPUS, Beograd, 2007. str.26

-http:/wikipedija.ba/ -http://hgk.biznet-http:/dnevnik.hr