Celestin Tomic Marija Djevita i Majka

5/28/2018 Celestin Tomic Marija Djevita i Majka

1/13

prinosi

Celestin TomiM A R I J A , D J E V I C A I M A J K A

Mari j ino djevianstvo i boansko mater instvo is t ine su vjere izr i i to posvjedoene u Evanel ju djet injstva Isusova u Mateja i Luke, pojavljuju se u najstar ij im obra scim a vjere i ne pre kin uta su crkv ena pre daja .Ipak meu i s t inama koje su osporavane u odreenim krugovima u pos l jednjem deset l jeu upravo je Mari j ino djevianstvo, djeviansko roenjeIsusovo.

Istina osporavanaU prvim stol jeima pojavi l i su se neki heret ici koj i su nauaval iprot ivno vjer i Crkve. U apokr i fu Evanel je ebioni ta {ebion znai s i romah; ebioni t i smat ra ju da je s i romatvo bi tna znaajka krans tva) i tase da je Isus naravni s in Josipa i Mari je i da je na krtenju postao Mesi jakad je Duh siao na njega. To ui i Kerint iz Aleksandrije koji djeluje uMaloj Azi j i potkraj 1. s tol jea. Jednako i s l jedba Nikolai ta u Maloj Azi j i ,napose u Efezu i T i ja t i r i . Iv an u Otkr iven ju up ozo rav a vjernike u Efezuna tu zabludu (Otkr 2 , 6) .D an as se ta zab luda pon avl ja u m nogih n ekatol ika , a neujno seuvlai i u misao katol ika. Misle da se radi o teolokoj interpretaci j i Isusova boanskog sinovstva u biolokim izr iaj ima i l i o mitolokoj interpretaci j i . Pretpovi jest i kod Mateja i Luke . . . odve su obrasle legendom

429


2/13

i mis l ima idov ske i kranske dogm at ike a d a bi se mogle vred no vat ikao histor i jske konstataci je (G. Bornkamm). Roen od Djevice Mari jebio bi sam o jed no stav ni kr is toloki izr iaj koj i s pom ou sl ikovi ta pr ika zivanja i znai : zaee koje je Duh uzrokovao, a ne dogaaj unutar povi jest i spasenja koj i ima i bioloke pretpostavke. Stoga, metodama his-tor i jsko-kri t ikim bibl i jske znanost i ne moe se dokazivat i povi jesni dogaaj Isusova zaea bez oca (A. Weiser) .C rk v a bi m or ala s t im navjetajem jedn om pre stat i , misle jedni , jerznanost , posebno biologi ja , to dokazuje kao nemogue. Naglaivanje djevianskog zaea ini se drugima kao prezir seksualnost i , branih odnosa,naravnog zaea i td .

Pojavl juje se i takvi koj i preformuliraju obrazac vjere. P. Smulders,profesor na Katol ikom teolokom fakul tetu u Amsterdamu, izr ie svojuispovi jest vjere pre d jedn im skup om sveenika i bisku pa: . . . Vjerujemu ovjeka Isusa, koj i je roen od Mari je i dar je Boj i nama . . . Bi la je toosobna i neobvezatna ispovi jest vjere. Ne nalazimo u tom obrascu vjeresr kranske ist ine: da je Isus Sin Boji i da je roen od Djevice Marijepo Duhu Svetom. Taj nepotpuni obrazac vjere iz reen 1968. b io je publ i ci ran. Neki ga pr ihvaaju. Isus je samo ovjek u kome se Bog objavio. Nespominje se da je on Bog il i Bogoovjek, ne govori se o njegovoj preegzi-scenciji nego samo o njegovoj proegzistencij i , da je on ovjek za drugeie su sporadine pojave znaajne. Mnoge zbunjuju. .Potrebno je zato tusredinju temu kranske vjere osvi jet l i t i i ponovno naglasi t i .

Jasno je: Isusovo bogosinovstvo ne ovisi o bezoinskom zaeu. Isusni je >in Boj i za to to nem a zemaljskog Oc a Isusovo bogosinovstvo dola zi mnogo vie iz raanja vjenog Sina Bojeg iz Oca ^A. Weiser). Ali ,prema Bojem planu, boansko mater ins tvo mora bi t i d jeviansko. Usebi n i je apsolutna nuda. Moglo se zamis l i t i boansko mater ins tvo a dane bude i djeviansko. Isus se ne raa od Djevice Majke zato da ne bibio podloan is tonom gri jehu, i l i zato to bi naravno roenje od zemaljskog oca bilo nedostojno Bojeg Sina, ni zato to bi zemaljski otac biotakmac nebeskom Ocu. Moglo se roenje I susovo os tvar i t i bez djevianskog roenja. Ali , prema planu ut jelovl jenja, majka Bojeg Sina morala jebi t i Djevica kako bi Isusovo djeviansko zaee bi lo znamen njegovabogosinovstva, da bi bi lo znamen vjenog djevianskog roenja Ri jei odOca, znak novog vremena, novog s tvaranja , eshatona , koj i poinje sIsusovim roenjem.

Razlozi osporavateljaOni koj i u is t ini vjere vide samo sl ikovi t nain izraavanja, a nepovi jesno-bioloki dogaaj , navode ove raz loge:

430


3/13

1. Isusovo djeviansko zaee u Novom je zavjetu vr lo kasno i s laboposvjedoeno, t j . sam o u Ma tejevu i Lu kinu evan el ju djet injstva Isusova,i to tek u nekim odreenim di jelovima (Lk 2, 48 npr . govori o Isusovimrodi tel j ima).2 . U Novom se zavjetu vie puta govori o Isusu kao o sinu Josipovu

i pr i tome se ne navodi n ikakav i spravak (npr . Iv 1 , 45; 6 , 42) .3. Ne nalazimo ni najmanju aluzi ju ak ni na onim mjest ima nakoj ima bismo ve po konteks tu mogl i oekivat i neko pozivanje na djevi ansko roenje (npr . Rim 1, 3; Gal 4, 4; Iv 1) .4 . Evanel j ima djet injstva u ci jelost i svrha je izrazi to navjeivanjeKrista , a manje su zaokupl jena povi jeu.5 . Upravo oni d i je lovi koj i unutar Evanel ja d je t in j s tva govore o

Isusovu zaeu po D u h u Sve tom odaju sasvim jasn o ut jecaj s taroza vjetnihopisa roenja i Iza i j ina proro tva: Gle , d jevica e zaet i i rodi t i s ina . . .(Iz 7, 14).6. Povrh svega toga pokazuju se i udal jeni ut jecaj i idovsko-hele-nist ikog duhovnog svi jeta , u koj ima su mnoge osobe smatral i roenimaod djevice (A. Weiser).N ave den i raz lozi pona vl ja ju se od poe tka Crk ve pa kroz njez inupovi jes t do dananjeg dana . Crkva ni je v idje la u tome neke s tvarne raz

loge koj i bi ugroaval i is t inu vjere. Svjesna je da se radi o vel ikoj tajni ,o udu koje moemo dohvat i t i u vjer i , a l i tek u vjer i koja se temelj i naist ini tom dogaaju. Najvee je udo ut jelovl jenje Sina Bojega. Ako topr ihvat imo, nema tekoe da pr ihvat imo i na in kako je Bog to os tvar io ,na ime po djevianskom zaeu.Pogledajmo svjedoans tvo Svetog P isma.

Evanelje djetinjstvaEvanel is t i nisu kroniar i ni povjesniar i u dananjem smislu. Topogotovo vri jedi i za Evanel je djet injstva kod Mt 12 i Lk 12. Zatoih i ne nazivamo Povi jest Isusova djet injstva nego Evanel je Isusovadjet injstva. Isputaju biografske podatke o roenju Isusovu. Iznose smisao tog roenja, otajs tvo osobe i poslanja Isusova u svi jet lu proslavl jenogKris ta . Prva apos tolska ker igma obuhvaa Isusov ivot od kr tenja do

smrt i i uskrsnua (Dj 1, 21 si ; 10, 3743). Markovo evanel je , koje jeprvo, ne donosi nita o Isusovu roenju i djet injstvu. Is tom kasni je osjet i la se po treb a da se navi jeta r ad osn a vi jest o Isusovu ro enju, o njegovurodu, o njegovoj majci . O tome nam govore Matej i Luka.431


4/13

Evanel is t i ne piu Isusovu biograf i ju mladost i nego tumae stvarnedogaaje Isusova roenja. Ne izmil jaju dogaaje, al i ih iznose na nainmidraa . Posebno se to v idi u Mate ja . el i pokazat i kako je I sus noviMojs i je . ZatoHogaaje oko Isusova roenja opisuje s l ikama i pr izor imaMojsijeva roenja i djelovanja. Bilo bi netono rei: evanelist opisujezapravo Mojsi ja a s tavl ja ime Isus da bi tako oznaio da je Isus noviMojsi je ( Iv 6, 32; Dj 3, 32) . Moramo uvai t i nain Matejeva pisanja imil jenja i vrednovat i knj ievnu vrstu midraa. Sl inost ne znai sadrajnu ovisnost . Sl inost ne znai da je dogaaj neist ini t . Matej donosiis t ini t i povi jesni dogaaj , al i ga opisuje nainom opisivanja u Staromzavje tu . Tako i u drugim povi jesnim teks tovima: smr t Ivana Krs t i t e l ja(Mt 6, 1429 i Est 1,3; 5,3).

Knjievna vrsta midraa ni je u tome da izmil ja dogaaje nego daih ugrauje , ob janjava , p ovezuje s ve po zna t im dogaaj ima P ism a. N ata j nain otkr iva povezanost i os tvarenje obeanja i proro tva S tarogzavjeta. Tako piu i Matej i Luka. Matej u pet dogaaja Evanel ja djet injstva vidi ostvarenje objave Starog Zavjeta i to potvruje s tarozavjetnim navodom (Mt 1,23; 2,6.15.18.23) . Josipovu t jeskobu uklapa u staroza vjetn e d oga aje. Pr isu tna je u svakoj osobi po zva no j na ostvarenjedjela spasenja (Post 17, 1522; 18, 915; 21, 17; Izl 3, 112; Suci13, 225; 1 Sam 1, 920). Josipova t jeskoba osvjet l juje kako se ostvar i lo Izai j ino prorotvo (7,14; 8, 810). Neemo stoga zakl jui t i da jet jeskoba neist ini ta ako je opisuju sl inim izraaj ima kao i pisci Starogazavje ta kod govore o l judima koj i u laze u plan spasenja . Naprot iv : zakl juujemo da je dogaaj is t ini t kao i dogaaj i Starog zavjeta. Novi jedogaa j , novi sadraj , a l i nain pr ikazivanja ostaje s l ian. To je svojstvomidraa (F . Rozman) .

Evanel je djet injstva ulazi kasni je u apostolski navjetaj . Govori ozaeu i roenju I susovu i o dogaaj ima neposredno nakon toga . O Isusovu djea tvu samo Luka donosi j edan dogaaj : I sus u hramu (Lk 2 ,4 1 5 0 ) . Matej i Luka govore o is t im dogaaj ima. Svaki na svoj nain.Ne ponavl ja ju se . S lue se raz l i i t im izvje ta j ima. Neznatno se meusobno razl ikuju u pojedinost ima. Ne suprotstavl jaju se, nego se uzajamnodopunjuju . O boj ica nam pru aju c je lokupnu objavu o I susovu roenju .Luka vie ivahno i pr ipovjedaki , Matej vie teoloki .

Matej u evanel ju djet injstva odgovara na pi tanje: Tko je Isus iodakle dolaz i . Uvodi nas u dramu Isusova ivota i n jegove sudbine kaoKral ja izraelskog. Zato je to i uvod u njegovo evanel je s koj im je uskoi ne rask id ivo povezano .Luka, s l ikar , u dva skladna dipt iha cr ta nam navje tenje roenjaIvanova (Lk 1 , 525 i Isusova (1 , 26 38 ), te roenje i obrezanje Iv ano vo (1 , 57 79) i I susovo (2 , 121 . 2el i tako naglasi t i vel iinu i neizmjerno dostojanstvo osobe Isusove nad Ivanom Krst i tel jem, to dolazi

432


5/13

do izraaja u susretu dvi ju m ajki , M ari je i El izabe te (1 , 39 56) i po sebno u dvi je objave u Hramu (2 , 2138. 4150) . I sus je sveopi Spasi tel j svi jeta . Od kol jena do kol jena dobrota je njegova (1,50) . Njegovo roenje ve je objava vazmenog ota j s tva : Slava na vi s inama Bogu,a na zemlji mir l judima, miljenicima njegovim (2,14). Isus je Boje spasenje pred l icem svih naroda, svjet lost na prosvjet l jenje naroda i s lavapuka svoga izrae l skoga (1 , 3032) .Oba evanel i s ta donose program Isusova ivota . Mate j i Luka izvjeuju kako su se na Isusu ostvari la obeanja dana oima. Matej toizr ii t im navodima potvruje: Isus je novi Mojsi je , s in Davidov, koj iuspostavl ja Boje kral jevstvo na zemlj i . Luka kao u ar i tu skupl ja raznovrsna prorotva Starog zavjeta da bi snani je objavio da je Isus zaistaOtkupi tel j svega svi jeta . Matej vie naglauje sudjelovanje Josipovo uostvarenju otajstva , iak o e deset p u ta naglasi t i da je M ari ja ma jka Isu sova . Luka vie naglauje Mar i j ino dje lovanje . Oba evanel i s ta pr i rodno,s puno potovanja i l jubavi , opisuju naj int imnije s tvar i iz Isusova ivota.Njihov iv i teoloki opis neshvat l j ivog otajstva za na l judski razum,vel iina dogaaja koj i iznose te nain pisanja daju ovim stranicamaposebnu l jupkost i draest , spadaju meu biser-st ranice Evanel ja i Bibl i jeuope.

Dijete i njegova majka (Matej 12)Evaneosko svjedoanstvo o djevianskom zaeu sigurno je i jasno.Mate j i Luka naglauju kako je I sus roen ne po branim vezama negopo Duhu Svetom. Tu temeljnu is t inu ne oslabl juju rasprave o knj ievnimvrstama Evanel ja djet injstva. Ta is t ina vjere nj ima je predana. Nije tonj ihovo osobno tumaenje i obrada. To je vjera Crkve kojoj piu.Mate j nam pr ikazu je I susa kao Davidova po tomka . Donos i namrodoslovl je od Abrahama do Jos ipa . I sus je s in Abrahamov, s in Davidov.Matej ve u rodoslovl ju is t ie da Josip ni je Isusov naravni otac. U rodos lovlju e t rdese t i j edan p ut ponav l ja iz r ia j : A bra ham rodi Izak a , Iza krod i J a k o v a . . . Ta da p rek ida ka d do laz i do Jos ipa : Jos ip , mu M ar ij in ,od koje se rodi Isus koji se zove Krist (Mt 1, 116 . el i naglasi t i daJos ipov odnos p rema I susu n i j e kao Abrahamov prema Izaku , I zakovprema J a k o v u . . . N i j e on fi zi k i o t ac . Ta j odnos i z r aava g lago lomrodi t i u akt ivu (egennesen) i objektom u akuzat ivu. Kod Mar i je imamopasiv (egennethe) s geni t ivom. Isus je samo Mari j in. Bibl iar i taj pasiv

nazivaju teoloki . Bog je na djelu, to e odmah Matej jasni je izrazi t i (1,1828).Jedan si rski rukopis (syr s in) iz 4. s t . i ta Mt 1,16: Jakov je imaosina Josipa, Josip, s koj im je bi la zaruena Mari ja , imao je s ina Isusa

2g IVOT 433


6/13

koj i se imenuje Krist . ini se da je prepisiva tog rukopisa sklon gnost i cizmu. Vidi se da ne prepisuje ist insku predaju to je donose t isuu drugihsvjedoka. Moda je to razlog zbog kojeg se u drugom sirskom rukopisubrie aner-muz, da se ne bi kr i vo shv at i lo, ka o da je Isus na rav ni Josipo vsin. I i ta: Jakov je imao sina Josipa, s Josipom je bi la zaruena Mari jakoja je rodi la Isusa Krista . Sigurno i tanje, koje imamo u svim naimBibl i jama, posvjedoeno je u t isuama star ih rukopisa. To i tanje svjedoida je Isus s in Mari j in.Postavl ja se onda pi tanje: ako je samo Mari j in s in, kako je onda sinDavidov, s in Abrahamov? O tome nam evanel i s t govor i u drugom di je-lu (1, 1825). Matej dvaput naglauje da Je Mari ja zaela od (ek) D u h aSvetoga (1, 18.20) . Ne kae da se Duh Svet i izl io u Mari ju, ni t i daje zaela s pomou Duha Svetoga nego od Duha Svetoga . Naglauje

uzrono povi jesno djelovanje Duha Svetoga u Mari j i . Ona je zaela pojedins tvenom dje lovanju Duha Svetoga .Josip je t jeskoban. Ne ht jede je izvrgnut i sramoti , nego smil iaekako da je potaj ice otpust i (1,19) . Aneo protumai Tosipu tainu Mari-i inu. Josipe, s ine Davidov, ne boi se uzet i k sebi Mari iu, enu svoju.to ie u njoj zaeto, doista je od Duha Svetoga. Rodit e sina. a t i e munadjenut i ime Isus, jer e on spasi t i narod svoj od gr i ieha njegovih (1,2021). Josip e uzet i Mari ju, svoiu zarunicu, sklopi t e vienanje i s inu

Mari j inu nadienut e ime Isus. Tako e postat i Isusov pravni otac. a Tsuse postat i Josipov zakonski s in. I moe se Isus nazivat i sinom Josipo-v i m . Bog ie ht io da Isus tako ue u obi tel i . inae ga idovi ne bi pr ihvati l i . I b ud ui 3 a ie Tosip TTavidov po tom ak , na Isusa pre laze obeanja ip r a v a D a v i d o v e k u e .Matej i u anelovim r i ieima naglauie da Josip ni je pravi , naravniIsusov otac. Kae mu: Rodit e s ina, a t i e mu nadjenut i ime. Neobino je obl ikovana reenica. U navjeteni ima djeteta redovno stoi i : rodi t

e ti s ina. T ak o aneo kae Zahar i j i (Lk 1,13 . Zahari ja ie naravni Isusov otac. Josip to ni je . To e naglasi t i i na kraiu ovog izvjetaia: Kad seJos ip probudi oda sna , u ini kako mu naredi aneo Gospodnj i : uze ksebi svoju enu. I ne upozna je, dok ne rodi sina. I nadjene mu ime Isus(1,24 si .) .U Evanel ju djet injstva kod Mateja Josip je uvi jek mu Mari j in,a Mari ja uvi jek majka Djeteta (2,11.13.14.20.21) . Isus je djevianskizaet . Jos ip nema udje la u zaeu. Ostvaruje se proro tvo Iza i j ino: Evo,

Djevica e zaet i i rodi t i s ina, i nadjenut e mu se ime Emanuel tozna i : S na m a Bog (M t 1,23 . Isus je roen po Duhu Svetom. To jevjera apostolska. Matej je prenosi u svom izvjetaju evanel ja Isusovadjet injstva.434


7/13

Navjetenje Isusova roenja (Lk 1, 2638)I evanel is t Luka jasno nam i izr ii to prenosi vjeru apostolske crkve:Isus je roen od Mari je Djevice. Isusovo navjetenje roenja pr ipravl janavje tenje roenja Ivanova. Zakon i Proroci do Ivana su , a onda senavi jeta kral jevstvo Boje (Lk 16,16) . Zaee Ivanovo prvi je Boj i

zahvat u Novom zavje tu . Luka nam ga donosi ne samo zato to se dogaa u is to vr i jeme nego i zbog teoloke vanost i . Oba stvaraju skladnidipt ih koj im Luka el i is taknut i vel iinu Krst i tel ja i njegov odnos premaIsusu, koji ga neizmjerno nadilazi , jer je Isus Sin Svevinjega, Svet,Sin Boji.Luka nam odmah preds t av l j a Mar i ju kao d jev i cu . Dvaput t o na -glauje . Oekival i b i smo: Bog pos la anela Gabr ie la k djevic i . . . kojase zvala Mar i ja . Luka e l i naglas i t i da je Mar i ja Djevica u tom t renutku.Z ato po nav l ja a djevica se zv ala M ari ja (1 , 26 si .) . Stoga se ni jekanjeMar i j ina djevians tva , b i lo ono ne znam kako duhovi to , pametno i l i pr i rodn o, prot iv i nada hn uto m teks tu (F . Ro zm an ) . T o nije i tanje u duhunego itanje slova koje ubija.Isusovo djeviansko zaee unosi nemalu zabunu: Mari ja je vezaruena s Jos ipom i M ar i ja nem a i ne e l i odno sa s m uem . A ne oGabri jel ioj iznosi Boju poruku da e postat i Majkom Mesi je: Evo,zaet e i rod i t i Sina i nad jenu t es m u ime Isus (1,31) . M ari ja pozn ajeprorotva. Izai ja govori o djevici. Aneo joj el i rei : Ti s i ta djevica

o kojoj govori prorok. Mari ja jo ne razumije tajnu ut jelovl jenja, pa ezato: Kako e to bi t i kad ja mua ne poznajem? (1,34' ) . Mua nepoznajem izr ie Mari j ino stanje. Mogli bismo to prevest i : Djevica sam.Svako naravno roenje t ra i mua. Mar i ja j e dodue zaruena s Jos ipom,al i el i ostat i dievico m. I Josip je s t im u po zn at i pr ihv a a M ari ju. T oje jedini nain da moe ostvari t i svoju odluku.Je l i Mari ia dala Bogu odluku i l i poloi la zavjet djevianstva? Vesvet i Grgur iz Nise u vazmenoj propovi jedi govor i o tome (PG 46, 1140

si.). etrdeset godina kasni je svet i August in (De s . vi rg. 4; PL 40, 297 4 1 8 ) . Meu katol icima to ie shvaanje gotovo openi to od 12. s tol jea.Danas veina tumaa misl i da se tu ne moe govori t i ni o obeanju djevianstva, a jo manje o zavjetu djevianstva. Bi lo bi to neto novo, neuveno, i zvanredno. Dodue neki proroci ive kao djevci , npr . I l i j a ,ETizei, Teremija i Ivan Krsti telj . Zajednica esena ivi u celibatarstvu.Neodreeno govore o raz lozima takvog naina ivota . F i lon, idovskipisac, kae za terapeute, vjerojatno ogranak esena, do to ine radi t raenja mudros t i i l jubavi prema njoj . idovski propis (Talmud) kae dase mu moe na neko vr i jeme odrei branog ivota radi s tudi ja Zakona,al i ena to ne moe uini t i . Izraelka bez djece smatra se nesretnom enom,nema udjela u mesi janskom kral jevstvu. Star i zavjet nema ideala djevianstva. Stoga novi tumai zakl juuju: Mari ja pr i je navjetenja ni je ka-

435


8/13

ni la ostat i djevica. Tako ve Kajetan i danas mnogi bibl iar i . U vri jemezaruka njena je odluka vrsta da e ostat i djevica, is ta do vjenanja.Is tom u navjetenju odluuje da ostane djevicom. To prihvaa i Josip.Nema djevians tva bez Kr is ta . Kransko djevians tvo poinje s Kr i s tom,djevians tvo poradi kra l jevs tva nebeskog (Mt 19, 12), porad i Kr i s t a iEvane l j a (Mk 10,29). ena neuda ta i djevica brine se za Gospodnje,da bude sveta i t i jelom i duhom, da izgledno i nesmetano bude pr ivrena Gospodinu 1 K o r 7, 34 si.).

Vjerojatno je pr i je imala samo el ju. Nije ju iznosi la javno. ini lajoj se neos tvar l j ivom. Zato otkr iva to anelu kao mogue (A. Nadrah) .Svakako u asu navjetenja Mari ja je djevica. Mari j ino djevianstvouvi jek je povezano s boanskim majinstvom. Milost i puna osjet l j iva jei otvorena Bojoj mi los t i . Odreena za djeviansko mater ins tvo, mogla jeu dubinama due te i t i i za karizmom djevianstva. el jela je da budesveta ti jelom i duhom, da izgledno i nesmetano bude pr ivrena Gospodinu. Sve je u njoj usmjereno Kr is tu . Ne samo mater ins tvo nego idjevians tvo.Mar i j a p r ihvaa boansko mate r ins tvo i ostaje uvijek djevica.Majka Boja i uvi jek Djevica dvi je su neraskidivo vezane is t ine ukranskom vjerovanju. Boja je nakana u navjetenju jasna: Isus, Boi is in, raa se od djevice majke, to ukl juuje vjeno djevianstvo. Mari ianema druge djece osim Isusa. Isusova braa (Mk 6,3) i sestre (Mk6,3; M t 13,56) jesu blinji roaci. Nisu to dogmatske refleksije radiMari j ina t rajnog djevianstva uini le. Svjedoi to nadasve dogaaj kal-vari jski . Isus nema svoje roene brae, zato ostavl ja Mari ju uenikuI v a n u ( I v 19,26).Navjetenie Isusova roenia napisano je u knj ievnoj vrst i navie-tenja (S . Munoz-Igles ias) . Malokad imamo is te vrs te . Tako i ovdie .Ci je l ina nam je pr ikazana kao knj ievna vrs ta sklapania ili obnove Sa

veza. D v a e lementa u njoj su s ta lna : govo r posrednika I odgo vor naro da(usp. Iz l 19, 37; 24, 37: J 24, 124 i td.) . Ovdie je Gabriel posrednik, govori kao glasonoa Bojeg spasenjskog plana. Savez sklopl jen soima konano ima dovrenje u osobi i djelu Isusovu.Mar i ja j e pozvana da dade pr i s tanak. Oslovi ju ie ju : Tdravo, b o lje Kadu) se Ni je to uobia jeni pozdrav: alom To je poziv na rados ti vesel je zbog mesi janskog dolaska Mesi je . Sefani ja poziva na radost dokpie: Klici od radosti , Keri sionska, vii od veselja, Izraele Veseli se iraduj se iz svega s rca , Ker i Je ru z al e m sk a . . . J ah ve , kra l j Iz rae lov, usredini je tvo jo j N e b o j s e v i e z l a . . . N e b o j s e , S i o n e . . . J a h v e B o g

t v o j , u sredini je tvojo j , silni Spasitelj (Sef 3 , 114). Is t i poziv narados t imamo i u proroku Iza i j i ( Iz 12, 6), proroku Joelu ( J l 2 , 2127),proroku Zahar i j i (Zah 9 , 917) . Aneo os lovl java Mar i ju kao Kisionsku, Ki jeru zale m sku , Sion, Izrael O n a je tu uosobljenje Bojeg436


9/13

naroda, novog mesi janskog naroda. U njenoj utrobi sam e se Jahvenas tani t i .To potvruje i druga r i j e anelova: Milosti puna Rije je sadra jno vr lo bogata , gotovo neprevodiva . U izvorniku imamo glagol haritoo.Znaajka glagola na -oo jest da izraavaju puninu, nabujalost , obi l jeonoga to iskazuju. Ovdje iskazuje puninu milost i . Par t icip perfekta ugrkom jeziku oznauje s tanje koje izr ie milosni poetak to t raje . Moemo zakl jui t i da taj poetak jest Mari j ino zaee. Pasiv kazuje da Mari ja ni je po sebi milost i puna. Ono dolazi izvana, od Boga, izvora svakemliosti . Bog je subjekt milosti . Marija objekt. Ali ukljuuje i Marij inoprihvaanje milost i . Dakle, Mari ja je u astu navjetenja ve Milost ipuna, Mil jenica, Bogu mila, Mila. Pr is jeamo se proroka Hoee koj i na-vjeta dane kad e Jahve svoj narod, koj i mu se iznevjer io i postao Ne--narod-moj, Ne mi la, opet pos ta t i Narod moj, Mi la. I na javl ju jevjene zaruke, vjeni Savez u njenosti i u l jubavi (H 1, 13). Uknj izi Izai j inoj i ta m o: Sion, uosobljenje Izrae la, pos tat e opet Mojamil ina, Mil je Jahvino, Kral jevski vi jenac na dlanu Boga svoga.Kao to se mladi eni djevicom, tvoj e se gradi tel j tobom oeni t i(Iz 62, 35).Mari ja u asu navjetanja predstavl ja novi mesi janski narod, cjelokupno ovjeans tvo. Mar i j in odgovor anelu: Evo s lubenice Gospodnje ,nek a mi bu de po tv ojo j ri jei , izriaj je pre da nja , vjere, l jub avi, ali iodgovor Bojeg novog naroda na Savez . Kao to nekada Izrae l podno

Sinaja izjavl juje svoj pr is ta na k: V ri t emo sve to je Ja hv e n aredio (Izl 19,8; usp. 24,3.7; J 24,21.24; Ez 10,12) , zato i Mari ja daje sveaniodgovor u ime novog Bojeg naroda . S tvara se tako novi Savez , poetaknovog stvaranja, mesi janskog vremena. Doao je t renutak koj i je ovjeans tvo oekivalo od pada prarodi te l ja .Isus se moe poistovjeti t i sa Savezom. U svojoj osobi on ie Savezizmeu Boga i ovjeanstva. To e rei u onoj tajanstvenoj r i jei posveenja nad kaleom: Ovo je krv moja , krv Saveza (Mk 14,24: Mt

26,28) . Moral i bismo to prevest i : Krv moja Savez t j . Ja sam Savez.Ostvaruje na neoekivani nain proro tvo o S luzi Jahvinu: Obl ikovah tei postavih te za Savez naroda (Iz 42.6; 49,8) . Isus Krist je Bog i ovjek.Moe bit i Savez. U svojoj osobi ujedinjuje Boga i ovjeanstvo, to jebi t Saveza. To duguje svojoj Majci koja je prva sveano prihvat i la obvezeSaveza i pos ta la je poetak novog ovjeans tva , novog duhovnog Izrae la .

Roen od Boga (Iv 1,13)Proslov Iv an ov (1 , 118) ispovijest je vjere u K ristov o bo anstv oi ovjetvo. Oe kiv al i bismo da tu na e m o i ne ko pozivan je na djeviansko roenje. A ne nalazimo ni najmanje aluzi je (A. Weiser) . Ipak

437


10/13

uvaeni bibl iar i i teolozi nalaze u Iv 1,13 potvrdu djevianskog roenja.Tako npr . J . de La Pot ter ie , J . Winandy, E . Ghini , J . Galot i drugi .U dananj im pri jevodima 1,13 redovi to i tamo u pluralu: koj i suroeni ne od krvi, ni od volje t jelesne, ni od volje muevlje, nego odBoga. Taj plural , koj i se nalazi u svim grkim rukopisima, od 3. s t . dal je ,ni je posve siguran. Neki kodeksi , s tar i lat inski pr i jevod, navodi otaca(Irenej, Tertul i jan) i taju tekst u s ingularu. Koji ni je roen ni od krvi ,ni od volje telesne, ni od volje muevlje, nego od Boga. Smatraju to i tanje i spravni je . Imamo ga , kako smo rekl i , potvrena pr i je ve l ik ihrukopisa iz 3. i 4. stoljea. Unutranji su razlozi u prilog itanju usingularu. Ne od krvi , ni od vol je t jelesne, ni od vol je muevl je . . .tee je pr imijeni t i na duhovno roenje vjernika, a jednostavni je je ako toprimijenimo na Krista . Suvino je rei da se vjernik raa iz mesa i krviza svoje duhovno raanje. I jo: Onima koj i vjeruju u njegovo Ime (1,

12) t ra i tumaenje : tko je On. I dano je : roen od Boga. Podademo da p osta nu djeca B oja (1 , 12) t ra i tuma enje: k ak o to moe. Idano je: Rije, Boj i Sin, roen je od Boga.Ako i tamo u singularu, nalazimo ispovi jest Ivanove vjere u Isusovodjeviansko roenje. Trostruka negaci ja iskl juuje svako sudjelovanje ocazemaljskog u vremenitom raanju Bojeg Sina, a ne iskl juuje vol ju ene. Ovdje se ne radi o vjenom raanju Rijei nego o vremenitom raanju Rijei Boje. Irenej i Tertuli jan navode da su plural uveli gnostici dabi po tvrd i l i svoje uvjerenje o udioni tvu p neu m at ika na duh ovn om ra a

nju Ri jei . Teko je to pr ihvat i t i . Vjerojatni je je ulo i tanje u pluralujer j e l ake : . . . onima koj i v jeruju . . . koj i su roeni . . .Tako potkra j prvog s tol jea , kad Ivan pie svoje Evanel je , imamopo tvr du o boan skom s inovstvu Isusa i d jevianskom roenju . U ovomnam se tekstu Mari ja ukazuje kao Majka Bojeg Sina i Majka Djevica.Od Boga, o tkr iva nam nain roenia Ri je i u vremenu. Ta vjera udieviansko roenje nastavl ja se u otakoj predaj i . Ignaci je Antiohi jski( t 117. ) p i e crkvi u Smirni : Na Gospodin je i z roda Davidova potiielu, ali Boji Sin po volji i moi Boga, zaista roen od Djevice (IgnSmir 1,2; usp. Ign Ef 7) . Vjera apostolska i vjera prve Crkve nastavl ja seobrascima vjere i s imbolima: roen od Djevice Mari je.

Neizravna svjedoanstvaDodue, u Novom zavjetu djeviansko roenje Mari j ino ne susreemo esto. Vie se naglauje boanstvo Kristovo. Ipak nigdje se ne ni jee. A

i tajui Novi zavjet u duhu cjelokupne novozavjetne objave, nai emotu is t inu i u tekstovima koj i na prvi pogled to izr ino ne kazuju.Od ene bi roen (Gal 4,4) . Naglauje uzvienost ene Mari je iukl juuje neizravno djeviansko roenje Isusovo.

438


11/13

To jo jasnije ka e Pa va o dok gov ori o Isusu kao o posljednjemAdamu, koj i j e duh ivotvorni , o drugom ovjeku, koj i j e s neba.Prvi ovjek, Adam, u misl i idovskoj i kranskoj roen je na djevianskinain . Dosl jedno tome, i Drugi Adam Kris t , raa se djevianski . Tkoue dubl je u duboki smisao tog paralel izma Adam-Krist , shvat i t e i daapostol u svojoj misli vrsto vjeruje da je i Krist , drugi ovjek, roendjevianski kao prvoroenac novog ovjeanstva, otkupl jenog i spaenog.Uvaeni bibl iar i jasnu aluzi ju na djeviansko roenje Isusovo to gaCrkva ispovi jeda vide i u r i jeima sin Mari j in koj im ga Nazareanipodrugl j ivo nazivaju (Mk 6,3) . Dok Marko pie svoje Evanel je , vemeu Zidovima krui jetka pr ia za vjernike da je Isus s in Mari je i nekog r imskog vojnika Pantena. Oi to je to aluzi ja na djeviansko roenjekoje Crkva i spovi jeda . Parthenos-djevica pos ta je Pan ten, od vra tan r imskivojnik . Shvaamo onda i t eks t kod Ivana: Rekoe mu Zidovi : Mi senismo rodi l i iz prel juba, jedan nam je Otac Bog f lv 8,41) . Tako i ta idovska pr ia koja ulaz i u Talmud, potvruje vjeru krana: I sus jezaet po Duhu Svetom, roen od Mar i je Djevice .

Moemo, dakle, i u t im tekstovima osjet i t i i spovi jest vjere prveCrkve da je Mar i ja Majka Boja i uvi jek Djevica Majka.

Roen od Djevice MarijeBibl i jska nas svjedoanstva upozoravaju na udo koje je Bog izabraoda uvede Sina svoga u ovaj svijet . To je neopisivo i neshvatlj ivo Bojedjelo, vee ak i od djela stvaranja. Sin Boji postaje ovjekom u kriluDjevice koja postaje Majka. Ne moemo odbaci t i tu is t inu zato to je toudo. Najvee je udo ut jelovl jenje Bojega Sina. Ako to pr ihvaamo,nema tekoe da pr ihvat imo i na in kako je to Bog ht io os tvar i t i . Svetopismo ne govori nam nita o f iziologi j i ut jelovl jenja. Ono jednostavnokae: Mar i ja j e zaela po Duhu Svetom. Povi jesno-kr i t i kim metodama

bibl i jske znanost i moemo sa sigurnou dokazat i da apostolska Crkvavjeruje u Isusovo zaee bez oca i da se ta vjera temelji na povijesnomdogaaju, a ni je to samo sl ikovi t nain izraavanja.1. Djeviansko roenje Isusovo u Novom je zavjetu jasno i otvorenoposvjedoeno, posebno u Evanel ju djet injstva u Mateja i Luke.2. Kad Novi zavjet govori o Isusu kao o sinu Josipovu, izr iepovi jesnu is t inu: Josip, iako ni je Isusov naravni otac, za pravno je podruje njegov otac.3. Iako nemamo izr i i to svjedoans tvo o I susovu djevianskom roenju, tamo gdje se govori o njegovu roenju, moemo sigurno potvrdi t i daneizravno svjedoanstvo imamo na nekim mjest ima, kao to su Gal 4,4;Iv 1 i drugdje.

439


12/13

4. Evanelja Isusova djetinjstva imaju svoj nain pisanja. Ali nisuplod mate nego se temelje na povi jesnim dogaaj ima. Inae bi navjetajKrista Spasitelja bio samo ideologija.5. U Ev an el ju djet injstva ima m o jasno oznae no da se u Isusovuroenju ostvaruju starozavjetna prorotva. Posebno to vr i jedi za Iz 7,14.Prorok dodue govor i o almah djevojci i misli u prv om p lanu n adi jete koje e se rodi t i Ahazu. Taj bezboni kral j r tvovao je svoga sina.Ostaje bez nasl jednika. Nepri jatel jska vojska ve planira postavi t i nekogTabela i t ako zbr i sa t i Davidovu dinas t i ju i obeskr i jepi t i Natanovo pro-rotvo. Izai ja u tom kriznom asu navi jeta Ezeki jevo roenje. Ali up r o r o k o m zrenju teoriji gleda na onog Mesi ju zadnj ih vremena koj ie doni jet i konano spasenje. Stoga ve grki idovski prevodioci u 2.stoljeu prije Krista itaju almah djevica. Pro ro tv o nako n os tvarenjapos taje p osve jasno. M ate j i Lu ka m ogu z a to u novo zavje tnom os tvarenjuprorotva otkr i t i najdubl j i smisao koj i to prorotvo ima u vidu: RoenjeMesi je od Djevice i Majke.6. Ne moe se nikako rei da je is t ina o djevianskom roenju unesena izvana. Sigurno to ni je pod ut jecajem idovskog duhovnog svi jeta . Toje za nj ih neshvat l j ivo. Jednako ni pod ut jecajem helenist ikog duhovnogsvi jeta . U pogana ni tko ni je doputao mogunost da se zaee moe ostvar i t i od djevice (parthenogenesis) , kako nam svjedoe Plutarh i Platon. Usvim mitovima koj i govore o raanju od djevice uvi jek se izravno i l i neizravno govor i o branom inu. Djeviansko roenje I susovo spada uzaklad apostolske vjere. Ota j s tvo, dodue , ne moemo dokazat i povi jes-

no-kr i t i kim metodama, a l i moemo dokazat i v jeru prve Crkve koja setemelj i na s tvarnoj nadnaravnoj injenici .

ZakljuakCrkva se ne moe odrei vjere koja je izr ii to objavl jena u Evanel ju te vrsto ispovi jedana u predaj i i posebno u obrascima vjerovanja a da

ne izgubi svoj ident i tet . Ta is t ina vjere ni je neka sporedna is t ina. Pr ipadaota j s tvu ut je lovljenja . O tk r iv a n am ka ko se ono os tvar i lo . Roen odDjevice otkr iva nam i Isusov ident i tet . Plan Boj i daje eni ulogu uraanju Sina Bojega, te se Spasitelj vie ne moe odijeli t i od svoje djevianske majke. Djeviansko roenje izr ie l judskim nainom boanskosinovstvo. Teoretski se moe to odvoj i t i . Ne ovisi boansko sinovstvo odjevianskom roenju. Ali jedno otkr iva drugo. Tko ni jee jednu is t inu,u sumnju dovodi i drugu is t inu, kako smo vidjel i na poetku.Djeviansko zaee ne umanjuje otajstvo ut jelovl jenja. Dapae, onoje najsavreniji izraz utjelovljenja, najvie zbliavanje Boga i ovjetva(J . Galot ) . Jae iz raava boansko s inovs tvo i suradnju s tvorenja ene s Duhom Svet im.

440


13/13

U snazi Bojeg nauma djevianstvo je uzdignuto u Mari j i . Mari ja jeS inov pre th od nik u ivo tu d jevians tva . I sus se u ce l iba tars tvu moe posveotvor i t i ovjeku, svjedoi t i univerza lno otvaranje s rca , potpuno se posvet i t i djelu spasenja. U tom uzdignuu djevianstva nema prezira enidbe.Mar i ja j e zaruena. Ona je ena Jos ipova. Dodue ona svoj brak sJosip om i vi na ude san nain rad i utjelovljenja Sina Bojega, ali ostajeinjenica da je to bio brak kojem Isus daje najviu vrijednost svojim roenjem i svoj im obi tel jskim ivotom.

Mari ja svoj im djevianstvom postaje nedost iivi ideal svih onih koj ise radi Kral jevstva Bojega, radi Evanel ja odriu enidbe (Mt 19, 12) , al ii uzor majkama i nadahnue da uza sve tekoe i pogibl i ouvaju svetostbranog ivota. Djeviansko zaee daje i posebno uzdignue ene majke.U M ar i ji se o tk r iva n ov a vel i ina ene i n jena suradnja s Duh omSvet im. Djevians tvo ni je samo negat ivno dranje ; ono ukl juuje uzvienu i p lodnu ulogu ene da surauje s Duhom Svet im. Novi zavje t ipovi jes t Crk ve to e na m p otv rd i t i . O tk r iv a na m vel ike ene proroicekoje su Bojoj Crkvi posebni ukras i radost .Mar i ja Djevica pos ta je t ip Crkve Boje . U njoj Crkva kae svojpris tanak na ut jelovl jenje Bojega Sina. Zapoinje tako novi Savez uKris tu . Crkva, kao i Mar i ja , j es t Djevica i Majka koja raa svoju djecu naboanski ivot , na milosno posinstvo u Kristu, Bojem Sinu.Ist ina vjere roen od Mari je Djevice zaista je jedna od temeljnihis t ina vjere . Otkr iva nam vel i inu Djevice Majke , ident i te t I susa Kr is ta ,ve l iko dos tojans tvo na koje je pozvan ovjek. Djevica Mar i ja , k i Adamova, koja zae i rodi Sina Bojega, postaje poetak novog svi jeta , novogIzrae la , novog ovjeans tva . Duhovna Majka djece Boje po Kr is tovojmilosti .

Z a v r a v a m s t a r o m c r k v e n o m p j e s m o m :uvi poziv Gabr ie la ,Donese nam ivot svima,Djevom zae , Djevom os ta ,Smiluj nam se grenicima.

Izbor iz literature:B O R N K A M M G . , Isus iz Nazareta Sarajevo 1981.G A L O T J . , La persona di Cristo Perugia 1972.N A D R A H A . , Kako je s Marijino zao bljubo devvstva pred oznanjenjem? B. Vestnik 11979) , 3139.O R S A T T I M . , Verso la decodificazione di una insolita espressione Analisi filologica

Le 1, 34), u Riv. Bibl. 3 4 1981) , 343 357.R O Z M A N F . , Zveliavne resnice Jesusove m ladosti B. Vesnik 4 1977 ), 494 530 .S A G I B U N I T . , Vrijeme suodgovornosti KS, Zagreb 1981, 309368.T O M I C C , Evanelje D jetinjstva Isusova KS, Zagreb 1971.T O M I C . , Roden od Marije Djevice BS, 23 1971) , 281 292.WEISER A. , Sredinje teme Novoza zavieta. KS . Zagreb 1981.441

Documents

Celestin Tomic Marija Djevita i Majka