ČEMU MUZEJI

7/21/2019 EMU MUZEJI

1/18

EMU MUZEJI?

ULOGE I FUNKCIJE MUZEJA


2/18

Tri funkcije prvobitnog muzeja Louvre (po

Bruno-Nassim Aboudrar): batinska,

edukativna i zabavna. Svojom izjavom da

muzej mora uzlagati batinu koju uva,obrazovati i pruati uitak, Aboudrar tvrdi

da ta prvobitna podjela vaii za sve dananje

umjetnikemuzeje.


3/18


4/18

1922. godine, glavni kustos Kraljevskih umjetnikih ipovijesnih muzeja u Briselu, Jean Capart, muzeju

odreuje dva poslanja: znanstveno i edukativno-

komunikacijsko, a pet glagola navedenih u Rivierovoj

i ICOM-ovoj definiciji muzeja (koji istrauje,nabavlja,

uva, komunicira i izlae) izraavaju isti broj

muzejskih poslanja. Peter van Mensch svodi tih petglagola na tri: uvanje,prouavanje,komuniciranje.


5/18

4 MUZEJSKE FUNKCIJE

1. FUNKCIJA IZLAGANJA

Podravljenjekulturne batine(o kojoj se brine javna uprava i koja jeizila iz okvira privatnih zbirki) ima smisla samo ako je batina,

putem izlobe, stavljena na raspolaganje javnosti, odnosno''narodu''.

2. FUNKCIJA UVANJAMuzej mora ponuditi odgovarajue uvjete da bi, povjerene mu,predmete todugotrajnije odraou najboljem moguemstanju.


6/18

3. ZNANSTVENA FUNKCIJA

Muzej mora provoditi razna istraivanjau korist muzejskih predmeta injihova konteksta. Istraivanja mogu voditi muzejski djelatnici usamom muzeju, ali isto tako muzej mora poticati suradnju sa vanjskimstrunjacima za prouavanjepohranjenih predmeta. Rije istraivanjemoe imati dva komplementarna znaenja: istraivanje radipronalaenjapredmeta koji eobogatiti zbirke i istraivanjemuzejskihzbirki. Oba postupka se mogu primijeniti tokom arheolokihiskopavanja ili etnolokihistraivanja.

4. ANIMACIJSKA FUNKCIJA

Muzej se mora ukljuitiu kulturni i drutveniivotsvog grada i regije.Animacijske aktivnosti su poput pokretaamuzejske institucije i mogupoprimati raznolike oblike: povremene izlobe, voene obilaske,predavanja, koncerte, radionice, raznovrsna zbivanja i priredbe. Muzejje povlateno mjesto kulturne animacijezahvaljujui svom ugledu,institucionalnim resursima i privlanosti. Animacija pak, sa drugestrane koristi muzeju jer putem nje postaje poznat javnosti.


7/18

etiri muzejske funkcije imaju razliite zadae koje su setokom vremena pripisivale muzeju, ali se postavlja pitanje

kojoj od ovih funkcija dati prednost. U mnogim, naroito

arheolokim i umjetnikim muzejima, prednost se dajefunkciji uvanja. Veina muzejskih kustosa smatra da im je

osnovna zadaa uvanje batine: najprije osigurati trajnost

predmeta, a potom ih, ako je mogue izloiti. Kustosi imaju

zadatak uspostaviti ravnoteuizmeusvih tih zadaa.


8/18

Primjer sklada muzejskih funkcija je Kraljevskiprirodoslovni institut Belgije. Osnovan je 1864.godine kao mali muzej, spremite predmeta s

podrujaprirodoslovlja. Oko 1870. muzej si zadajespecifian zadatak da postane regionalniistraivaki muzej gdje e se sakupljati iprouavatiprirodna bogatstva Belgije.


9/18

Henri Riviere daje prednost znanstvenoj funkciji. Utrilogiji istraivanje-uvanje-prezentiranje na prvom

je mjestu istraivanje, ali samo prividno. Ono

zauzima prvo mjesto jer je na poetku procesa

muzealizacije, ali Riviere tvrdi da mu prethodi

akvizicija. Moralo se, i jo uvijek se mora,

naglaavati da je istraivanje u muzeju temelj

drugih muzejskih funkcija.


10/18

Iskljuivo isticanje samo jedne funkcije dovodi u opasnost sam opstanak

muzejske institucije. Da bi u potpunisti izvrio svoju zadau muzej mora

paziti na skladan odnos razliitih funkcija i nijednu ne smije zanemariti.

Njihova meusobna ovisnost pojaava potrebu za skladom: spremita i

depoi uvaju predmete, sveuilita se bave istraivanjem, a kulturni centri

postavljaju izlobenadmaujuisve u animacijskoj djelatnosti. Jedino muzej

osigurava istovremeno djelovanje razliitih funkcija i svoju djelatnost

obogaujeupravo na njihovom meuodnosu. Moemogovoriti o trojnoj vezi

izmeu funkcija uvanja, izlaganja i prouavanjas tim da ni jedna ne moe

biti istinski nezavisna u odnosu na preostale dvije. Animacija je takoerod

vitalnog znaaja za muzej iako je izvan navedene trojne veze. Vano je

napomenuti da se znaajkoji se pridaje odreenojfunkciji mijenja od muzeja

do muzeja. U centru savremene umjetnosti animacijska funkcija biti e

znatno razvijenija od funkcije uvanja,a u muzeju starih tkanina biedakako

obratno.


11/18

OEKIVANJA MUZEJSKIH KORISNIKA

1. MUZEJ KAO MJESTO DOKOLICE I ZABAVE

Muzej je, prije svega, mjesto oputanja, zabave i uitka. Svojuobrazovnu zadaumora ispunjavati kroz zabavu i igru. Muzej nijekola,nego otvorenije, slobodnije i drugaijemjesto naobrazbe. Toje prostor u kojem doivljajima vanuulogu.

2. MUZEJ KAO MJESTO OTKRIAOvakvo shvatanje vezuje se uz samu funkciju izlaganja. Posjetitelj jepotaknut znatieljom koja ga ini osjetljivim za muzejski diskurs.Muzej mora poticati i odravatitu radoznalost.

3. MUZEJ KAO MJESTO USPOMENA I SJEANJASvi muzeji nisu memorijalni, ali mnogi u sebi nose aspekt evociranjaprolosti. Posjetitelj u njega ulazi kako bi pronaao svoje korijene,razumio dananjicu na temelju prethodnih zbivanja ili se sauvaood zaborava.


12/18

4. MUZEJ KAO KULTURNI OZNAITELJMuzej je sredstvo za sticanje ugleda, odnosno moi(odluka o

osnivanju muzeja podieugled, ali i garantuje mandat elnimljudima).

5. MUZEJ KAO TURISTIKAAKTIVNOST

Muzej je cilj putovanja, aktivnost tokom odmora, posredniekonomski imbenik po svom ukljuivanju u turistikudjelatnost.

6. MUZEJSKI OBREDPosjeta muzeju estonalikuje vjerskom obredu. Arhitektura ustilu neoklasinog hrama, tiina i ozbiljnost koje najeeprate obilazak, ezoterino ozraje i ''tajnovita'' objanjenja umnogim umjetniikmmuzejima pojaavajudojam muzeja kaohrama umjetnosti.


13/18

OSNOVATI MUZEJ

Pri osnivanju ili obnovi muzeja prvo se morautvrditi identitet, odrediti koncepcija i uinitiga jasnim u oima posjetitelja: o kakvom jemuzeju rijei za kakvu publiku?!

Od samog poetkavalja voditi raunao svimmuzejskim funckijama i njihovoj razmjernouravnoteenoj primjeni. One e uvelikoodrediti svrhu muzeja, njegov sadraj,smjetaj, arhitektonsko ureenje, nainizlaganja, prostore za razliitedjelatnosti.


14/18

Koncepciju muzeja vrlo esto odreujunjegove zbirke. One odluuju o samoj svrsi

muzeja i ureenju postava. Muzej ne smijevie biti staretinarnica ili trgovina antikvitetagdje se pohranjuje sve to posjedujemo.Suprotan primjer je muzej iji osnutak

prethodi stvaranju zbirke kao toje npr. sluajluksemburkog muzeja iz 1986. godine kadasu luksemburke vlasti odluile osnovati exnihilomuzej u kojem nije bilo nieg,niti zbirke

niti zaposlenika. Prvo je stvoren struni tim iizraen plan, a potom su skupljeni muzejskipredmeti putem dugotrajne posudbe oddrugih nizozemskih ustanova.


15/18

Naravno da bi bilo besmisleno zanemariti

sve one zbirke skupljene tokom vremena.

One predstavljaju vaan,ako ne i odluujuielement u tematskom odreenju muzeja.

Valja uspostaviti sklad izmeu diskursa i

zbirke. Zbirka mora biti u slubidiskursa.


16/18

KONTEKSTUALNI IMBENICI U POSTUPKUKONCIPIRANJA MUZEJA

U postupku koncipiranja muzeja mora se voditi rauna o brojnim

kontekstualnim imbenicima:

LOKALNI I REGIONALNI DRUTVENO-KULTURNI KONTEKSTDa li je rije o ruralnoj ili industrijskoj sredini, o univerzitetskomgradu, izrazito trgovakom mjestu, gradu slavne prolosti ili

turistikoj regiji? Muzej nalazi svoje mjesto prema kontekstu kojempripada.

MUZEALNI KONTEKSTKoji su ostali muzeji u gradu, regiji? Zatopostoje? Zbog historijskihrazloga, postojanja zbirki, vanog lokaliteta ili izuzetne graevine ilisamo zbog politikog rivalstva? Kako objasniti javnosti da u jednomgradu postoji viemuzeja istog karaktera? Ako je tako, valja pojasniti iopravdati tu injenicuili se specijalizirati za odreenopodruje.


17/18

MATERIJALNI RESURSIRaspoloivi resursi, pogotovo financijski, ograniavajupodruje djelovanja pri stvaranju plana, ali i tokom njegoverealizacije. Pretjerane ambicije esto vode prema neuspjelimprojektima ili rascjepkanim u nekoliko faza, s tim da seposljednja nikad ne ostvari. Muzeji velikih ambicija zahtijevaju ivelika novanasredstva.

ZBIRKE

U izradi projekta muzeja estose polazi od zbirke ili zgrade.

CILJANA PUBLIKAProjekt muzeja valja osmisliti prema jednostavnoj ili vievrsnojpublici kojoj se muzej prvenstveno eli obraati. Izbor ovisi o

lokalnim mogunostima, odabranoj tematici i raspoloivimmuzejskim sredstvima u svrhu privlaenjaodreenepublike.

NEPOSREDNO OKRUENJECentar grada, predgrae, industrijski okoli, historijsko ilizatienogradsko sredite,selo/priroda, seosko naselje.


18/18

Documents

ČEMU MUZEJI