Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
13. decembar 2018.
Cena rada Evropska statistika izmerila
SRPSKI MINIMALAC NA SAMOM DNU:
Pogledajte kolike su najmanje plate u evropskim
zemljama! Kod komšija 190 evra, na Zapadu 8
PUTA VIŠE (INFOGRAFIK)
Od početka naredne godine minimalna cena rada u Srbiji biće povećana za 8,6 odsto, na 155,30 dinara po
satu, te će mesečni minimalac iznositi 27.022 dinara
neto, odnosno 36.432 dinara u bruto iznosu, s
porezima i doprinosima za obavezno socijalno
osiguranje.
Ovo je odlična vest za oko 350.000 radnika u Srbiji
koji žive na minimalcu, ali sa ovim iznosom od
praktično 308 evra Srbija je po minimalnoj ceni
rada bolje rangirana jedino od Bugarske i Albanije,
dok i dalje dosta zaostaje za svim ostalim zemljama
EU i onim koje to nameravaju da postanu.
Prema podacima Eurostata, 22 od 28 zemalja
članica EU imaju zakonom utvrđenu minimalnu
platu, kao i sve zemlje kandidati za članstvo u Uniji
- Crna Gora, Makedonija, Albanija, Srbija i Turska.
Bez propisanog minimalca jedino su Danska, Italija,
Kipar, Austrija, Finska i Švedska.
Minimalne plate su u izveštaju Evrostata iskazane u
bruto iznosu, pa je tako srpski minimalac u 2018.
iznosio 282,51 evro i veći je samo od albanskog
(190,58 evra) i bugarskog (260,76 evra), ali čak
sedam puta manji od najniže plate u Luksemburgu
(1.999 evra), koja je istovremeno najveći minimalac
u Evropi.
POVEĆANJE
U FRANCUSKOJ 1.600 EVRA
Pored Srbije s rastom minimalca za 20 evra, u narednoj godini će najniža plata biti povećana i u Hrvatskoj, i
to za 40 evra, na 507 evra bruto, kao i u Francuskoj za 100 evra, pa će tamo iznositi oko 1.600 evra.
Izbor novih zamenika Zaštitnika građana, i kadrovska reorganizacija neće usporiti rad te institucije, tvrdi
ombudsman Zoran Pašalić
Građani se žale zbog izvršitelja, sudskih i izvršnih
odluka
Iako izbor sva četiri zamenika Zaštitnika građana predstoji, još uvek se ne zna nijedno ime koje će Zaštitnik
predložiti Skupštini, jedino je izvesno da se Miloš Janković neće naći na toj funkciji jer istekom drugog
mandata on ne može biti ponovo biran.
Ovaj procedura ne bi trebalo da uspori
rad institucije a u planu su i druge
kadrovske izmene sa ciljem da se
efikasnije radi na uspostavljanju
vladavine prava, zaštiti medijskih
sloboda i imovinsko-pravne sigurnosti,
saznali smo iz razgovora sa
ombudsmanom Zoranom Pašalićem.
Od pre dve nedelje Zaštitnik građana
više nema nijednog zamenika a po
zakonskoj proceduri Pašalić treba da predloži Narodnoj Skupštini ljude koji mogu biti izabrani na te
funkcije, o čemu će konačnu reč dati poslanici. Konkretna imena, kaže, još uvek nije izabrao.
– Kada sam došao na funkciju zatekao sam četiri zamenika koje je izabrao prethodni Zaštitnik, u ovih
godinu i po dana mog mandata, jedan zamenica, Vladana Jović, je napustila tu poziciju, otišla na drugi
posao a ostalima je nedavno istekao mandat. Robertu Sepiju i Gordani Stevanović je to prvi mandat i mogu
biti ponovo birani, a Miloš Janković je već dva puta izabran tako da on više ne može biti kandidat za tu
funkciju. Još uvek nisam predložio nikog, ne postoji zakonski rok za to ali potrudiću se da to bude najbrže
moguće. Ne mogu da kažem ništa loše o dosadašnjim zamenicima i verivatno će neka rešenja biit u tom
krugu, objašnjava nam Pašalić. On naglašava i da ovaj proces ne usporava rad institucije jer, iako se ona
personalizuje kroz jednu ličnost, zaposleni odgovaraju na pritužbe građana. Kako bi se na tome radilo
efikasnije u planu je i nova sistematizacija za postojećih 90 zaposlenih ali i verovatno zapošljavanje novih
ljudi – pa tek onda izbor zamenika.
– Skupština je odobrila novu sistematizaciju, kada to okončamo raspisaćemo i konkurs za ljude koji nam
nedostaju, a potom ćemo zajedno predložiti zamenike. Instuticija mora da se prilagođava potrebama
građana, ističe ombudsman. On ukazuje da su potrebe građana do sada pokazale da najviše problema ima iz
imovinsko-pravne i socijalno-ekonomske tematike zato će mnogo više aktivnosti morati da se usmeri u tom
pravcu.
– Sve je više pritužbi iz ove oblasti – na rad izvršitelja, na neefikasni rad pojedinih sudova, upravnih i
izvršnih organa, a svakako ćemo morati da radimo na oblastima koje su za Srbiju zacrtane kao
problematične. To podrazumeva poboljšanja u sferi pravosuđa, i ovde je vrlo važno naglasiti da nikome ne
pada na pamet da se meša u nezavisno sudstvo, ali ombudsmani mogu da pružaju pomoć da se reše problemi
dužine trajanja postupka, zloupotrebe procesnih ovlašćenja i neizvršenja sudskih odluka, naglašava
Zaštitinik, dodajući da se četvrtina građana koja mu se obrati žali upravo na ove segmente.
S obzirom da se jedna od primedbi EU odnosi na korupciju, Pašalić objašnjava da i institucija Zaštitnika
treba da pomogne u radu Agencije za borbu protiv korupcije a posebnu zaštiti treba pružiti uzbunjivačima.
– To su izuzetno hrabri ljudi koji su rizikovali svoj posao i egzistenciju svoje porodice, i njih treba apsolutno
zaštititi, ako oni oni oktriju nedostatke institucija u kojimas rade i mogu potpuno slobodno da kažu to što
primete to ubrzava izgradnju sistema u društvu a cilj je da da dođemo na nivo koji je ne samo zahtev
Evropske Unije nego i poželjan da bi naša država bolje funkcionisala, zaključuje Pašalić. Odgovarajući na
pitanje da li i kako Zaštitinik može da pomogne u svakom konkretnom slučaju kada su prava građana
narušena, kao što su situacije kada je recimo uzbunjivač otpušten sa posla ili doživljava pritiske, Pašalić
kaže da osim što može da, afirmiše i podrži uzbunjivača, može da se oglasi u svakom pojedinačnom slučaju
nakon što utvrdi sve činjenice.
„Nedopustiv svaki vidi pritisaka na novinare“
Osim navedenih oblasti u kojima Zaštitinik građana mora da deluje efikasnije, Pašalić kao neophodno vidi
odbranu medijskih sloboda, i položaja novinara kako u smislu njihovog ekonomskog i socijalno statusa gde
Zaštitnik može da pomogne upućivanjem preporuka državi i medijskim organizacijama ali i sprečavanjem
svakog vida napada i nasilja.
– Nasilje nad novinarima je apsolutno nedopustivo, ne samo napadi i vređanje veći i svaka vrsta pritisaka,
naša institucija će se tu uvek pojavljivati ne da arbitrira ali kao sagovornik novinarskim udruženjima, sa
kojima smo održali jedan sastanak i treba da izgradimo zajedničku platformu, ukazuje on.
Udruženje PU: Rigorozno kažnjavanje prekršioca
Stambenog zakona
Dve godine od donošenja „novog“ stambenog zakona i godinu dana od poslednjeg roka za registraciju
stambenih zajednica, navršava se 12. decembra.
Udruženje rofesionalnih pravnika Beograda, podseća
da je rečeno da ko ne ispoštuje zakon biće mandatno
strogo kažnjen i biće mu uvedena prinudna uprava po
visokim cenama, kako navode kaznene mere su u
praksi izostale i zbog toga je zakon ostao mrtvo slovo
na papiru.
– Cena prinudne uprave je ispod tržišne od 250 do
370 dinara i sporo se uvodi. Prinudnu upravu prva tri
meseca finansiraju profesionalni upravnici. Plaćaju sve takse za registraciju Stambenih zajednica u opštini,
Privrednoj komori, taksu kod registratora i onda predaju na objedinjenu naplati gde je ciklus naplate
neizvestan i traje najmanje tri meseca. Prinudni upravnici se postavljaju na neodređeno vreme i mogu biti
smenjeni u međuvremenu, kažu iz Udruženjenja i dodaju da cena prinudne uprave raste sa veličinom zgrade
što je nelogično i da male zgrade niko neće na prinudnu upravu.
Iz Udruženja navode da je Gradsko stambeno počelo da naplaćuje tekuće održavanje bez saglasnosti
stambenih zajednica koja je neophodna.
– Takođe koristi formulu za naplatu investicionog održavanja za tekuće održavanje kvadratnog metra.
Zasebno naplaćuje čišćenje što je po zakonu sastavni deo tekućeg održavanja. U praksi se sva prikupljena
sredstva koriste za hitne intervencije i popravku liftova. Investiciono održavanje Stambeno ne naplaćuje ali
daje ponude. U praksi je skuplje ali odobravaju veresiju. Dozoljavaju neku vrstu dozvoljenog minusa koje
onemogućava zgradama da raskinu ugovor dok se ne sravne. Inače je sa G.S. u praksi skoro nemoguće
raskinuti ugovor o održavanju, navode iz Udruženja.
Prema njihovim rečima, kriteriju za cenu minimalne cene tekućeg i investicionog održavanja su starost
zgrade ili da li ima lift. Što su starije skuplje je. Poslovni prostor u vlasništvu grada niko ne održava jer nije
u sistemu infostana. Prešao je opštine na grad i ne sarađuje sa upravnicima.
Udruženje profesionalnih upravnika Beograda apeluje da se cena prinudne uprave podigne na 930 din po
posebnom delu.
– Hitno i transparentno uvođenje prinudne uprave i njeno oročenje na minum godinu dana. Da počne
rigorozno kažnjavanje prekršioca Stambenog zakona od strane Komunalne inspekcije,da postupe po
upozorenjima koje su izdali. Da se uslugama profesionalnih upravnika da status komunalne usluge da bi se
naplata učinila izvesnijom. Ograničenje broja zgrada po profesionalnom upravniku na 20, navode iz
Udruženja i dodaju da bez funkcionisanja stambenog zakona dovodi se u pitanje bezbednost i vrednost inače
urušenog stambenog fonda,onemogućava se sprovođenje energetske efikasnosti koja se tiče ekologije. Kao i
da firme koje se bave profesionalnim upravljanjem su privatne i ne mogu zauvek da finansiraju troškove i da
bi se ubrzo mogla da se ukine profesija prinudni upravnik.
OPTUŽENA DIREKTORKA "VINČE" ZA
NEPOTIZAM: Mužu dala 100.000 veću platu
Sumnja se da je sprovela novu sistematizaciju u ovoj državnoj ustanovi, kojom je ukinula nekoliko radnih
mesta i spojila ih u jedno, koje je dodelila svom nevenčanom suprugu Slavku Kariću
DIREKTORKA Instituta za nuklearne nauke "Vinča" dr Milica Marčeta Kaninski sprovela je novu
sistematizaciju u ovoj državnoj ustanovi, kojom je ukinula nekoliko radnih mesta i spojila ih u jedno, koje je
dodelila svom nevenčanom suprugu Slavku Kariću, kome je, pride, povećala i platu za čitavih 100.000
dinara, otkriva "Pištaljka".
Ovaj portal navodi da je direktorka plate povećala i bratu i
sestri svog vanbračnog partnera, koji takođe rade u
institutu, kao i drugim zaposlenima u administraciji, što je
izazvalo nezadovoljstvo naučnika u institutu, čije su plate
manje od plata službenika.
- Moj nevenčani suprug Slavko Karić je bio direktor
Tehničke operative, kojoj sam ja pripojila još tri
organizacione jedinice, koje su, zbog lošeg poslovanja, bile
zapuštene i pred gašenjem - pojašnjava direktorka za
"Novosti". - On je popravio poslovanje tih jedinica, a jedna
od njih je počela da donosi četiri puta više novca nego pre.
Smatrala sam da treba da mu zbog toga povećam platu za
100.000 dinara. Zaslužio je i više. Njegov prethodnik na
mestu direktora jedne od pomenute tri jedinice imao je
četiri puta veću platu, iako su rezultati poslovanja bili loši.
Kako navodi "Pištaljka", u registru Agencije za borbu protiv korupcije Marčeta Kaninski je prijavila prihode
od 270.000 dinara od Instituta. Njen partner uz povećanje od 100.000 ima platu oko 270.000 dinara.
- Naše plate nisu najveće u Institutu - kaže naša sagovornica. - Neki doktori nauka imaju veća primanja i
zaslužili su ih. Samo 40 odsto naših prihoda je iz budžeta, ostalih 60 zaradimo na tržištu. Visina primanja ne
može da se ograniči. Oni koji rade treba da se razlikuju od onih koji su se razmazili i misle da je titula
doktora nauka dovoljna. Kada ih ja pitam šta su dali državi - odgovori su vrlo tanki. Onaj koga je država
školovala da bude doktor nauka treba da radi za državu, a ne da naučne radove piše za sebe. Ovaj moj stav
ne dopada se mnogima u Institutu.
Marčeta Kaninski tvrdi da je prethodno rukovodstvo loše radilo i podseća na izveštaj revizorske institucije i
izjavu bivšeg revizora Dragoslava Sretenovića, koji je rekao da je "Vinča" imala najgori revizorski izveštaj.
- Ja to hoću da promenim - odlučna je ona.
Kada je reč o navodima da je bratu i sestri svog nevenčanog supruga Slavka Karića povećala plate, ona kaže
da su "porodicu Karić zaposlili bivši i direktor pre njega", te da ona nema čega da se stidi.
UZBUNjIVAČI
MILICA Marčeta Kaninski napominje da je zatekla 74 zaposlenih u administraciji, a da je potrebno njih 40,
tako da će 34 biti tehnološki višak.
- Oni su ti uzbinjivači koji ne žele da se u Institutu nešto menja - kaže naša sagovornica.
ŠIJU I ZA "GUČI": Otvoren pogon italijanske
fabrike "Euroin"
Upravo tu posao je našlo 70 ljudi, a planirano je da do 2021. godine bude zaposleno 200 radnika
PREMIJERKA Srbije Ana Brnabić obišla je u sredu novootvoreni pogon italijanske fabrike obuće "Euroin"
u industrijskoj zoni u Kuli. Upravo tu posao je našlo 70 ljudi, a planirano je da do 2021. godine bude
zaposleno 200 radnika.
- Drago mi je što se polako popunjava industrijska zona u
Kuli i što se ova opština podiže na noge. Vladi Srbije je
najvažniji zadatak da građani Srbije svuda bolje žive, a
prvi preduslov je da se otvaraju nova radna mesta, ali da
onda polako imamo i takmičenje između investitora kako
bismo imali i veći izbor poslova - rekla je premijerka.
Ona je kazala da je stopa nezaposlenost u Srbiji danas
spuštena na 11,3 odsto, "što je najbolje do sada, u
prethodnih ne znam koliko decenija".
Brnabićeva je naglasila da je Vlada od 1. oktobra ponudila poseban program za mlade koji su završili
fakultete, više i srednje škole u poslednjih 12 meseci ili su na birou za nezaposlene duže od pola godine,
tako što im je omogućila da otvaraju svoje firme bez plaćanja poreza i doprinosa u prvoj godini poslovanja.
Ona je predočila da je samo u oktobru otvoreno 28 takvih preduzeća.
Kompanija "Euroin", koja ima pogone i u Ugrinovcima, Kosjeriću i Feketiću, proizvodi gornje delove
obuće, koji se na finalizaciju šalju u Italiju. Obuća se pravi za modne kuće "Luj Viton", "Balensijaga" i
"Guči".
NOVI POČETAK
VELIBOR Milojičić, predsednik Privremenog organa opštine Kula, u kojoj će 16. decembra biti održani
lokalni izbori, istakao je da poslednji meseci znače novi početak za ovu opštinu. On je podsetio da je u
avgustu holandska kompanija za proizvodnju sadnog materijala "Seveplant", koja zapošljava oko 150 ljudi,
otvorila prvi pogon u industrijskoj zoni, a da je pre tri sedmice predsednik Vučić prisustvovao otvaranju
italijanske fabrike rublja "Fiorano", u kojoj će do kraja januara bite zaposleno njih 450.
Plate programera u Srbiji se duplirale za godinu
dana
Plate programera u Srbiji, prema nezvaničnim podacima, duplirale su se za godinu dana, kaže Nevenka
Rangelov iz Startita.
U izjavi za Prvu TV, Rangelov kaže da je to informacija na osnovu nezvaničnih podataka a da je prema
podacima te organizacije od prošle godine prosečna plata programera u Srbiji 1.500 evra.
"Za seniore idu i preko 4.000 evra. Deluje da se plate programera izjednačavaju sa platama u Berlinu, što je
potpuno fantastično kada uporedimo životni standard. Sa platama u IT industriji možete u Srbiji da živite
fantastično", ocenjuje Rangelov.
Kaže da je to nešto što ljude motiviše da ostanu da rade ovde.
"Nadamo se da će pokretati i svoje kompanije i praviti svoje proizvode što bi još više doprinelo izvozu i
celokupnoj privredi", smatra ona.
Za tri godine otišlo 7.000, železnice podmlađene
Iz tri železnička preduzeća do kraja 2018. će otići oko 1.100 radnika uz otpremninu, tako da će ukupno za
7.000 ljudi biti smanjen broj zaposlenih u tri godine.
"Oko 98 odsto ljudi je do sada otišlo na osnovu kriterijuma dobrovoljnosti. I ove godine puno njih odlazi
dobrovoljno, s obzirom da još od 2015. radnici znaju
koliki je višak u kom preduzeću i imali su dosta
vremena da se pripreme", rekla je savetnica ministarke
građevinarstva Mišela Nikolić.
Radnicima je ponuđeno da izaberu da li će dobiti 50
odsto uvećan tromesečni prosek bruto zarade po godini
staža ili 240 evra za svaki godinu provedenu u tom
preduzeću.
Kaže da je to treći, krug socijalnog programa u
železnici i da se sve odvija po Akcinom planu reforme
železnice, koji se uspešno sprovodi od 2015. godine i
sada završava. "Tada je već određen okvirni broj koliko je ljudi viška u svim železničkim preduzećima",
dodala je ona.
Ove godine je, prema njenim rečima, predviđen odlazak radnika iz tri železnička preduzeća: Srbija kargu,
Infrastrukturi železnice Srbije i Železnicama Srbije ad, dok je Srbija voz izuzet.
Nikolić ističe da je pre reforme starosni prosek na železnici bio 48 godina, dok je sada poboljšan pošto su u
železničkim preduzećima primljeni mladi i kvalifikovani ljudi kako bi se železnice podigle na noge.
"Nemamo samo reformu radne snage već podmlađivanje cele železnice, kadrova, infrastrukture i voznih
sredstava. Prošle godine je obnovljeno 220 kilometara pruge, a za narednu godinu je planirano 318
kilometara", rekla je ona Tanjugu.
Nikolić navodi da je primljeno oko 200 mladih mašinovođa i stručnjaka, kao i 75 mladih inženjera u
deficitarnim zanimanjima na železnici.
Naglasila je da je sprovedena reforma železnice najbolje ocenjena od svih međunarodnih institucija, na
primer MMF-a, kao i od Fiskalnog saveta.
Takođe, istakla je da je reforma na srpskoj železnici sprovedena uz saglasnost radnika i sindikata i dodala
bez njihove podrške reforma ne bi mogla da bude sprovedena.
Nikolić je kazala da je počelo otvaranje tržišta železničkog transporta i da osim Srbija karga na našim
prugama rade još četiri prevoznika, a da je njih još 15 dobilo licencu da može da se bavi tim poslom.
U novembru poskupela odeća i obuća, a pojeftinila
hrana i bezalkoholna pića
Maloprodajne cene robe i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju, kojima se meri inflacija, u Srbiji su u
novembru smanjene za 0,3 odsto u odnosu na oktobar.
U saopštenju Republičkog zavod za statistiku se navodi da je u novemebru 2018., u odnosu na novembar
2017. godine inflacija iznosila 1,9 odsto, koliki je bio i rast potrošačkih cena u prethodnih 11 meseci.
U novembru ove godine pojeftinili su hrana i bezalkoholna pića (jedan odsto), transport i komunikacije (za
po 0,2 odsto) i alkoholna pića, duvan, nameštaj, pokućstvo i tekuće održavanje stana (za po 0,1 odsto).
Poskupeli su odeća i obuća (0,5 odsto) i usluge u zdravstvu (0,2 odsto).
Kako se navodi u saopštenju, cene ostalih proizvoda i usluga nisu se bitnije menjale.
Brnabić: Počinje proizvodnja traktora u bivšem
pogonu IMT-a
Predsednica Vlade Srbije Ana Branbić posetila je pogon u izgradnji italijanske firme "Euroin" u Kuli, koja
se bavi proizvodnjom gornjih delova obuće.
Pri kraju je prva faza izgradnje, a planira se proširenje koje će biti završeno do 2021. godine. "Euroin" ima
pogone i u Ugrinovcima, Feketiću u Kosjeriću.
Premijerka se u Kuli, gde su u nedelju lokalni izbori, sastala s opštinskim čelnicima, izjavila da je u
tamošnjoj industrijskoj zoni sve više investitora i ocenila da se ta opština "podiže na noge".
Najavila je da će u Kuli jedan nemački investitor uskoro otvoriti pogon sa 350 zaposlenih, a da će italijanska
"Kalcedonija" proširiti pogon.
Po njenim rečima, proizvodnja traktora će u martu početi u opštini Sečanj, u bivšem pogonu IMT-a koji je
kupila indijska kompanija "Tafe".
"U mandatu ove vlade potpisani su ugovori sa 14 investitora u Vojvodini koji su otvorili 2.200 radnih
mesta", kazala je Brnabić i dodala: "Borimo se svaki dan za svako radno mesto".
Tek svaka peta mlada osoba nađe posao preko
konkursa
Pri zapošljavanju mladih u Srbiji tek svaki peti nađe posao preko konkursa, 25 odsto se zaposli preko
prijatelja i poznanika, a 11 odsto preko partija, izjavila je Nataša Vučković iz Centra za demokratiju.
Na konferenciji "Radna prava su naša prava",
Vučković je rekla da istraživanje "Mladi i
dotojanstven rad" pokazuje da u zemlji i dalje
vlada stranačko zapošljavanja, da je veoma mali
broj mladih angažovan u sindikatima i da mladi
osećaju veliki nedostatak perspektive u Srbiji.
Prema njenim rečima, među zaposlenim koji su
bili ispitani, 60 odsto njih nije sindikalno
angažovano, 39 odsto ne prima naknadu za
prevoz na poslu, 42 odsto ne prima naknadu za
prekovremeni rad, što doprinosi velikom odlasku
mladih u inostranstvo.
Centar za demokratiju je na konferenciji predstavio i Platformu protiv jeftinog rada u Srbiji, sa željom da se
pokrene inicijativa u borbi protiv loših investicija koje izrabljuju radnike.
"Ovo je jedna vrsta pobune, jer jeftin rad nije način na koji se jedna zemlja razvija i ne može biti izvor
sigurnosti za njene građane niti pozitivna poruka mladim generacijama", izjavila je Vučković i dodala da će
građani moći da podrže platformu kroz peticiju.
Prema istraživanju, za sveukupni rad i doprinos Ministarstvu za rad, zapošljavanje i socijalna pitanja data je
ocena 2,6 na skali od pet poena, a kao jedina pozitivna stvar u radu tog Ministarstva ove godine navedeno je
donošenje Strategije o zdravlju i bezbednosti na radu.
"Mi apelujemo na resorno Ministarstvo i Vladu da predloge zakona iz oblasti rada ne donose parcijalno",
rekla je Vučković.
Ona je kao nedostatak navela i odlaganje otvaranje u pregovorima sa EU poglavlja 19 - Socijalna politika i
zapošljavanje, što bi u mnogome doprinelo većem poštovanju ekonomsko-socijalnih prava i njihovom
usklađivanju sa evropskim standardima.
"Nadam se da će se u januaru konačno formirati radna grupa i doneti akcioni plan za otvaranja tog
poglavlja", izjavila je Vučković.
Portal B92.net
"Nemate za porez? Prodajte stan i ostane vam
razlika"
Stručnjak za poresku politiku Milica Bisić kaže da je dobro što će se preći na drugačiju procenu poreske
osnovice za određivanje poreza na imovinu.
Bisić, koja je i profesor FEFA, za Prvu TV objašnjava da postojeći zakon i ova najava idu u istom pravcu da
svaka pojediničana neporektnost dobije procenu svoje tržišne vrednost. "Ono što je paravdno je da čovek
plati za vrednost imovine koju
poseduje".
Što se tiče najave o pravičnijem
određivanju poreza na imovinu, Bisić
kaže da je reč o masovnoj proceni
imovine gde se kao pojedinačna
vrednost uzima zgrada a ne stan.
Bisić kaže da i postojeći sistem
dozvoljava da zone mogu biti uže
umesto ovako kako su sada postavljene
i to mogu da primene lokalne
samouprave i pre nego što se obavi ova
masovna procena koja se najavljuje.
Ono što određuje vrednost jedne nepokretnosti su, kako ona kaže, cigle i lokacija, dok to kako je neko
stekao kuću nije bitno za određivanje visine poreza.
Kada je reč o masovnoj proceni poreske osnovice, to je veliki matematički model koji pored cena
nepokrentosti u prometu definiše mnoge druge parametre. "To je veliki sistem jednačina sa mnogo osobina
svake nepokretnosti koji će dati procenu svih tih lokacija i nepokretnosti na njima".
To je, kako je navela, jako dobro i za ovlašćene procenitelje koji će imati jasne parametre za procenu
konkretne nepokretnosti.
"Da bi plaćali porez na svoje bogatstvo a ne dohodak, vi zaista treba da platite za vrednost koju posedujete,
što znači da bi najpravednije bilo da ako niste zadovoljni nekom od procena koje radi državni organ, da
uradite sopstevnu procenu na osnovu nezavisnog procenitelja. Za to je važno da postoje javno dostupni
podaci o masovnoj proceni", kaže Bisić.
Bisić je kazala da je tačno da Hrvatska nema porez na imovinu ali je to zbog toga što kod njih postoje velike
teritorije gde vlasnici imovine nisu tamo. "Svaka zemlja ima razloge iz kojih ima neku poresku strukturu,
porez na imovinu je čest, skoro sve zemlje ga imaju".
Ona kaže da poreska stopa za imovinu kod nas nije visoka i da svi oni koji nemaju mogućnost da plaćaju
porez za nekretnine čiji su vlasnici ili su naslednici nekretnina koje ne mogu da servisiraju, mogu da ih
prodaju i ostaće im, kako kaže, i razlika.
Aleksander Grunauer, direktor projekta "Reforma poreza na imovinu" Vlade Švajcarske kaže da kada je o
tome reč, u pitanju je društveno pitanje.
"Centar je atraktivan i privlači ljude koji to sebi mogu da priušte. Ako imate nepokretnost koja ne priliči
vašem budžetu zato što je mnogo vrednija nego što vi možete da je servisirate, ako je neko nasledio salonski
stan od 150 kvadrata u centru grada, a on je penzioner i sam je, to mora i da košta", kazao je on.
Na pitanje koliki je porez na toliku imovinu, Grunauer je rekao da je na 100 kvadratnih metara porez oko
1.000 evra godišnje.
"Da li je u redu da neko ko je nasledio stan i treća je generacija, ima toliko veliki stan i živi na toj lokaciji, a
neko ko nije imao prilvilegiju da nasledi to bogatstvo nego osniva porodicu...", kaže Grunauer.
Na to je voditeljka iznela konstataciju: "Pa vi sad ko u vreme Tita, da mu se dodeli još jedna porodica'"
"Ne, apsolutno ne, ali ako ja mislim da treba da imam kao pojednac 150 kvadrata, sam, u centru grada, onda
to mora i da me košta, ne može da bude džabe", odgovorio je Gruanauer.
Da li to zvuči kao kazna da vi nasledstvo koje ne možete da servisirate u budućnosti da vas onda država
kazni?
"Nije to kazna", kazao je on.
"Prodate nasledstvo, imate ogroman novac i živite lepo tamo gde možete, to je nagrada, dobili ste to i još
imate nula odsto na nasledstvo", dodala je Bisić.