1idejno urbanistiko - arhitektonsko rjeenje 1. nagrada na natjeaju 2008.

CENTAR 3 ZABOK- WerkGruppe Zg

Urbanistika kompozicijamentor Prof.dr.sc. Marijan Hri, dipl.ing.arh.

student I. Sladoljev

Arhitektonski fakultetSveuilita u ZagrebuKatedra za urbanizam

2010 / 11

2SAETAK

Seminarski rad se bavi pobjednikim natjeajnim radom za Centar 3 u Zaboku, arhitektonsko planerske grupe WGZG. Uvod tematizira kontekst natjeajnog zadatka te lokaciju - grad Zabok.Situacija zone Centar 3 je takva da ima jedinstvenu priliku postati novi gradski centar u klasinom smislu rijei visokokvalitetni, intenzivni urbani prostor integriranog rada i stanovanja prokrvrljen visokopropusnim promet-nim koridorima i premreen razliitim vidovima i mjerilima javnih povrina.Rjeenje unutar zone Centar 3 formira etiri prepoznatljive prostorno -programske cjeline jasno odreenog karaktera: centralnu cjelinu Novi Centar te tri stambeno-poslovne cjeline naglaeno stambeni Zeleni kvart, izrazito mjeoviti Miks te primarno poslovnu Hi-Za.

KLJUNE RIJEI

stanovanjestambeno-poslovno srediteprometna infrastrukturazeleni kvartnovi urbani centartvornica ZIVTCentralni Park

3SADRAJ

Uvod7

Prostorno - programske cjeline9

Struktura17

Otvorene povrine21

Zakljuak23

Autori24

41 urbanistiko - arhitektonsko rjeenje Centar 3 Zabok

5

62 model, pogled JZ

71. UVODGrad Zabok se nalazi pred povijesnom prekretnicom. Ima priliku aktivira-ti golemu rezervu prostora u neposrednoj blizini gradskog centra. Splet-om povijesnih okolnosti nekadanji nepovoljan poloaj industrije u blizini sredita grada mogue je pretvoriti u nevjerojatnu komparativnu prednost , nalije grada moe postati njegovo novo lice.

Nemogue je precijeniti potencijal zone Centar 3. Zbog izvanredne pro-metne povezanosti na razini regije i mogunosti integracije s ostatkom gra-da u usponu nijedan program za ovu zonu nije preambiciozan.

Zona Centar 3 ima jedinstvenu priliku postati novi gradski centar u klasinom smislu rijei visokokvalitetni, intenzivni urbani prostor integriranog rada i stanovanja prokrvrljen visokopropusnim prometnim koridorima i premreen razliitim vidovima i mjerilima javnih povrina.Ovo rjeenje pristupa prostoru adekvatno reduciranim, no u mnogim pravcima i segmentima znaajno unaprijeeneim alatima i metodologijom urbanistikog plana ureenja.

Daje urbanistike preduvjete za suvremeno gradsko stanovanje - planira tri stambeno-poslovne etvrti razliitih karakteristika za minimalno 2.500 novih stanovnika to zasigurno zadovoljava barem srednjorone potrebe grada; formira novu okosnicu javnog ivota cijelog grada i okolice; osigu-rava otvorene i zatvorene povrine adekvatne prometnom, upravnom, obra-zovnom i poslovnom sreditu regije.

83 prostorno - programske cjeline

ZELENI KVARTNOVI CENTAR

HI - ZA

MIKS

92. PROSTORNO-PROGRAMSKE CJELINERjeenje unutar zone Centar 3 formira etiri prepoznatljive prostorno -programske cjeline jasno odreenog karaktera: centralnu cjelinu Novi Cen-tar te tri stambeno-poslovne cjeline naglaeno stambeni Zeleni kvart, izrazito mjeoviti Miks te primarno poslovnu Hi-Za.

Zeleni kvart, unutar cjeline Zelenog kvarta (planira se izgradnja prven-stveno stambene namjene - min. 80% ostvarenog GBPa (namjena M1A). Podruje ovog kvarta karakterizira izgradnja stambenih nizova i manjih viestambenih zgrada visine od P+1 do P+3. Postavljeni urabnistiki para-metri rezultiraju strukturom niske visine i vie gustoe, low rise - high den-sity. Omogueno je postizanje prednosti individualnog stanovanja visoke kvalitete, unutar viestambene tipologije, u kombinaciji s komercijalnim rezi-dencijalnim gustoama. Prilikom formiranja stambenih zgrada ostvaruje se kontakt s terenom (pri-vatni vrtovi stanara), a istovremeno se ulinim proeljima oblikuje urbani karakter prostora. Dolazi do aktivacije ulice kao mjesta drutvene interakci-je, dok privatna dvorita pruaju osjeaj intimnosti. U Zelenom kvartu plan-ira se sustav obiteljskih parkova kao toaka javnog prostora koji takoer sudjeluju u stvaranju zelenog urbanog, obiteljskog naselja. Ureenjem parkova planira se zadovoljiti potreba za djejim igralitima i javnim zelenim povrinam u neposrednoj blizini stanovanja.Kroz detaljniju razradu ove zone obavezno je bilo osigurati smjetaj manjeg djejeg vrtia kapaciteta minimalno etiri vrtike jedinice. Vrti je poeljno projektirati kao integralni dio stambene strukture uz obavezno potivanje zahtjeva orijentacije i funkcionalne dispozicije. Detaljnijom razradom mogue je, takoer i usitnjavanje planirane uline mree putem kolno-pjeakih povrina. Ulina mrea, kako na razini ci-jele predmetne zone, tako i na razini Zelenog kvarta, dimenzionirana je s obostranim parkiranjem unutar drvoreda, putem kojeg je rijeena polovica parkiralinih potreba stanovnika, dok se prestali dio smjeta na graevnoj estici u graama.

HI-ZA Hiper-Zabok, primarno je poslovna cjelina (M2) unutar koje se, u svrhu osiguravanja vitalnosti, planira i udio stambene namjene od mini-malno 10% ukupnog GBP-a zone. Pored dominantnih poslovnih sadraja i stanovanja ova cjelina doputa smjetaj upravnih institucija, zatim sadraja rekreacije i sporta, te drutvenih sadraja i institucija - kola, visokih kola, uilita i fakulteta. Prepoznajui Zabok kao potencijalno poslovno i upravno sredite regije, cjelina Hi-Za svojim smjetajem, kako unutar predmetnog obuhvata, tako i u odnosu prema cjelini Zaboka, omoguava smjetaj upravo onih gradskih funkcija koje djeluju kao nadopuna stanovanju i centralnim gradskim funkci-jama predvienim u ostalim zonama - Zeleni kvart, Centar, Miks. Ova cjeli-na u smislu programa omoguuje profiliranje Zaboka u smjeru regionalnog sredita doputajui maksimalnu fleksibilnost programa i veliku izgraenost prostora, ali s naglaskom na poslovne sadaje koji ostvaruju visoku razinu konkurentnosti u odnosu na oblinje gradove.

HI - ZA

MIKS

10

4 zeleni kvart

11

Istaknuti poloaj du autoceste A2 trai izgradnju koja e svojim dimenzi-jama odgovoriti na potrebu formiranja nove slike grada Zaboka iz ireg kon-teksta. U elji ostvarivanja te nove slike, putem urbanistikih parametara omoguena je izgradnja koja svojim gabaritima ostvaruje fasadu cijelog obuhvata uzdu jugoistonog ruba.Sa sjeveroistone strane, a uzdu Centralne ulice formirana je etnica koja svojim oblikovanjem i karakterom funkcionira kao pretprostor planirane izgradnje. Distribucija izgraenosti po visini, odreena urbanistikim par-ametrima za namjenu M2, doputa stvaranje prostornih akcenata koji se kreu do visine P+15 na 10% povrine cjeline. Glavnina strukture planirana je visine do P+8 uz formiranje urbanih baza do visine P+1.Unutar Hi-Za izdvojene su insule specifine namjene - Sportska dvorana (R.1), Gimnazija AGM (D.1), Otvoreno puko uilite (D.2), Park (Z.2). Za navedene insule odreeni su urbanistiki parametri sukladni njihovim nam-jenama, a o kojima ovisi i morfologija strukture.Razradom cjeline Hi-Za obavezno je osigurati smjetaj djejeg vrtia kapac-iteta minimalno tri vrtike jedinice. Prilikom razrade i realizacije planirane izgradnje ove cjeline obavezno je ostvariti tri planirane pjeake veze, kako bi se osigurao kontinuitet mree javnih prostora u obuhvatu.

MIKS - Mjesto Interakcije Kulture i Stanovanja - cjelina Miks (namjena M1B) planirana je s udjelom stambene namjene od minimalno 50% u ukupnom GBP-u. Miks je planiran kao gusto, vitalno urbano tkivo unutar kojeg se planira smjetaj stambenih jedinica u gornjim etaama, dok se u prizem-ljima planiraju pratee namjene razliitog karaktera - usluni, poslovni, kul-turni sadraji. Struktura je odreena distribucijom izgraenosti po visini, ime se postie kompaktnost strukture u prizemljima i rahlost na visini iznad P+1, odnosno do P+3. Prilikom projektiranja preporua se istraiti formiranje stambenih jedinica koje kombiniraju stanovanje i rad, sukladno suvremenim trendovi-ma fleksibilnijeg poslovanja i inovativnih i kreativnih profesija. Potrebno je formirati stambene jedinice minimalno dvostrane orijentacije, integrirane s vanjskim terasama i krovnim vrtovima.

Prizemne etae ovog kompaktnog grada omoguuju smjetaj ureda / radion-ica / ateliera, restorana / caffea, manjih prodajnih prostora i obiteljskih obrta. Relativno uske ulice, koje su rezultat urbanistikih prametara, omoguuju intenzivno koritenje i interakciju, kako stanovnika tako i ostalih korisnika ponuenih sadraja.Cilj je ostvariti visokokvalitetan streetscape istovremeno romantinih i suvre-menih karakteristika koji podrava i najinovativnije vidove urbanog ivota.Interni sustav pjeako-kolnih povrina vee se na planirani prometni sus-tav cjeline putem kojeg postaje dio mree planiranih javnih prostora obuh-vata. Na formiranje zone znaajno utjee i neposredna blizina Centra koja podrava njegov naglaeno mjeoviti karakter i pridonosi njegovom inten-zivnom koritenju. U zoni Miks pored zadranog Strukovnog i umjetnikog uilita Zabok planirana je izgradnja osnovne kole. Vrti je poeljno projektirati kao inte-gralni dio stambene strukture uz obavezno potivanje zahtjeva orijentacije.

12

4 centralni park

13

NOVI CENTAR - transformacija industrijske zone Zaboka i irenje grada i gradskih funkcija na te prostore uvjetovali su razvoj ideje o stvaranju centralnog javnog prostora koji je logian nastavak postojeeg gradskog centra. Rast grada Zaboka utjee na jaanje njegovog znaaja u region-alnom smislu, to je takoer uzeto kao jedan od motiva pri programiranju i oblikovanju Novog Centra. Novi sredinji prostor - Novi Centar, analizira se i formira kroz dvije razine znaenja. Prva razina bavi se postizanjem veeg nivoa artikulacije javnog prostora samog grada Zaboka i povezivanjem njegova dva odvojena dijela; druga razina razmatranja je na tragu odreenja Zaboka kao regionalnog centra, ija snaga neupitno raste, razina koja opravdava i ovako ambiciozan projekt transformacije i revitalizacije.Cjelina Novi Centar formira se kroz otvorene i zatvorene povrine i prostore razliitih karaktera i ureenja, a u nju se smjetaju centralne gradske funk-cije u vidu servisa, usluga, trgovine i infrastrukture; centralnost joj osigurana ispreplitanjem razliitih vidova transporta bicikl, eljeznica, autobus, au-tomobil...

Dvije otvorene povrine naglaeno razliitog karaktera formiraju sredinji prostor Novog Centra: ploha Trga, smjetena na sjeveru i ploha Centralnog Parka na jugu. Ove plohe povezane su pjeakim vezama u vidu passagea koji prolaze korpusom zgrade ZIVT-a. Uzdu jugozapadnog ruba zone No-vog Centra planira se smjetaj Kolodvora, u neposrednoj blizini eljeznike pruge, te insula poslovne namjene u nastavku prema Centralnoj ulici. Ploha Trga planirana je kao velika otvorena povrina opremljena suvre-menom urbanom opremom, a funkcionira kao centralni trg Zaboka na ko-jem se presijecaju znaajni pjeaki putovi, te kao pretprostor obnovljenog ZIVTa. Ispod plohe Trga planira se smjetaj javne garae kapaciteta cca. 500 automobila. Ovaj kapacitet garae zadovoljava potrebe niza korisni-ka - namijenjena je u prvom redu za vanjske korisnike predmetne zone, zatim funkcionira kao dio park&ride sustava Kolodvora, te kao parkralite sadraja smjetenih unutar prostora ZIVT-a. Gornja ploha - Trg, visoko je kvalitetni javni urbani prostor koji je svojim ureenjem i veliinom pogodan i za odravanje razliitih dogaanja - koncerata, skupova, sajmova, izlobi i sl. Snani otvoreni prostor Trga u funkcionalnom se i simbolikom smis-lu nadovezuje na postojei cenralni prostor Zaboka te formira plohu plohu koja omoguava orijentaciju i distribuciju korisnika. Pored korpusa ZIVT-a na prostoru trga zadran je i dimnjak koji je jedan od najznaajnijih repera grada i, kao i ZIVT, dio je identiteta Zaboka kao proizvodnog centra; upravo ista ploha Trga potencira simboliku snagu ansambla.Juno od prostora ZIVTa planiran je Centralni Park, pjeakim prolazima vezan na prostor Trga. Centralni Park planiran je kao urbani park, formiran tematskim trakama koje su generatori aktivnosti, susreta i odmora stanovni-ka i korisnika zone. Park je u oblikovnom smislu protutea istoi i jed-nostavnosti Trga, a funkcionira kao prijeko potreban ureen zeleni otvoreni prostor cijele zone. Ujedno slui i kao svojevrsna tampon zona, te prijelaz i poveznica prema zoni Hi-Za u nastavku. U programatskom smislu postav-ljene tematske trake kreu se od prirodnog do visoko kontroliranog kra-jolika, a unutar njih smjetene su povrine na kojima se moe odvijati niz aktivnosti - od rekreacije do odmora i relaksacije.

14

5 aksonometrija funkcionale cjeline tr / ZIVT / centralni park6 idejni presjek kroz kolodvor

15

Unutar insule poslovne namjene, koja je smjetena jugoistono od povrine Centralnog Parka preporuka je smjestiti hotel, to ovisi o potrebama i is-plativosti investicije. Zgrada Kolodvora planirana je kao kompleksni infras-trukturni objekt unutar kojeg je integriran autobusni i eljezniki kolodvor, te prijelaz preko eljeznike pruge. Projektnim rjeenjem Kolodvora potrebno je ispitati smjetaj autobusnog terminala u prvu podzemnu etau. U sklo-pu Kolodvora planira se i smjetaj automobilske garae u etaama ispod autobusnog terminala kojoj se ostavlja mogunost povezivanja s velikom javnom garaom smjetenom ispod plohe Trga. Integracija sa eljeznikim kolodvorom i sjevernim dijelom grada planira se pjeakom pasarelom koja je dio sustava pjeakih mostova uzdu Ulice Ksavera andora Gjalskog (Centralni most), a ujedno omoguava sputanje na nove putnike perone kolodvora. Na ovaj nain pored osnovne namjene autobusnog, odnosno eljeznikog kolodvora, ovaj objekt dobiva i funkciju poveznice dvaju di-jelova grada, koja unutar sebe integrira i dodatne usluno-komercijalne sadraje, omoguuje sagledavanje blieg i ireg okruenja te die sam in prelaska eljezniko-cestovnog koridora na nivo atrakcije.

Tvornica ZIVT je i fiziki i simboliki centralno mjesto cijelog obuhvata, a njezina prenamjena i ureenje je jedan od kljunih zahvata na razini ci-jelog grada Zaboka. Odluka o zadravanju i rekonstrukciji potaknuta je razmiljanjima o kontinuitetu identiteta Zaboka kao pokretaa i centra regije.Dominantni korpus tvornice ZIVT postaje simbol snage i vitalnosti Zaboka koji svojom transformacijom prati suvremene trendove deindustrijalizacije europskih gradova. Revitalizirani ZIVT uvruje ideju Zaboka kao gosp-odarskog, upravnog i uslunog sredita Zagorja.Unutar ZIVT-a planira se, u prvom redu, smjetaj komercijalnih prostora (shopping, caf, restoran, klub) kao primarnih generatora urbanosti. Kako bi se ispotenciralo mijeanje i interakcija to veeg broja razliitih koris-nika i funkcija te tako osigurala visoka razina kvalitete i dinamike uporabe kompleksa, predlae se dopuna komercijalnog programa ureenjem, unu-tar gabarita zgrade, polivalentne dvorane za projekcije, scensko-glazbene dogaaje, predavanja i kongrese, te formiranje adekvatnih prateih pros-tora.Budui da zgrada ZIVT-a ima potencijal postati jedna od okosnica javnog ivota grada Zaboka i regije, preporuka je, a imajui u vidu referentne eu-ropske primjere, razmotriti i smjetaj kulturnih institucija i udruga (mladi, umjetnici, civilno drutvo) unutar njezinih prostora. U svrhu toga potrebno je uspostaviti iru javnu platformu - dijalog svih zainteresiranih strana - vlas-nika prostora, jedinice lokalne samouprave i predstavnika civilnog drutva.Rekonstrukcija ZIVT-a moe se provoditi etapno, to pored financijske opravdanosti omoguuje i eventualnu prilagodbu i promjenu programa kroz vrijeme.

16

7 visinske zone8 simulacija izgraene strukture

17

3. STRUKTURAIzgraena struktura u obuhvatu u potpunosti je artikulirana preciznim urbanim pravilima. Na insule mjeovite namjene koje tvore veinu izgraenog dijela obuhvata primijenjen je visinski zoning koji koeficijent izgraenosti estice distribuira u 4 intervala.Niska zona (n) definirana je kao interval od razine terena do 7 metara visine (priblino prve dvije standardne, ili jedna visoka etaa). Ova visinska zona pogodna je za smjetaj stambenih jedinica, odnosno poslovnih prostora u direktnom kontaktu s terenom ulicama, trgovima, vrtovima. Moemo go-voriti o svojevrsnom groundscape-u.Nia srednja zona (ns) je interval od 7 do 14 metara iznad razine tere-na (priblino sljedee dvije etae). Gornja kota ovog intervala ujedno je i gornji rub glavnini izgraene strukture cjelina Zeleni kvart i Miks. Ovdje moemo govoriti o volumenima ugodnog gradskog streetscape-a.Srednja zona (s) interval je od 14 do 31,5 m visine (priblino od visine P+4 do P+8) adekvatan smjetaju poslovnih i upravni sadraji, te specifinih vid-ova stanovanja. Omoguuje nastanak volumena krupnijeg gradskog mjerila govorimo o cityscape-u.Visoka zona (v) je interval od 31,5 do 56 m iznad razine terena do visine cca. P+15. i omoguuje ostvarivanje snanih prostornih repera, formirajui gradski skyline, unapreujui sliku grada u irokom landscapeu.

Urbana pravila za tri definirana tipa mjeovite namjene variraju koeficijente izgraenosti insula kroz navedene visinske intervale adekvatno karakteru pojedine cjeline. Uz visinski zoning, na volumensku artikulaciju zgrada u po-jedinim cjelinama znaajno utjeu i parametar minimalne veliine zahvata, te parametar maksimalne veliine estice, koji su postavljeni tako da osigu-raju oblikovnu koherentnost i finu modulaciju specifinih prostornih cjelina.U cjelini Zeleni kvart tako je ostvariva niska struktura [kig(n)=0,4, kig(ns)=0,2] adekvatna formiranju stambenih nizova i niih viestambenih zgrada u bliskom kontaktu s terenom, odnosno ulicom struktura suvreme-nog gradskog obiteljskog naselja.U cjelini Miks urbanistiki parametri rezultiraju gustom prizemnom struk-turom [kig(n)=0,6] koja se razrahljuje u nioj srednjoj zoni [kig(ns)=0,4], a na malom dijelu cjeline [kig(s)=0,1] doputeno je i izdizanje volumena u sred-nju visinsku zonu. Struktura je to adekvatna za stvaranje mjeovite zone kompaktnog grada.U cjelinu Hi-Za, shodno njezinom preteno poslovnom karakteru i smjetaju uz jake prometnice, mogue je ostvariti najkrupnije volumene. Kig(n) u iznosu od 0,7 omoguuje formiranje urbanih podija, a na kojima je opet mogue ostvariti relativno krupne volumene gradskog mjerila [kig(ns)=0,4, kig(s)=0,4]. U ovoj cjelini mogue je graditi i u visokoj zoni [kig(v)=0,1] i tako formiranjem hiper-urbanih blokova dramatino utjecati na cjelokupni grad-ski skyline.Cjelina Centar s insulama centralne namjene, kao i insule specifinih namjena (infrastrukturna, sportsko-rekreacijska, drutvena) u ostalim pros-torno-programskim cjelinama adekvatno svom karakteru ili znaaju imaju reducirani set obvezujuih urbanistikih parametara.

18

8 pogled sa zapada

19

9 pogled sa juga

20

10 HI - ZA11 Zeleni kvart

21

4. OTVORENE POVRINEZona obuhvata je premreena sustavom otvorenih povrina i pjeakih pu-tova. Slijedi opis njihovih razliitih pojavnih oblika i lokacija:

Privatni vrtovi - ureenjem parcela unutar stambenih insula cjeline Zeleni kvart predvia se formiranje privatnih stranjih vrtova stanova. Vrtovima koji su u neposrednom kontaktu s unutarnjim stambenim prostorima ost-varuje se visoki standard stanovanja, ali i ideja stanovanja u obiteljskoj kui.Sportski trg - naglaeni poloaj dvorane - ugao predmetne zone, zahtijeva arhitektonsku izvrsnost rjeenja. Projektom je potrebno formirati adekvatni javni prostor - trg, dimenzioniran prema kapacitetima dvorane, a prilikom projektiranja posebnu je panju potrebno posvetiti sagledavanju lokacije u odnosu na pristupe zoni i njezinoj percepciji, kako s autoceste, tako i s pristupnih prometnica. etnica uz centralnu ulicu - kao dio ideje o ostvarivanju cetralnog grad-skog porstora koji se protee od dananjeg centra Zaboka, i prelaska pruge te formiranja Trga povezanog s Centralnim Parkom u nastavku, predvia se proirenje koridora Centralne ulice u vidu etnice. etnica postaje svo-jevrsna ekstenzija Parka, ali i pretprostor graevinama smjetenim u zoni izmeu Centralne ulice i autoceste. Visoko je urbanog karaktera, parkovno ureena i vezana na prizemlja usporednih graevina.Otvorene parkovno tematski ureene povrine - osnovna ideja ureenja ovih povrina je ostvarivanje prostora za sport, rekreaciju i slobodno vri-jeme. Na ovim se parkovno ureenim povrinama smjetaju polivalentne sportske plohe i staze. Pjeako povezivanje i prodori - irenje Zaboka juno od autoceste uvje-tovat e pjeako povezivanje u vidu prodora kroz nasip autoceste. Ovi prodori postavljeni su kao nastavci planirane cestovne mreePotez uz rijeku Krapinu - planira se aktivacija poteza uz rijeku Krapinu formiranjem pjeako-biciklistikih staza, te njegovim parkovnim ureenjem. Ovaj potez svojevrsna je nadopuna planiranog sustava javnih povrina predmetne zone. Njezino ureenje ide u smjeru ostvarivanja primjerenih otvorenih javnih prostora koji se koriste za rekreaciju.Pjeako kolne povrine - urbana pravila rezultiraju pjeako-kolnim povrinama koje omoguuju koncentraciju urbanih aktivnosti u prizemljima - manje trgovine, obrti, restorani, atelieri i sl. Formirani prostorni odnosi ost-varuju izrazito urbani karakter ovih sklopova - streetscape.Pasai - transformacijom industrijske zgrade ZIVT-a preporuuje se os-tvariti pjeake prolaze u vidu pasaa. Realizacijom ovog tipa pjeakih veza izmeu Trga i Centralnog parka pospjeuje se intenzitet koritenja preureenog prostora proizvodnih hala, to podrava njihovu komercijalnu prenamjenu i urbanu vrijednost.Pjeako povezivanje, mostovi - povezivanje postojeeg gradskog pros-tora s novoplaniranom zonom planira se postavom pjeakih mostova. Tri

22

12 MIKS13 Centralni park

23

su pozicije prijelaza - Dijagonalni most, Sjeverni most i Centralni most, pri emu Centralni predstavlja integraciju prijelaza i eljeznikog, odnosno au-tobusnog kolodvora u jedinstveni infrastrukturni objekt.Sustav obiteljskih parkova - manji parkovi smjeteni unutar stambenih insula namijenjeni su okupljanju stanovnika svih dobnih skupina; unutar njih predvia se smjetaj djejih i manjih sportskih igralita.Trg - ploha Trga planirana je kao velika otvorena povrina opremljena su-vremenom urbanom opremom, a funkcionira kao centralni trg Zaboka na kojem se presijecaju znaajni pjeaki putovi, te kao pretprostor obnov-ljenog ZIVTa. Ispod plohe Trga planira se smjetaj javne garae. Gornja ploha - Trg, visoko je kvalitetni javni urbani prostor koji je svojim ureenjem i veliinom pogodan i za odravanje razliitih dogaanja - koncerata, skupo-va, sajmova, izlobi i sl.Centralni Park pjeakim je prolazima vezan na prostor Trga. Planiran je kao urbani park, formiran tematskim trakama koje su generatori aktivnosti, susreta i odmora stanovnika i korisnika zone. Funkcionira kao prijeko potre-ban ureen zeleni otvoreni prostor cijele zone.

5. ZAKLJUAK

Rad svojim jasno definiranim zoningom stvara visokokvalitetne makro i mik-ro lokacije. Namjena koja je definirana kao Zeleni park, Hiper Zabok (Hi Za), Miks, te Novi centar jasno su sloene kako bi bile prostori imanentne urba-nosti cijele regije. Zonom Hi Za, stvara se rub prema autocesti koji uokviruje gotovo cijeli obuhvat visokom preteno poslovnom izgradnjom. Tvornica ZIVT je i fiziki i simboliki centralno mjesto cijelog obuhvata, a njezina prenamjena i ureenje je jedan od kljunih zahvata na razini ci-jelog grada Zaboka. Odluka o zadravanju i rekonstrukciji potaknuta je razmiljanjima o kontinuitetu identiteta Zaboka kao pokretaa i centra regije.Dominantni korpus tvornice ZIVT postaje simbol snage i vitalnosti Zaboka koji svojom transformacijom prati suvremene trendove deindustrijalizacije europskih gradova. Revitalizirani ZIVT uvruje ideju Zaboka kao gosp-odarskog, upravnog i uslunog sredita Zagorja.

24

Konceptualizacijom spontanih sastanaka, pod radnim imenom Werk-Gruppe Zagreb, WGZG, grupa mladih arhitekata iz Hrvatske bavi se pitanjima projektiranja i planiranja. Tri osnovna lana, Ivona Jerkovi, Hrvoje Vidovi, Damir Petri, s mreom suradnika autori su niza nagraenih urbanistiko-arhitektonskih rjeenja i projekata. WGZG funkcionira na ne hierarhinom principu think tank-a, kroz raspravu i konstantni te ne formalni nain donoenja odluka.

WGZG is a group of young architects/planners coming from different parts of Croatia. At this very moment WGZG is formed of 3 to 5 people depending on project, but through WGZG passed several other people that with their ideas, knowledge, skills and spirit helped to form a fluid identity of this group. Some names to be mentioned here are: Damir Petric, Hrvoje Vidovi, Petra Gali, Josip Jerkovi, Morana Manger, Ivona Jerkovi, Tomislav Vre, Rene Lisac, Iva Milievi, Ivana usti, Marta Lozo, Igor Slado-ljev, Andrej Vuk, Iva Perui, Slaven Letica. At a very beginning, in 2003, when the idea of WGZG still didnt exist, weve done some great projects with Roman ilje and Danka Tiljar, later on with Wolfgang Timmer

And then from project to project, making a way and dealing with prob-lems of design and planning we managed to conceptualize our spon-taneous gathering under a work name WGZG, or WerkGruppe Zagreb.WZGZ should be seen as an think-tank, not as a formal group. It func-tions in a horizontal way, by discussions and constant and informal way on decision making.

Napomena:Sav grafiki materijal dobiven je od autora. Takoer, engleski tekst o grupi preuzet je sa stranice http://wgzg.wordpress.com/2008/05/17/30/