ceste tehnicki uvjeti

HRVATSKE CESTE - HRVATSKE AUTOCESTE

OPI TEHNIKI UVJETIZA RADOVE NA CESTAMA

KNJIGA III KOLNIKA KONSTRUKCIJA

ZAGREB, PROSINAC 2001

Izradio: Koordinatori:

Institut Graevinarstva Hrvatske, Zagreb, Janka Rakue 1. Dr. sc. Petar ukan, dipl.ing.gra. Zdravko Tomljanovi, dipl.ing.gra. Ivan Banjad, dipl.ing.gra. Mr. sc. Stjepan Bezak, dipl.ing.gra. Mijo Ere, dipl.ing.gra. Dr. sc. Branimir Babi, dipl.ing.gra.

Redakcija:

Recenzija:

5. Nosivi slojevi: Voditelj poglavlja: Dr. sc. Mate Sren, dipl.ing.gra. Suradnici: Danica Besede, dipl.ing.kem.tehn Branimir Palkovi, dipl.ing.kem.tehn. Nataa Peek, dipl.ing.geol. Darko Zlatari, dipl.ing.kem.tehn. 6. Asfaltni kolniki zastor: Voditelj poglavlja: Branimir Palkovi, dipl.ing.kem.tehn. Suradnici: Danica Besede, dipl.ing.kem.tehn. Nataa Peek, dipl.ing.geol. Mr. sc. Boidar Segedi, dipl.ing.kem.tehn. Dr. sc. Mate Sren, dipl.ing.gra.

SADRAJ KNJIGE III

5. 6.

NOSIVI SLOJEVI ASFALTNI KOLNIKI ZASTOR

5. POGLAVLJE

NOSIVI SLOJEVI

SADRAJ5-00 OPE NAPOMENE . 5-1 5-00.1 DEFINICIJE .... 5-1 5-00.1.1 Opi pojmovi ... 5-1 5-00.1.2 Materijali ..... 5-3 NOSIVI SLOJ OD ZRNATOG KAMENOG MATERIJALA BEZ VEZIVA 5-5 5-01.1 KONTROLA KAKVOE ... 5-5 5-01.1.1 Zahtjevi kakvoe za zrnate kamene materijale ... 5-5 5-01.1.2 Dokumentacija o prethodnim ispitivanjima materijala ... 5-8 5-01.1.3 Zahtjevi kakvoe za ugraeni nosivi sloj .... 5-8 5-01.1.4 Dokumentacija o tekuim i kontrolnim ispitivanjima . 5-9 5-01.2 PROIZVODNJA, PRIJEVOZ I UGRADNJA .. 5-10 5-01.2.1 Proizvodnja zrnatog kamenog materijala . 5-10 5-01.2.2 Prijevoz zrnatog kamenog materijala ... 5-10 5-01.2.3 Ugradnja zrnatog kamenog materijala .. 5-10 5-01.3 OSIGURANJE KAKVOE MATERIJALA I RADOVA .... 5-11 5-01.3.1 Postupci prije poetka izrade nosivog sloja od zrnatog kamenog materijala bez veziva .... 5-11 5-01.3.2 Ispitivanja tijekom izrade nosivog sloja od zrnatog kamenog materijala bez veziva . 5-13 5-01.3.3 Preuzimanje izvedenog sloja 5-14 5-01.3.4 Dokumentacija o dokazu kakvoe 5-14 5-01.4 OBRAUN RADA ... 5-14 NOSIVI SLOJ OD ZRNATOG KAMENOG MATERIJALA STABILIZIRANOG HIDRAULINIM VEZIVOM .. 5-15 5-02.1 KONTROLA KAKVOE 5-15 5-02.1.1 Zahtjevi kakvoe za zrnate kamene materijale . 5-15 5-02.1.2 Zahtjevi kakvoe za hidraulino vezivo 5-17 5-02.1.3 Zahtjevi kakvoe za vodu . 5-18 5-02.1.4 Zahtjevi kakvoe za stabilizacijsku mjeavinu . 5-18 5-02.1.5 Dokumentacija za izradu prethodnog sastava ... 5-19 5-02.1.6 Zahtjevi kakvoe za ugraeni nosivi sloj stabiliziran hidraulinim vezivom ... 5-20 5-02.1.7 Dokumentacija o tekuim i kontrolnim ispitivanjima .. 5-21 5-02.2 PROIZVODNJA, PRIJEVOZ I UGRADNJA .. 5-21 5-02.2.1 Proizvodnja stabilizacijske mjeavine ... 5-21 5-02.2.2 Prijevoz stabilizacijske mjeavine . 5-22 5-02.2.3 Ugradnja stabilizacijske mjeavine ... 5-22

5-01

5-02

5-03

5-04

5-05

OSIGURANJE KAKVOE MATERIJALA I RADOVA 5-23 5-02.3.1 Postupci prije poetka izrade nosivog sloja stabiliziranog hidraulinim vezivom 5-23 5-02.3.2 Ispitivanja tijekom izrade nosivog sloja stabiliziranog hidraulinim vezivom . 5-25 5-02.3.3 Postupci nakon izrade nosivog sloja stabiliziranog hidraulinim vezivom 5-26 5-02.4 OCJENA KAKVOE ... 5-27 5-02.4.1 Preuzimanje izvedenog sloja .... 5-27 5-02.4.2 Dokumentacija o dokazu kakvoe ..... 5-27 5-02.5 ODBIJANJE OD VRIJEDNOSTI RADOVA .. 5-27 5-02.5.1 Odbijanje od vrijednosti radova radi umanjene kakvoe proizvedene stabilizacijske mjeavine ... 5-27 5-02.5.2 Odbijanje od vrijednosti radova radi umanjene kakvoe ugraenog stabiliziranog nosivog sloja .. 5-29 5-02.6 OBRAUN RADA 5-29 BITUMENSKI MEUSLOJ ZA SLJEPLJIVANJE BITUMENIZIRANOG NOSIVOG SLOJA SA SLOJEM IZRAENIM NA BAZI HIDRAULINIH VEZIVA ..... 5-30 5-03.1 OPIS .. 5-30 5-03.2 UVJETI KAKVOE BITUMENSKE EMULZIJE .. 5-30 5-03.3 IZRADA ... 5-30 5-03.4 KONTROLA KAKVOE .... 5-30 5-03.4.1 Tekua ispitivanja ......... 5-30 5-03.4.2 Kontrolna ispitivanja ......... 5-30 5-03.5 OBRAUN RADA .... 5-30 BITUMENIZIRANI NOSIVI SLOJ (BNS) . 5-31 5-04.1 OPIS ....5-31 5-04.2 UVJETI KAKVOE SASTAVNIH MATERIJALA ... 5-32 5-04.3 UVJETI KAKVOE BNS-a ..... 5-33 5-04.3.1 Sastav asfaltne mjeavine ......... 5-33 5-04.3.2 Svojstva asfaltne mjeavine ......... 5-33 5-04.3.3 Svojstva izvedenog sloja .......... 5-34 5-04.4 IZRADA BNS-a .... 5-35 5-04.5 KONTROLA KAKVOE BNS-a .... 5-35 5-04.5.1 Prethodna ispitivanja ......... 5-35 5-04.5.2 Tekua ispitivanja ......... 5-35 5-04.5.3 Kontrolna ispitivanja ......... 5-36 5-04.6 OCJENA KAKVOE IZVEDENOG BNS-a .... 5-36 5-04.7 OBRAUN RADA .... 5-37 BITUMENIZIRANI NOSIVO-HABAJUI SLOJ (BNHS) .. 5-38 5-05.1 OPIS ...... 5-38 5-05.2 UVJETI KAKVOE SASTAVNIH MATERIJALA ... 5-38 5-05.3 UVJETI KAKVOE BNHS-a ...... 5-39 5-05.3.1 Sastav asfaltne mjeavine ......... 5-39 5-05.3.2 Svojstva asfaltne mjeavine .......... 5-40 5-05.3.3 Svojstva izvedenog sloja .......... 5-40

5-02.3

5-06

IZRADA BNHS-a ...... 5-41 KONTROLA KAKVOE BNHS-a ...... 5-41 5-05.5.1 Prethodna ispitivanja.......... 5-41 5-05.5.2 Tekua ispitivanja .......... 5-41 5-05.5.3 Kontrolna ispitivanja ......... 5-41 5-05.6 OCJENA KAKVOE IZVEDENOG BNHS-a ........ 5-42 5-05.7 OBRAUN RADA ....... 5-42 NORME I TEHNIKI PROPISI .. 5-43

5-05.4 5-05.5

NOSIVI SLOJEVI

5

5. POGLAVLJE NOSIVI SLOJEVI5-00 OPE NAPOMENE U ovom 5. poglavlju OTU propisuju se minimalni zahtjevi kakvoe za materijale, proizvode i radove koji se koriste kod izvoenja nosivih slojeva. OTU su pisani na nain da su dio ugovora, a da se uvjeti koji se odnose na posebne radove ukljue u ugovor kao Posebni tehniki uvjeti (PTU). Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izraeni u skladu s normama i tehnikim propisima navedenim u projektnoj dokumentaciji. Ako nije navedena niti jedna norma obvezna je primjena odgovarajuih EN (europska norma). Ako se u meuvremenu neka norma ili propis stavi van snage, vait e zamjenjujua norma ili propis. Izvoa moe predloiti primjenu priznatih tehnikih pravila (normi) neke inozemne normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloenja i odobrenja nadzornog inenjera. Tu promjenu nadzorni inenjer odobrava uz suglasnost projektanta. Izvoa je duan promjenu unijeti u izvedbeni projekt. 5-00.1 DEFINICIJE Opi pojmovi i izrazi te njihovo znaenje u ovim Opim tehnikim uvjetima navedeni su u 0. poglavlju. Ovdje se definiraju samo neki izrazi koji nisu dani u 0. poglavlju, a odnose se na ovo poglavlje. 5-00.1.1 Opi pojmovi Asfalt po vruem postupku dobiva se umjeavanjem vrueg bitumena u vrui kameni materijal. Asfalt po hladnom postupku dobiva se umjeavanjem bitumenske emulzije ili razrijeenog bitumena u kameni materijal. BNS je bitumenizirani nosivi sloj izveden od asfaltne mjeavine najvee nazivne veliine zrna 16, 22 ili 32 mm, sastavljene prema naelu najguega pakiranja zrna, a upotrebljava se za izvedbu nosivih asfaltnih slojeva kolnike konstrukcije. BNHS je bitumenizirani nosivo-habajui sloj izveden od asfaltne mjeavine najvee nazivne veliine zrna 16 ili 22 mm, sastavljene prema naelu najgueg pakiranja zrna, a upotrebljava se za izvedbu jednoslojnih asfaltnih konstrukcija. vrstoa stabilizacijske mjeavine je parametar kakvoe koji se odreuje na ispitnim tijelima kao monoaksijalna vrstoa nakon 7 i 28 dana. Modul stiljivosti izraava mjeru zbijanja ispitanog materijala pod odreenim tlakom uz utvrene uvjete. Odreuje se upotrebom krune ploe promjera 300 mm prema normi HRN U.B1.046.

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA III

Stranica 5-1

5

NOSIVI SLOJEVI Nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala bez veziva kao dio kolnike konstrukcije ugrauje se, u pravilu, izmeu posteljice i vezanog nosivog sloja (cementna stabilizacija, BNS). Takav se sloj ugrauje u kolniku konstrukciju cesta svih skupina prometnih optereenja. Izrauje se od nevezanih zrnatih kamenih materijala koji se stabiliziraju mehanikim zbijanjem. Specificiraju se vrste materijala, zahtjevi njihove kakvoe i ugradljivosti, kao i zahtjevi kakvoe ugraenog nosivog sloja. Ugraeni nosivi sloj od mehaniki zbijenog zrnatog kamenog materijala u smjesi zrnja, debljini i poloaju, treba biti sukladan projektu, odnosno Opim tehnikim uvjetima (OTU). Nosivi sloj bez veziva ini mjeavina nedrobljenog i/ili drobljenog zrnatog kamenog materijala. Glavna znaajka kakvoe ovog sloja jest zbijenost (nosivost) koja se izraava stupnjem zbijenosti i modulom stiljivosti. Nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala stabiliziranog (vezanog) hidraulinim vezivom kao dio kolnike konstrukcije ugrauje se, u pravilu, izmeu nosivog sloja od zrnatog kamenog materijala bez veziva i bitumeniziranog nosivog sloja autocesta i cesta s vrlo tekim i tekim prometnim optereenjem. Vezani nosivi sloj izrauje se od materijala opisanih u 5-00.1.2 i iduim poglavljima koja slijede. Specificiraju se vrste materijala, zahtjevi njihove kakvoe i ugradljivosti, kao i zahtjevi kakvoe ugraenog nosivog sloja. Ugraeni nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala stabiliziran hidraulinim vezivom u smjesi zrnja osnovnog zrnatog kamenog materijala, mjeavini osnovnog materijala veziva i vode, te debljini i poloaju treba biti sukladan projektu, odnosno OTU. Nosivi sloj stabiliziran hidraulinim vezivom ini mjeavinu kamenog materijala odreenog stupnja zrnatosti s hidraulinim vezivom i vodom. Glavna znaajka kakvoe ovog sloja jest vrstoa (nosivost) to se izraava tlanom vrstoom i stupnjem zbijenosti. Pokusna dionica je dio ceste u gradnji na kojem se dokazuje osposobljenost izvoaa radova za izvedbu pojedinog asfaltnog sloja kolnike konstrukcije sukladno zahtjevima kakvoe propisanim ovim OTU. Prethodni sastav asfaltne mjeavine je laboratorijski dokaz da je s odabranim materijalima i odabranim sastavom mogue postii eljenu kakvou asfaltne mjeavine. Radni (ugovoreni) sastav asfaltne mjeavine je dokaz da je na odabranom asfaltnom postrojenju mogue proizvesti asfaltnu mjeavinu kakvoe postignute prethodnim sastavom. Stabilizacijska mjeavina sastavljena je od zrnatog kamenog materijala odreene granulacije, hidraulinog veziva odreene klase u tono odreenoj koliini i optimalne koliine vode, koja je dostatna za hidrataciju hidraulinog veziva i obavijanje zrna, a odreena je prethodnim sastavom. Stupanj zbijenosti je omjer izmeu suhe prostorne mase ugraenog sloja odreene prema normi HRN U.B1.016 i maksimalne suhe prostorne mase odreene po modificiranom Proctorovu postupku prema normi HRN U.B1.048, izraen kao postotak. Tlana vrstoa je omjer jednoaksijalne sile i povrine ispitnog uzorka na koju sila djeluje, uz slobodno bono irenje, a prema normi HRN U.B1.030. Valjani asfalt je asfalt spravljen po vruem postupku koji se tijekom ugradnje zbija valjanjem.

Stranica 5-2

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA III

NOSIVI SLOJEVI

5

5-00.1.2

Materijali Bitumen je crna ljepljiva, na normalnoj temperaturi poluvrsta ili vrsta masa, koja se sastoji od ugljikovodika i njihovih nemetalnih derivata, topljiva je u toluenu, a nalazi se u prirodi ili se dobiva preradom nafte. U asfaltnim mjeavinama bitumen ima ulogu vezivnog sredstva. Bitumenska emulzija je disperzni sustav od bitumena dispergiranog u vodi, koji sadri emulgirajue sredstvo. Cestograevni bitumen upotrebljava se za proizvodnju asfaltnih mjeavina, a dobiva se iz ostatka vakuumske destilacije nafte. Drobljeni ljunak sadri vie od 90 % drobljenih zrna, tj. zrna koja imaju vie od 50 % lomljene povrine. Moe postojati kao neseparirani drobljeni ljunak ili kao djelomino separirani drobljeni ljunak. Drobljeni kameni materijal je djelomino separirana mjeavina drobljenih kamenih zrna krupnoe od 0 mm do promjera najveega zrna, odnosno do nazivne krupnoe. Djelomino separirani zrnati kameni materijal je nedrobljeni (ljunak, sipina) ili drobljenjem kamena, ljunka ili sipine dobiveni zrnati kameni materijal nazivne veliine zrna od 0 do najvie 32 mm, separiran i deklariran prema gornjoj nazivnoj veliini zrna. Drobljena kamena sitne je zrnati materijal krupnoe zrna od 2 do 32 mm dobiven drobljenjem kamena, ljunka i sipine, te separiran sukladno normi HRN B.B3.100. Kamena sitne dobivena drobljenjem ljunka mora sadravati najmanje 90 %(m/m) drobljenih zrna ljunka (drobljeno zrno je ono koje ima najmanje 50% lomljene povrine), a potpuno nedrobljenih zrna smije imati najvie 2 %(m/m). Drobljeni pijesak je zrnati kameni materijal krupnoe zrna od 0 do 2 mm ili krupnoe zrna od 0 do 4mm, dobiven drobljenjem kamena, ljunka i sipine. Industrijski nusproizvodi kao to su zgure iz visokih pei eljezara i slino jesu neseparirani zrnati materijali. Njihov volumen i zrnatost moraju biti pod utjecajem atmosferilija stabilni. Fiziko-mehanika svojstva moraju biti u skladu sa zahtjevima za kamene materijale. Kamen je dio stijene, odvojen pod utjecajem prirodnih sila ili odvojen planiranim djelotvornim mehanikim djelovanjem. Stijena (stijenska masa) sastavni je dio Zemljine kore, odreene teksture, strukture, mineralnog sastava i naina geolokog pojavljivanja. Stijene se genetski dijele na eruptivne, sedimentne i metamorfne. Kamena sitne (kameni agregat) je zrnati kameni materijal krupnoe zrna od 2 do 32 mm i separiran na osnovne frakcije ili meufrakcije prema uvjetima norme HRN B.B3.100. Kameno brano je drobljeni ili mljeveni zrnati kameni materijal krupnoe do 0,71 mm. Mora sadravati najmanje 80 %(m/m), odnosno 65 %(m/m) punila, ovisno o kakvoi kamenog brana to je propisano normom HRN B.B3.045. Nedrobljena kamena sitne je prirodno usitnjen zrnati kameni materijal, ljunak i sipina krupnoe zrna od 2 do 32 mm, separiran sukladno normi HRN B.B3.100.


Stranica 5-3

5

NOSIVI SLOJEVI Neseparirani drobljeni kameni materijal je mjeavina drobljenog kamena krupnoe zrna od 0 do maksimalne nazivne veliine zrna (izraene u milimetrima). Prirodni ljunak je neseparirani i nevezani sediment koji najveim dijelom ine zaobljene valutice veliine od 2 mm do 63 mm, odnosno estice od 0 mm do promjera najveega zrna nazivne krupnoe. Ako u prirodnom ljunku ima zrna veih od 63 mm potrebno ga je na odgovarajui nain prosijati. Prirodna sipina je prirodno usitnjeni, neseparirani i nevezani kameni materijal nastao na nalazitu ili nakon vrlo kratkog premjetanja (uglavnom gravitacijskog), s veliinom nezaobljenog zrna veom od 2 mm, odnosno estica od 0 mm do promjera najveega zrna nazivne krupnoe. Ako u prirodnoj sipini ima zrna veih od 63 mm, potrebno ju je na odgovarajui nain prosijati. Prirodni pijesak je nevezani klastini sediment veliine zrna od 0,02 mm do 2 mm. Polimerom modificirana bitumenska emulzija je disperzni sustav od polimerom modificiranog bitumena ili lateksa dispergiranog u vodi, koja sadri emulgirajue sredstvo. Polimerom modificirani bitumen (PmB) je smjesa cestograevnog bitumena i raznih vrsta polimera (elastomera, plastomera, duromera, terpolimera). Punilo je dio kamenog brana krupnoe do 0,09 mm. Razrijeeni bitumen je bitumen naknadno razrijeen odgovarajuim uljima. Separirani drobljeni kameni materijal je drobljeni kameni materijal, separiran na najmanje tri frakcije ili separiran prema normi HRN B.B3.100. Separirani zrnati kameni materijal je nedrobljeni kameni materijal (ljunak, sipina) ili drobljenjem kamena, ljunka ili sipine dobiveni zrnati kameni materijal od najmanje nazivne veliine zrna 2 mm do najvee nazivne veliine zrna 32 mm, koji nije separiran sukladno normi HRN B.B3.100, nego je separiran na neke druge frakcije deklarirane prema donjoj i gornjoj nazivnoj veliini zrna. Sipina je usitnjeni, nezaobljeni i nevezani kameni materijal nastao troenjem stijena u prirodi (in situ) ili nakon vrlo kratkog transporta (uglavnom gravitacijski), s veliinom zrna veom od 2 mm. ljunak je nevezani klastini sediment koji ine zaobljene valutice veliine od 2 mm do 63 mm. Moe biti nesepariran, djelomino separiran ili separiran sukladno normi HRN B.B3.100. Zrnati kameni materijal je granulirani kameni materijal krupnoe zrna od 0 do najvee nazivne veliine (izraene u milimetrima), nedrobljen (ljunak i sipina) ili proizveden drobljenjem kamena, ljunka ili sipine.

5-01 5-01.1

NOSIVI SLOJ OD ZRNATOG KAMENOG MATERIJALA BEZ VEZIVA KONTROLA KAKVOE Vrste materijala

Stranica 5-4


NOSIVI SLOJEVI

5

Za izradu ovog nosivog sloja mogu se koristiti materijali iz potpoglavlja 5-00.1.1. Uzorkovanje materijala Materijali se uzorkuju sukladno uvjetima iz norme HRN U.B1.010. Laboratorijska ispitivanja U laboratoriju se ispitiju sljedea svojstva zrnatog kamenog materijala: 5-01.1.1 granulometrijski sastav prema normi HRN U.B1.018, gustoa prema normi HRN B.B1.014, vlanost prema normi HRN B.B8.035, prostorna masa i upijanje vode prema normi HRN B.B8.031, oblik zrna kamenih agregata prema normi HRN B.B8.048, odreivanje slabih zrna prema normi HRN B.B8.037, postojanost prema mrazu natrijevim sulfatom, prema normi HRNB.B8.044, otpornost prirodnog i drobljenog agregata na drobljenje i habanje postupkom Los Angeles prema normi HRN B.B8.045, priblino odreivanje zagaenosti organskim tvarima prema normi HRNB.B8.039, odreivanje sagorljivih i organskih tvari prema normi HRN U.B1.024, odreivanje lakih estica prema normi HRN B.B8.034, optimalni udio vode prema normi HRN U.B1.038, kalifornijski indeks nosivosti prema normi HRN U.B1.042 mineraloko-petrografski sastav prema normi HRN B.B8.003.

Zahtjevi kakvoe za zrnate kamene materijale Kontrola kakvoe zrnatog kamenog materijala provodi se ispitivanjem u ovlatenom laboratoriju. Granulometrijski sastav Granulometrijska se krivulja zrnatog kamenog materijala mora nalaziti unutar danih granica u tablici 5-01.1.1-1. Uz uvjet iz tablice 5-01.1.1-1 zrnati kameni materijal mora zadovoljavati jo i ove granulometrijske uvjete: udio zrna manjih od 0,02 mm ne smije biti vei od 3%, promjer najveeg zrna ne smije biti vei od polovine debljine sloja, odnosno max 63 mm, i stupanj neravnomjernosti, kao mjera dobre ugradljivosti materijala,

treba biti:

U=

d 60 od 15 do 100 za ljunak, i d10


Stranica 5-5

5 U=

NOSIVI SLOJEVI

d 60 od 15 do 50 za drobljeni kameni materijal, d10d60 promjer zrna pri kojem ima 60 % mase, d10 promjer zrna pri kojem ima 10 % mase.

gdje je:

Napomena: U pojedinim sluajevima mogu se dopustiti i zrnati materijali s neto drugaijim sastavima, ako se ostalim ispitivanjima dokae njihova uporabljivost i ako to odobri nadzorni inenjer. Tablica 5-01.1.1-1 Granino podruje granulometrijskog sastava zrnatog kamenog materijala za nosivi sloj bez veziva Prolaz kroz sito [%] 2-15 3-20 7-28 13-38 20-48 29-60 40-75 54-90 73-100 90 100

Otvor sita (kvadratini) [mm] 0,1 0,2 0,5 1 2 4 8 16 31,5 50 63

Udio zrna manjih od 0,02 mm smije biti i vei od 3% (ne vei od 5%) ukoliko se radi o esticama kamenog porijekla u podrujima manjih dubina smrzavanja (blagih klimatskih uvjeta). Kakvoa materijala mora biti takva da osigura zahtijevanu nosivost kolnika tijekom ukupnog projektiranog vijeka trajanja. Odreivanje organskih tvari Uzorak se potopi u otopinu s reagensom, te se nakon odreenog vremena boja otopine iznad uzorka usporedi s bojom standardne otopine. Ako je boja otopine iznad uzorka tamnija od standardne, u uzorku se gravimetrijski odreuje udio organskih tvari i lakih estica. Udio organskih tvari i lakih estica Zrnati materijal ne smije sadravati vie od 2% organskih tvari i lakih estica, kao to su drveni ostaci, korijenje, estice ugljena i sl. Optimalna vlaga i maksimalna suha prostorna masa Uzorak zrnatog kamenog materijala zbija se energijom modificiranog Proctorovog postupka (2,66 MN m/m3). Rezultat ispitivanja je optimalna vlaga, tj. ona koliina vode u Stranica 5-6 Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA III

NOSIVI SLOJEVI

5

uzorku koja omoguuje maksimalnu zbijenost materijala uz navedenu energiju, pri kojoj se dobiva maksimalna suha prostorna masa. Ugradnja zrnatog kamenog materijala u nosivi sloj najbolja je pri optimalnoj vlazi. Maksimalna suha prostorna masa po modificiranom Proctorovu postupku ovisi o mineraloko - petrografskom sastavu materijala i njegovu granulometrijskom sastavu, a koristi se kao parametar pri odreivanju stupnja zbijenosti ugraenog sloja. Kalifornijski indeks nosivosti - CBR Nosivost sloja ocjenjuje se na temelju laboratorijski odreenog kalifornijskog indeksa nosivosti - CBR. CBR se odreuje na pokusnim tijelima zbijenim uz optimalnu vlagu prema normi HRN U.B1.042. Zahtjevi za nosivost zrnatog kamenog materijala, izraeni kao kalifornijski indeks nosivosti CBR, jesu: za prirodni ljunak ili mjeavinu ljunka s manje od 50 % drobljenog kamenog materijala, najmanje 40 %, i za drobljeni kameni materijal ili mjeavinu prirodnog ljunka s vie od 50 % drobljenog kamenog materijala, najmanje 80 %. Fiziko-mehanika svojstva zrnatog kamenog materijala za izradu nosivog sloja bez veziva Svojstvo Oblik zrnaudio zrna nepovoljnog oblika (3:1), (HRN B.B8.048) Upijanje vode, (HRN B.B8.031) Trona, nekvalitetna zrna, (HRN B.B8.037) [%] [%] [%] Traeni zahtjev, najvie 40 1,6 7 12 45

Tablica 5-01.1.1-2

Otpornost prema smrzavanju natrijevim sulfatom. Gubitak mase nakon 5 ciklusa, (HRN B.B8.044) [%] Otpornost prema drobljenju i habanju po metodi Los Angeles, (HRN B.B8.045) [%] Fiziko-mehanika svojstva

Prirodni i drobljeni zrnati kameni materijali moraju zadovoljavati zahtjeve prema tablici 5-01.1.1-2 u pogledu oblika zrna, upijanja vode, tronih (nekvalitetnih) zrna, otpornosti prema smrzavanju i otpornosti prema drobljenju i habanju.

5-01.1.2

Dokumentacija o prethodnim ispitivanjima materijala Sukladno potpoglavlju 5-01.1.1 izvoau ili proizvoau se na temelju provedene kontrole kakvoe u ovlatenom laboratoriju izdaje izvjetaj o pogodnosti zrnatog kamenog materijala za izradu nosivog sloja bez veziva.


Stranica 5-7

5

NOSIVI SLOJEVI Izvjetaj o pogodnosti materijala potvruje mogunost proizvoaa da od sirovine, s postrojenjem koje posjeduje, proizvede pogodan materijal za izradu nosivog sloja. Takav izvjetaj takoer potvruje da ve proizvedena odreena koliina materijala odgovara zahtjevima kakvoe. Doe li do bitne promjene granulometrijskog sastava u smislu odstupanja od graninog podruja ili lokacije nalazita, naruitelj izvjetaja mora pribaviti novu dokumentaciju o kakvoi novog materijala. Izvjetaj sadri: opi dio s podacima o naruitelju, mjestu i datumu uzorkovanja, porijeklu i vrsti materijala, ovlatenom laboratoriju u kojem su ispitivanja obavljena, zahtjevima naruitelja i normama prema kojima su ispitivanja obavljena, rezultate laboratorijskih ispitivanja svojstava materijala navedenih u potpoglavlju 5-01.1.1 OTU, zakljuak u kojem se daje miljenje o pogodnosti zrnatog kamenog materijala za izradu nosivog sloja bez veziva. Ispitivanje pogodnosti provodi se na reprezentativnim uzorcima u ijem uzorkovanju obavezno sudjeluju predstavnici ovlatenog laboratorija i naruitelja izvjetaja. Ako doe do bitne promjene svojstava zrnatog materijala zbog promjene stijenske mase u kamenolomu, ili zbog promjene u tehnologiji proizvodnje zrnatog kamenog materijala, kao i do bitne promjene granulometrijskog sastava sedimentnog kamenog materijala ili promjene lokacije nalazita, naruitelj izvjetaja treba pribaviti dokumentaciju o kakvoi novog materijala i predati ju nadzornom inenjeru. Izvjetaj o pogodnosti materijala se u originalu predaje nadzornom inenjeru, a vrijedi najvie godinu dana.

5-01.1.3

Zahtjevi kakvoe za ugraeni nosivi sloj Zavreni nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala bez veziva mora zadovoljavati zahtjeve propisane u projektu. Ako nije drugaije odreeno, moraju biti zadovoljeni zahtjevi za modul stiljivosti, stupanj zbijenosti, granulometrijski sastav, ravnost povrine sloja, visinu i debljinu, te poloaj i nagib sloja iz ovih OTU. Modul stiljivosti i stupanj zbijenosti Na ugraenom sloju od zrnatog kamenog materijala ispituju se, nakon geodetskog prijama u pogledu visina i poloaja, sljedea svojstva: modul stiljivosti metodom krune ploe prema HRN U.B1.046, i stupanj zbijenosti ispitivanjem prostorne mase prema normi HRNU.B1.016.

Modul stiljivosti i stupanj zbijenosti nosivog sloja bez veziva, kako su definirani u potpoglavlju 5-00.1.1 OTU, moraju zadovoljavati zahtjeve iz tablice 5-01.1.3-1. Tablica 5-01.1.3-1 Zahtjevi za ugraeni nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala bez veziva

Stranica 5-8


NOSIVI SLOJEVI Slojevi koji dolaze iznad nosivog sloja od mehaniki zbijenog zrnatog kamenog materijala Asfaltni zastor, bitumenizirani nosivi sloj i nosivi sloj stabiliziran hidraulinim vezivom ukupne debljine > 40 cm Asfaltni zastor i bitumenizirani nosivi sloj ukupne debljine > 15 cm ili asfaltni zastor, bitumenizirani nosivi sloj i nosivi sloj stabiliziran hidraulinim vezivom debljine od 30 cm do 40 cm Asfaltni zastor i bitumenizirani nosivi sloj ukupne debljine < 15 cm Granulometrijski sastav Traeni zahtjevi, najmanje Modul stiljivosti Stupanj zbijenosti Sz [%] Ms [MN/m2] 50 95

5

80

98

100

100

Granulometrijski sastav materijala mora zadovoljavati zahtjeve iz potpoglavlja 5-01.1.1 OTU, uzorkovan na mjestu ugradnje, a prije zbijanja. Ravnost povrine sloja Ravnost povrine mjeri se kao odstupanje povrine sloja od letve duljine 4 m. Odstupanje od letve smije biti najvie 20 mm. Visina i poloaj Visinski poloaj izvedenog sloja provjerava se geodetskim snimanjem na mjestima ispod rubova kolnika, te sredine kolnika, a odstupanja mogu biti najvie 15 mm. Iznimno, uz odobrenje nadzornog inenjera, odstupanja nanie mogu biti do najvie -30 mm, s time da se za visinu odstupanja izvede nadomjestak sljedeim slojem na troak izvoaa. Nagib U pravilu, nagib mora biti jednak poprenom i uzdunom nagibu projektirane povrine. Odstupanja ne smiju biti vea od 0,4 % apsolutno od nagiba zadanog projektom. 5-01.1.4 Dokumentacija o tekuim i kontrolnim ispitivanjima Potrebna dokumentacija za tekua ispitivanja sukladna je potpoglavlju 5-01.3.2. Potrebna dokumentacija za kontrolna ispitivanja sukladna je potpoglavlju 5-01.3.2.

5-01.2 5-01.2.1

PROIZVODNJA, PRIJEVOZ I UGRADNJA Proizvodnja zrnatog kamenog materijala Zrnati kameni materijal za izradu mehaniki zbijenog nosivog sloja proizvodi se drobljenjem odminirane stijenske mase, ili drobljenjem veih valutica ljunka (batuda) u drobilinim postrojenjima.


Stranica 5-9

5

NOSIVI SLOJEVI Prirodni ljunak ili prirodna sipina za izradu nosivog sloja dobivaju se odsijavanjem nadzrnja, koja se nakon toga mogu predrobiti na odgovarajuu granulaciju. Ako u proizvedenom ili prirodnom zrnatom materijalu nedostaju zrna odreene granulacije, granulometrijski sastav se moe korigirati dodatkom odgovarajue frakcije zrnatog kamenog materijala. Pri tome mjeavinu zrnatog kamenog materijala treba dobro homogenizirati.

5-01.2.2

Prijevoz zrnatog kamenog materijala Proizvedeni ili prirodni zrnati kameni materijal prevozi se do mjesta ugradnje pogodnim prijevoznim sredstvima.

5-01.2.3

Ugradnja zrnatog kamenog materijala Nosivi sloj od mehaniki zbijenog zrnatog kamenog materijala kao dio kolnike konstrukcije ugrauje se, u pravilu, izmeu posteljice i vezanog nosivog sloja (cementna stabilizacija, BNS). Pri rekonstrukciji postojeih cesta, katkada se na postojeu asfaltnu podlogu ugrauje nosivi sloj koji ima ulogu izravnavajueg sloja, na koji se zatim dograuju ostali slojevi kolnike konstrukcije. Uvjeti za podlogu Nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala moe se raditi kada nadzorni inenjer preuzme posteljicu te odobri poetak rada. Nadzorni inenjer provjerava: ravnost, projektiranje nagiba, pravilno izvedenu odvodnju, poloaj i traene uvjete kakvoe. Izvoa je duan odravati posteljicu u stanju u kakvom je bila u vrijeme preuzimanja od nadzornog inenjera. Ako iz bilo kojeg razloga doe do oteenja posteljice, izvoa ju je duan ponovno dovesti u stanje koje odgovara traenim zahtjevima i o tome podnijeti dokaze nadzornom inenjeru. Vremenski uvjeti Nosivi se sloj ne smije ugraivati na smrznutu podlogu, kao niti od smrznutog materijala. Takoer, poslije obilnije kie i otapanja snijega treba priekati sa zbijanjem dok se suvina voda ne ocijedi iz materijala. Izrada Nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala moe se na ureenoj posteljici raditi navoenjem zrnatog kamenog materijala i razastiranjem pomou grejdera, te zbijanjem i razastiranjem zrnatog kamenog materijala pomou razastiraa (finiera) i zbijanjem. U oba sluaja odreena se koliina materijala razastire s takvim nadvienjem da se nakon zbijanja dobije sloj projektirane debljine, to se odreuje na pokusnoj dionici. U radu treba paziti da ne doe do segregacije zrnatog materijala. Dogodili se to, segregirana mjesta treba zamijeniti homogenim materijalom. Prije zbijanja i tijekom zbijanja treba regulirati vlanost materijala tako da bude oko optimalne vlage odreene po normi HRN U.B1.038. Zbijanje poinje nakon zavrenog planiranja i profiliranja.

Stranica 5-10


NOSIVI SLOJEVI

5

Zbijanje se obavlja vibracijskim strojevima: vibroploama, kompaktorima, vibrovaljcima ili valjcima s gumenim kotaima, kombiniranim valjcima s gumenim i metalnim kotaima, posebno ili u kombinaciji. Zbijanje treba obavljati paljivo, nakon razastiranja materijala, preko cijele povrine sloja. Valjci i/ili ureaji za nabijanje moraju se kretati stalnom brzinom od 2,5 km/h do 4 km/h. Posebnu pozornost treba posvetiti dobroj zbijenosti sloja. Povrina sloja mora biti dobro zatvorena, jednoliko - mozainog izgleda. Sva mjesta koja moda nisu dostupna strojevima za zbijanje treba zbiti drugim sredstvima i nainima u skladu sa zahtjevima. Takva mjesta kao i naine rada odobrava nadzorni inenjer, a na prijedlog izvoaa. Svi zahtjevi za ugraeni sloj moraju biti zadovoljeni prije polaganja idueg sloja. Zbijanje sloja mora se ponoviti, ako je u razdoblju izmeu ugradnje nosivog sloja i slijedeeg sloja kolnike konstrukcije dolo do smrzavanja, jaih oborina, oteenja zbog gradilinog prometa ili naknadnih radova na postojeem sloju. 5-01.3 OSIGURANJE KAKVOE MATERIJALA I RADOVA Pod osiguranjem kakvoe nosivog sloja od zrnatog kamenog materijala bez veziva podrazumijeva se niz postupaka opisanih i definiranih u OTU, iji je konani cilj dobivanje pogodnog nosivog sloja kolnike konstrukcije. Razlikuju se dvije vrste aktivnosti: 5-01.3.1 aktivnosti prije poetka izrade nosivog sloja od zrnatog kamenog materijala bez veziva, i ispitivanja tijekom izrade nosivog sloja o zrnatog kamenog materijala bez veziva.

Postupci prije poetka izrade nosivog sloja od zrnatog kamenog materijala bez veziva Postupci prije poetka izrade nosivog sloja od zrnatog kamenog materijala bez veziva jesu: prethodno ispitivanje materijala s ocjenom pogodnosti, i odreivanje tehnologije ugradnje na pokusnoj dionici.

Svi ovi postupci obveza su izvoaa. Izvoa ih o svom troku mora obaviti pravodobno, prije poetka izvoenja radova. Izvoa radova obvezan je rezultate svih prethodnih ispitivanja predati nadzornom inenjeru na uvid i suglasnost. Prethodno ispitivanje materijala s ocjenom pogodnosti Prethodno ispitivanje materijala slui kao dokaz upotrebljivosti tog materijala za izradu nosivog sloja, a provodi se u skladu s potpoglavljem 5-01.1 OTU. Rezultati prethodnih ispitivanja materijala, na temelju kojih se daje ocjena pogodnosti, predaju se nadzornom inenjeru u obliku izvjetaja o ispitivanju pogodnosti za izradu nosivog sloja od zrnatog kamenog materijala bez veziva, u originalu.


Stranica 5-11

5 Izvjetaj sadri:

NOSIVI SLOJEVI

opi dio s podacima o naruitelju, mjestu i datumu uzorkovanja, porijeklu i vrsti materijala, ovlatenom laboratoriju u kojem su ispitivanja obavljena, zahtjevima naruitelja i normama prema kojima su ispitivanja obavljena, rezultate laboratorijskih ispitivanja svojstava materijala navedenih u potpoglavlju 5-01.1 ovih OTU, i zakljuak s miljenjem o pogodnosti zrnatog kamenog materijala za izradu nosivog sloja bez veziva. Odreivanje tehnologije ugradnje na pokusnoj dionici Pokusna dionica slui kao dokaz da se sa zrnatim kamenim materijalom, uz odgovarajuu tehnologiju ugradnje, moe izraditi nosivi sloj kolnika kakvoe propisane u projektu ili OTU. Prije dopreme materijala na mjesto ugradnje, izvoa predaje nadzornom inenjeru izvjetaj o pogodnosti zrnatog kamenog materijala za izradu nosivog sloja, na temelju ega nadzorni inenjer odobrava izradu pokusne dionice. Odsjeak ceste za pokusnu dionicu odreuje nadzorni inenjer na prijedlog izvoaa. Na pokusnoj dionici utvruje se broj prijelaza i vrsta strojeva za zbijanje, u svrhu provjere postizanja propisanih parametara kakvoe. Kakvoa ugraenog sloja na pokusnoj dionici provjerava se ispitivanjem: visine, poloaja i nagiba geodetskim snimanjem, modula stiljivosti (krunom ploom promjera 300 mm) [MN/m2], stupnja zbijenosti [%], ravnosti povrine [mm], i debljine sloja [cm].

Provjeru obavlja nadzorni inenjer, a trokove ispitivanja snosi izvoa radova. Kada je na pokusnoj dionici ustanovljen nain rada strojeva za zbijanje, kojim se postie traena kakvoa sloja, nadzorni inenjer odobrava izradu tog sloja. Postoji li pozitivno iskustvo o zrnatom kamenom materijalu i o uinku strojeva za zbijanje ovog nosivog sloja, pokusna dionica nije potrebna.

Stranica 5-12


NOSIVI SLOJEVI 5-01.3.2 Ispitivanja tijekom izrade nosivog sloja od zrnatog kamenog materijala bez veziva

5

Ispitivanja koja se obavljaju tijekom izrade nosivog sloja od zrnatog kamenog materijala bez veziva jesu: tekua ispitivanja, i kontrolna ispitivanja.

Tekua ispitivanja Tekua ispitivanja obavlja (osigurava) izvoa, preko svog ovlatenog laboratorija, ili ako ga ne posjeduje, preko drugog ovlatenog laboratorija. Ta ispitivanja slue za ocjenu kakvoe izvedenog sloja, na osnovi ega se pristupa kontrolnim ispitivanjima. Tekua ispitivanja obuhvaaju: ispitivanje modula stiljivosti krunom ploom promjera 300 mm na svakih 500 m2, ili stupnja zbijenosti volumometrom u odnosu na maksimalnu zbijenost po modificiranom Proctorovu postupku, najmanje na svakih 500 m2, ili nuklearnim denzimetrom, najmanje na svakih 500 m2, ili ispitivanje modula stiljivosti krunom ploom promjera 300 mm i stupnja zbijenosti volumometrom u odnosu na maksimalnu zbijenost po modificiranom Proctorovu postupku, ili denzimetrom, najmanje na svakih 1000 m2, ispitivanje granulometrijskog sastava, najmanje na svakih 3000 m2, ispitivanje ravnosti povrine sloja letvom duljine 4 m, na svakom poprenom profilu ili prema zahtjevu nadzornog inenjera, i ispitivanje sloja po visini, poloaju i nagibu geodetskim snimanjem.

Neposredno po obavljenim tekuim ispitivanjima, izvoa radova rezultate ispitivanja, u pisanom obliku, dostavlja nadzornom inenjeru. Po zavretku radova rezultati ispitivanja u okviru tekuih ispitivanja prikazuju se u pisanom izvjetaju koji sadri: opi dio s podacima o investitoru, izvoau, graevini i upotrijebljenom kamenom materijalu, podatke o opsegu tekuih ispitivanja prema OTU (program ispitivanja), podatke o izvrenom opsegu tekuih ispitivanja, rezultate tekuih ispitivanja i norme po kojima su ispitivanja obavljena i zakljuak o kakvoi izvedenih radova. Kontrolna ispitivanja Kontrolna ispitivanja nosivog sloja obavlja (osigurava) investitor, preko ovlatenog laboratorija, u svemu prema potpoglavlju 0-19, a zajedno s tekuim ispitivanjima slue kao potvrda postignute kakvoe sloja kolnike konstrukcije. Kontrolna ispitivanja se provode nakon obavljenih tekuih ispitivanja i potvrde kakvoe sloja u pogledu zbijenosti, ravnosti, visine, poloaja i nagiba. Opseg kontrolnih ispitivanja je takav da na dva tekua ispitivanja dolazi jedno kontrolno ispitivanje.


Stranica 5-13

5

NOSIVI SLOJEVI Po zavretku radova rezultati kontrolnih ispitivanja prikazuju se u pisanom izvjetaju koji sadri: opi dio s podacima o investitoru, izvoau, graevini i upotrijebljenom kamenom materijalu, podatke o opsegu kontrolnih ispitivanja prema OTU (program ispitivanja), podatke o izvrenom opsegu kontrolnih ispitivanja, rezultate kontrolnih ispitivanja i norme po kojima su ispitivanja obavljena, zakljuak o kakvoi izvedenih radova, na temelju tekuih i kontrolnih ispitivanja, ispitivanje sloja po visini i poloaju geodetskim snimanjem. Na osnovi rezultata tekuih i kontrolnih ispitivanja investitor, odnosno njegov nadzorni inenjer, donosi konanu ocjenu o kakvoi izvedenog sloja.

5-01.3.3

Preuzimanje izvedenog sloja Ugraeni nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala bez veziva, preuzima nadzorni inenjer na osnovi zadovoljenih zahtjeva iz ovih OTU. Sve mogue manjkavosti prema tim zahtjevima izvoa mora otkloniti o svom troku, ukljuujui i sva dodatna ispitivanja i mjerenja koja je potrebno provesti da se ustanovi valjanost sanacije. Ako nakon preuzimanja nosivog sloja doe do njegovog oteenja uslijed vremenskih nepogoda ili iz bilo kojeg drugog razloga, sloj se mora popraviti i dokazati njegova kakvoa prije izrade slijedeeg sloja kolnike konstrukcije.

5-01.3.4

Dokumentacija o dokazu kakvoe Izvjetaj o pogodnosti materijala, potpoglavlja 0-17, 0-19 i 5-01.1.1, OTU, Izvjetaj o tekuim ispitivanjima, potpoglavlja 0-17, 0-19 i 5-01.3.2, OTU, Izvjetaj o kontrolnim ispitivanjima, potpoglavlja 0-17, 0-19 i 5-01.3.2, OTU, Izvjetaj o kontrolnim ispitivanjima sloja geodetskim snimanjem, potpoglavlja 1-02 i 5-01.1.3 OTU, Izvjetaj nadzornog inenjera o izvedenim radovima.

5-01.4

OBRAUN RADA Ovaj rad mjeri se i obraunava u kubinim metrima ugraenog materijala u zbijenom stanju. Za obraun se uzimaju obino dimenzije iz projekta, ako odredbom nadzornog inenjera nije dolo do nekih izmjena. Plaa se po ugovorenoj jedininoj cijeni za kubini metar ugraenog sloja u zbijenom stanju, u koju su uraunani svi trokovi nabave materijala, njegova prijevoza, ugradnje i svega to je potrebno za potpuno dovrenje rada.

Stranica 5-14


NOSIVI SLOJEVI 5-02 5-02.1

5

NOSIVI SLOJ OD ZRNATOG KAMENOG MATERIJALA STABILIZIRANOG HIDRAULINIM VEZIVOM KONTROLA KAKVOE Osnovni zrnati kameni materijali Za izradu nosivog sloja od zrnatog kamenog materijala stabiliziranog hidraulinim vezivima mogu se primijeniti osnovni materijali kao to je to navedeno u potpoglavlju 5-00.2.1 OTU. Uzorkovanje materijala Materijali se uzorkuju sukladno uvjetima norme HRN U.B1.010. Laboratorijska ispitivanja U laboratoriju se ispituju sljedea svojstva zrnatog kamenog materijala: vlanost prema normi HRN B.B8.035, prostorna masa i upijanje vode prema normi HRN B.B8.031, oblik zrna kamenih agregata prema normi HRN B.B8.048, odreivanje slabih zrna prema normi HRN B.B8.037, postojanost prema smrzavanju natrijevim sulfatom prema normi HRN B.B8.044, otpornost prirodnog i drobljenog agregata na drobljenje i habanje postupkom "Los Angeles" prema normi HRN B.B8.045, prostorne mase prema normi HRN U.B1.016, granulometrijski sastav prema normi HRN U.B1.018, gustoa prema normi HRN B.B1.014, odreivanje sagorljivih i organskih tvari prema normi HRN U.B1.024, kemijsko ispitivanje agregata za beton prema normi HRN B.B8.042, optimalni udio vode cementom stabiliziranog tla prema normi HRN U.B1.048, izrada nosivih slojeva kolnikih konstrukcija cesta od materijala stabiliziranih cementom i slinim hidraulinim vezivima prema normi HRN U.E9.024.

5-02.1.1

Zahtjevi kakvoe za zrnate kamene materijale Kontrola kakvoe zrnatog kamenog materijala provodi se ispitivanjem u ovlatenom laboratoriju. Granulometrijski sastav Granulometrijska se krivulja zrnatog kamenog materijala za ovaj sloj mora nalaziti unutar granica danih u tablici 5-02.1.1-1 ili 5-02.1.1-2. Za autoceste i ceste vrlo tekog prometnog optereenja, odnosno kolnike konstrukcije projektirane za prometno optereenje vee od 3 x 106 ekvivalentnih standardnih osovina od 100 kN, kao i za slojeve za pojaanje svih cesta, granulometrijski sastav zrnatog kamenog materijala mora zadovoljiti uvjete iz tablice 5-02.1.1-1 za tip A i tip B, gdje je: tip A; podruje zrnatog kamenog materijala maksimalne krupnoe zrna od 8 mm do 31,5mm,


Stranica 5-15

5

NOSIVI SLOJEVI tip B; podruje zrnatog kamenog materijala maksimalne krupnoe zrna od 31,5mm do 50 mm. Granino podruje za nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala stabiliziranog hidraulinim vezivom za autoceste i ceste vrlo tekog prometnog optereenja Prolaz kroz sito [% ] Otvor sita (kvadratini) [mm] 0,1 0,2 0,5 1 2 4 8 16 31,5 50 Tip A 8 mm - 31,5 mm 3-25 7-32 12-45 17-57 24-70 32-84 44-100 60 100 Tip B 31,5 mm - 50 mm 0-12 2-18 5-27 8-36 14-47 21-60 33-73 49-90 75-100 100

Tablica 5-02.1.1-1

Za ceste tekog, srednjeg i lakog prometnog optereenja, odnosno kolnike konstrukcije projektirane za prometno optereenje od 1 x 105 do 3 x 106 ekvivalentnih standardnih osovina od 100 kN, mogu se uz zrnati kameni materijal tipa A ili B upotrijebiti jo i ovi materijali: ljunkovito-pjeskoviti materijali s udjelom prainasto glinovitih estica od 0% do 10% estica manjih od 0,02 mm, ako zadovoljavaju uvjete iz tablice 5-02.1.4-2. pjeskoviti materijal rijenog, glacijalnog ili eolskog porijekla, ako zadovoljavaju zahtjeve iz tablice 5-02.1.1-2. Granino podruje za nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala stabiliziranog hidraulinim vezivom za ceste tekog i srednjeg prometnog optereenja Prolaz kroz sito [%] 0-55 2-70 5-100 8 13 21 33 50 72 100

Tablica 5-02.1.1-2

Otvor sita (kvadratini) [mm] 0,1 0,2 0,5 1 2 4 8 16 31,5 50

Kakvoa materijala mora biti takva da osigurava zahtijevanu nosivost kolnika tijekom ukupnog projektiranog vijeka trajanja ceste.

Stranica 5-16


NOSIVI SLOJEVI Odreivanje organskih tvari

5

Uzorak se potopi u otopinu s reagensom, te se nakon odreenog vremena boja otopine iznad uzorka usporedi s bojom standardne otopine. Ako je boja otopine iznad uzorka tamnija od standardne, u uzorku se gravimetrijski odreuje udio organskih tvari i lakih estica. Udio organskih tvari i lakih estica Zrnati materijal ne smije sadravati vie od 2% organskih tvari i lakih estica, kao to su komadi drveta, korijenje, estice ugljena i sl. Optimalna vlaga i maksimalna suha prostorna masa s dodatkom veziva Uzorak zrnatog kamenog materijala uz dodatak priblino oekivane koliine hidraulinog veziva zbija se energijom modificiranog Proctorova postupka (2,66 MNm/m3). Rezultat ispitivanja je optimalna vlaga, tj. ona koliina vode u uzorku koja omoguuje maksimalnu zbijenost stabilizacijske mjeavine uz navedenu energiju, a koja je dostatna i za hidrataciju veziva. Stabilizacijska mjeavina od zrnatog kamenog materijala ugrauje se u nosivi sloj pri optimalnoj vlazi, ili pri optimalnoj vlazi uveanoj do 1 %. Maksimalnu suhu prostornu masu dobivenu po modificiranom Proctorovu postupku koristimo kao parametar pri odreivanju stupnja zbijenosti ugraenog zrnatog kamenog materija stabiliziranog hidraulinim vezivima u nosivi sloj. Fiziko-mehanika svojstva Prirodni ljunak i drobljeni kameni materijal moraju zadovoljavati zahtjeve iz tablice 502.1.1-3. Tablica 5-02.1.1-3 Fiziko-mehanika svojstva zrnatog kamenog materijala za izradu nosivog sloja stabiliziranog hidraulinim vezivom Svojstvo Oblik zrna udio zrna nepovoljnog oblika (3:1), (HRN B.B8.048) Upijanje vode, (HRN B.B8.031) Trona, nekvalitetna zrna, (HRN B.B8.037) [%] [%] [%] Traeni zahtjev, najvie 50 1,6 7 12 45

Otpornost prema smrzavanju natrijevim sulfatom. Gubitak mase nakon 5 ciklusa, (HRN B.B8.044) [%] Otpornost prema drobljenju i habanju po metodi Los Angeles, (HRN B.B8.045) [%] 5-02.1.2 Zahtjevi kakvoe za hidraulino vezivo

Kao vezivo upotrebljava se isti portlandski cement; portlandski cement s dodatkom pucolana ili zgure i metalurki cement klase 25, 35 i 45. Upotrijebljeni cementi moraju odgovarati zahtjevima hrvatskih normi kako slijedi: Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA III Stranica 5-17

5

NOSIVI SLOJEVI

Portlandski cement. Portlandski cementi s dodacima. Metalurki cement. Pucolanski cementi prema normi HRN B.C1.011, i Cement. Nain isporuke, pakiranja, smjetaja i uzimanja uzoraka prema normi HRN B.C1.012.

Za stabiliziranje nosivih slojeva definiranih standardom HRN U.E9.024 mogu se upotrijebiti i druga slina hidraulina veziva kao to su letei pepeo, mljevena zgura, pucolani i sl., ako se laboratorijskim ispitivanjima utvrdi njihova uporabivost, a ovlateni laboratorij odredi uvjete za primjenu. Upotrijebljeni cementi moraju odgovarati zahtjevima norme HRN B.C1.011. Na svim uzorcima veziva ispituju se sljedea svojstva: 5-02.1.3 standardna konzistencija, vrijeme vezivanja, postojanost zapremine, ostatak na situ 4900 otvora/cm2, tlana vrstoa (za cement klase 25 i 35 nakon 7 i 28 dana, a za cement klase 45 nakon 3 i 28 dana).

Zahtjevi kakvoe za vodu Za izradu nosivih slojeva stabiliziranih hidraulinim vezivima moe se upotrijebiti voda koja ispunjava ove uvjete: da je pH-vrijednost vea od 6,0, da je udio sulfata (SO3) manji od 2700 mg/l vode, da je udio klorid iona (Cl-) manji od 300 mg/l vode, da je pokazatelj organskih tvari (humusne kiseline, eeri i dr.) izraen kao utroak kalijeva permanganata (KMnO4) po metodi oksidacije manji od 200 mg/l vode, da je ukupna koliina soli, izraena kao suhi ostatak, manja od 5000 mg/l vode.

Pitka voda ili voda iz vodovoda moe se upotrijebiti bez ispitivanja. 5-02.1.4 Zahtjevi kakvoe za stabilizacijsku mjeavinu Na stabilizacijskoj mjeavini ispituju se sljedea svojstva: odreivanje tlane vrstoe pri jednoaksijalnoj kompresiji prema normi HRN.U.B1.030, ispitivanja otpornosti cementom stabiliziranog tla na smrzavanje prema normi HRN U.B1.050.

Stabilizacijska mjeavina mora zadovoljavati zahtjeve iz tablice 5-02.1.4-1. Ovi zahtjevi odnose se na cemente klase 25, 35 i 45 (HRN B.C1.011). Ako se primijeni drugo vezivo, kao to je letei pepeo, zgura ili slino, vrijede iste granice vrstoe, ali se ustanovljuju drugi (dulji) vremenski rokovi za njegu epruveta. To se radi na osnovi laboratorijskih ispitivanja i uz suglasnost nadzornog inenjera.

Stranica 5-18


NOSIVI SLOJEVI Tablica 5-02.1.4-1 Zahtijevana tlana vrstoa stabilizacijskih mjeavina Tlana vrstoa stabilizacijske mjeavine [MN/m2] nakon 7 dana nakon 28 dana od 2,0 do 5,5 od 1,5 do 5,5 od 3,0 do 6,0 od 2,5 do 6,0

5

Sloj Nosivi sloj kolnike konstrukcije autocesta i cesta vrlo tekog prometnog optereenja Nosivi sloj kolnike konstrukcije cesta tekog i srednje tekog prometnog optereenja

Stabilizacijska mjeavina, osim navedenih tlanih vrstoa mora biti postojana prema smrzavanju. Indeks smanjenja tlane vrstoe prema normi HRN U.B1.050 smije biti najmanje 80%. 5-02.1.5 Dokumentacija za izradu prethodnog sastava Sukladno potpoglavlju 5-02.1, naruitelju se na osnovi provedene kontrole kakvoe osnovnog zrnatog kamenog materijala, veziva, vode i mjeavine tih sastojaka izdaje Prethodni sastav (receptura) za izradu nosivog sloja od zrnatog kamenog materijala stabiliziranog hidraulinim vezivom. Prethodni sastav slui kao laboratorijski dokaz da je s odobrenim materijalima i projektiranim sastavom mogue postii kakvou mjeavine propisane OTU. Sastav stabilizacijske mjeavine prema prethodnom sastavu mora biti takav da tijekom proizvodnje manje oscilacije kakvoe i udjela sastavnih materijala nee bitno utjecati na fiziko-mehanika svojstva mjeavine. Prethodnim sastavom odreuje se: granulometrijski sastav osnovnog zrnatog kamenog materijala, udio osnovnog zrnatog kamenog materijala, udio veziva, udio vode, optimalna vlaga i maksimalna suha prostorna masa mjeavine, tlana vrstoa mjeavine nakon 7 i 28 dana i otpornost mjeavine na smrzavanje i odmrzavanje.

Sva ispitivanja potrebna za izradu prethodnog sastava obavljaju se prema normi HRN U.E9.024, a rezultati ispitivanja prikazuju se u pisanom obliku u izvjetaju (Prethodni sastav za izradu mjeavine za cementnu stabilizaciju) koji, osim navedenih ispitivanja, u opem djelu mora sadravati i podatke o naruitelju, mjestu i datumu uzorkovanja materijala, porijeklu i vrsti materijala, ovlatenom laboratoriju u kojem su ispitivanja obavljena, zahtjevima naruitelja i normama prema kojima su ispitivanja obavljena.

Ako doe do bitne promjene svojstava bilo kojeg od sastavnih materijala, ili lokacije nalazita osnovnog zrnatog kamenog materijala, kao i poizvoaa veziva, mora se pristupiti izradi novog prethodnog sastava. Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA III Stranica 5-19

5

NOSIVI SLOJEVI

Prethodni sastav vrijedi godinu dana, odnosno do najvie tri godine, Ako se dokaznim radnim sastavom svake godine potvrde svojstva materijala i mjeavine iz prethodnog sastava. 5-02.1.6 Zahtjevi kakvoe za ugraeni nosivi sloj stabiliziran hidraulinim vezivom Ugraeni nosivi sloj stabiliziran hidraulinim vezivom mora zadovoljavati zahtjeve kakvoe u pogledu stupnja zbijenosti, ravnosti povrine, debljine sloja, homogenosti pri ostvarenoj zbijenosti, te visine, poloaja i nagiba sloja. Stupanj zbijenosti Supanj zbijenosti, kako je definiran u potpoglavlju 5-00.1.2 OTU, mora biti najmanje 98%. Ravnost povrine Ravnost povrine mjeri se kao odstupanje povrine sloja od letve duljine 4 m. Odstupanje od letve smije biti najvie 15 mm. Debljina sloja Debljina sloja odreena je projektom. Nosivi sloj stabiliziran hidraulinim vezivom izvodi se jednoslojno u debljini od 15 cm do 30 cm. U sluaju da je potrebna debljina tog nosivog sloja vea od 30 cm, sloj se izvodi u dvije ili vie faza, kako je to sluaj kod izravnavajuih nosivih slojeva. Odstupanje debljine ugraenog sloja, od projektirane, ne smije biti vee od 15 mm. Homogenost sloja Sloj mora imati potrebnu homogenost pri ostvarenoj zbijenosti. Nosivi sloj stabiliziran hidraulinim vezivom smatra se homogenim ako je koeficijent varijacije mjerenja zbijenosti ugraenog sloja manji od 3 %. Koeficijent varijacije KV rauna se prema izrazu:KV = x1 n ( xi x )2 n 1 i =1

=

gdje je: - standardna devijacija, x -aritmetika sredina svih mjerenja zbijenosti na ispitivanom dijelu ugraenog sloja, xi - rezultati pojedinanih mjerenja zbijenosti sloja, n - broj mjerenja zbijenosti na ispitivanom dijelu stabilizacije. Visina i poloaj

Stranica 5-20


NOSIVI SLOJEVI

5

Visinski poloaj izvedenog sloja provjerava se geodetskim snimanjem na mjestima ispod rubova kolnika, te sredine kolnika, a odstupanja mogu biti najvie 15 mm. Iznimno, uz odobrenje nadzornog inenjera, odstupanja nanie mogu biti do najvie -30 mm, s time da se za visinu odstupanja izvede nadomjestak slijedeim slojem na troak izvoaa. Nagib Nagib mora, u pravilu, biti jednak poprenom i uzdunom nagibu projektirane povrine. Odstupanja ne smiju biti vea od 0,4 % apsolutno od nagiba zadanog projektom. 5-02.1.7 Dokumentacija o tekuim i kontrolnim ispitivanjima Potrebna dokumentacija za tekua ispitivanja sukladna je potpoglavlju 5-02.3.2 OTU. Potrebna dokumentacija za kontrolna ispitivanja sukladna je potpoglavlju 5-02.3.2 OTU. 5-02.2 5-02.2.1 PROIZVODNJA, PRIJEVOZ I UGRADNJA Proizvodnja stabilizacijske mjeavine Zrnati kameni materijal mijea se s vezivom i vodom u homogenu mjeavinu. Postrojenje za mijeanje mora osiguravati tono i precizno doziranje koliine zrnatog kamenog materijala, veziva i vode. Prije poetka rada, vage za zrnati kameni materijal i vezivo te ureaj za mjerenje protoka vode moraju biti atestirani. Postrojenje za proizvodnju mjeavine treba biti to blie gradilitu, jer je ugradnja mjeavine vremenski uvjetovana. Za mijeanje se primjenjuju specijalna postrojenja za proizvodnju stabilizacijskih mjeavina ili pogodne betonske mijealice bunkerskog ili kontinuiranog tipa. Mjeavina cementne stabilizacije za izradu nosivog sloja autocesta i cesta vrlo teke skupine prometnog optereenja proizvodi se u postrojenjima za mijeanje, dok se za ceste tekog, srednjeg i lakog prometnog optereenja mjeavina moe proizvoditi i postupkom mijeanja odgovarajuim strojevima na mjestu ugradnje uz odobrenje nadzornog inenjera. Vrijeme mijeanja sastojaka za stabilizacijsku mjeavinu mora biti podeeno tako da iz postrojenja izlazi mjeavina s potpuno obavijenim zrnima osnovnog kamenog materijala mortom od hidraulinog veziva, sitnih estica kamenog materijala i vode. Gotova stabilizacijska mjeavina ne smije sadravati suha zrna kamenog materijala, niti dijelove suhog i nedovoljno izmijeanog hidraulinog veziva. Mjeavina cementne stabilizacije ne smije se proizvoditi od smrznutog zrnatog kamenog materijala. 5-02.2.2 Prijevoz stabilizacijske mjeavine


Stranica 5-21

5

NOSIVI SLOJEVI

Proizvedena stabilizacijska mjeavina prevozi se na mjesto ugradnje kamionima kiperima, a naroito je vano da se prijevoz obavi u kratkom vremenu, jer je vrijeme od proizvodnje mjeavine do zavrene ugradnje u sloj ogranieno. 5-02.2.3 Ugradnja stabilizacijske mjeavine Nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala stabiliziran hidraulinim vezivom kao dio kolnike konstrukcije ugrauje se, u pravilu, izmeu nosivog sloja od nevezanog zrnatog kamenog materijala i bitumeniziranog nosivog sloja autocesta i cesta od vrlo tekog do lakog prometnog optereenja. Uvjeti za podlogu Nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala stabiliziranog hidraulinim vezivom moe se raditi kada nadzorni inenjer preuzme sloj na koji se on polae te odobri poetak rada. Nadzorni inenjer provjerava: ravnost, projektirane nagibe, pravilno izvedenu odvodnju, poloaj i traene uvjete kakvoe. Prije polaganja stabilizacijske mjeavine, podloga na koju se ona polae mora biti vlana. Stabilizacijska se mjeavina ne smije ugraivati na smrznuti sloj. Ako je sloj na koji dolazi stabilizacijska mjeavina zasien vodom, kao poslije obilnije kie ili otapanja snijega, treba priekati s ugradnjom, dok se suvina voda ne ocijedi iz podloge. Izvoa je duan odravati mehaniki zbijeni nevezani nosivi sloj u stanju u kakvom je bio u vrijeme preuzimanja od nadzornog inenjera. Ako iz bilo kojeg razloga doe do oteenja nosivog sloja, izvoa ga je duan ponovno dovesti u stanje koje odgovara traenim zahtjevima i o tome podnijeti dokaze nadzornom inenjeru. Vremenski uvjeti Stabilizacijska se mjeavina ne smije ugraivati pri temperaturi zraka nioj od 50C i kada su izgledi da temperatura u roku 24 sata padne ispod te vrijednosti. Ako tijekom izrade sloja padne kia, odmah se prekida proizvodnja stabilizacijske mjeavine, a razastrta se mjeavina hitno zbija u sloj te prekriva zatitnom folijom. Kad je toplo, a osobito ako je i vjetrovito vrijeme, treba obratiti panju na brzi gubitak vlage iz razastrte mjeavine i ugraenog sloja. Izrada Na pripremljenu podlogu mjeavina se razastire odgovarajuim razastiraima ili finierima da bi se osigurala jednolina debljina sloja i ravnost povrine. Svjea mjeavina razastire se odjednom po cijeloj povrini. Neposredno iza razastiranja, sloj treba jednoliko i paljivo zbijati preko cijele povrine vibroploama, kompaktorima, vibrovaljcima i valjcima s gumenim kotaima, posebno ili u kombinaciji. Sva mjesta koja moda nisu dostupna strojevima za zbijanje treba zbiti u skladu s traenim zahtjevima drugim sredstvima i nainima. Takva mjesta kao i naine rada odreuje nadzorni inenjer.

Stranica 5-22


NOSIVI SLOJEVI

5

Vrijeme od mijeanja stabilizacijske mjeavine do zavrenog zbijanja ovisi o vrsti primijenjenog veziva. U sluaju upotrebe portlandskog cementa, to vrijeme ne smije biti dulje od 2 sata. Povrina sloja nakon zavrenog zbijanja mora biti ravna, dobro zatvorena, bez uzdunih tragova i pukotina. Posebnu pozornost treba posvetiti pravilnom i potpunom zbijanju u blizini uzdunih i poprenih spojeva. Kod savitljivih konstrukcija kolnika uzduni spojevi moraju biti ispod sredinjih crta, crta koje razgraniuju kolnike trake i rubnih crta. Sva podruja na kojima je vidljiva segregacija materijala, kao i mjesta na kojima je dolo do oteenja sloja uslijed nedovoljnog odravanja, gradilinog prometa, vremenskih nepogoda, naknadnih radova i drugog, moraju se zamijeniti u punoj debljini sloja i naknadno zbiti. Kada je projektirana debljina stabiliziranog nosivog sloja vea od 30 cm, on se radi u dva i vie slojeva. Kod cesta tekog i srednjeg prometnog optereenja nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala stabiliziranog hidraulinim vezivom moe se raditi i pogodnim strojevima na mjestu ugradnje uz odobrenje nadzornog inenjera. Na kraju radnog dana pri izradi sloja radi se poprena vertikalna radna spojnica zasijecanjem sloja pri kraju. To se izvodi kao posljednja operacija na kraju radnog dana ili kao prva na poetku sljedeeg dana. 5-02.3 OSIGURANJE KAKVOE MATERIJALA I RADOVA Pod osiguranjem kakvoe radova na cementnoj stabilizaciji podrazumijeva se niz postupaka opisanih i definiranih u OTU, iji je konani cilj dobivanje kvalitetnog hidraulinim vezivom stabiliziranog nosivog sloja u kolnikoj konstrukciji. Razlikuju se tri vrste aktivnosti: 5-02.3.1 aktivnosti prije poetka izrade hidraulinim vezivom stabiliziranog nosivog sloja, ispitivanja tijekom izrade hidraulinim vezivom stabiliziranog nosivog sloja, postupci nakon izrade hidraulinim vezivom stabiliziranog nosivog sloja.

Postupci prije poetka izrade nosivog sloja stabiliziranog hidraulinim vezivom Postupci prije poetka izrade ovog nosivog sloja ukljuuju: prethodno ispitivanje svih sastavnih materijala s ocjenom pogodnosti, izradu prethodnog sastava stabilizacijske mjeavine, prenoenje prethodnog sastava stabilizacijske mjeavine na postrojenje za mijeanje, izradu dokaznog radnog sastava, i izradu pokusne dionice.

Sve ove postupke provodi ovlateni laboratorij, a izvoa o svom troku mora osigurati njihovo provoenje. Nadzorni inenjer treba na temelju prethodnih ispitivanja, prije poetka radova, odobriti izradu ovog nosivog sloja.


Stranica 5-23

5 Prethodno ispitivanje materijala s ocjenom pogodnosti

NOSIVI SLOJEVI

Prethodno ispitivanje materijala slui kao dokaz upotrebljivosti tog materijala za odreenu namjenu. Prethodno ispitivanje materijala, koji su sastavni dijelovi stabilizacijske mjeavine, provodi se u skladu s potpoglavljima 5-02.1.1, 5-02.1.2 i 502.1.3 ovih OTU. Ako se prethodnim ispitivanjem ustanovi pogodnost sastavnih materijala u skladu s potpoglavljem 0-17 i 0-19 OTU pristupa se izradi prethodnog sastava. Izrada prethodnog sastava stabilizacijske mjeavine Izrada prethodnog sastava stabilizacijske mjeavine za izradu nosivog sloja od zrnatog kamenog materijala stabiliziranog hidraulinim vezivom mora biti sukladna potpoglavlju 5-02.1.5 OTU. Prenoenje prethodnog sastava stabilizacijske mjeavine na postrojenje za mijeanje Prethodni sastav potrebno je prenijeti na postrojenje za proizvodnju stabilizacijske mjeavine potujui odredbe iz potpoglavlja 5-02.2.1 OTU. Pri tome treba ustanoviti tone odnose doziranja masa zrnatog kamenog materijala ili mjeavine frakcija zrnatog kamenog materijala, veziva i vode. Treba uzeti u obzir postojeu vlanost zrnatog materijala, tako da se dodaje samo razlika vode potrebna da vlanost mjeavine bude optimalna. Iz pokusne proizvodnje, koja mora biti u takvoj koliini da osigura ujednaenost sastava, uzimaju se uzorci netom proizvedene stabilizacijske mjeavine na kojima se ispituje odgovaraju li njezina svojstva traenim zahtjevima. Ispituju se najmanje tri uzorka mjeavine. Ispituje se: granulometrijski sastav i tlana vrstoa na ispitnim tijelima izraenim od svjee stabilizacijske mjeavine.

Izrada dokaznog radnog sastava Na najmanje tri uzorka netom proizvedene stabilizacijske mjeavine iz pokusne proizvodnje ispituje se tlana vrstoa nakon 7 dana i granulometrijski sastav zrnatog kamenog materijala. Kada se ustanovi zadovoljavajua podudarnost s prethodnim sastavom, dokazni radni sastav se u pisanom obliku predouje (Dokazni radni sastav za izradu mjeavine za cementnu stabilizaciju) nadzornom inenjeru radi dobivanja suglasnosti za rad. Ako podudarnost ne zadovoljava, obavljaju se korekcije sastava sve dok se ne postignu zadovoljavajui rezultati. U tijeku proizvodnje stabilizacijske mjeavine izvoa mora stalno odravati dokazni radni sastav na postrojenju. Izrada pokusne dionice Ako ne postoje provjerena iskustva o postizanju traene kakvoe stabiliziranog nosivog sloja za odreeni sastav stabilizacijske mjeavine i odreenu tehnologiju razastiranja i zbijanja, potrebno je nain rada odrediti na pokusnoj dionici. Pokusna dionica mora imati povrinu od najmanje 600 m2 i po mogunosti treba sadravati barem jedan uzduni i Stranica 5-24 Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA III

NOSIVI SLOJEVI

5

jedan popreni spoj. Zbijenost (stupanj zbijenosti u odnosu na zbijenost po modificiranom Proctorovou postupku) ispituje se na svjee ugraenom sloju, dok jo nije dolo do vezivanja, na najmanje etiri mjesta za svaku pojedinu fazu rada sredstava za zbijanje (odreeni broj prijelaza). Na tim se mjestima ispituje i granulometrijski sastav. Najmanje na dva mjesta ispituje se i tlana vrstoa nakon 7 dana na ispitnim tijelima izraenim od svjee stabilizacijske mjeavine. Nakon to je ustanovljen nain rada i reim rada strojeva za zbijanje, koji daje zadovoljavajue rezultate, dokumentacija se predaje nadzornom inenjeru radi dobivanja suglasnosti za rad. 5-02.3.2 Ispitivanja tijekom izrade nosivog sloja stabiliziranog hidraulinim vezivom Ispitivanja koja se obavljaju tijekom izrade nosivog sloja stabiliziranog hidraulinim vezivom jesu: tekua ispitivanja i kontrolna ispitivanja.

Tekua ispitivanja Minimalna tekua ispitivanja tijekom rada koja obavlja (osigurava) izvoa jesu: ispitivanje stupnja zbijenosti (u odnosu na zbijenost po modificiranom Proctorovu postupku) svjee ugraenoga sloja na svakih 500 m2, ispitivanje granulometrijskog sastava zrnatog kamenog materijala na svakih 3000 m2, ispitivanje osnovnih parametara koji odreuju kakvou veziva na svakih 100 tona veziva, ispitivanje tlane vrstoe na ispitnim tijelima izraenim od svjee stabilizacijske mjeavine na svaki 1000 m2, stalna kontrola ravnosti, tonosti profila i debljine ugraenog sloja na svakom poprenom profilu ili prema odluci nadzornog inenjera.

Neposredno po obavljenim tekuim ispitivanjima, izvoa radova rezultate ispitivanja u pisanom obliku, dostavlja nadzornom inenjeru. Po zavretku radova rezultati ispitivanja u okviru tekuih ispitivanja prikazuju se u pisanom izvjetaju koji sadri: opi dio s podacima o investitoru, izvoau, graevini i upotrijebljenim materijalima, podatke o opsegu tekuih ispitivanja prema OTU (program ispitivanja), podatke o izvrenom opsegu tekuih ispitivanja, rezultate tekuih ispitivanja i norme po kojima su ispitivanja obavljena i zakljuak o kakvoi izvedenih radova. Kontrolna ispitivanja Minimalna kontrolna ispitivanja tijekom rada koja obavlja (osigurava) investitor jesu: ispitivanje tlane vrstoe na pokusnim tijelima izraenim od svjee stabilizacijske mjeavine na svakih 3000 m2, kontrola debljine sloja, ispravnosti profila i ravnosti povrine na svakih 3000 m2, Stranica 5-25


5

NOSIVI SLOJEVI ispitivanje stupnja zbijenosti u odnosu na zbijenost po modificiranom Proctorovu postupku, na svakih 2500 m2, stalna kontrola ravnosti, tonosti profila i debljine ugraenog sloja na svakom poprenom profilu ili prema odluci nadzornog inenjera.

Neposredno po obavljenim kontrolnim ispitivanjima, rezultati ispitivanja u pisanom obliku dostavit e se nadzornom inenjeru. Po zavretku radova rezultati kontrolnih ispitivanja prikazuju se u pisanom izvjetaju koji sadri: opi dio s podacima o investitoru, izvoau, graevini i upotrijebljenim materijalima, podatke o opsegu kontrolnih ispitivanja prema OTU (program ispitivanja), podatke o izvrenom opsegu kontrolnih ispitivanja, rezultate kontrolnih ispitivanja i norme po kojima su ispitivanja obavljena, ispitivanje sloja po visini poloaju i nagibu geodetskim snimanjem, i zakljuak o kakvoi izvedenih radova, na temelju tekuih i kontrolnih ispitivanja. Na osnovi rezultata tekuih i kontrolnih ispitivanja investitor, odnosno njegov nadzorni inenjer, donosi konanu ocjenu kakvoe ugraenog sloja. 5-02.3.3 Postupci nakon izrade nosivog sloja stabiliziranog hidraulinim vezivom Nakon izrade nosivog sloja stabiliziranog hidraulinim vezivom svi su postupci usmjereni na njegovanje i odravanje sloja. Po toplom vremenu treba obratiti panju na gubitak vlage iz sloja. Za nastavak hidratacije veziva i ovrivanje sloja nuno je zadrati dovoljno vlage u sloju. To se postie redovitim prskanjem sloja vodom. Prskanje treba provoditi tako da se ne oteuje povrinu ugraenog sloja, a sloj treba odravati vlanim najmanje sedam dana nakon ugradnje. Po izraenom sloju ne smije se sedam dana odvijati promet, niti se smiju raditi sljedei slojevi kolnike konstrukcije. Iznimno, uz odobrenje nadzornog inenjera, ovaj se rok moe skratiti, ali prethodno mora biti laboratorijskim ispitivanjima dokazano da je u sloju postignuta zahtijevana kakvoa. Po hladnom vremenu ugraeni sloj treba zatititi od smrzavanja nanoenjem pogodnog zastora, odnosno, nakon sedam dana ugradnjom sljedeeg sloja kolnike konstrukcije. Prije ugradnje sljedeeg sloja kolnike konstrukcije s povrine nosivog sloja stabiliziranog hidraulinim vezivom treba ukloniti sav nevezan materijal ispuhivanjem komprimiranim zrakom ili etkanjem mehanikom etkom. OCJENA KAKVOE Preuzimanje izvedenog sloja Ugraeni nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala stabiliziranog hidraulinim vezivom, preuzima nadzorni inenjer na osnovi zadovoljenih zahtjeva iz potpoglavlja 5-02.3 OTU.

5-02.4 5-02.4.1

Stranica 5-26


NOSIVI SLOJEVI

5

Sve moebitne manjkavosti prema tim zahtjevima izvoa mora otkloniti o svom troku, ukljuujui i sva dodatna ispitivanja i mjerenja koja je potrebno provesti da se ustanovi valjanost sanacije. Ako nakon preuzimanja sloja doe do njegovoga oteenja, uslijed vremenskih nepogoda ili iz bilo kojeg drugog razloga, sloj se mora popraviti i dokazati njegova kakvoa prije izrade sljedeeg sloja kolnike konstrukcije. 5-02.4.2 Dokumentacija o dokazu kakvoe Dokumentacija o dokazu kakvoe ugraenih materijala i izvedenih radova kod tehnikog pregleda graevine obuhvaa: Prethodni sastav, potpoglavlje 5-02.1.5, Dokazni radni sastav, potpoglavlje 5-02.3.1, Izvjetaj o tekuim ispitivanjima, potpoglavlje 5-02.3.2, Izvjetaj o kontrolnim ispitivanjima, potpoglavlje 5-02.3.2, Izvjetaj o kontrolnim ispitivanjima sloja geodetskim snimanjem, prema potpoglavlju 5-02.1.6, i Izvjetaj nadzornog inenjera o izvedenim radovima. 5-02.5 5-02.5.1 ODBIJANJE OD VRIJEDNOSTI RADOVA Odbijanje od vrijednosti radova radi umanjene kakvoe proizvedene stabilizacijske mjeavine Odgovarajui sastav stabilizacijske mjeavine odreen je dokaznim radnim sastavom koji na temelju prethodnog sastava izrauje ovlateni laboratorij. Kakvoa stabilizacijske mjeavine ocjenjuje se prema postignutoj tlanoj vrstoi. Ostali parametri koji utjeu na kakvou mjeavine, kao to su fiziko-mehanika svojstva i granulometrijski sastav zrnatog kamenog materijala, te vrsta i koliina veziva i vode moraju biti u skladu s OTU. Tablica 5-02.5.1-1 Podruja kretanja tlanih vrstoa koja odstupaju od traenih zahtjeva, ali podlijeu odbijanju odreenog dijela vrijednosti izraenog sloja, za autoceste i ceste vrlo tekog prometnog optereenja Postotak rezultata ugovorene dionice koji odstupaju od traenih zahtjeva najvie [%] 5 10

Tlana vrstoa nakon 28 dana [MN/m2] 2,5 do 2,9 6,1 do 10

Mjerodavna tlana vrstoa za ocjenu kakvoe jest ona vrijednost koja se dobije ispitivanjem uzoraka starosti 28 dana, u okviru kontrolnih ispitivanja. Propisano podruje unutar kojeg treba biti tlana vrstoa prikazano je u tablici iz potpoglavlja 5-02.1.4 OTU. Rezultati tlane vrstoe izvan propisanog podruja koji se mogu prihvatiti uz odreeno odbijanje od vrijednosti sloja, prikazane su u tablicama 5-02.5.1-1 i 5-02.5.1-2.


Stranica 5-27

5 Tablica 5-02.5.1-2

NOSIVI SLOJEVI Podruja tlanih vrstoa koja odstupaju od traenih zahtjeva, ali podlijeu odbijanju odreenog dijela vrijednosti ugraenog sloja za ceste tekog i srednjeg prometnog optereenja Postotak rezultata ugovorene dionice koji odstupaju od traenih zahtjeva najvie [%] 5 10

Tlana vrstoa nakon 28 dana [MN/m2] 2,0 do 2,4 6,1 do 10

Vrijednosti tlane vrstoe izvan ovih prikazanih u tablicama 5-02.5.1-1 i 5-02.5.1-2 smatraju se neprihvatljivima. Odbijanje od ugovorene vrijednosti ugraenog stabiliziranog nosivog sloja, zbog umanjene kakvoe na temelju tlane vrstoe prema tablicama 5-02.5.1-1 i 5-02.5.1-2 rauna se po izrazu:O= p 100 CF

gdje je: O - odbijanje od vrijednosti ugraenog stabiliziranog nosivog sloja (kn), p - odbijanje od cijene ugraenog stabiliziranog nosivog sloja (%), C - jedinina cijena (kn/m2), F - povrina na koju se odbijanje odnosi (m2). Postotak od cijene ugraenog stabiliziranog nosivog sloja koji se odbija, rauna se prema izrazu: 28 ,i 6,0. 100[%], p= 6,0 2

gdje je: p - odbijanje od cijene (%), 28 ,i - pojedinana vrijednost tlane vrstoe nakon 28 dana (MN/m2) Koliine radova iji uzorci daju tlane vrstoe izvan ovih granica nemogu se preuzeti odnosno platiti.

Stranica 5-28


NOSIVI SLOJEVI 5-02.5.2

5

Odbijanje od vrijednosti radova radi umanjene kakvoe ugraenog stabiliziranog nosivog sloja Kakvoa ugraenog stabiliziranog nosivog sloja ocjenjuje se prema postignutoj zbijenosti. Ostali parametri koji utjeu na kakvou sloja, kao to su kakvoa stabilizacijske mjeavine, debljina i ravnost sloja moraju biti u granicama odreenim OTU. Stupanj zbijenosti ugraenog sloja po OTU mora iznositi najmanje 98% od maksimalne zbijenosti po modificiranom Proctorovu postupku. Vrijednosti stupnja zbijenosti nie od propisanih najmanje 98% ukazuju na umanjenu kakvou ugraenog sloja. Tolerira se da najvie 5% rezultata, od ukupnog broja ispitivanja, bude u granicama od 95% do 98%. Odbijanje od ugovorene vrijednosti ugraenog stabiliziranog nosivog sloja, zbog umanjene kakvoe, rauna se prema izrazu:O= p C F 100

gdje je: O - odbijanje od vrijednosti ugraenog stabiliziranog nosivog sloja (kn), p - odbijanje od cijene ugraenog stabiliziranog nosivog sloja (%), C - jedinina cijena (kn/m2), F - povrina na koju se odbijanje odnosi (m2). Postotak od cijene izraenog stabiliziranog nosivog sloja koji se odbija, rauna se prema izrazu: p = Sz i 100 [% ] 5 2

gdje je: p - odbijanje od cijene izraenog sloja (%), Szi - odstupanje pojedinane vrijednosti od propisanog najmanjeg stupnja zbijenosti (%). Vrijednosti stupnja zbijenosti izvan navedenih granica smatraju se neprihvatljivima. Koliine radova na koje se odnose te vrijednosti nemogu se preuzeti odnosno platiti. 5-02.6 OBRAUN RADA Rad se obraunava prema stvarno izvedenim koliinama u skladu s projektom i dokazanom kakvoom, ako ugovorom ili odredbom nadzornog inenjera nije dolo do nekih izmjena. Ovaj se rad mjeri u etvornim metrima ugraenog sloja, a plaa po ugovorenim jedininim cijenama u koje su uraunani svi materijali, radovi, prijevoz i sve ostalo to je potrebno za potpuno dovrenje rada.


Stranica 5-29

5 5-03

NOSIVI SLOJEVI BITUMENSKI MEUSLOJ ZA SLJEPLJIVANJE BITUMENIZIRANOG NOSIVOG SLOJA SA SLOJEM IZRAENIM NA BAZI HIDRAULIKIH VEZIVA OPIS Bitumenski meusloj za meusobno sljepljivanje bitumeniziranih nosivih slojeva sa slojem izraenim na bazi hidraulikih veziva jest tanki sloj bitumena dobiven od bitumenske emulzije prskanjem. Izvodi se u okviru pripreme podloga za izvedbu bitumeniziranih nosivih slojeva kolnike konstrukcije.

5-03.1

5-03.2

UVJETI KAKVOE BITUMENSKE EMULZIJE Sloj izraen na bazi hidraulinih veziva prska se polustabilnom anionskom ili kationskom bitumenskom emulzijom, zavisno od vremenskih uvjeta. Kakvoa bitumenske emulzije mora odgovarati zahtjevima danim u potpoglavlju 6-00.4 ovih OTU.

5-03.3

IZRADA Sloj izraen na bazi hidraulinih veziva treba poprskati bitumenskom emulzijom u koliini od najmanje 0,5 kg/m2 najmanje 24 sata prije polaganja asfaltnog sloja Prskanje bitumenskom emulzijom provodi se iskljuivo motornim prskalicama, koje omoguavaju jednoliku raspodjelu bitumenske emulzije po povrini. Runo prskanje nije doputeno, izuzev na mjestima koja nisu dostupna motornoj prskalici i uz suglasnost nadzornog inenjera. Prije poetka prskanja bitumenskom emulzijom, povrina sloja izraenog na bazi hidraulinih veziva mora biti ista, suha ili prirodno vlana. Prskanje sloja izraenog na bazi hidraulinih veziva bitumenskom emulzijom nije doputeno za vrijeme kie, odnosno pri relativnoj vlanosti zraka veoj od 75 % i pri temperaturi zraka i podloge nioj od 5 C.

5-03.4 5-03.4.1

KONTROLA KAKVOE Tekua ispitivanja Tijekom izvedbe bitumeniziranog sloja, izvoa mora provoditi tekua ispitivanja bitumenske emulzije sukladno potpoglavlju 6-00.4.2.1, u 6. poglavlju ovih OTU.

5-03.4.2

Kontrolna ispitivanja Tijekom izvedbe bitumeniziranog sloja, kontrolna se ispitivanja bitumenske emulzije provode sukladno potpoglavlju 6-00.4.2.2 u 6. poglavlju ovih OTU.

5-03.5

OBRAUN RADA Prskanje bitumenskom emulzijom sloja izraenog na bazi hidraulinih veziva mjeri se etvornim metrima stvarno poprskane povrine sukladno detaljima iz projekta i obraunava se u etvornim metrima poprskane povrine. U cijeni su sadrani svi trokovi nabave materijala, prijevoz, oprema i sve ostalo to je potrebno za izvoenje radova.

Stranica 5-30


NOSIVI SLOJEVI 5-04 5-04.1 BITUMENIZIRANI NOSIVI SLOJ (BNS) OPIS

5

Bitumenizirani nosivi sloj (BNS) jeste nosivi sloj u kolnikoj konstrukciji izraen od mjeavine kamenog brana, kamenog materijala do najvee nominalne veliine zrna 32 mm i bitumena kao veziva, proizveden i ugraen po vruem postupku. BNS se dijeli prema: nazivnoj veliini najveega zrna kamenog materijala, vrsti kamenog materijala i granulometrijskom sastavu kamene smjese asfaltne mjeavine. Prema nazivnoj veliini najveega zrna kamenog materijala, BNS se dijeli na: BNS 16 BNS 22 i BNS 32. Prema vrsti kamenog materijala BNS i se dijeli na: BNS A BNS B izraen na bazi drobljene kamene sitnei uz dodatak kamenog brana, izraen na bazi separiranog ili djelomino separiranog drobljenog kamenog materijala, uz korekciju sastava dodatkom pijeska i/ili kamenog brana (prema potrebi), ili separiranog prirodnog nevezanog kamenog materijala uz dodatak najmanje 30 %(m/m) kamene smjese drobljenog zrna iznad 4 mm i/ili kamenog brana (prema potrebi) i izraen na bazi separiranog prirodnog nevezanog kamenog materijala, uz korekciju sastava dodatkom pijeska i/ili kamenog brana (prema potrebi). Primjena i tehnoloka debljina izvedenog BNS-a u ovisnosti o grupi prometnog optereenja Vrsta BNS-aBNS 22A BNS 32A BNS 16A BNS 16B BNS 22A BNS 22B BNS 32A BNS 32B BNS 16A BNS 16B BNS 16C

BNS C -

Tablica 5-04-1

Grupa prometnog optereenjaAutoceste, vrlo teko i teko

Tehnoloka debljina izvedenog sloja, mm60 do 80 80 do 120 45 do 60 60 do 80 80 do 120 45 do 60

Srednje

Lako i vrlo lak

Prema granulometrijskom sastavu kamene smjese, BNS se dijeli na: BNS 22, BNS 22s, BNS 32, BNS 32s, 5-04.2 - irega graninog podruja granulometrijskog sastava kamene smjese, - uega graninog podruja granulometrijskog sastava kamene smjese, - irega graninog podruja granulometrijskog sastava kamene smjese i - uega graninog podruja granulometrijskog sastava kamene smjese.

UVJETI KAKVOE SASTAVNIH MATERIJALA Stranica 5-31


5

NOSIVI SLOJEVI

Kamena sitne Kamena sitne mora zadovoljavati uvjete kakvoe dane u 6. poglavlju, u potpoglavlju 600.2.2 ovih OTU. Tablica 5-04-2 Primjena kategorije kakvoe kamene sitnei za BNS u ovisnosti o grupi prometnog optereenja Grupa prometnog optereenja Teko Srednje KS-S-I KS-S-II KS-S-I KS-S-III KS-S-II KS-S-V KS-S-V KS-S-VI KS-S-VIII Lako i vrlo lako

Autocesta i vrlo teko

KS-S-I KS-S-V

KS-S-I do KS-S-X

Separirani i djelomino separirani zrnati kameni materijal Separirani i djelomino separirani zrnati kameni materijali moraju zadovoljavati uvjete kakvoe dane u 6. poglavlju, u potpoglavlju 6-00.2.3 ovih OTU. Tablica 5-04-3 Primjena kategorije kakvoe separiranog i djelomino separiranog zrnatog kamenog materijala za BNS u ovisnosti o grupi prometnog optereenja Grupa prometnog optereenjaAutocesta i vrlo teko Ne primjenjuje se Teko KM-I Srednje KM-I KM-II Lako i vrlo lako KM-I KM-II KM-III KM-IV

Pijesak Prirodni i drobljeni pijesak mora zadovoljavati uvjete kakvoe dane 6. poglavlju, u potpoglavlju 6-00.2.4 ovih OTU. Tablica 5-04-4 Primjena kategorije kakvoe pijeska za BNS u ovisnosti o grupi prometnog optereenja Grupa prometnog optereenjaAutocesta i vrlo teko Teko Srednje sve kategorije drobljenog pijeska sedimentnog porijekla i mjeavina drobljenog i prirodnog pijeska do omjera od najmanje 1:1 Lako i vrlo lako sve kategorije drobljenog pijeska sedimentnog porijekla i sve kategorije prirodnog pijeska

sve kategorije sve kategorije drobljenog pijeska drobljenog pijeska sedimentnog sedimentnog porijekla porijekla

Kameno brano Stranica 5-32 Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA III

NOSIVI SLOJEVI

5

Kameno brano mora zadovoljavati uvjete kakvoe dane u 6. poglavlju, u potpoglavlju 600.2.5 ovih OTU. Na autocestama se upotrebljava kameno brano samo kategorije oznake KB-I. Povratno kameno brano moe se vraati u proizvodni proces pod uvjetom da punilo iz tog kamenog brana zadovoljava uvjete kakvoe dane u 6. poglavlju, u potpoglavlju 600.2.5 ovih OTU. Bitumensko vezivo Prilikom izbora vrste bitumena mora se voditi rauna o klimatskim zonama prema normi HRN U.J5.600, kao i eksploatacijskim uvjetima. Tablica 5-04-5prema HRN U.M3.010 BIT 45 BIT 60 BIT 90

Primjena vrste bitumena u ovisnosti o grupi prometnog optereenja Grupa prometnog optereenjaAutoceste i vrlo teko + + + Teko + + + Srednje + + Lako i vrlo lako + + prema EN 12591:1999 35/50 50/70 70/100

Vrsta bitumena

Cestograevni bitumen mora zadovoljavati uvjete kakvoe dane u 6. poglavlju, u potpoglavlju 6-00.2.6 ovih OTU. U posebnim sluajevima, za BNS se primjenjuje i polimerom modificirani bitumen ili cestograevni bitumen s dodacima prirodnog bitumena ili polimernih dodataka, koji se primjenjuju u samom procesu umjeavanja asfaltne mjeavine na asfaltnom postrojenju. Polimerom modificirani bitumen (PmB) mora zadovoljavati uvjete kakvoe dane u 6. poglavlju, u potpoglavlju 6-00.2.7 ovih OTU. 5-04.3 5-04.3.1 UVJETI KAKVOE BNS-a Sastav asfaltne mjeavine Tablica 5-04-6Otvor okaca sita (mm) 0,09 0,25 0,71 2,0 4,0 8,0 11,2 16,0 22,4 31,5 45,0

Granino podruje granulometrijskog sastava kamene smjese za BNSBNS 16 5 do 12 9 do 30 15 do 40 26 do 55 38 do 70 58 do 88 74 do 98 95 do 100 100 BNS 22s BNS 32 Prolaz kroz sito, %(m/m) 4 do 14 5 do 11 3 do 12 7 do 37 8 do 17 5 do 18 12 do 53 13 do 27 9 do 27 21 do 65 24 do 40 17 do 40 30 do 74 34 do 53 24 do 52 44 do 85 50 do 70 34 do 68 54 do 92 61 do 81 42 do 78 70 do 100 75 do 94 53 do 90 97 do 100 97 do 100 70 do 100 100 100 97 do 100 100 BNS 22 BNS 32s 4 do 10 7 do 15 12 do 23 20 do 35 29 do 46 41 do 62 50 do 71 61 do 82 76 do 94 97 do 100 100


Stranica 5-33

5 Tablica 5-04-7

NOSIVI SLOJEVI Orijentacijski udio bitumena u asfaltnoj mjeavini za BNS Vrsta BNS-aBNS 16 BNS 22 BNS 22s BNS 32 BNS 32s

Orijentacijski udio bitumena % (m/m)4,3 do 5,7 3,8 do 5,2 4,0 do 5,0 3,3 do 4,7 3,5 do 4,5

Toan udio bitumena odreuje se izradom prethodnog i radnog sastava asfaltne mjeavine. 5-04.3.2 Svojstva asfaltne mjeavine Tablica 5-04-8 Fiziko-mehanika svojstva asfaltne mjeavine za BNS u ovisnosti o grupi prometnog optereenja Grupa prometnog optereenja SvojstvoStabilnost kod 60 C, najmanje, kN Odnos stabilnosti i deformacije kod 60 C, najmanje, kN/mm Udio upljina, %(V/V) Ispunjenost upljina kamene smjese bitumenom, % Autoceste i vrlo teko 9 2,5 5 do 8 51 do 67 Teko i srednje 7 2 4 do 8 52 do 73 Lako i vrlo lako 4 1,5 3 do 8 53 do 77

5-04.3.3

Svojstva izvedenog sloja Tablica 5-04-9 Udio upljina, stupanj zbijenosti, debljina i povezanost slojeva izvedenog BNS-a u ovisnosti o grupi prometnog optereenja Grupa prometnog optereenja SvojstvoUdio upljina, % (V/V) Stupanj zbijenosti, najmanje, % Debljina sloja * - pojedinano, najvie - srednja vrijednost, najvie,% Povezanost slojeva, najmanje, N/mm2 Autoceste i vrlo teko 4 do 10 98 Teko i srednje 3 do 10 98 Lako i vrlo lako 2 do 11 97

- 15 % od projektirane, ali ne vie od -15 mm - 5 od projektirane 1,0**

* U raun srednje debljine ne mogu se uzeti debljine vee od 20 % projektirane debljine. ** Vrijedi samo u sluaju kada je podloga poprskana bitumenskim vezivom.

Tablica 5-04-10

Ravnost, visina, popreni pad i horizontalni poloaj izvedenog BNS-a u ovisnosti o grupi prometnog optereenja Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA III

Stranica 5-34

NOSIVI SLOJEVI

5

Grupa prometnog optereenja SvojstvoRavnost sloja: - IRI(100) , najvie, m/km - mjerna letva 3 m, najvie, mm Visina sloja: doputeno visinsko odstupanje sloja od projektiranog visinskog poloaja, najvie % Popreni pad sloja: doputeno odstupanje od projektiranog poprenog pada (svaki profil), najvie, %(aps.) Poloaj sloja: doputeno odstupanje (horizontalni poloaj lijevog i desnog ruba) od projektiranog visinskog poloaja, najvie, mm Autoceste 1,8 6 10 Vrlo teko i teko 2,2 8 10 Srednje 2,5 10 20 Lako i vrlo lako 3,0 12 20

0,4

0,4

0,4 %

0,4

25

25

50

50

5-04.4

IZRADA BNS-a Proizvodnja, prijevoz i ugradnja BNS-a opisana je u potpoglavlju 6-00.3 u 6. poglavlju ovih OTU.

5-04.5 5-04.5.1

KONTROLA KAKVOE BNS-a Prethodna ispitivanja Aktivnosti prije poetka asfalterskih radova s obzirom na prethodna ispitivinja upotrebljivosti materijala, izradu prethodnih i radnih sastava i izradu pokusne dionice, provode se sukladno potpoglavlju 6-00.4.1, u 6. poglavlju ovih OTU.

5-04.5.2

Tekua ispitivanja Tekua ispitivanja sastavnih materijala Tekua ispitivanja sastavnih materijala provode se prema potpoglavlju 6-00.4.2.1 u 6. poglavlju ovih OTU. Tekua ispitivanja proizvedene asfaltne mjeavine Uzorci asfaltne mjeavine uzimaju se na mjestu proizvodnje ili na mjestu ugradnje. Sastav asfaltne mjeavine provjerava se ispitivanjem najmanje jednog uzorka na 500 tona proizvedene asfaltne mjeavine. Ispituju se svojstva sukladno potpoglavlju 6-00.4.2.1 u 6. poglavlju ovih OTU.

Fiziko - mehanika svojstva asfaltne mjeavine provjeravaju se ispitivanjem najmanje jednog uzorka na svakih 1000 tona proizvedene asfaltne mjeavine.


Stranica 5-35

5

NOSIVI SLOJEVI Ispituju se svojstva sukladno potpoglavlju 6-00.4.2.1 u 6. poglavlju ovih OTU. Tekua ispitivanja ugraene asfaltne mjeavine Tekua ispitivanja ugradnje asfaltne mjeavine provode se sukladno potpoglavlju 600.4.2.1 u 6. poglavlju ovih OTU.

5-04.5.3

Kontrolna ispitivanja Kontrolna ispitivanja sastavnih materijala Uzorci sastavnih materijala za proizvodnju asfaltnih mjeavina uzimaju se na asfaltnim bazama i ispituju sukladno potpoglavlju 6-00.4.2.2 u 6. poglavlju ovih OTU. Kontrolna ispitivanja proizvedene asfaltne mjeavine Uzorci asfaltne mjeavine za kontrolno ispitivanje uzimaju se u pravilu na mjestu ugradnje asfaltne mjeavine. Sastav i fiziko - mehanika svojstva asfaltne mjeavine provjeravaju se: za autoceste i ceste grupe vrlo tekog i tekog prometnog optereenja na svakih 2000 tona proizvedene asfaltne mjeavine, te za ceste grupe srednjeg, lakog i vrlo lakog prometnog optereenja na svakih 6000 m2 izvedenog BNS-a.

Na uzorcima asfaltne mjeavine ispituju se svojstva sukladno potpoglavlju 6-00.4.2.2 u 6. poglavlju ovih OTU. Kontrolna ispitivanja izvedenog sloja Stupanj zbijenosti, udio upljina, debljina izvedenog sloja i povezanost slojeva ispituju se na uzorcima izvaenim najmanje na svakih 2000 m2 povrine izvedenog sloja prema potpoglavlju 6-00.4.2.2 u 6. poglavlju ovih OTU. Ravnost izvedenog sloja ispituje se sukladno potpoglavlju 6-00.4.2.2 u 6. poglavlju ovih OTU. Visina, popreni pad i poloaj izvedenog sloja provjeravaju se ispitujui odgovarajuim ureajem najmanje 20 % podataka koje je snimio izvoa tijekom tekuih ispitivanja ugradnje asfaltne mjeavine, prema potpoglavlju 6-00.4.2.1 u 6. poglavlju ovih OTU. 5-04.6 OCJENA KAKVOE IZVEDENOG BNS-a Ugraeni BNS ocjenjuje i preuzima nadzorni inenjer na temelju rezultata provedenih tekuih i kontrolnih ispitivanja. Udio bitumena odreen na uzorcima asfaltne mjeavine u okviru tekuih i kontrolnih ispitivanja mora zadovoljavati uvjete dane u 6. poglavlju , u potpoglavlju 6-00.4.1, u tablici 6-00-20. Granulometrijski sastav kamene smjese odreen na uzorcima asfaltne mjeavine u okviru tekuih i kontrolnih ispitivanja, mora zadovoljavati uvjete dane u tablici 5-04-6 i u 6. poglavlju , u potpoglavlju 6-00.4.1, u tablici 6-00-19. Stranica 5-36 Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA III

NOSIVI SLOJEVI

5

Fiziko-mehanika svojstva asfaltne mjeavine moraju zadovoljavati uvjete dane u potpoglavlju 5-04.3.2, u tablici 5-04-8. Svojstva izvedenog asfaltnog sloja moraju zadovoljavati uvjete dane u potpoglavlju 504.3.3, u tablicama 5-04-9 i 5-04-10. Sve ustanovljene manjkavosti prema navedenim zahtjevima izvoa e otkloniti. Svi trokovi otklanjanja ustanovljenih manjkavosti terete izvoaa, ukljuujui i sva dodatna ispitivanja i mjerenja koje je potrebno provesti da se ustanovi valjanost sanacije. Za sve radove koji ne zadovoljavaju propisane zahtjeve kakvoe, a izvoa ih nije sanirao po zahtjevu nadzornog inenjera, izvoa nema pravo traiti nikakvo plaanje. 5-04.7 OBRAUN RADA Koliina obavljenih radova mjeri se etvornim metrima gornje povrine stvarno poloenog i ugraenog BNS-a i sukladno projektu. Utvrene koliine plaaju se po ugovorenim jedininim cijenama za etvorni metar. U cijeni su sadrani svi trokovi nabave materijala, proizvodnje i ugradnje asfaltne mjeavine, prijevoz, oprema i sve ostalo to je potrebno za izvoenje radova. Ako radovi ne zadovoljavaju u potpunosti zahtjeve ovih OTU, kakvoa se ocjenjuje prema potpoglavlju 6-00.5 u 6. poglavlju ovih OTU. Umanjenje vrijednosti radova odbija se izvoau od cijene ugovorenih radova.


Stranica 5-37

5 5-05 5-05.1 BITUMENIZIRANI NOSIVO-HABAJUI SLOJ (BNHS) OPIS

NOSIVI SLOJEVI

Bitumenizirani nosivo-habajui sloj (BNHS) je nosivi bitumenizirani sloj, koji prema trajnoj namjeni slui kao habajui sloj, a izraen je od mjeavine kamenog brana, kamenog materijala do najvee nazivne veliine zrna 22 mm i bitumena kao veziva, proizveden i ugraen po vruem postupku, a ugrauje se iskljuivo na cestama namijenjenim za lako ili vrlo lako prometno optereenje. BNHS se dijeli prema: nazivnoj veliini najveega zrna kamenog materijala i vrsti kamenog materijala.

Prema nazivnoj veliini najveega zrna kamenog materijala, BNHS se dijeli na: BNHS 16 i BNHS 22

Prema vrsti kamenog materijala BNHS se dijeli na: BNHS A BNHS B izraen na bazi drobljene kamene sitnei uz dodatak kamenog brana, izraen na bazi separiranog ili djelomino separiranog drobljenog kamenog materijala, uz korekciju sastava dodatkom pijeska i/ili kamenog brana (prema potrebi), ili separiranog prirodnog nevezanog kamenog materijala uz dodatak najmanje 30 %(m/m) kamene smjese drobljenog zrna iznad 4 mm i/ili kamenog brana (prema potrebi) i izraen na bazi separiranog prirodnog nevezanog kamenog materijala, uz korekciju sastava dodatkom pijeska i/ili kamenog brana (prema potrebi). Primjena i tehnoloka debljina izvedenog BNHS-a Tehnoloka debljina izvedenog sloja, mm45 do 60 60 do 80

BNHS C -

Tablica 5-05-1

Vrsta BNHS-aBNHS 16 BNHS 16 BNHS 16 BNHS 22 BNHS 22 BNHS 22 A B C A B C

5-05.2

UVJETI KAKVOE SASTAVNIH MATERIJALA Kamena sitne Kamena sitne mora zadovoljavati uvjete kakvoe dane u 6. poglavlju, u potpoglavlju 600.2.2 ovih OTU. Za izradu BNHS-a upotrebljava se kamena sitne sljedee kategorije kakvoe: KS-S-I, KS-S-II, KS-S III, KS-S-IV, KS-S-V, KS-S-VI i KS-S-VIII.

Stranica 5-38


NOSIVI SLOJEVI Separirani i djelomino separirani zrnati kameni materijal

5

Separirani i djelomino separirani zrnati kameni materijali moraju zadovoljavati uvjete kakvoe dane u 6. poglavlju, u potpoglavlju 6-00.2.3 ovih OTU., a primjenjuju se sljedee kategorije kakvoe: KM-I, KM-II i KM-III.

Pijesak Prirodni i drobljeni pijesak mora zadovoljavati uvjete kakvoe dane u 6. poglavlju, u potpoglavlju 6-00.2.4 ovih OTU. Za izradu BNHS-a upotrebljavaju se sve kategorije drobljenog i pri

Documents

ceste tehnicki uvjeti