1 cilindar; 2 usisni kanali; 3 cilindar; 4 brizga; 5 izduvni kanali; 6 cilindarska glava;

PAGE 40

1 cilindar; 2 usisni kanali; 3 cilindar; 4 brizga; 5 izduvni kanali; 6 cilindarska glava;

7 klipovi; 8 klipovi; 9 ventil; 10 ventil; 11 gasna turbina; 12 poluni mehanizam

Sl. 30 Skica motora bez radilice (motor sa slobodnim klipovima)

Motor bez klipnjae (sl. 31). Ima najmanje dva cilindra, ije su ose pod 90 ili pod nekim drugim uglom. Osnovni elementi motora dati su na sl. 31. Take A i B vre pravolinijsko kretanje, a taka C

1 klip; 2 cilindarska kouljica; 3 klipna poluga; 4,5 voice; 6 radilica;

7 izlazno vratilo; 8 tegovi; 9, 9 zupasti par; 10 vratilo

Sl. 31 Skica motora bez klipnjae

vri rotaciono kretanje oko uzdune ose vratila i na taj nain izaziva njegovo obrtanje. Da bi ovakav mehanizam mogao funkcionisati mora biti zadovoljen uslov .

Ovakvi motori omoguavaju kompaktnu gradnju i veliku litarsku snagu, pogotovo ako su dvostrukog dejstva. Najvei im je nedostatak podijeljeno vratilo, uslijed ega je oslanjanje vratila i prenoenje obrtnog momenta komplikovano. Zbog toga ovi motori nisu nali iru primjenu u praksi.

Stirling motor (motor ssi). Prikazan je ovdje kao jedna specijalna konstruktivna izvedba (sl. 32). Osnovni elementi i princip rada Stirling motora vidi se na sl. 32. Ovaj motor ima vie praktinih izvedbi.

1,3 klipovi; 2 poluga; 4 ram; 5 jaram; 6,7 klipnjae; 8 koljenasto vratilo;

9 zupanici; 10 regenerator; 11 klipna poluga

I sabijeni gas se nalazi u hladnoj komori

II kretanjem klipa (3) gas se sabija izotermski

III kretanje potiskivaa (1) nanie gas se prebacuje preko sistema regeneratora (10) i zagrijaa u vrelu komoru

IV pri kretanju oba klipa na nie, vri se izotermska ekspanzija gasa primajui u zagrijau toplotu Q1Sl. 32 Skica motora sa spoljnim izgaranjem (Stirling motor)

Dosta je komplikovan i zato nema iru upotrebu. Posebno mu se naglaava pogodnost spoljnjeg kontrolisanog izgaranja i niske emisije zagaujuih komponenti u izduvu.

2.5 Glavni dijelovi motora sui

Glavni dijelovi motora sui, koji neposredno i posredno uestvuju u formiranju radnog prostora, dijele se na:

pokretne i

nepokretne dijelove

Na sl. 33 prikazani su glavni dijelovi motora sui, gdje su:

Sl. 33 Glavni dijelovi motora

f) Pokretni dijelovi:

klipna grupa (klip, klipni prstenovi, osovinica i osigurai) (9)

klipnjaa (10) sa velikom pesnicom (13) i kliznim leajevima u maloj i velikoj pesnici klipnjae

koljensto vratilo (radilica) (11) sa kontrategovima (12) zamajcem sa zupastim vijencem (14) i zupanikom za pogon razvodnog mehanizma (15)

g) Nepokretni djelovi :

poklopac cilindarske glave (1)

cilindarska glava (2) sa zavrtnjevima (3) za njeno privrenje na blok

blok motora (4)

zaptivka bloka motora (8)

zupanik (5)

donja polutka gnijezda glavnog rukavca (6) koljenastog vratila

korito motora (7)

U nastavku e biti date osnove informacije o glavnim dijelovima motora.

2.5.1 Pokretni dijelovi motoraPrikazani su slikovito na sl. 33 (pozicije: 9; 10; 11; 12; 13; 14; i 15), a na sl. 34 dati su djelovi krivajnog mehanizma bez radilice i njoj pripadajuih elemenata.

Sl. 34 Pokretni dijelovi motora

Klip

Osnovni zadaci klipa su:

da prenosi sile gasova na radilicu motora

da uestvuje u krunom procesu motora, a kod dvotaktnih motora da uestvuje i u izmjeni radne materije

da istovremeno prihvata velike promjene pritiska i temperature

da pomae pri zaptivanju kompresionog prostora

kod manjih i srednjih motora da ima ulogu ukrsne glave

da prima inercione sile od karika

da vri odvoenje odreene koliine toplote da se ne bi prekoraila najvea dozvoljena temperatura

da ima habanje u razumnim granicama

da se pomou njega utie na smanjenje specifine potronje goriva i smanjenje emisije kodljivih komponenti u produktima sagorijevanja.

Klipovi se izrauju najee od legura aluminijuma. To su u prvom redu legure:

Al Si 25 Cu Ni

Al Si 21 Cu Ni

Al Si 18 Cu Ni

Al Si 12 Cu Ni

Pored legura Al, za klipove se koriste i sivo liveno gvoe i nodularni sivi liv.

Osnovne prednosti legura Al su:

male inercione sile

dobar prenos toplote

Loe strane su:

veliki koeficijent toplotnog irenja

opadanje mehanikih osobina sa porastom temperature.

Zbog toga je vrlo vano poznavati raspored temperatura po konturi klipa. Slika rasporeda temperatura na klipu, vidi se na sl. 35, gdje je na desnoj polovini slike prikazan klip oto motora, a na lijevoj polovini

polje temperatura za klip od Al legure

polje temperatura za klip od sivog liva

Sl. 35 Raspored temperatura na klipovima oto i dizel motora

klip od dizel motora. Pored vanosti temperatura klipa za mehanike osobine materijala, one su vane i zbog:

termikog naprezanja

zazora u sklopu klip-karika-kouljica

koksovanja ulja.

U cilju odravanja nivoa temperatura na klipu, vrlo esto se uvodi i dodatno hlaenje klipa prskanjem ulja (sl. 36). Na sl. 36 a) prikazano je dodatno prskanje ulja sa unutarnje strane ela klipa, a na sl 36 b1) i b2).

a)

b1)

b2)

Sl. 36 Dodatno hlaenje klipa

prskanje ulja sa njegovim zadravanjem na klipu. Pored ovih rjeenja, klipovi se rade i dvodijelni, kao na sl. 37 a) i b), gornji dio klipa je od vatrootpornog elika, a donji od legure Al, a na sl. 37 c), termiki

a)

b)

c)

Sl. 37 Dvodijelni klip

najoptereeniji dio klipa je obloen keramikom, koja slui kao odlian izolator.

Osovinica klipa

Osnovni joj je zadatak da ostvari zglobnu vezu klipa s klipnjaom. Najee se koriste tzv. plivajue osovinice, koje slobodno plivaju u maloj pesnici klipnjae i uicama klipa. Postoje i druge konstruktivne varijante, koje e biti prikazane kod klipnjae. Oblici osovinice klipa prikazani su na sl. 38. Na sl. 38 dat

Sl. 38 Konstruktivni oblici osovinice

je oblik, koji se najee koristi, na sl. 38 b) je prikazana osovinica za dvotaktne motore. Zbog smanjenja teine, a zadravanja krutosti susreu se i osovinice kao na sl. 38 c) i d). Na sl. 38. e) data je osovinica koja se privruje za klipnjau. Izgled bonih osiguraa osovinice vidi se na sl.39.

Sl. 39 Izgled bonih osiguraa osovinice

Osovinice se rade od elika za cementaciju i to:

za oto motore 1220 i 1221

za dizel motore (visokolegirani elici) 4120; 4320 i 4720.

Vanjska povrina osovinice treba da ima veliku tvrdou, koja se propisuje u iznosu od 62 2 HRc. Zbog vrlo malih tolerancija izmeu osovinica-uica u klipu i male pesnice klipnjae, a istovremeno velikog optereenja ovog sklopa, u novije vrijeme se pojavljuju tzv. profilisane osovinice (sl. 40).

Sl. 40 Profilisana osovinica klipa

Uvoenjem profilisanja osovinice znaajno se smanjuju kontaktni naponi na mjestu kraj uica-osovinica. Na istoj slici (A) pokazan je lijeb prve kompresione karike izraene od nirezista (legura Cu-Ni-sivi liv), koji je daleko otporniji na habanje od legure Al.

Klipni prstenovi (karike)

Osnovni zadaci karika su:

zaptivanje prostora sagorijevanja

sudjelovanje u odvodu toplote od klipa na cilindarsku kouljicu

regulacija uljnog filma za mazanje

Ove zadatke klipni prstenovi obavljaju

nalijeganjem spoljnom (radnom) povrinom na zid cilindra odreenim pritiskom

udarnim nalijeganjem na bone povrine lijeba uslijed aksijelnog ubrzanja pod dejstvom sila gasova, sila trenja i sopstvene inercione sile.

Klipne karike se dijele na kompresione i uljne. Konstruktivni oblici kompresionih klipnih prstenova (karika) su dati na sl. 41. Tu se susreu:

Sl. 41 Konstruktivni oblici kompresionih klipnih prstenova

a) pravougaona karika

b) minutna karika (30 do 50 nagib)

c) jednostrano trapezna karika

d) dvostrano trapezna karika

e) karika sa odsjeenim gornjim rubom

f) reverzivno - torziona karika

g) normalna balina karika

h) asimetrino balina karika

i) asimetrino balina karika rastereena po pritisku.

Uljne karike najee imaju izgled kao na sl. 42.

Sl. 42 Konstruktivni oblici uljnih karika

Na sl. 42 su prikazane

a) uljna karika sa nosom

b) uljna karika sa kanalom

c) uljna karika sa torzionim djelovanjem

d) uljna karika sa forsiranim struganjem ulja

e) U fleks uljna karika

f) Barflex uljna karika

U cilju obezbjeenja osnovne uloge - zaptivanja karika sa cilindarskom kouljicom, u karikama je prilikom izrade uveden prednapon po obimu, koji proizvodi pritisak karike na kouljicu prema sl. 43.

Sl. 43 Uobiajene forme raspodjele pritiska u karikama

Na sl. 43 a) prikazan je raspored pritiska u karikama, koje se koriste kod etvorotaktnih motora (tzv. krukasti diagram), gdje je najvei pritisak na spoju karika. Na sl. 43 b) dat je raspored pritiska u karikama, koje se koriste kod dvotaktnih motora (diagram pritiska u obliku jabuke), gdje je vano da je na spoju karika pritisak minimalan, da ne bi dolazilo do zapinjanja karika u kanalima u kouljici.

Pravilnim prednaponom u karikama, optimalnim brojem karika i odgovarajuim zazorima karika u ljebovima dobija se i odgovarajue preporueno produvavanje gasova u karter. Produvavanje je naravno povezano i sa deformacijama same cilindarske kouljice. Tok pritiska gasova iz cilindra prema karteru, dat je na sl. 44. Na dananjem stupnju razvoja, najee se na klipu nalaze po 2 3 kompresiona klipna prstena i 1 uljni prsten. Uobiajene kombinacije klipnih prstenova date su na sl. 45,

Sl. 44 Promjena pritiska gasova po visini klipa

Sl. 45 Uobiajeni setovi karika po jednom klipu

gdje je:

a) set karika za forsirane oto motore

b) i c) setovi karika za dizel usisne motore

d) i e) setovi karika za nadpunjene motore.

Zbog nepovoljnih uslova u kojima rade, klipni prstenovi se rade od materijala, koji treba da ispuni sljedee uslove:

da ima dovoljnu mehaniku vrstou na povienim temperaturama

da bude otporan na habanje pri povienim temperaturama

da ima mali koeficijent trenja i pri povienim temperaturama i pri nedovoljnom podmazivanju.

Ove uslove najbolje ispunjava sivo liveno gvoe sljedee strukture:

ravnomjeran raspored grafita ASTM tip 5 6

osnovna struktura perlit-sorbit

prisutnost ferita do 5 %

fosfidna mrea fino rasporeena

Kod visoko napregnutih klipnih prstenova koristi se sivo liveno gvoe legirano sa: Mn, Cr, Mo, V, Cu i Ni. Zbog obezbjeenja boljih uslova klizanja, radna povrina klipnih prstenova se najee presvlai sa mreastim slojem hroma (Cr) ili molibden (Mo).

Koljenasto vratilo (radilica)

Koljenasto vratilo (radilica) vri prenos obrtnog momenta i spada u najodgovornije, najsloenije, najnapregnutije i najskuplje dijelove motora. Za pravilno funkcionisanje radilice moraju biti ispunjeni sljedei zahtjevi:

mora postojati dovoljna sigurnost da ne doe do zamornog loma materijala u cijelom radnom podruju

ne smiju postojati velike amplitude torzionih, savojnih i aksijalnih oscilacija

inerciono optereenje se mora dovesti na razumnu mjeru

deformacije radilice se moraju dovesti na minimalno razumnu mjeru.

Izgled radilice, sa elementima koji na nju dolaze, dat je na sl. 46. Osnovni dijelovi koljenastog vratila

Sl. 46 Izgled (a) i skica (b) elemenata grupe koljenastog vratila

su: glavni rukavci (4), ramena (5), letei rukavci (8), kanali za ulje (6). Sa radilicom obino dolaze: priguiva torzionih oscilacija (1), remenica za pogon pumpe i ventilatora (2), zupanik za pogon bregastog vratila (3), protutegovi (7), prirubnica (9), startni zupanik (10), zamajac (11), frikciona povrina (12), otvor za centriranje (13) i mjesta za zaptivanje krajeva (14) i (15).

Radilica se najee radi kovanjem (sl.47), a u novije vrijeme sve ee livenjem za male motore.

Sl. 47 Kovano koljenasto vratilo

Obzirom na vrlo razliite konstruktivne forme koljenastog vratila, od oblika ramena, do toga da rukavci mogu biti puni ili uplji, potrebno je obezbijediti razvoenje ulja za podmazivanje rukavaca na radilici. Na sl. 48 dato je nekoliko konstruktivnih izvedbi kanala za ulje.

Sl. 48 Konstruktivne izvedbe kanala za ulje kod punih i upljih rukavaca radilice

Radilice se izrauju od elika za poboljanje. Najei materijali su:

za male i malo optereene motore: 1531 i 1731

za vozilske manje opterene oto i dizel motore: 3130 i 3230

za vie optereene dizel motore: 3830 i 4732

za najoptereenije dizel motore 5430

Ovi elici su pogodni za povrinsko kaljenje rukavaca (koristi se tzv. indukciono kalenje), a rjee se koristi nitriranje radilice. U svakom sluaju termikom obradom treba obezbijediti tvrdou rukavca radilice 60 2 HRc.

Klipnjaa

Klipnjaa je element koji povezuje klip i radilicu motora i vri pretvaranje pravolinijskog u kruno kretanje. Sastoji se od male pesnice, tijela i velike pesnice klipnjae sa poklopcem velike pesnice. U maloj pesnici nalazi se jednodijelni klizni leaj, a u velikoj pesnici dvodijelni klizni leaj. Izgled klipnjae sa ravno razrezanom i koso razrezanom pesnicom dat je na sl. 49. Prednost se daje

a)

b)

Sl. 49 Konstruktivni oblici klipnjae

klipnjaama sa koso razrezanom velikom pesnicom, zbog mogunosti lake demontae klipa i klipnjae (bez vaenja radilice sa motora). Zbog velike odgovornosti klipnjae u radu motora, mora se obezbijediti visoka krutost uz minimalnu teinu iste. Zbog toga se tijelo klipnjae pravi sa vrlo razliitim formama presjeka (sl. 50). Na sl. 51 dato je nekoliko konstruktivnih rjeenja formi male

Sl. 50 Razni oblici presjeka tijela klipnjae

Sl. 51 Razini oblici male pesnice klipnjae

pesnice gdje su rjeenja V i VI (sl. 51) sa vrstom vezom klipnjae sa osovinicom, a kod ostalih izvedbi je tzv. plivajua osovinica. Klipnjae se rade uglavnom kovanjem od visoko lediranih elika za poboljanje. Uglavnom su to hrom-molibden elici (4730 4733).

2.5.2 Osnovni nepokretni dijelovi motoraOsnovni nepokretni dijelovi motora su:

blok motora (b, sl. 52)

cilindarska glava (a, sl. 52)

gornji dio motorske kuice (c1, sl. 52)

donji dio motorske kuice (c2, sl. 52)

Na slici 52 su date uobiajene konstrukcione forme gradnje nepokretnih dijelova motora. To su:

Sl. 52 Forme gradnje nepokretnih dijelova motora

tunelska gradnja (I, sl. 52)

gradnja blok-karter (II, III, sl. 52)

gradnja blok-glava (IV, sl. 52)

gradnja blok motora velikih snaga (V, sl. 52)

Blok motora

Blok motora sa cilindarskim kouljicama je osnovni dio motora, koji prima i prenosi sve inercione sile na oslonce motora. Kod konstrukcije bloka treba uzeti u obzir sljedee zahtjeve:

velika krutost i male deformacije

minimalna teina, male dimenzije, velika kompaktnost

jednostavnost

mogunost jednostavne i lagane ugradnje bregastog vratila i ostalih elemenata razvoda

mogunost dobrog i ravnomjernog hlaenja

U principu se razlikuju sljedee konstrukcije:

monoblok integralna cjelina bloka i cilindarskih kouljica

vodom hlaene cilindarske kouljice u bloku

suve cilindarske kouljice

zrano hlaenje cilindarske kouljice

A) Monoblok

Prikazan je na sl. 53. Prednosti ovog rjeenja su:

Sl. 53 Monoblok motora

jednostavno se dobiva visoka krutost

konstrukcija je relativno kompaktna.

Nedostaci rjeenja su:

svaka greka zahtijeva bacanje cijelog bloka

legiranje je vrlo skupo, a mora se legirati cio blok

pri livenju se teko dobiva eljena struktura klizne staze.

Koriste se uglavnom kod malih motora.

B) Mokre cilindarske kouljiceIzgled takve kouljice u bloku, dat je na sl. 54.

Sl. 54 Mokre cilindarske kouljice

Ovo rjeenje je najee u upotrebi. Postoji mogunost zamjene cilindarskih kouljica pojedinano. Obezbjeuje se dobro hlaenje. Kod ovog konstruktivnog rjeenja postoji opasnost od pojave kavitacije uslijed smanjenja debljine zida kouljice (k).

Cilindarske kouljice se rade od sivog liva. Klizna staza kouljice se oplemenjuje zbog dobivanja boljih osobina klizanja (nitriranje, fosfatiranje, mreasto hromiranje). Zavrna obrada klizne staze kouljice je honovanje, a u novije vrijeme se sve vie koristi plato honovanje, sve sa ciljem postizanja boljih kliznih svojstava.

C) Suhe cilindarske kouljice

Suha cilindarska kouljica sa blokom data je na sl. 55. Koriste se uglavnom u US.

Sl. 55 Suha cilindarska kouljica

Ova konstrukcija zadrava krutost i kompaktnost dosta visoko, ali ima neto loije hlaenje. Sama kouljica se radi od kvalitetnih materijala. Oteana joj je dosta zamjena (montaa i demontaa).

D) Zrano hlaenje cilindarske kouljice

Ima izgled kao na sl. 56. Na sebi ima rebra, koja poveavaju intenzitet hlaenja. Koristi se najee kod

Sl. 56 Zrano hlaenje cilindarska kouljica

motora za motocikle gdje je nastrujavanje zraka za hlaenje prirodno, a kod vozilskih motora mora biti obezbijeen poseban sistem nastrujavanja zraka (ventilator, usmjerivai zraka, itd.).

Blokovi motora se izrauju livanjem od sivog liva ili od legure aluminijuma. Izgled jednog livenog bloka dat je na sl. 57.

Sl. 57 Liveni blok linijskog etverocililndrinog motora

Cilindarska glava

Osnovni zadatak cilindarske glave je da hermetiki zatvori prostor u kome se odvija proces sagorijevanja. Konstrukcija glave zavisi najvie od:

oblika prostora za sagorijevanje

rasporeda ventila, brizgaa i svjeica

oblika i rasporeda usisnih i izduvnih kanala

vanjskih dovodnih cijevi i smjera teenja tenosti za hlaenje

Cilindarska glava treba da ima i visoku krutost obzirom na sile koje prima. Zbog toga se vrlo esto cilindarska glava radi za svaki cilindar posebno ili za po dva cilindra, a rjee iz jednog dijela za cio motor (samo kod malih motora). Konstruktivni izgled glave mnogo zavisi od sredstva za hlaenje. Na

sl. 58 date su dvije glave motora sa vodenim hlaenjem a na sl. 59 glava jednog zrano hlaenog

a) za oto motore, b) za dizel motor sa pretkomorom

Sl. 58 Konstruktivne izvedbe glave motora sa vodenim hlaenjem

Sl. 59 Glava zrano hlaenog motora

motora. Na sl. 60 prikazana je jednodijelna cilindarska glava sa poklopcem i odgovarajuim zaptivaem.

1 zaptiva glave; 2 glava; 3 zaptiva poklopca; 4 poklopac

Sl. 60 Glava motora sa poklopcem

Motorska kuica (karter)

Konstrukcija kartera zavisi u najveoj mjeri od naina uleitenja koljenastog vratila. Kod tunelske gradnje, koja posjeduje najveu krutost, motorska kuica je izjedna, a koljenasto vratilo se pri montai mora pomjerati aksijalno, to je kod viecilindrinih motora veoma komplikovano. Kod motora za pogon motornih vozila karter je dvodijelan, pri emu je gornji dio izliven sa cilindarskim blokom. Donji dio kartera slui kao uljno korito i obino je presovan od lima debljine 1 do 1,5 mm i preko prirubnice ojaane spolja po cijeloj duini jaom limenom trakom privren za gornji dio kartera preko zaptivaa (sl. 61, poz. 2). Kod nekih motora donji dio kartera je odliven od livenog gvoa ili aluminijske

1 - karter, 2 - zaptivka

Sl. 61 Prostorni izgled presovanih uljnih korita (kartera)

legure, pri emu je kod vozilskih motora esto orebren, ime se pospjeuje hlaenje ulja, koje se tu sliva. Na sl. 62 data je takoer jedna izvedba kartera motora.

Sl. 62 Karter motora sa zaptivkom

2.6 Pomoni sistemi i ureaji motora sui

Pored ve pobrojanih glavnih dijelova, svaki motor mora da ima i niz pomonih ureaja i sistema, koji su neophodni za pravilan rad. U pomone sisteme i ureaje spadaju:

sistem razvoda radne materije

sistem napajanja motora gorivom

sistem paljenja

sistem podmazivanja

sistem hlaenja i

sistem za startovanje

2.6.1 Sistem razvoda radne materijeIma zadatak da u tano odreenom trenutku vremena vri usisavanje svjee smjee (oto motor) ili zraka (dizel motor) u motor, te nakon obavljenog rada odstrani produkte sagorijevanja iz motora, kako bi radni prostor pripremio za sljedei ciklus.

Obzirom da otvori za usis i izduv moraju biti otvoreni u tano odreenom periodu, otvaranje i zatvaranje otvora vri se prinudno. Kod etverotaktnih motora za to postoji poseban mehanizam (sl. 63), koji se

1 koljenasto vratilo; 2 bregasto vratilo; 3 podiza

4 ipka podizaa; 5 klackalica; 6 ventili sa oprugoma

Sl. 63 Sistem za razvod

sastoji od dijelova datih na sl. 63. Ovaj sistem pogoni se direktno preko radilice motora sa prenosnim odnosom 2 : 1 kod etverotaktnih motora.

Kod dvotaktnih motora za razvod radne materije najee se koristi klipa. Obzirom na razne konstrukcije motora, postoji i itav niz konstruktivnih varijanti izvoenja sistema za razvod radne materije.

2.6.2 Sistem za napajanje motora gorivomZbog razliitog naina pripreme i upaljenja smjee kod oto i dizel motora, oni imaju i razliite sisteme dobave goriva. Kod oto motora, sistem dobave goriva (sl. 64) se sastoji od:

Sl. 64 Sistem za dobavu goriva kod oto motora

rezervoara za smjetaj goriva

odgovarajuih cjevovoda

preistaa goriva

pumpe za dobavu goriva i

rasplinjaa (karburatora).

Gorivo se dovodi od rezervoara, preko cijevi i preistaa do karburatora uz pomo pumpe goriva, a zrak se preko usisnog sistema dovodi do karburatora, gdje se vri rasprivanje goriva i mijeanje sa zrakom. Odatle se pripremljena mjeavina gorivo zrak vodi do cilindra motora. Regulacija mjeavine obavlja se pomou leptira, koji je smjeten na kraju kanala iza karburatora.

Sistem za napajanje goriva kod dizel motora (sl. 65) se sastoji od dijelova:

Sl. 65 Sistem za dobavu goriva kod dizel motora

rezervoar goriva

dovodnih cijevi do napojne pumpe

napojne niskotlane pumpe

preistaa goriva

pumpe visokog pritiska

cijevi visokog pritiska

brizgaa.

Gorivo se pomou pumpe niskog pritiska crpi iz rezervoara, prolazi kroz filtere i dovodi do komore visokotlane pumpe. Pumpa visokog pritiska dobiva pogon od radilice motora (prenosni odnos 2 : 1 kod etvorotaktnih motora i 1 : 1 kod dvotaktnih motora), vri sabijanje goriva na visoke pritiske i tako sabijeno gorivo potiskuje kroz cijevi visokog pritiska do brizgaa. Brizga ima zadatak da gorivo u odreenom trenutku i prema odreenoj zakonitosti ubrizga u cilindar motora. Ubrizgano gorivo u cilindar motora se raspruje, izmijea sa zrakom, nakon ega je spremno za sagorijevanje. Za regulisanje procesa ubrizgavanja na pumpi visokog pritiska nalazi se i regulator broja okretaja i varijator ugla predubrizgavanja.

2.6.3 Sistem za paljenje smjee

Kod svih oto motora smjea u cilindru se pali elektrinom varnicom u tano odreenom trenutku. Sistem za paljenje smjee u motoru prikazan je na sl. 66. Osnovni dijelovi su mu:

Sl. 66 Sistem za paljenje smjee kod oto motora

baterija (akumulator)

indukcioni kalem (bobina)

razvodnik paljenja sa prekidaem i ragulatorom ugla pretpalenja

nisko i visokonaponski vodovi i

svjeice.

Zavisno od izvora napajanja strujom postoje:

sistemi baterijskog paljenja i

sistemi magnetnog paljenja

Detaljnije objanjenje o ovim sistemima bie dato kasnije.

2.6.4 Sistem podmazivanjaSistem za podmazivanje ima zadatak da svim sklopovima motora, iji se elementi u radu meusobno relativno kreu, dovede odreenu koliinu ulja (sa odreenim pritiskom i temperaturom ulja). Osnovna uloga podmazivanja je smanjenje trenja, zatita dijelova od korozije poveana hermetinost sklopa i odvoenje odreenog dijela toplote. Jedan sistem podmazivanja prikazan je na sl. 67. Glavni dijelovi

Sl. 67 Sistem podmazivanja motora

1 - osigura; 2 - osovinica;

3 - klizni leaj u maloj pesnici klipnjae;

4,5,6 - kompresioni klipni prstenovi;

7 - uljni klipni prsten; 8 - klip;

9 - klipnjaa; 10 - osigura; 11 - zavrtanj;

12 - klizni leaj dvodijelni u velikoj pesnici

13 - poklopac velike pesnice

- ravno rasjeena velika pesnica

- koso rasjeena velika pesnica

- rezervoar goriva

- pogon pumpe

- pumpa za gorivo

- raplinja (karburator)

- preista zraka

- usisni kolektor

- izduvni kolektor

- izduvna grana sa priguivaem

- rezervoar

- cjevovod niskog pritiska

- pumpa niskog pritiska

- preista goriva

- cjevovod visokog pritiska

- pumpa visokog pritiska

- brizga

- prelivni cjevovod

1 - baterija (akumulator)

2 - indukcioni kalem (bobina)

3 - pogon brijega razvodnika

4 - razvodnik paljenja

5 - kablovi visokog napona

6 - svjeice

1 - karter

2 - uljna pumpa

3 - glavna uljna magistrala

1 karter,

2 ep za isputanje ulja,

3 - zaptivka

_988610649.unknown