CESTOVNE PROMETNICE I 

doc. dr.sc. Dubravka Hozjan

literaturaprof.dr.sc. Ivan Legac: Cestovne prometnice I javne ceste, FPZ,

Zagreb, 2006. 

I. RAZVOJ CESTA I CESTOVNOG PROMETA

‐ u uskoj je vezi s razvitkom ljudske civilizacije ‐ prvotne staze, putovi i ceste omogućavale su razmjenu materijalnihdobara te presudno pridonosile općem razvitku.

1  Povijesni razvoj

3000 g. prije Krista ‐ konstruirana zaprežna kola; početak gradnje cesta(učvršćenje podloge)

Stari vijek

Karavanski putovi (ceste):‐ solni (od Hadramauta preko Arabije  do Male Azije)‐ jantarski (od Baltika do Mediterana)‐ svileni (od Kine do Crnog mora)

put‐ slabije uređena prometna površina pretežito za promet zaprega i pješaka ( poljski put, karavanski put itd.)

Poznate  ceste staroga vijeka 

Cesta (road, Strasse, route) prometno‐tehnički uređena građevina s podlogom  i zastorom za cestovni promet (tehnička definicija)

‐ grade se za ratne svrhe, vjerske procesije, za trgovački i poštanski promet (na perzijskim cestama prema Herodotovom opisu 484 g. pr. Krista)

‐ 2500. g. pr. Krista: Egipat, cesta izgrađena od kamena za gradnju Keopsove piramide) 

‐ Babilonska cesta za vjerske procesije, izvedena na podlozi od  tri reda cigle sazastorom od kamenih ploča u asfaltnom vezivu

‐ 515. g. pr. Krista: Perzija za vrijeme Darija I. izgrađena cesta duga 2.500km koja povezuje Malu Aziju s Perzijskim zaljevom, kraljevska cesta, služi i za poštanski promet

‐ oko 500. g. pr. Krista: prvi standard za dvokolice u Grčkoj, grade se kolnici sažljebastim podlogama

Rimsko Carstvo (200. g.pr. Krista‐ 476. g)

‐ napredak  u poboljšanju postojećih cesta i izgradnja novih  cesta‐ razgranata cestovna mreža; oko 150.000km; pokriva Sredozemlje, srednju Europu i povezuje Rim sa sjevernom  Afrikom i Azijom

‐ Via Appia iz 312. g. pr. Krista; najpoznatija cesta duljine 540km;Rim‐Brindizi; “kraljicu  svih cesta”izgradio cenzor Apije Klaudije Slijepi

Značajke rimskih cesta:

• planirane su prema značenju pravca• dobro su trasirane• solidno konstruirane (kolnici debljine 60‐100cm)• imaju izvedene cestovne objekte (mostove, tunele,vijadukte, propuste,potporne i obložne zidove)

‐ propašću Rimskog Carstva prestaje u Europi gotovo svaka djelatnost nagradnji cesta

Srednji vijek

‐ zastoj u gradnji cesta, zapuštene rimske ceste‐ 12. stoljeće: stvaranje većih naselja i razvitak trgovine  dovodi do izgradnje gradskih cesta; učvršćuju se taracom, šljunkom ili tučencem

‐ 15. stoljeće: Inke izgradile 10.000km cestovne mreže u Peruu; dio i danassluži prometu

Novo doba

‐ kraj 18. st. (Tresaquet u Francuskoj) i početak 19.st. (Telford u Engleskoj)počinju graditi ceste s kamenom podlogom i šljunčanim zastorom‐ 1817. g. Mac Adam započinje graditi ceste s uvaljanim tučencem u nekolikoslojeva; način građenja se zadržao do danas pod nazivom makadam

Pojavom željeznice (parni stroj)ceste gube na značaju.

Godina Razvojni koraci i tehnologije

a) Klasični nemotorni promet• Prije Kristaoko 2500. Cesta za gradnju Keopsove piramide (Egipat)oko 2300. Kineska cestovna mrežaoko 2000. Ceste preko močvarnih područja u Europioko 700. Popločena Kraljevska cesta u Asirijioko 515. Kraljevska cesta u Perzijioko 200. Izvedba najvažnijih cesta u Rimskom Carstvu• Poslije Kristagod. 401. Razoren Rim s cestovnom mrežomgod. 1185. Popločavanje cesta u Parizugod. 1730. Završena daljinska cesta Beč – Semmering – Ljubelj - Jadrangod. 1809. Završena tzv. Lujzinska cesta (Rijeka – Delnice - Karlovac)god. 1865. Prva betonska cesta u Škotskoj (1888. u Njemačkoj)

b) Motorni prometgod. 1867. Otto i Langen proizveli motor s unutarnjim izgaranjemgod. 1890. Dunlop patentirao kotač sa zračnicomgod. 1892. Diesel patentirao svoj motorgod. 1924. Prva talijanska autocesta (Milano - Varese)

god. 1926. Međunarodno društvo za autoceste HAFRABA ( Hamburg- Genova)

god. 1971. Završena prva autocesta u Hrvatskoj ( Zagreb- Karlovac)

Motorni promet

1885.Daimler i 1886. Benz ‐pronalazak motora s unutarnjim izgaranjem 1890.‐ Dunlop patentirao kotač sa zračnicom1892.‐ Diesel patentirao svoj motorRazvoj motornih vozila pokreće izgradnju suvremenih cesta s kolnicima od asfalta i betona. 1921. ‐ izgrađena je pokraj Berlina prva autocesta duga desetak kilometara1924. ‐ autocesta Milano ‐ Varese1929. ‐ autocesta Köln – Bonn. 

U Njemačkoj je u razdoblju od 1934. do 1940. godine modernizirana postojeća cestovna mreža i izgrađen je sustav glavnih cesta u duljini 4.000 km.

Nakon Drugoga svjetskog rata gradnja cesta još više napreduje. Smatra se da je danas duljina cestovne mreže u svijetu oko 17 milijuna kilometara, a od toga ih je više od 50 posto sa suvremenim kolnikom.

Slika I‐02. Dio suvremene mreže europskih E‐cesta (AGR, 2005.) 

2 Ceste i cestovni promet u Hrvatskoj

2.1 Razvoj cestovne mreže

Preko hrvatskog i susjednih područja prolazile su rimske ceste pa mnogi dijelovi današnje mreže slijede njihove trase:Poetovio (Ptuj) – Mursa (Osijek) – Sirmium (Srijemska Mitrovica); Aquilea – Tarsatica (Trsat) – Senia (Senj) – Salona (Solin) – Epidaurum (Cavtat) – Skadar; Emona (Ljubljana) – Siscia (Sisak) – Cibalae (Vinkovci); Salona – Bistue Nova (Zenica) – Sirmium; Salona – Andetrium (Muć) – Burnum (Šuplja Crkva) – Siscia; Neviodanum (Čatež) – Andautonia (Šćitarjevo) – Siscia 

Na našim su područjima, uz određene rekonstrukcije, još uvijek ostale neke ceste koje potječu iz Rimskog Carstva.

Slika I‐01. Mreža cesta u rimskim provincijama Dalmatia i Pannonia

Srednji vijek  u našim krajevima

Cestovne veze koje su po svojoj izvedbi bile znatno lošije od rimskih cesta:‐ Dubrovačka cesta (Dubrovnik ‐ Trebinje)‐ Splitski put (Split ‐ Klis ‐ Sinj).

Doba Austro‐Ugarske izgrađene su ceste preko Velebita koje povezuju luke na Jadranu sa zaleđem• Karolinska cesta (1730. do 1735.):Karlovac – Bosiljevo – Vrbovsko – Mrkopalj– Fužine – Bakar – Rijeka;1786. godine, preuređena u Terezijansku cestu

• cesta Gospić – Baške Oštarije – Karlobag• Jozefinska cesta (1775. do 1779.); Senj – Vratnik – Tounj – Karlovac• Lujzinska cesta (1803.‐1809.); Karlovac – Rijeka; 135 km; š=8,2‐14,40m; s=2‐4%;najljepša u Europi; izgradio general Vukasović  financirao biskup Vrhovec

Te su se ceste nakon potrebnih rekonstrukcija zadržale u uporabi i do danas.

Napoleonova okupacija (1805.‐1813.)‐ probijeno 500km cesta‐najpoznatija Marmontova cesta: Knin‐Sinj‐Metković –Dubrovnik

1898.‐ prvi automobil u Hrvatskoj (grof Marko Bombelles u Vinici)

Masovna proizvodnja motornih vozila postavlja zahtjev za modernizacijom postojećih i gradnjom novih cesta nakon Prvog svjetskog rata. 

do 1918.‐154 km suvremenih cesta u Hrvatskoj i 218 km asfaltiranih u Istri koja je pod okupacijom Italije

1918.‐1941. – 8.789 km cesta (372 km suvremenih cesta: okolica gradova Rijeke, Zagreba, Zadra,Splita; Dugo Selo‐Zagreb‐Samobor, tzv. betonska cesta…); U okupiranoj Istri: Trst‐Pula; Rijeka‐Pula;Poreč‐Pazin

1941.‐1945.‐ izgrađeno 89km cesta sa suvremenim kolnikom (GP‐Varaždin‐Komin; Rijeka‐Grobnik; Zaprešić‐ Novi Dvori)

Kraj Drugog svjetskog rata: ‐ 461 km suvremenih cesta‐ 75% mostova razoreno i oko 50% mreže neupotrebljivo za promet

1945.‐ 1990.‐ obnova i modernizacija cestovne mreže1950.‐ izgradnja autoputa Bratstva i jedinstva Zagreb‐Beograd;I. faza 

autoceste1952.‐ izgradnja Karlovac‐Rijeka; Varaždin‐Zagreb ;Rijeka‐Pula;Zagreb‐Velika 

Gorica;Dugo Selo‐Vrbovec;radovi na Jadranskoj magistrali1945.‐1955. gradi se oko 73 km/god; 1955.‐1200km suvremenih cesta1955.‐1962. gradi se 151km/god1962.‐1967. gradi se  344km/god; 1965. postoji 19.169 km javnih cesta;

od toga  3.553 km suvremenihZagorska magistrala;Podravska magistrala; Karlovac‐ Petrinja‐Sisak;Petrinja –Kostajnica‐Dvor; Plitvice‐Gospić‐Karlobag 

1971.‐1976. zastoj u izgradnji;”Hrvatsko proljeće”

1971.‐ dovršena AC Zagreb‐Karlovac;44,7 km; prva naplata cestarine1972.‐ izlaz iz Rijeke prema Zagrebu1977.‐ AC Ivanja Reka‐Okućani1981./1982.‐izgradnja kapitalnih objekata: obilaznica Zagreba, početak 

izgradnje obilaznica Rijeke, Osijeka i Splita; tunel Učka; most Krk1985.‐ 27.474 km javnih cesta/18.928 km sa suvremenim kolnikom1990.‐ 21.525 km cesta sa suvremenim kolnikom1991.‐1995.‐ Domovinski rat: miniranje mostova, rušenje pokosa, loše

održavanje, nesiguran i neredovit promet; 300 mln.€ izravne štete i 6 milijardi € posredne štete

Javnih cesta ima 29.132,9km prema podacima za 2009. Gustoća mreže cesta iznosi 51,53 km/100km2   površine ( u zemljama EU 80 km), odnosno 6,9 km na 1.000 stanovnika .

Slika I‐03. Mreža autocesta RH

Slika I‐04. Mreža državnih cesta (D‐ceste RH, 2005.)

Podaci o prometnom opterećenju na primarnim cestama u RH za 2011. 

U skladu s planom razvoja cestovne mreže u RHa, postoje dva uzdužna (longitudinalna) pravca od kojih je jedan kontinentalni (posavski), a drugi obalni (jadranski) te četiri poprečna (transverzalna) pravca koji ih povezuju.Posavski pravac (koridor) definiran je smjerom Ljubljana – Bregana / Zagreb –Slavonski Brod – Lipovac – Beograd Jadranski pravac je određen pravcem Trst – Pasjak / Rijeka – Zadar – Split –Dubrovnik / Debeli Brijeg.

Četiri su transverzalna pravca:• od mađarske granice (Goričan / Čakovec), preko Varaždina i Zagreba, kroz Gorski kotar i grad Rijeku, s vezom na jadranski cestovni pravac te dalje prema Istri i Trstu

• od austrijske granice (Šentilj / Maribor) preko Zagreba do Splita i Zadra ‐ tzv. pyhrnski pravac

• od mađarske granice (Terezino Polje / Virovitica) preko Okučana i Banje Lukedo Splita

• od mađarske granice (Luč / Beli Manastir) preko Osijeka i Sarajeva do Ploča.

Prioritetni cestovni smjerovi, Strategija prometnog razvitka RH,1999.

Strategija razvitka cestovne mreže u Hrvatskoj predvidjela je gradnju sljedećih autocesta i poluautocesta:• primorsko‐goranska i prigorsko‐međimurska autocesta: Rijeka – Zagreb –Goričan

• zagorska i ličko‐dalmatinska autocesta: Macelj – Zagreb – Split• posavska autocesta: Bregana – Zagreb – Lipovac• jadranska autocesta: Pasjak / Rijeka – Zadar / Split – Dubrovnik, (s IstarskimY: Plovanija – Pula – Matulji)

• lička autocesta: Karlovac / Bosiljevo – Otočac – Sv. Rok• slavonsko‐hercegovačka autocesta: Beli Manastir – Osijek – Svilaj –(Sarajevo) – Ploče

• splitsko‐hercegovački smjer: Split – Sinj – Trilj (prema Livnu i Mostaru).

Strategija je predvidjela i gradnju mreže petnaestak brzih državnih cesta, ukupne duljine preko 1.300 km. Sagrađeno je i u gradnji tek tridesetak kilometara. To su ceste: Solin – Klis – Sinj; Kaštela – obilaznica Splita – Stobreč; Ploče –Metković (Gabela); Split (Dugopolje) – Aržano; Karlovac – Slunj – Plitvice –Lovinac; Sv. Helena – Vrbovec – Koprivnica; Vrbovec – Bjelovar – Virovitica; Virovitica – Pakrac – Okučani; Karlovac – Sisak – Kutina – Grubišno Polje –Virovitica; Varaždin – Virovitica – Osijek – Vukovar – Ilok; Vukovar – Vinkovci –Županja; Oroslavje – Donja Stubica – Marija Bistrica – Laz – Popovec; Zadar –Benkovac – Knin; Osijek – Našice – Požega – Nova Gradiška (Donji Miholjac) i obilaznice većih gradova.

Okvirni podaci o prometu u Hrvatskoj  u 2005. godini ukazuju na ključne učinke: u domaćem prometu prevezeno je oko 10 milijuna putnika (od ukupnih 30 milijuna) te oko 5 milijuna tona tereta (od ukupnih 12 milijuna tona). Od svih pristiglih turista u našu zemlju oko 80% ih je doputovalo osobnim automobilima.