Četiri bosanska Sokola

Embed Size (px)

Text of Četiri bosanska Sokola

  • 7/29/2019 etiri bosanska Sokola

    1/22

    dodaTak Graaniki Glasnik 32/16 201

    t s

    esad krtovi, emir O. filipovifilozosi altt univrzitta Sarajv

    Abstrakt: Rad obrauje prolost etiri utvrena grada sa imenom Sokol koja su ulazila u sastav srednjovje-

    kovnog Bosanskog kraljevstva Sokol na Plivi, Sokol u Usori, Sokol u Konavlima i Sokol u Meurjeju. Iako

    geografski udaljeni, sva etiri lokaliteta zajednike osobine, osim u imenu, imaju i u svom stratekom poloaju

    i konguraciji terena na kojem su izgraeni. Autori na osnovu izvornih dokumenata prezentiraju podatke koji

    govore vie o politikom i vojnom znaaju, ali i ekonomskom, privrednom i kulturnom razvoju ovih fortikaci-

    onih struktura. Kljune rijei: Sokol na Plivi, Sokol u Usori, Sokol u Konavlima, Sokol u Meurjeju, utvrda,

    Hrvatinii, Kosae, Pavlovii, Radivoj Ostoji

    uvod1

    Povrni uvid u toponimiju jugoistoneEvrope pokazuje da na tom podruju postojivie lokaliteta sa tvravskim ansamblom podimenima Soko, Sokograd, Sokolovo, Sokol,Sokolac i sl. Oito je strateki razlog odbraneu prirodnom ambijentu predodredio njihovu

    unkciju i osnovnu karakteristiku istaknutogi prirodno dominantnog poloaja u odnosuna okolinu. Ime ovih utvrda je jasna asocija-cija na poziciju ptice sokola koja sa uzvisineposmatra i kontrolira okolinu, to bi odgo-varalo osnovnim osobinama utvrenih kom-pleksa koji su na takvim mjestima izgraeniradi ekasne kontrole ire sredine.

    Nas na ovom mjestu posebno interesujuetiri srednjovjekovna bosanska Sokola i nji-

    hov trag u historiji srednjovjekovne Bosne.To su Sokol na Plivi u Donjim Krajima,Sokol kod Graanice u Usori, Sokol u Kona-vlima i Sokol u Meurjeju.

    sokol na Plivi

    Srednjovjekovna utvrda Sokol na Plivi moese svrstati meu poznatija i vanija mjestasrednjovjekovne bosanske prolosti. Iako gageograska odrednica koja najee stoji uznjegovo ime vee za rijeku Plivu, ovaj grad

    1 Rad je objavljen i u: Pregled, god. LII, br. 1, januar april 2011., str 83114

    zapravo lei na Plivinoj pritoci Sokonici,koja se u Plivu ulijeva tri kilometra od nje-nih izvora. Pripada tipu visinskog grada i leivisoko na zavretku planinske kose Boro-vice, strmo iznad kanjona Sokonice, uda-ljen nekih pet kilometara od ipova. Svojimpoloajem Sokol je dominirao podrujem

    koje se prostiralo dolinom Plive sve doKuprekog polja i planine Vitorog, s jedne,i do brda iznad Gornjeg Ribnika na rijeciSani, s druge strane. Nalazio se na raskruvanih komunikacionih puteva kontrolira-jui tzv. solarski put, koji je produavaolijevom obalom Plive ka Jezeru i Jajcu, teputeve prema Kljuu i Glamou, a u njego-voj se relativnoj blizini nalazila i raskrsnicakod Carevca. Poto je bio izuzetno strateki

    pozicioniran bio je skoro nedohvatljiv sred-njovjekovnom oruju.2

    2 Kratke prikaze prolosti Sokola dali su iro Truhel-ka, Kraljevski grad Jajce, Sarajevo, 1904, 67-68; Hamdi-

    ja Kreevljakovi, Stari bosanski gradovi, Nae stari-ne, knj. I, Sarajevo, 1953, 24-25, i Marko Vego, Naseljabosanske srednjovjekovne drave, Svjetlost, Sarajevo, 1957,106. Neto vie podataka o ovom lokalitetu, na osnovuarheolokih ispitivanja vrenih na utvrdi tokom 1967.godine, prezentirao je Ivo Bojanovski, koji je o Soko-

    lu pisao u nekoliko navrata, Isti, Sokograd, Sokolac,ipovo srednjovjekovni grad, Arheoloki pregled, knj.9, Beograd, 1967, 159-161; Isti, Sokol na Plivi, Spome-nici kulture Serija A, Broj 18, Drutvo konzervato-ra Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1968; Isti, Sokol

  • 7/29/2019 etiri bosanska Sokola

    2/22

    202 Graaniki Glasnik 32/16 dodaTak

    Izvori ne spominju vrijeme kada je tvr-ava podignuta, a ni arheoloka istraivanjanisu uspjela to pitanje pribliiti konkretnijemrjeenju. Ono to je izvjesno, jeste da je tvr-

    ava Sokol postojala i prije nego je prvi putzabiljeena u suvremenim historijskim zapi-sima iz ljeta 1363. godine, vezanim za pro-valu ugarske vojske na podruje pod vlaubosanskog bana.3 Taj ugarski vojni pohod seodvijao u dva pravca; jedan dio vojnih snaga,na elu sa ostrogonskim nadbiskupom Niko-lom i palatinom Nikolom Kontom, prodi-rao je ka Srebreniku u Usori, dok se glavninavojske, predvoena kraljem Ludovikom,

    uputila na zapad, u dolinu rijeke Plive, uda-rivi na grad Sokol. Tu je, u svom vojnomlogoru, ugarski kralj izdao nekoliko pove-lja, od kojih su nam tri sauvane sa izriitimspomenom Plive i Sokola. Prve dvije su dati-rane 8. jula 1363. godine Datum in plynain obsidione castri Zokol terre Boznensi.4Ve dva dana kasnije, 10. jula, kralj Ludo-vik poslao je pismo Mleanima Datum incastris propre Zakol.5

    S obzirom da se sadraj ovih dokume-nata nije odnosio na pojedinosti iz vojnihoperacija, te da tadanji ugarski izvori o toku

    na Plivi, Nae starine, knj. XIII, Sarajevo, 1972, 41-69. Rezultati do kojih je on doao u velikoj mjeri ineosnovu svih naih saznanja o stanju arheolokog lokali-teta tvrave i koriste se i u recentnijoj literaturi, MarkoPopovi, Uticaj pojave topova na razvoj obrambenihsistema srednjovekovnih gradova u Bosni, Zbornik re-erata meunarodnog simpozijuma Bosna i Hercegovina u

    tokovima istorijskih i kulturnih kretanja u jugoistonoj Evro-pi, Zemaljski muzej, Sarajevo, 1989, 99-110; Isti, , 1, ,, 1995, 33-55.

    3 Ferdo ii, Studije iz bosanske historije I. O ratubana Tvrtka s ugarskim kraljem Ljudevitom I. god.1363., Glasnik Zemaljskog muzeja, XV, Sarajevo, 1903,319-325.

    4 (8. jula 1363.), Imre Nagy Farkas Deak Gyula

    Nagy, Hazai oklevltr 1234-1536, Budapest, 1879, 269-270.

    5 (10. jula 1363.), ime Ljubi, Listine o odnoajih izme-dju junoga Slavenstva i Mletake republike, knj. IV, JAZU,Zagreb, 1874, 57.

    i rezultatima rata ne nude nikakve podatke,neto vie pojedinosti o upadu Ludovi-kove vojske u Bosnu 1363. godine i opsadiSokola dobijamo iz dokumenta koji je nastao

    tri godine nakon to su se pomenuti doga-aji desili. Naime, 11. augusta 1366. godine,pod Prozorom u Rami, bosanski ban Tvrtkodarovao je vojvodi Vukcu Hrvatiniu, gradSokol i upu Plivu za njegovu vjernu slubuu ratu protiv kralja Ludovika.6 Iz sadrajapovelje saznajemo da je u ono vrijeme,kada se na Tvrtka podigao ugarski kraljLudovik i priao u Plivu pod grad Sokol, voj-voda Vukac hrabro vodio odbranu ove upe

    i utvrde, osujetivi ugarske napade i izvrivivjernu slubu prema svom vladaru, zbogkoje je kasnije i nagraen. Tada je Sokol, saupom Plivom, izuzet iz vladarskog domenaporodice Kotromania i dat u vjenu batinuknezu Vukcu Hrvatiniu i njegovom potom-

    6 Stvorihj milostj svo~ gospodjsku svomu vqrjnusluzq u im vovodq Vljkcu Hrjvatiniu za ngovuvqrjnu slubu. Y wno vrqm kjda s podvi na mugrjski kralj u im Ludovikj i prihodi u Plqvu podj

    Sokolj i wnjdazi mi vovoda Vljkcj vqrno poslui i zangovu vqrnu slubu dah mu gradj u Plqvq u im So-kolj sj vjsomj Plqv(omj) wt m do m: wt Uskoplapo Krjtovu Elu, a wt Dlamoa po Vitora~, a wt Lucjdo Rjv, a wt Luk po zlamni. Tozi dasmo gradjSokolj s vjsomj Plqvomj vovodq Vljkcu za plmnionmu i ngovu poslqdnmu, u vqk aminj bzj vsako-ga gospodjskoga dohotka, -, , , . II, , 2003, 169.Povelja se nalazila u ostavtini groce Vjekoslave, ro.Sermage, koju je Jugoslavenska akademija znanosti iumjetnosti dobila u jesen 1887. godine, od kada se onai uva u Akademijinoj knjinici u Zagrebu. Prvi ju jeobjavio Franjo Raki, Povelja bosanskoga bana Tvrt-ka od god. 1366., Starine JAZU, knj. XXI, Zagreb,1889, 81-82. Kasnije je objavljivana i u: Eusebius Fer-mendin, Acta Bosnae potissimum ecclesiastica cum insertiseditorum documentorum regestis ab anno 925 usque ad annum1752, Academia scientiarum et artum Slavorum meri-dionalium, Zagrabiae, 1892, 34-35; uro urmin, Hr-vatski spomenici, Sveska I (od godine 1100-1499.), JAZU,Zagreb, 1898, 83-84. Detaljan opis dokumenta donosi

    Gregor remonik, Bosanske i humske povelje sred-njeg vijeka, GZM n.s, IV-V (1949-1950), Sarajevo,1950, 109-110, dok je njegovu sliku objavio VladimirMoin, irilski rukopisi Jugoslavenske akademije II (Repro-dukcije), Historijski institut JAZU, Zagreb, 1952.

  • 7/29/2019 etiri bosanska Sokola

    3/22

    dodaTak Graaniki Glasnik 32/16 203

    stvu sa potpunim nancijskim imunitetom.7

    Iako na osnovu raspoloivih historij-skih dokumenata ne moemo saznati dali je Vukac Hrvatini prije ovog ugarskogvojnog pohoda obnaao dunost banovogkastelana u sokolskoj tvravi ili je tu doaona elu odreda bosanske vojske koji je kre-nuo u pomo ovom gradu,8 izvjesno je daje njegovu vjernu slubu, a samim time inagradu, poveala injenica da je u isto vri-

    jeme dok je Vukac branio Plivu od Ludo-vikovih napada, njegov sinovac, VlatkoVukoslavi, prema banu poinio nevjeru,kojom bi plemenitu ovjeku vrijedilo glavuodsjei, zamjenivi sa kraljem Ludovikomsvoj utvreni grad Klju na Sani sa veimbrojem sela, za grad Brljanovac u Krieva-koj upaniji.9 Teko se oduprijeti zakljukuda su nagrade zbog zasluga koje je VukacHrvatini stekao u ovome ratu posluile kao

    osnova za ormiranje kasnije prostrane eu-dalne oblasti i velike moi njegovog sina voj-vode Hrvoja Vukia Hrvatinia.

    Ono to je karakteristino za plivski

    7 -, , 174.

    8 -, ,

    , , 2002,68-69.

    9 O tome: Lajos Thalloczy, Studien zur Geschichte Bo-sniens und Serbiens im Mittelalter, Duncker & Humblot,Munchen Leipzig, 1914, 62-63, 337-338, 339-342.

    Sokol jeste da je on, pored Kamengrada,Kljua i Viegrada, jedan od rijetkih srednjo-vjekovnih bosanskih gradova, iji je izgledsauvan u likovnoj predstavi izvedenoj u

    drvorezu. Taj prikaz je objavljen u putopisuBenedikta Kuripeia, koji je 1530. godineputovao kroz Bosnu kao lan habsbur-kog poslanstva, upuenog osmanskom sul-tanu Sulejmanu. Pored slike, Kuripei je oSokolu donio i kratki zapis: U nedjelju, 4.septembra, krenusmo od Gerzova breulj-kom do tvravice Sokola (Szokoll), to znaikoliko i sokolov kamen, a lei s lijeve stranei ima est do sedam okruglih kula u zidovima

    i sa sve tri strane veliki dubok anac.10

    Kuripeiev opis i ilustracija se svakakorazlikuju od onoga kako je grad Sokol izgle-dao u vrijeme njegovog prvog spomena uhistorijskim izvorima. U poetku ga je inila

    10 Benedikt Kuripei, Putopis kroz Bosnu, Srbiju, Bu-garsku i Rumeliju 1530, (Preveo sa njemakog i napisaokomentare ore Pejanovi), Svjetlost, Sarajevo, 1950,19-20. Am Sontag den iiii Septembris von Gersononach phel abgezoge bi zm schlo Szokoll, das wirnennenn mgen Falckenstein, welches an der lincken

    hand gelegen, und etwo vi. oder sibenn rund threnn inder maur hat, auch von allen drey en ein tiefen grossenselbgewaschen graben, Itinerarivm Wegray Kn. May.potschaft gen Constantinopel zdem Trckischen keiser So-leyman. Anno XXX,. 8.

  • 7/29/2019 etiri bosanska Sokola

    4/22

    204 Graaniki Glasnik 32/16 dodaTak

    samo jedna utvrena kula sa malim dvori-tem. Kasnijim razvojem, utvrda je proi-rivana, te je u tom procesu strma stijena nakojoj se grad nalazio pretvorena u Gornji i

    Donji grad, dva prostrana platoa, od kojihgornji obuhvata sjeverozapadni, a donjijugoistoni dio gradskog kompleksa, ome-eni sa karakteristinim kulama koje je zabi-ljeio i Kuripei.11 Bedemi i kule Sokola su,pojavom vatrenog oruja, ojaavani i prila-goavani ovoj novini tehnike ratovanja.12 Stim u vezi bila je i izgradnja isturene bonekule na Grabeu, zapadno od grada, odnosnona drugoj strani kanjona Sokonice, sa zadat-

    kom da grad zatiti od eventualnih napada saboka.13

    Grad Sokol je u toku akcije koju je podu-zeo kralj Matija Korvin, nakon pada sred-njovjekovnog Bosanskog kraljevstva, krajem1463. godine, uvrten u sastav Jajake bano-vine u kojoj je, izuzev jednog kratkog peri-oda 1496, ostao sve do oko 1518. godine,kada ga Osmanlije i denitivno zauzimajuznaajno se pribliivi gradu Jajcu.14 Pod nji-

    hovom upravom utvrenje je dodatno pro-ireno i ojaano, ali je ubrzo izgubilo svakistrateki znaaj zbog rapidnih napredakakoje su Osmanlije postizale prema zapadu isjeveru.

    sokol u usori

    Utvrda Sokol u Usori podignuta je na kre-njakom uzvienju iznad rijeke Sokolue i

    nalazi se oko pet kilometara sjeveroistonood Graanice, pored magistralnog puta Gra-anica-Gradaac. Njena osnovica je elip-

    11 Bojanovski, Sokol na Plivi, 44.

    12 O tome opirnije u: Ivo Bojanovski, Einige er-gebnisse in der erorschung Mittelalterlicher Burgen inBosnien mit besonderer Beachtung der Transormationder Burgen in Artillerieestungen, Balcanoslavica, Vol.7, Prilep, 1978, 71-100; Marko Popovi, Uticaj pojavetopova na razvoj obrambenih sistema srednjovekovnihgradova u Bosni, 99-110.

    13 Bojanovski, Sokol na Plivi, 42.

    14 Hazim abanovi, Bosanski paaluk Postanak iupravna podjela, Svjetlost, Sarajevo, 1982, 153; -, , 167.

    sastog oblika, koju zatvaraju sa svih stranatvrdi gradski bedemi, sa izbaenom ulaznomkulom na sjeverozapadnom perimetralnomzidu, gdje je prilaz gradu skoro nemogu.

    Uz jugoistoni dio tvrave nalaze se dvapolukruno svedena i isturena tornja koja sutitila ulaz u grad, vrei ulogu straarnica.Skoro sa svih strana grad je omeen otrimi teko pristupanim liticama, to mu je pru-alo dodatnu zatitu. 15 Ovaj tip arhitek-ture odgovara osnovnoj namjeri Sokola kaoutvrde koja je, uz Doboj, Srebrenik, te Teo-ak i Gradaac, inila sastavni dio niza gra-ninih utvrenja prema Ugarskoj kraljevini.

    Kao to je sluaj i sa veinom tvrava igradova srednjovjekovne Bosne, ne znamokada su nastali, ali je izvjesno da se to desilou neko vrijeme prije njihovog prvog javlja-nja u pisanim historijskim izvorima. Takose prvi spomen utvrde Sokol u Usori veeza 15. stoljee i svadbeni ugovor RadivojaOstojia, poznatog aktera bosanske povi-jesti tog vremena. Prema ispravi napisanojpred budimskim kaptolom, saznajemo da se

    Radivoj vjenao, po obiaju Rimske crkve(ritu Romane Ecclesie), s Katarinom, ker-kom slavonskog plemia Nikole Velikog, ina taj nain stekao pravo na treinu utvrdaVelika i Petna u poekoj upaniji, kao i sveposjede svoga punca u Ugarskoj i Slavonijikoji su mu trebali pripasti nakon njegovesmrti i smrti ene mu Margarete. Radivoj sezauzvrat obavezao Nikoli i njegovoj supruzi

    dodijeliti polovicu svoje utvrde Sokol uBosni, kao i polovicu svih svojih tadanjih i

    15 Neto podataka o srednjovjekovnoj prolosti Soko-la u Usori daju Hamdija Kreevljakovi, Stari bosan-ski gradovi, 22, i Marko Vego, Naselja bosanske srednjo-vjekovne drave, 105. Iako na starom gradu nisu vrenaznaajnija arheoloka ispitivanja, kao ni restauratorskii konzervatorski radovi, koji bi nam otkrili neto viepojedinosti o Sokolu, postoji kratka rasprava o historijiSokola koja moe posluiti za sticanje osnovnih znanjao prolosti ovog grada: Salih Jalimam, Srednjovjekov-

    ni grad Sokol (prilozi za studiju), Graaniki glasnik, br.11, Graanica, 2001, 60-67. Neto vie podataka o zi-kim karakteristikama Sokola daje Edin akovi, Obliki arhitektura staroga grada Sokola, Graaniki glasnik,br. 11, Graanica, 2001, 69-74.

  • 7/29/2019 etiri bosanska Sokola

    5/22

    dodaTak Graaniki Glasnik 32/16 205

    buduih posjeda u Bosni i Slavoniji.16

    Ono to je vrijedno istaknuti za ovajznaajni dokument, u kojem se nalaze tra-govi prvog spomena grada Sokola,17 jeste toda se njegovo datiranje u dosadanjoj litera-turi moe staviti pod znak pitanja, a shodno

    tome i podvrgnuti kritikom ispitivanju.Naime, u zbirci izvora u kojoj je prvobitnoobjavljen, a to je sedmi svezak zbirke Codexdiplomaticus patrius, odnosno Hazai okmnytr,ovaj je dokument datiran 2. juna 1429. godi-ne.18 Po tome je ovaj datum kasnije slu-

    16 Povelja se nalazila u vlasnitvu groa Raussy, pod-bana u Koloszvru u Erdelju (danas Cluj-Napoca u Ru-muniji). Tekst povelje objavljen je u: Arnold Ipolyi Imre Nagy Dezs Vghely, Hazai okmnytr Codex

    diplomaticus patrius, vol. VII, Budapest, 1880, 449-451.Usp. Thalloczy, Studien zur Geschichte Bosniens und Serbi-ens im Mittelalter, 79-81.

    17 Pojedini historiari, kao na primjer Hazim abano-vi, Bosanski paaluk, 173; Husre Redi, Srednjovjekovnigradovi u Bosni i Hercegovini, Sarajevo Publishing, Sara-jevo, 2009, 176, razmatrali su mogunost da je Sokolspomenut prvi put 1426. godine u ugovoru ugarskogkralja Sigismunda i srpskog despota Steana Lazarevi-a sastavljenog u Tati, ali su kasnija kritika istraiva-nja utvrdila da se spomen Sokola u ovom dokumentu

    ne odnosi na istoimenu tvravu kod Graanice. Usp.Aleksandar Hofer, Poloaj nekih mjesta u povelji kra-lja Sigismunda od god. 1426., GZM, sv. V, Sarajevo,1893, 553-554.

    18 Ipolyi Nagy Vghely, Hazai okmnytr Co-

    beno utvren kao Dan Opine Graanica.Sam datum moda i ne bi bio toliko proble-matian i sumnjiv da se u povelji izriito nenavodi da je Radywoy rater Thome regis

    Boznenzis, dakle brat Tomaa, bosanskogkralja. Ako uzmemo u obzir injenicu da jeRadivojev brat Toma postao kralj tek 1443,tj. nekih 14 godina nakon to bi povelja bilaizdana, dobijamo evidentan disparitet, kojegnije jednostavno rijeiti i na kojeg historio-graja o gradu Sokolu jo uvijek nije uspjeladati konaan odgovor.

    Vano je napomenuti da se u dosadanjojliteraturi autentinost i vjerodostojnost ovepovelje nikada nije dovodila u pitanje, iakosu brojni autori koji su o tome pisali olakoprelazili preko istaknutog problema datacije,rijeivi ga na taj nain to su 1429. godinuzamjenili 1449, pri emu je datum 2. juniuvijek ostajao isti. Naime, jedan od prvihautora koji je u literaturi pisao o Sokolu,Hamdija Kreevljakovi, navodi da se Sokol

    prvi put spominje 2. juna 1449. godine.19 Zanjim je i uro Basler prvi spomen Sokola sta-

    dex diplomaticus patrius, 451. Usp. Thalloczy, Studien zurGeschichte Bosniens und Serbiens im Mittelalter, 79-81, 86.Ivan Balta, Novovjekovna diplomatika analiza (XIXi XX vijeka) prve latinske isprave o gradu Sokolu kodGraanice, Graaniki glasnik, br. 13, Graanica, 2002,31, nap. 1 na str. 37, pogreno navodi da se radi o e-stom svesku pomenute zbirke objavljene 1876. godine.Istu greku napravio je i Salih Jalimam, Srednjovjekov-

    ni grad Sokol (prilozi za studiju), 66, ali ju je kasnijeispravio u radu Analiza dokumenta o prvom spomenusrednjovjekovnog grada Sokola kod Graanice, Graa-niki glasnik, br. 13, Graanica, 2002, 39.

    19 Kreevljakovi, Stari bosanski gradovi, 22.

  • 7/29/2019 etiri bosanska Sokola

    6/22

    206 Graaniki Glasnik 32/16 dodaTak

    vio u istu godinu, sa istim datumom.20 Citi-rajui Baslera, za tom se datacijom povela iJelena Mrgi koja prvi spomen Sokola, bezdetaljnijih ispitivanja, kao i njeni prethod-

    nici, smjeta u 2. juni 1449.21

    Da neto nije u redu sa datumom koji seu historiograji javlja u vezi sa prvim spome-nom Sokola, primijetio je i Ivan Balta, svoj-ski se potrudivi da ispravi navedene greke.22Meutim, kada se problem sagleda u cjelini,proizilazi da je on, zapravo, svojim pokua-jima samo unio dodatnu pomutnju u utvri-vanje ispravnog datuma kada je ova poveljanastala. Balta je pojavu 2. juna u historiogra-

    ji kao utvrenog datuma nastanka pove-lje obrazloio injenicom da bi taj datum,po Groteendovim i Lietzmannovim kro-nolokim tablicama,23 padao 1893. i 1899.godine, odnosno, u vrijeme kad su ImreNagy sa suradnicima, te Lajos Thallczy,iro Truhelka i drugi, pisali, analizirali idatirali mnoge bosanske povelje po istimtablicama.24

    Meutim, ukoliko obratimo panju na

    izvorni tekst povelje kako je objavljen umaarskom izdanju, primjeujemo da jepovelja datirana eria quinta proxima postestum Sacratissimi Corporis Cristi. Annoeiusdem Millesimo quadrigentesimo vige-simo Nono....25 Balta tvrdi da se, prema

    20 uro Basler, Stari gradovi u Majevici i Trebovcu,lanci i graa za kulturnu istoriju istone Bosne, IX, Tuzla,1972, 57-58.

    21 , 13-16. , , , . 55,, 2008, 127, 130, 147.

    22 Balta, Novovjekovna diplomatika analiza..., 28-37.

    23 Usp. Hermann Groteend, Zeitrechnung des De-utschen Mittlelaters und der Neuzeit, Bd. I (Glossar undTaeln), Hahnsche Buchhandlung, Hannover, 1891;Isti, Tachenbuch der Zeitrechnung des Deutschen Mittlela-ters und der Neuzeit, Hahnsche Buchhandlung, Hanno-ver Leipzig, 1898; Hans Lietzmann, Zeitrechnung derrmischen Kaiserzeit, des Mittelalters und der Neuzeit r dieJahre 1-2000 n. Chr, Walter de Gruyter, Berlin NewYork, 19844.

    24 Balta, Novovjekovna diplomatika analiza..., 30.

    25 Ipolyi Nagy Vghely, Hazai okmnytr Codex

    kranskom kalendaru svetaca, ovaj datumodnosi na petak, prvi (dan) poslije Presve-tog tijela Kristova (Tijelovo). Tijelovo jeuvijek u etvrtak (a prema kalendaru Sacra-

    tissimi Corporis Cristi 1429. godine bioje 26. maj, jer je te godine Uskrs Paschabio u nedjelju, 27. marta) ... dakle, datumiz isprave bio je 27. maja 1429. godine, kaoprvi pisani spomen grada Sokola.26 Uistinuje Uskrs 1429. godine bio 27. marta, aDuhovi, koji dolaze 7 sedmica, odnosno 50dana nakon Uskrsa, padali su 15. maja. Svetatrojica, tj. Presveto trojstvo, dolazi u nedjeljuposlije Duhova, tj. 22. maja, a Tijelovo, koje

    se slavi prvog etvrtka poslije Svete trojice,dolazi 26. maja. Baltine kalkulacije su do ovetake u potpunosti bile ispravne. Ali ono nato u daljem postupku utvrivanja isprav-nog datuma nastanka povelje ipak moramojo jednom upozoriti, a to je ono gdje Bal-tina pogreka dolazi do izraaja, jeste da jepovelja datirana eria quinta proxima postestum Sacratissimi Corporis Cristi. Feriaquinta, jeste peti dan, ali nije i petak, kako

    to Balta razumijeva i prema emu datira ovajdokument, nego etvrtak, prema crkvenomshvatanju. Naime, dani u sedmici na koje sene slave sveci nazivali su se u latinskom jezikueria, i brojali su se prema liturgijskoj slavi,tako da je prvi dan bio nedjelja, tj. dominica,a dani poslije nje su imali redne brojeve:eriasecunda ponedjeljak, eria tertia utorak,eria quarta srijeda, eria quinta etvrtak,

    ieria sexta petak, dok je subota bila sabba-tum.27 Ukoliko primjenimo tu ormulu naobraivani dokument, imamo zakljuak da

    diplomaticus patrius, 451.

    26 Balta, Novovjekovna diplomatika analiza..., 30.

    27 The Church adopted a classical Latin word,eria,east day, or day o the week, and numbered thempri-ma, secunda, tertia, quarta, quinta, sexta, septima. For eriaprima, however, dies dominicus or dominica (c. French di-manche) was generally substituted, and or eria septima,

    the Hebrew-derived sabbatum or dies sabbati (c. Frenchsamedi) was used, R. Dean Ware, Medieval Chrono-logy, u: Medieval Studies An Introduction, James M.Powell (ed.), Syracuse University Press, Syracuse (NY),19922, 258.

  • 7/29/2019 etiri bosanska Sokola

    7/22

    dodaTak Graaniki Glasnik 32/16 207

    ispravni datum ipak nije predloeni 27. maj,

    nego 2. juni 1429. godine, odnosno, upravoonako kako je prvobitno bilo objavljeno umaarskom izdanju povelje.

    Ali ova datacijska zavrzlama ne zavravatu. Baltino domiljanje i iznalaenje isprav-nog datuma bilo je skoro uzaludno i nepo-trebno jer je nekih 85 godina prije njegavrsni historiar Lajos Thallczy primijetioisto neslaganje datuma i povijesnih injenica,

    te je potraio sigurniju osnovu za rjeenjeovog problema. Konsultirao je svog koleguhistoriara dr. Elemra Varj, koji je tvr-dio da je dokument lino vidio, te je premanjegovom svjedoanstvu napisao da spornadatacija povelje ustvari treba glasiti: Feriaproxima post estum sacratissimi corporisChristi anno eiusdem millesimo quadrigen-tesimo quadragesimo nono, odnosno prvietvrtak poslije slave Tijelova 1449, umjesto

    1429. godine kako se na pojedinim mjestimato ranije raunalo.28 S obzirom da je navedeni

    28 Thalloczy, Studien zur Geschichte Bosniens und Serbi-ens im Mittelalter, 80-81.

    datum u povelji pomian, iz Thallczyjevog

    zakljuka slijedi i drukije datiranje premacrkvenom kalendaru. Dakle umjesto 2. juna,ili 27. maja, kako je to injeno do sada, pove-lju trebamo datirati 19. junom 1449. godine.

    Nakon pada srednjovjekovnog Bosan-skog kraljevstva 1463. godine, utvrda Sokolula je u sastav Srebrenike banovine, au sastav Osmanskog carstva ulazi poet-kom 16. stoljea. I po ovom pitanju u lite-

    raturi postoje odreena neslaganja, pa poje-dini autori tvrde da je 1512. godine vojskabosanskog sandakbega Firuz-bega napala iosvojila Srebrenik i njemu podreene gra-dove Teanj i Sokol,29 dok se kod stari-jih autora, koji slijede ugarskog historiaraMiklsa Istvnfyja (1538. 1615.), kao vri-jeme pada Sokola pod osmansku vlast jav-lja 1520. godina.30 Mnogo je vjerovatnije,meutim, da su osmanski upadi na to pod-

    29 , 13-16. , 158.

    30 Usp. oko Mazali, Teanj, GZM, n.s, sv. VIII,Sarajevo, 1953, 289; Vego, Naselja bosanske srednjovjekov-ne drave, 105.

  • 7/29/2019 etiri bosanska Sokola

    8/22

    208 Graaniki Glasnik 32/16 dodaTak

    ruje u tom periodu bili ei, te da se vlastnad pojedinim tvravama i predjelima brzoi esto mijenjala. Takoer je mogue da suOsmanlije tu oblast poslije 1512. godine bili

    izgubili, pa su je potom ponovo zauzeli. Taje oblast, ukljuujui i grad Sokol, premaAdemu Handiu, ipak morala doi podosmansku vlast prije 1. aprila 1519. godine,tj. kada je u Budimu zakljueno trogodinjeprimirje.31 Svakako je dugo vremena pod-ruje bive Srebrenike banovine bilo niijazemlja, te se osmanska vlast tu denitivnoustalila poslije pada Ugarskog kraljevstva naMohakom polju 1526. godine. Iako mu je

    strateki znaaj ubrzo opao, kao vojno utvr-enje Sokol je koriten sve do 1840. godine,kada je i trajno naputen.

    sokol u konavlima

    Podruje Konavala, takozvani misir Dal-macije, nalazi se izmeu Dubrovnika i Her-ceg Novog i dananji je najjuniji dio Repu-blike Hrvatske. Sa mora je tite otre i teepristupane obale, dok unutranjost pred-

    stavlja uzduan plodan pojas, prostrt do her-cegovakih grebena. Konavle je pod bosan-skom vlau bilo oko pola stoljea, steenoje 1377, a prodato Dubrovanima u dvanavrata, jedan dio posjeda 1419, a drugi1426. godine. Poznato je po pokuaju kupo-prodaje izmeu Sankovia i Dubrovana,1391. godine, a koji je rezultirao podjelompodruja meu Kosaama i Pavloviima, te

    po dva rata Dubrovana sa vojvodom Rado-slavom Pavloviem (1430. 1432.) i herce-gom Stjepanom Vukiem Kosaom (1451. 1454.) koji su proizili iz izvrenih prodajadvaju dijelova ovih vlastelinskih rodova.Najvanije strateke take u Konavlima usrednjem vijeku bile su tvrava Soko, nase-lja Obod, Ljuta, Uskoplje i brojna druga,te ruine starog Epidaura, Civitate Veteri tj.grad Cavtat.32

    31 Adem Handi, Tuzla i njena okolina u XVI vijeku,Svjetlost, Sarajevo, 1975, 47-48.

    32 O Konavlima literaturna polazita u: Esad Kurto-vi, Noviji radovi na prouavanju prolosti Konavala

    Po mnogima, konavoska tvrava Sokolprvi put se spominje u izvorima tek 1391.godine. U povelji upana Beljaka i vojvodeRadia Sankovia navodi se da oni ustupaju

    Dubrovanima upu konavaljsku i zj Dolj-nomj goromj i gradj Sokolj koi e u noi.33Kao istaknuto utvreno mjesto u Kona-vlima, ono je svakako imalo i veu i znaaj-niju starost nego to to pokazuje ovaj poda-tak i nego li se to pretpostavlja. Jedna odpretpostavki je da su ga sagradili Bosanci,tj. Tvrtko I poslije zauzimanja Konavala1377. godine.34 Meutim, Tvrtkova jadran-ska politika pomno je praena u Dubrovniku

    i da je ova pretpostavka tana, zasigurno biimala i adekvatnog traga u izvorima.

    Traga u izvorima ima u drugom smjeru.U svome uvenom radu o humsko-trebinj-skoj vlasteli Mihailo Dini je prezentiraopodatak koji govori o Dubravcu, kastelanuSokola koji je izvrio pljaku u Konavlima1373. godine.35 Time smo pred prvim spo-menom Sokola u vremenu kada Konavlenisu jo bile pod bosanskom vlau i svakako

    da Sokol treba podrazumijevati i u ranijimvremenima.

    pod bosanskom vlau (1990.-2000.), u: Nauni skupIstorijska nauka o Bosni i Hercegovini u razdoblju 1990-2000., Sarajevo, 30. i 31. oktobar 2001, Akademija na-uka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Posebna izdanja120, Odjeljenje drutvenih nauka 36, Sarajevo, 2003,189-196.

    33 (15. aprila 1391.), , , I/1,

    , , , , 19, - , 1929, 124.

    34 , XII XV , , 66, , 1926, 114.

    35 Stoycus Sladinouich de Brenno coram dominoRectore ser Blasio de Sorgo conqueritur supra Dubra-ue castellanum de Socchol dicens quod heri in Canaliabstulit michi unum asinum oneratum rumento (16.

    augusta 1373.), Dravni arhiv u Dubrovniku (dalje:DAD), Lamenta de oris, I, 133v; ,- , , 397, 54, , 1967, 73.

  • 7/29/2019 etiri bosanska Sokola

    9/22

    dodaTak Graaniki Glasnik 32/16 209

    Tvrava Soko nalazi se u duinskoj srediniKonavala, u blizini sela Mrcine i Dunave.Smjetena je u podnoju planinske kose

    Zavrje, na kamenoj zaravni sa okomitim

    bonim stranama koje se diu nad ostalimterenom i do 30 metara visine. Sama kli-sura prirodna je tvrava, prilino nepristu-pana i pogodna za odbranu. Osnova utvrdeje nepravilna, prati teren sa zidovima u vidurairene lepeze. Na sjeverenoj strani je cita-dela iroka oko 14 metara, a u sredini jeprostor irok oko 20 metara. Osim zidova,utvrda je imala i vie kula i osmatranicu.

    Soko dominira konavoskim poljem i pute-vima koji iz Hercegovine silaze u Konavle.36Oito je da je takvu predispoziciju imalo iu ranom srednjem vijeku s obzirom da irepodruje batini elemente zasebne slavenskezemlje.Od 1391. godine kao i itavo Konavle i tvr-

    36 D. ivanovi D. Vukovi, Soko grad u Kona-vlima, Anali Historijskog instututa Jugoslavenske akademi-

    je znanosti i umjetnosti, 3, Dubrovnik, 1954, 375-384;Vego, Naselja bosanske srednjevjekovne drave, 105-106;Luka Beriti, Tvrava Sokol u Konavlima, Anali Hi-storijskog instututa Jugoslavenske akademije znanosti i umjet-nosti, 10-11 (1962-1963), Dubrovnik, 1966, 103-134.

    ava Soko je bila podijeljena izmeu vlastelePavlovia i Kosaa.37 Obje porodice imalesu svoje upane kao administrativne organevlasti u itavoj upi Konavli,38 a grad Sokosu zajedniki drali putem dvojice knezovakoji su bili kastelani Sokola. Maja 1420.

    godine u jednom irilskom dokumentu izri-jekom se istie podijeljenost grada Sokolameu Pavloviima i Kosaama: i gradSokolj u Konavlah koga grad bila polo-vica kneza Pavla potom sina mu vovodePetra a polovca reenoga gospodina vovode

    37 O specinom nainu podjele posjeda, Niko Kape-tani, Podjela zemlje u Vitaljini u 15. stoljeu, Anali

    Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 37, Dubrovnik,1999, 9-31.

    38 Sandaljev upan u Konavlima bio je Bogeta Rui,a upan vojvode Radoslava Pavlovia bio je RadoslavGlavi.

    prvi sauvani spoMen sokola u konavliMa iz 1373 Godine

    popreni presjek

  • 7/29/2019 etiri bosanska Sokola

    10/22

    210 Graaniki Glasnik 32/16 dodaTak

    Sandal.39 Decembra 1420. godine spome-nut je izvjesni Ivan kao ovjek vojvode San-dalja Hrania Kosae koji je u njegovo imebio u Sokolu.40 Februara 1422. godine spo-

    menut je Sandaljev knez Radi.41

    Navoenvie puta samo imenom, aprila 1422. godinekao knez u Sokolu i ovjek vojvode Rado-slava Pavlovia, spomenut je Branko Priter-enovi. Zajedno s njim spomenuto je jo17 njegovih ljudi, od kojih neki ive u bli-zini tvrave (qui stantprope castrum Socho), ameu kojima je i Radonja, koji je navedenkao uvar vrata grada Sokola (custos porte castripredicti).42 Kao kastelani Sokola, zajedno su,

    39 (20. maja 1420.), , , I/1, 306.

    40 Dubrovani ga daruju: Captum uit de donandoIuano qui est nomine voiuode Sandagl in castro Socholide denariis nostri comunis yperperos decem (10. de-cembra 1420.), DAD, Consilium Minus, II, 163.

    41 Dubrovani javljaju Sandalju da eto smo bili pi-sali knezu gospodstva vi ki u Sokolu (25. ebruara1422.), , ,I/1, 322. Izjava Sandaljevog kneza Radia Dubrovani-

    ma: Copia de la litera de lo conte de Sochol manda-ta la litera a Sandagl ... odj Radia iz Sokola vovodeSandal sluge (prije 25. ebruara 1422.), Isto.

    42 Ser Polo de Resti comes quondam Canalis coramnobili et sapienti viro ser Dobre de Binzola honor vi-cerectore Ragusii sedente pro ser Nicola de Goze Rec-tore absente conqueritur supra Branchum comitem ca-stri Socho, hominem voyuode Radossaui et supra XVIIamulis ipsius Branchy quorum nomina sunt hec, vi-delicet, Ghoyssauus et Bude ratres Stiepchouich, Do-brossauus et Bogossauus ratres Boghixich, Boghichet Bogdien ratres Branchouich, Braychus Pribilouich,Radoctha et Milich et Radiscam qui stant prope ca-strum Socho, Radascin et Ratchus ratres qui stant pro-pe castrum predictum et Vocha Milosseuich de Dubra-uzich et Radogna custos porte castri predicti, VochassinBossignanus et unius aliter Vocassinus similiter Bossi-gnanus. Eo quia dicti accusati de mense ebruarii prope-lapsi more predonico et violenter acceperunt accusatoripredicto res inrascriptas, videlicet, yperperorum qua-draginta, grossis IIII, parvulum XV, tazias tres argen-ti, cuslerios sex argenti, centuras duas argenti, modicumargenti, copertorium unum a lecto de panno odratum

    marturini, copertorium unum de tela, perniam unam,duo paria lentiaminum ... (4. aprila 1422.), DAD, La-menta de oris, V, 34v. Iste optuuju u drugi: (8. aprila1422.), Isto, 36v-37; Nixa Roziich coram nobili et sa-pienti viro domino Nicola Mar. de Gozis honor Recto-

    septembra 1422. godine, spomenuti RadiPievi (Pikijevi) i Branko.43 To su dvojicaranije pominjanih upravitelja Sokola od dvo-jice bosanskih vlastelina.

    Pored knezova (castelanus), oni koji senalaze u blizini tvrave (qui stantprope castrumSocho) i uvara vrata (custos) izvori na speci-an nain, ali sasvim jasno navode stanov-nike Sokola i njegove okoline. Jedne pri-like je tvravska posada nazvana junacima,

    re Ragusii conqueritur supra Branchum Priterzenouichcomitem castri Socchol hominem voiuode RadossauiPaulouich (16. aprila 1422.), Isto, 41.

    43 Bartolus Marini per suum procurator PaulumMartini coram nobili et sapienti viro ser Nicola Pe. dePoza conqueritur supra Radi Pichieuich et Branchumcastellanos castri Sochol in Canale. Eo quia predic-ti accusatoribus acceperunt violenter dicto accusato-ri unam salmam pannorum quam restactauerunt proyperperos decem. Item conqueritur supra JecosauumPascaceuich et Dobraua Radassinouich et Nouach Ra-dassinouich cum multis alterius ratribus qui vocanturGolessi sono Bagnani. Eo quia predicti omnes violenteracceperunt dicto accusatori unum equum cum sella etcum reno et unam cubertam alterius selle et unum tam-

    burum valoris sunt yperperorum centum viginti. Te-stes: Radi Vidnich, Cemer Baglini Staricich, Giuchus,Zuetchus Dubraucich pelliparius, Echerach vlachus,Dubraua vlachus, Volcha Maleseua (23. septembra1422.), DAD, Lamenta de oris, V, 93v.

    opTube na raun kasTelana sokola

  • 7/29/2019 etiri bosanska Sokola

    11/22

    dodaTak Graaniki Glasnik 32/16 211

    ba kao i osnovna vojna snaga dubrova-kog kneza u Konavlima, smjetena u nase-lju Ljuta, koja se spominje u istom kontek-stu, a okolno stanovnitvo seljanima kaonjihovim ljudima.44 Druge prilike posada jenazvana gradskim junacima a okolno sta-novnitvo nazvano je junacima od sela koji supri gradu.45 Na jednom mjestu ista ta tvrav-

    ska posada nazvana je gradtacima.46

    Specina posjedovna struktura u Kona-vlima, u kojima su posjedi dvojice velmoabili izmjeani, dovela je u vrijeme sukobaovih porodica i do promjena u strukturi vla-sti nad Konavlima. Poslije smrti kneza PavlaRadinovia, njegovi nasljednici su optui-vali vojvodu Sandalja Hrania za smrt ocai u otvorenom sukobu preoteli vlast nadKonavlima 1416.1417. godine. Kada se uz

    pomo Osmanlija vojvoda Sandalj oporavio,tokom 1418. godine povratio je svoj posjed uKonavlima.47 U vremenu prevlasti Pavlovia

    44 u utornik na poklade noi~ knezj vovode Ra-dosaua iz Sokola poslavj ~nake iz Sokola prikupivj se-lnj okolnqhj nihj l~udi ter posla nemilostiuo i napustina kuk~ kneza napega u Konavlax i s velicqmj napo-nimj o knezu kuk~ razbie i vjse o bi u kuki prateiimanj knea i ngovqhj ~unaka (26. ebruara 1322.),, , I/1,

    322.45 o se ovamo uini knezj gospodstva vi Brankoki u Sokolu sj ~naci gradjskqmi i k sebi prikupivj~nake j selj koi su pri gradu ter u ponedqlnikj noi~samosiljmj nastupie na kuk~ kneza naega na L~toi(14. marta 1422.), , , I/1, 580.

    46 i prjvo velikosti vi pisasmo kako Branko iz Sokolasj gradjtaci uinie kvarj i prirokj knezu naemu na Ko-navli i kako mu domj pohustie ... promisli kako kmomoki s miromj j tqhj gradjakj onjdq stotj (14. marta

    1422.), , ,I/1, 323

    47 Esad Kurtovi, Veliki vojvoda bosanski Sandalj HraniKosaa, Institut za istoriju, Studije i monograje, Knjiga4, Sarajevo, 2009, 217.

    nad Konavlima, pratimo kako je Petar Pavlo-vi gradio zdenac za vodu na Sokolu. U imevojvode Petra, ugovor o gradnji zdenca samajstorom Antonijem i njegovim sinom,

    sklopio je dubrovaki plemi Ivan Crije-vi u drugoj polovini augusta 1417. godine.Uz cijenu od 30 dukata, ugovor je predvi-ao izradu cisterne koja bi izdravala pred-vienu unkciju, tj. zadravala vodu, a u slu-aju potrebe i da je majstori poprave dok ne

    bi bila u takvoj potrebnoj unkciji. Majstorisu polovinu novca dobili odmah, a drugapolovina isplaivana im je poslije zavrenogposla, oktobra i novembra 1417. godine.48

    48 Magister Anthonius a Voltis et Vincentius eius li-us} ipsorum et cuiusquam ipsorum bona voluntate et excerta scientia sollepniter per aptay renuntiando promi-serunt super se ipsorum et ipsorum bona abricare unamcisternam sine inuenerint eam esse cauatam in castroSocchol in Canale ser Johanni Lampre de Zreua nominevoyuode Petri. Quam cisternam dicti magister Antoni-us et Vincentius promiserunt abricare et ei acere un-dum et cartas et voltam bonas et sucientes ad retinen-dum aquam. Et in casu quod non retineret aquam quoddicti magister Anthonius et Vincentius promiserint eamreaptare ita quod teneat aquam sucienter ipsorumsumptibus. Et hoc pro precio et nomine pretii ducato-rum auri triginta. Quos triginta ducatos dictus ser Jo-hannes promisit et se obligauit renuntiando dare dictis

    magistro Antonio et Vincentio pro predicta abricatio-ne. De quibus triginta ducatis dicti magister Anthoniuset Vincentius uerunt conessi et contenti se habuisse etrecepisse a dicto ser Johanne nomine dicti voyuode Pe-tri ducatos quindecim et alios quindecim debeant habere

    kasTelani sokola

  • 7/29/2019 etiri bosanska Sokola

    12/22

    212 Graaniki Glasnik 32/16 dodaTak

    Gradnja zdenca za vojvodu Petra spomenutaje juna 1419. godine u istrazi protiv zastu-

    pnika Ivana Crijevia. Prema navedenom,majstor za gradnju zdenca iao je u Konavlezajedno sa Ivanom Crijeviem i uvenimdubrovakim trgovcem Petrom Primovi-em. Dodatno, dat je iskaz da je i sam IvanCrijevi pomagao potiskivanje Sandalja Hra-nia iz Konavala.49 Oito je gradnjom zdenca

    quoniam cisterna predicta erit completa. Renuntiando(23. auguta 1417.), DAD, Diversa Cancellariae, XLI,154. Ispod: 1417 die XXVI mensis octubris predic-

    ti magister Antonius et Vincentius uerunt conessi etcontenti se habuisse et recepisse a supradicto ser Johannenomine et supra ducatos auri nouem pro parte soluti-onis predicte. Renuntiando, Isto. Ispod: Die XXIIInouembris 1417 preati magister Antonius et Vincenti-us conessi uerunt habuisse a dicto ser Johanne pro par-te ducatos sex auri. Renuntiando, Isto.

    49 Petrus Primi constitutus coram nobili et sapientiviro domino Pasquale de Restis honor Rectore Ragusiiet suo minori consilio, juratus supra inquisitione ultrasuprascripta contra ser Johannem Lampre de Zriua, et

    examinatus suo juramento dixit se tamquam scire, vi-delicet, quia dum ipse Petrus Primi semel equitaret cumser Johanne Lampre de Zriua in Canali et secum duce-bant unum magistrum pro aptando cisternam voyuodePetri in castro quod habet in Canali et dum esset pro-

    Petar Pavlovi raunao i na trajniju svojuprevlast nad Konavlima i gradom Sokolom,no Sandalj je povratio svoju vlast u Konavlei u grad Sokol.

    Prodaja dijela Konavala Dubrova-nima, koju je izvrio Sandalj Hrani, 1419.godine, proizvela je jaku zategnutost izmeuDubrovana i ljudi Radoslava Pavlovia.50Izmjeani posjed znaio je potencijalnu opa-snost za nove vlasnike, a sudbina Sokoladobila je specinu poziciju s obzirom da jevojvoda Sandalj Dubrovanima prodao i svojdio grada, no dubrovaki knez, imenovan zaKonavle stanovao je u naselju Ljuta. Na jed-

    nom mjestu pratimo kako je problem aktu-alnog dvovlaa u Sokolu podrazumijevao iopcije ruenja dubrovakog dijela grada kaoi pregraivanje unutar grada.51 Svjesni opa-snosti, Dubrovani ipak nisu htjeli da dijelevlast u Sokolu.52 Njihove inicijative za razr-

    pe quandam domum in loco predicto Canalis tunc idemser Johannes dixit ipsi Petro voyuoda Petar dedit mic-hi hanc domum ut seruiat michi. Et dum unus ex qua-

    tuor ratribus qui ibi habitabant aceret nuptias vocauitdictum ser Johannem et Petrum et eis ecit honorem etab uno ipsorum villicorum audiuit dici quod ipsi ra-tres ibi manentes seruiebant dicto ser Johanni. Intero-gatus si idem Petrus Primi sciebat aliquid de aliquibusanimalibus ablatis dicto voiuode Sandalio per ipsum ser

    Johannem et missis Ragusium, dixit quia idem ser Jo-hannes dixerat sibi Petro predicto: Ego uit in exercitucum meis amulis cum voieuoda Petar Paulouich quo-niam castra mentabatur contra Sandalium per aliquotdies. Interogatus ipse Petrus quoniam uit hoc dixitquod uit post mortem comitis Pauli patris dicti voyu-

    ode Petar et tanquam dixit se scire (20. juna 1419.),DAD, Liber Maleciorum, II, 297v.

    50 O kupoprodaji Konavala, Kurtovi, Veliki vojvodabosanski Sandalj Hrani Kosaa, 221-244.

    51 a za gradj Sokolj o pie vaa milostj rj mu steposlali govore da s nami koi gode redj uini a ili da ktevi svo~ polovicu togai grad rastlqki rj vi ga redj drjatinq po kolq si ino naamj dalj a onj po tqhj reenqhj l~dehjzato bqe gospodstvu vi jgovorj uunilj kako da bi vaamilostj i naamj poslala da bismo mi uzeli onui polj gradSokola u nau ruku a da uinimo nqku tvrjgvu meg~

    naami do kolq se o ino ugodjba meg~ nami uini (14.marta 1422.), , , I/1, 324.

    52 a za gradj Sokolj tei ispolice da nq s niki-mj Dubrovnikj drjal ni inilj (14. marta 1422.),

  • 7/29/2019 etiri bosanska Sokola

    13/22

    dodaTak Graaniki Glasnik 32/16 213

    jeenje pitanja Sokola ile su preko vojvodeSandalja Hrania. U cjelini situacija je razri-jeena tek poetkom 1423. godine, kada jeira diplomatska misija, u kojoj su presudnuulogu imale Osmanlije, rezultirala predajomitavog grada Sokola Dubrovanima.53 Time

    su Dubrovani ostvarili onu potrebnu pre-vlast nad glavnim vojnim i stratekim cen-trom u Konavlima kako bi zapoeli podjelukupljenog dijela, bez obzira to jo nisu bilikupili dio posjeda vojvode Radoslava Pavlo-

    , , I/1,324.

    53 Sporazum o Sokolu izmeu Radoslava i Sandaljapostignut je prije 17. januara 1423: avemo ricevu-da una letera data di la Sotto Samobor adi 17 zenna-ro ... chel castel di Sochol sia dato alle mani del dictovoiuoda ... che dallora chel dicto castello li u dato inle mani per noi (1. ebruara 1423.), Lett. di Lev. VIII,143v-144; Kurtovi, Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hra-ni Kosaa, 240-244; Pejo okovi, Krstjanin Vlat-ko Tumurli i njegovo doba (1403.-1423.), Croaticachristiana periodica, XIX/35, Zagreb, 1995, 44-46. Ak-cija oko Sokola iz poetka 1423. nije bila dobro po-znata, pa se navodilo da je Radoslav svoj dio Sokolaustupio krajem 1426, Marko Vego, Prilog poznava-nju srednjovjekovnih gradova hercega Stjepana Vuk-

    ia Kosae, Most, VII/28-29, Mostar, 1980, 130; o,, , , 527, 85, ,1980, 41.

    via.54 Ve tokom 1423., Dubrovani utvr-uju svoju tvravu Sokol, a i kasnije se pratenjihovi potezi, kojim su Soko inkorporiraliu svoj sistem upravne i vojne organizacije.Smatra se da je grad naputen poslije 1672.godine.55

    Juna 1423. godine spomenut je pro-stor ispod grada (sotto Sochol in Canale),kao mjesto dogovaranja.56 To ne ukazuje na

    54 Kapetani, Podjela zemlje u Vitaljini u 15. stolje-u, 10.

    55 Beriti, Tvrava Sokol u Konavlima, 108, 110,132.

    56 Hoc est quiddam scriptum allatum per ocialespartitores Canalis et registratum in presenti libro demandato domini Rectoris et parui consilii pro maioricautela et rmitate eorum que in eis scripta uit cuiustenor sequitur, videlicet: Adi 23 di zugno 1423 sottoSochol in Canale in presenia delli inrascripti testimo-ni a questo chiamati et pregadi di pre Andrea Drincha-seuich cappelano et scriptor deli detti oziali auanti linobili et saui ser Andrea di Bonda conte di Canal al pre-sente et ser Gauze de Poza, ser Federigo de Gondola, serMarin de Prodanello et ser Vita Cle. de Goze oziali alpresente de partir di Canal, venne Dobrasin Bogoeuich,Mioman et suoi radelli Pocraia et Vochossauo Rado-tinich et Scisman Stipanouich, Dobrascin Marcouich,Volcha Milatchouich, Vochsa Pribilouich tutti predetti

    Subi, et Chierach Stieposeuich, Radossauo Voitanou-ich e Archuth Bogunouich et questi sono de Draceuia.Tucti questi insieme et zascun di bono in solido promisiesser plei respondendo e pagadori per Radi, Radognae Radoie radelli Bogdanouich de danno inedelita e tra-

  • 7/29/2019 etiri bosanska Sokola

    14/22

    214 Graaniki Glasnik 32/16 dodaTak

    aktivnije podgrae kakva pratimo po Bosni(Podvisoki, Potkreevo, ili kakav je recimopivski Podsokol). Podsokol se spominje i udoba dubrovake vlasti. Tako je juna 1488.spomenut posjed u Podsokolu u Kona-vlima57, a ebruara 1494. godine spomenutisu Radonja Ljubi i njegov sin Stjepan izPod Sokola u Konavlima (de Canali de subSocol)58, to upuuje na konaan zakljuak

    dimenti che essen contra la signoria di Ragusa o verocontra loro oziali o qual che homo Raguseo o citadinRagusino (28. jula 1423.g.), DAD, Diversa Notariae,XIV, 19v.

    57 Et dechiaramo noi ratelli de comun concordio chele terre le qual hauemo in Canal sotto Sochol che sonocirca quatro parte le qual uron del dicto condam nostroanimo ser Nicola Alo. de Goze a esso peruenute per laparzogna acta cum li soi ratelli et a noi peruenute persuccessione materna et indiuise in la suprascripta nostraparzogna, siano dicte terre cum tute sue raxone et per-tinentie a ser Zore ratello nostro per summa et valor

    de perperi cinquecento settanta sei. Li quali die hauerel dicto ser Zore sopra li beni de padre nostro per unaobligatione acta in 1487 18 juglio in debiti de notariaextracta in publica ormaTvrava Sokol u Konavlima(25. juna 1488.g.), DAD, Diversa Notariae, LXVIII,121v.

    58 Simchus Braicinouich pellicarius conduxit etachordauit Stiepanum lium Radochne Gliubich deCanali de sub Sochol presentem et acceptantem cumconsensu et voluntatem dicti Radochne patris sui ibipresentis et consentientis pro annis sex proxime utu-

    ros, promittens dictus Stiepanus toto dicto tempore sta-re et habitare cum dicto Simcho et ab eo non discederenon urari nec urari volentibus consentire, scilicet, essedelis solicitus et obediens in omnibus licitis et honestismore boni amuli. Et versa vice dictus Simchus promi-

    da je podnoje Sokola bilo naseljeno i da jeegzistiralo manje naselje, no i da ono nijeistaknuto kao privredna sredina poput broj-nih u Bosni.

    U povelji Fridriha III. za Stjepana Vuk-ia iz 1448. godine, tvrava Soko u Kona-vlima navedena je da se nalazi u njego-vom posjedu.59 To ne moe biti tano, alije poznato kako se tamo nala u nabrajanjuStjepanovih posjeda. S obzirom da su ovom

    poveljom potvrivane ranije povelje ugar-skih vladara, igmunda za Sandalja Hra-nia i Alberta za Stjepana Vukia, navedenopredstavlja odraz ranijeg vremena, sva-kako od prije 1419. i 1423. godine, od kadaKosae vie nisu posjedovale ni Konavle nitvravu Sokol.

    sit dictum Stiepanum toto dicto tempore tenere secumin domo sua tam egrum quam sanum eumque cibare,nutrire, vestire et calciare et in ne temporis sibi dareomnia vestimenta noua de panno Ragusii et paramentaartis secundum consuetudinem artis pellipariorum. Etdictus Radochna Gliubich super se et bona sua se con-stituit plegium pro dicto Stiepano lio suo quod nonurabitur et pro omni alio danno et manchamento quodhaberet dictus Simchus ex dicto Stiepano et eius causadurante suprascripto tempore (15. ebruara 1494.g.),DAD, Diversa Notariae, LXXIII, 126v.

    59 castrum Konowaltskij (20.1. 1448), Thallczy,Studien zur Geschichte Bosniens und Serbiens im Mittelal-ter, 379; , , u: , ,1978, 181-182.

    uGovor o Gradnji cisTerne u sokolu u konavliMa 1417 Godine

  • 7/29/2019 etiri bosanska Sokola

    15/22

    dodaTak Graaniki Glasnik 32/16 215

    sokol u meurjeju

    U Meurjeju u blizini utoka rijeka Tare iPive u Drinu, na otroj litici nalazi se tvravaSokol. Ostaci Sokola su blie rijeci Pivi iznadkoje se strme stijene diu do visine oko 400m. Po rijeima arheologa Mirka Kovaevia,koji nije ostao ravnoduan kada je bio u pri-lici da bude na tvravi, pogled sa Sokola na

    okolinu je velianstven. Strme strane pred-stavljale su prirodnu zatitu. Vie zidina kaoelemenata zatite otuda je bilo na istonoj,prilaznoj strani. Ouvani ostaci pokazujuda je kompleks imao vie graevina, kula isvodova a podruje tvrave imalo je i dvijekamene stolice. Uzima se da je ovaj Sokolsagradio vojvoda Sandalj Hrani Kosaa, teda su ga on i njegov nasljednik Stjepan Vuk-i Kosaa esto koristili kao svoje admini-

    strativno i ljetno rezidencijalno boravite.60

    60 Vego, Naselja bosanske srednjevjekov-ne drave, 106; , , ,18, , 1968, 221-224; ,, , 1971, 521-522; -, , , , 1978, 104;ek Belagi, Kamene stolice u srednjovjekov-noj Bosni i Hercegovini, Akademija nauka i um-

    jetnosti Bosne i Hercegovine, Djela 59, Odjelje-nje drutvenih nauka 34, Sarajevo, 1985, 22-24; , , 2, , 1997, 25-26.

    Uobiajena je postavka da je Sokol prviput spomenut juna 1419. godine, prilikomSandaljeve prodaje Konavala kao mjestogdje je ta uvena povelja izdata (na Stipanupolu pod Sokolomj).61 Na Sokolu je pri-preman i dokumenat o kupoprodaji Pavlo-vievog dijela Konavala, kojeg je Sandalj

    pokuao prodati Dubrovanima krajem maja1420. godine.62 Ipak, Sokol ima veu sta-rost u pisanim izvorima. On je spomenut i

    61 (24. juna 1419.), , , I/1, 297; Vego, Naselja bosanskesrednjevjekovne drave, 106; , , 223;Belagi, Kamene stolice u srednjovjekovnoj Bo-sni i Hercegovini, 22; , , 25;

    , -, , 57, , 2007, 138.

    62 na Sokolu (30. maja 1420.), , , I/1, 313.

    radonja ljubi i njeGov sin sTjepan iz podsokola 1494 Godine

  • 7/29/2019 etiri bosanska Sokola

    16/22

    216 Graaniki Glasnik 32/16 dodaTak

    deset godina ranije, ali to nije bilo zapaenokod istraivaa ovoga grada, mada je odno-sni dokument i njegovo spominjanje egzisti-ralo u dijelu literature. U Sokolu je sredinomjuna 1409. godine pisana darovnica voj-vode Sandalja i njegove punice banice Ankeza kneza Aleksu Patrovia, kojem su daro-vali posjed selo Cricena draga na podrujuOstrovice.63 Teko je pomisliti da bi se jedanovako znaajan akt i prisustvo Sandaljevepunice banice Anke vezivali za konavoskiSokol jer u njemu, inae pod zajednikomupravom sa knezom Pavlom Radinoviem,

    Sandalj nije izdao niti jedan dokument, paak nema ni ouvane inormacije da je ikadu njemu boravio.64

    Ve ormirano rezidencijalno mjesto vel-moe na poetku 15. stoljea upuuje na joveu starost u pokuaju odreivanja vremena

    63 Nos domina banissa Anna relicta bone memoriedomini bani Vulch et nos Sandalus dei gratia voivodamagnus tote Bosne ... ecimus gratia seruitori nostro co-miti Alexio Pastrouich pro suis veris et delibus servitiis

    damus ei villam, que vocatur Cricena draga in comitatuOstrovice de nostro patrimonio, donamus et donavimuspredicto Alexio in perpetuo ei ... Scripta in Socol d. m.

    Junii XVo die anno domini MoCCCCoVIIIIo [1409]et pro magna cautella sigillavimus cum sigillo nostro,Thallczy, Studien zur Geschichte Bosniens und Serbiens imMittelalter, 352.

    64 U svojim radovima ovu darovnicu, izdanu u So-kolu spominju Mihailo Dini i Ljubo Sparavalo. Iakoizrijekom to ne kazuju oito da nije bilo sumnje dasmatraju da je u pitanju neki drugi do Sokol u Me-

    urjeju. Prema registru, M. Dini je siguran u to dase ne radi o konavoskom Sokolu, , - , 62, 113; , , , 1-2, , 1981, 78.

    nastanka ove tvrave. Vjerovatno ga je voj-voda Sandalj naslijedio kao djelimino izgra-eno utvreno mjesto. Ouvani su podaci io angamanu vojvode Sandalja na njegovoj

    izgradnji. Poznato je vie dubrovakih kle-sara i kamenara koje je on dovodio na Sokol.To su Miho Klapoti, Novak Pribisali iRadia Bogeti. U Sandaljevo ime njih je naj-ee angairao dubrovaki vlastelin TeodorProdaneli, inae Sandaljev dobar prijatelj,jemac i opunomoenik za vie djelatnostiu Dubrovniku. Tako je aprila 1424. godineangairan lapicida Novak Pribilovi, kojije imao zadatak da izgradi jednu cisternu i

    druge radove koji budu potrebni za vojvoduSandalja u Sokolu (unam cisternam vel omniaaltra laboreria que videbuntur et placebunt eidemvoiuode in Sochol). Svoj posao Novak je tre-balo da zavri uz mjesenu platu od 14 per-pera dubrovakih dinara, a trokove ishranesnosio bi vojvoda Sandalj.65 Dvije godinekasnije petrarius Radia Bogeti obavezaose da e ii da gradi cisternu za vojvodu San-dalja u Sokolu (nomine ipsius voiuode Sandagl,

    ire Sochol ipius voyuode ac aciendum ibidem unamcisternam).66

    65 Nouach Pribilouich lapicida promisit et se etomnia sua bona per aptay renuntiando obligant laborareac perecte acere et construere voiuode Sandalio unamcisternam vel omnia altra laboreria que videbuntur etplacebunt eidem voiuode in Sochol. Pro quo voiuodaser Theodorus de Prodanello et Grupchum dohaneri-us dicti voiuode ad melius tenendem obligauerunt seet omnia ipsorum bona, dare et soluere dicto Nouach

    quolibet mensis quo steterit ad laboreria dicti voiuo-de Sandagl yperperorum quatuordecim et quod dictusvoiuoda dabit sibi expensas necessariias oris pro eo tem-pore quo stabit cum ipso. Quod tempore incipe debetcrastina die et niturus est die quo licentiabitur ab illovoiuoda (9. aprila 1424.), DAD, Diversa Cancellariae,XLII, 261.

    66 Radissa Boghetich petrarius promisit super se etomnia sua bona ser Teodoro de Prodanello et Grupchogabelloto voyuode Sandagl stipulantibus et recipienti-bus nomine ipsius voiuode Sandagl, ire Schol [Sochol]

    ipsius voyuode ad aciendum ibidem unam cisternamquam ex suo magisterio tantum acere teneatur et de-beat habendo a dicto voyuoda omnia necessaria bene,diligenter et de bono opere. Qui Radissa habere debeatpro salario et mercede sua cum illuc appulerit quolibet

    uGovor o Gradnji cisTerne na sokolu

  • 7/29/2019 etiri bosanska Sokola

    17/22

    dodaTak Graaniki Glasnik 32/16 217

    U Sokolu je bilo jedno od glavnih Sanda-

    ljevih boravita. Vidjeli smo da je tu izdavaodarovnice i povelje, ali i primao poslanstvai zadravao se ljeti radi odmora. U velikojdiplomatskoj misiji zbog Konavoskog rata,dubrovaki poslanik Benedikt Gunduliprati kretanje vojvode Sandalja i alje svojaizvjea iz Sokola u Dubrovnik, 13. maja, tekasnije 30. jula 1430. godine.67

    die quo laborabit computando dies ab ipso die quo ut

    dictum est appulerit grossos octo et expensas cibi et po-tus quolibet die (9. aprila 1426.), DAD, Diversa Can-cellariae, XLIV, 5v. Ispod: MCCCCXXVI die XXIIoctobris 1426. Suprascriptus Radissa ad instantiam su-prascriptorum ser Teodori et ser Grupchi conessus uithabuisse integra solucionem a suprascripto voyuode prosuprascripto laborerio, Isto.

    67 U naputku za Benedikta Gundulia, poslanika kodvojvode Sandalja: Rector di Ragusa col suo consigloe del pregado allo nobile e sauio ser Benedetto Mar. deGondola ambassador a voiuoda Sandagl diletto citadin

    nostro salute. Reciuessimo adi XVI di magio presentevostre lettere atte di la in Sochol adi 13 del detto et in-tendessimo que e quanto per esse scriueti per quello au-eti ex posto a voiuoda Sandagl et luy vi a detto et ris-posto (18. maja 1430.), DAD, Lettere di Levante, X,

    Ispod Sokola se nalazilo Stjepan-Polje(epan-polje), s podgraem Podsokol,68koje je spomenuto prvi put maja 1428.godine.69 Iz Podsokola se javlja dubrovako

    poslanstvo u prvoj polovini jula 1428. godi-ne.70 Dubrovako poslanstvo kod hercegaStjepana Vukia, u sastavu Marin orii Nikola Gunduli, poslalo je pismo svojojvladi u Dubrovnik poetkom 1451. godineiz Podsokola.71

    Pored navedenih poslanstava i sve drugoto se moe prikupiti u izvorima o Podsokoluukazuje na aktivno podgrae, sa brojnim ele-mentima karakteristinim za razvijenu sre-

    dinu, uprkos injenici da ire podruje nijebilo na glavnom putu dubrovakog trgova-

    136v; Rector di Ragusa col suo consiglio allo nobileet sauio ser Benedetto Mar. de Gondola ambassador avoiuoda Sandagl diletto citadin nostro salutem. Ogi re-ciuessimo vostre lettere atte in Sochol adi 30 luglio perla qual ne auisati ... (2. augusta 1430), Isto, 188v.

    68 , , 195;Vego,Naselja bosanske srednjevjekovne drave, 110;

    -, , 104.

    69 de subtus Sochol (27. maja 1428), DAD, DebitaNotariae XIV, 192.

    70 U pismu poslanicima kod Sandalja, Paskoju Rastiui Ivanu Gunduliu, Dubrovani navode: Rector di Ra-gusa con lo suo consiglo et de pregadi al strenuo caualie-ri et nobili et saui messer Pasqual di Resti et ser Johannidi I. de Gondola ambaxiadori nostri a voiuoda Sandaglsalutem. Noi riceuessimo vostra letera data di la SottoSochol adi X di questo, lo quale auemo bene intesa et

    per questa vi aremo risposta quanto ara bisogna (19.jula 1428.), DAD, Lettere di Levante, X, 96.

    71 litera vostra habiamo ricevuta scrita Soto Socholalle 4 de questo (15. januara 1451.), DAD, Lett. di Lev.,XII, 57v.

    dubrovaki poslanik u sokolu

    dubrovaki poslanici u podsokolu

    ue jezGro sokola

  • 7/29/2019 etiri bosanska Sokola

    18/22

    218 Graaniki Glasnik 32/16 dodaTak

    kog prometa.72 Krajem maja 1428. godine,kao Sandaljev ovjek iz Podsokola, spome-nut je Nahod Bogai (Bogai). On se zadu-uje kod Ivana Prodanelia na 53 perpera ijedan gro. Njegovo ime i prezime, jasnaidentikacija povezana za Sokol i vezanostza trgovinu, prepoznaje se i u drugim ugo-

    vorima. Juna 1433. godine nalazimo ga kaodunika kod Benedikta Gundulia i UrsaZamanjia na iznos od 95 perpera. Maja1434. godine opet se zaduuje kod istih kre-ditora. Visina zaduenja je 120 perpera.73

    72 -, , 104.

    73 Ego Nachod Bogchaich de subtus Sochol homovoiuode Sandagl conteor quod super me et superomnia bona mea obligo me dare et soluere ser JohanniTheodori de Prodanello yperperos quinquaginta tres etgrossos unum usque ad unum mensem proxime utu-ros. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiandoetc. Judex et testius ut supra. Zabiljeeno je da je 8. de-cembra 1429. namiren dug kreditoru, (27. maja 1428.),DAD, Debita Notariae, XIV, 192; Ego Nachod Boga-ich de Sochol conteor quod super me et omnia bonamea obligo me dare et soluere ser Benedicto de Gon-dola et Ursato Martoli de Zamagno yperperi nonagin-ta quinquam usque ad estum Sancti Martini proximeuturos. Et sit de presenti viagio et si ultra etc. Renun-

    tiando etc. Judex et testis ut supra (9.-19. juna 1433.),Isto, XVI, 53; Ego Nachod Bogaich de Sochol ... serBenedicto de Gondola et Ursato de Zamagno Marto-li yperperos centum viginti grossos (26. maja 1434),Isto, 219v.

    Na njega se vjerovatno odnosi i inormacijaiz 1443. godine u kojoj se meu dunicimanavodi Nauchod de Sotto Socho.74 Iz Podso-kola su braa Vukelja i Radivoj Boidarovi,

    spomenuti oktobra 1447. godine u ugovoruo slubi i suknarskom zanatu u Dubrov-niku kod Ruska sina Radoslava Silkovia.75

    74 Questi sono li nomi deli debitori [164] ... Vochazde Narente ... conte Dabixiuo Vochotich in Boraz ... Vo-ceta Boghisich vlacho ... Radiuoy Boghinouich vlacho[164v] ... Zorzoben in Praza ... conte Vochaz Cranich[165] ... Radiuoy Dobroeuich de Pripoglie ... Dobra-ssin et Vochossaui Nouachouich de Gorasda ... RadizRadinouich de Gorasda ... Radissa Sedlarich ... Bogdan

    Bosigchouich deto Chragl ... Bosigcho Dapchouich aNarenta ... Vochaz Chermanouich de Praza ... BoghetaRadochnich de Tintiste [165v] ... miser Sandagl Chra-nich ... Giuragh Draghigeuich in Strebreniza ... Mircosoto Vratar ... Radiz Sergeuich in Strebreniza ... Rade-glia Chouazich de Narente ... Iuan Radichieuich et Sti-pan Bratinouich versa in Strebreniza ... Tomcho Rado-salich versa soto Visochi ... Radiuoy Sulzich conte inzitade de Sutiescha [166] ... Gruban Branilouich homode conte Vochaz [167] ... Nauchod de sotto Socho ...Iuan de Choza ... Radiuoy Zripouich ... Grupcho zari-nich de voyuoda Stipan [170] (11. marta 1443.), DAD,

    Diversa Notariae, XXVI, 164-170.75 Ruscus lius Radossaui Silchouich conduxit etacordauit Vuchegliam et Radiuoi ratres Bosidarouichide Podsochol ut dixerunt maiores annis XIIII, videli-cet, dictum Vuchegliam pro annis quatuor et Radiuoiratris toto suprascripto tempore stare et habitare cumdicto Rusco et ab ipso non recedere non urari nec u-rari volentibus consentire, immo res et bona dicti Rus-ci bene et deliter custodire in omnibus rebus licitis ethonestis prout volet et precipiet dictus Ruscus. Et versavice dictus Ruscus promisit dictos Vuchegliam et Ra-diuoi ratres tenere in domo sue tam egros quam sanoset eis acere expensas et ipsos nutrire, vestire et calcia-re secundum consuetudinem et ipsos docere artem laneprout volet et adiscere poterunt. Et in ne suprascrip-ti temporis quoniam ipsi recedent a dicto Rusco ipsosvestire de nouo de rassia secundum consuetudinem etdare et soluere cuiuslibet ipsorum yperperos sex grosso-rum Ragusii. Cum hoc quod si ratri ipsorum Vuche-glie et Radiuoi daretur aliquod impedimentum proeorum damnum, videlicet, quod dictus eorum dictusvolet quod dicti Vucheglia et Radiuoi amplius starentcum dicto Rusco quod tunc et eo causa dicti Vucheglia

    et Radiuoi possint libere recedere a dicto Rusco solu-ente tamen dicto Rusco ipsis Vucheglie et Radiuoi prorata temporis quo stetissent cum ipso Rusco. Et quodquilibet eorum Vucheglie et Radiuoi uerunt sit plegiusunus pro alio et alter pro altero, videlicet, quod stabunt

    soko sa podGraeM

  • 7/29/2019 etiri bosanska Sokola

    19/22

    dodaTak Graaniki Glasnik 32/16 219

    Otuda je i Radovac Vitkovi, koji je augusta1451. godine prodao konja Pribeti Radeiuiz urinia za 15 perpera i est dubrovakihdinara.76 Radivoj Radosali iz Podsokola,oktobra 1455. godine, obavezao se na tro-godinju slubu i izuavanje grebenarskogzanata kod Radonje Mirosalia.77

    toto suprascripto tempore cum dicto Rusco et non ura-buntur nec aliquod damnum acient et sit insimul conu-enerunt suprascripte partes promittentes omnia supras-cripta attendere et obseruare. Renuntiantes omnes (6.oktobra 1447.), DAD, Diversa Cancellariae, LX, 234v.

    76 Radoua Vitchouich de Podsochol vendidit unumequum Pribethe Radessich de Giurinich precio yperpe-ris quindecim grossis sex, promittens dictus Radouadeendere et disbrigare dictum equum dicto Pribethea quamcumque persona, inerente, molestia et impedi-mentum dicto pribethe pro dicto equo et recere omnedamnum et interesse quod habere dictus pribetha si dic-

    tus equus auereretur a dicto pribethe. Renuntiando.Illico dictus Radoua conessus uit habuisse et recepis-se dictis yperperis quindecim a dicto Pribethe. Renunti-ando (21. augusta 1451.), DAD, Diversa Cancellariae,LXIII, 175.

    77 Radogna Mirossalich garzotus conduxit et accor-dauit Radiuoi Radosalich de Podsochol de Drina proannis tribus proxime uturis, promittens dictus Radiuoitoto suprascripto tempore stare et habitare ac laborarecum dicto Radogna et ab ipso non recedere non urarinec urari volentibus consentire, scilicet, res et bona dic-

    ti Radogne bene et deliter custodire et sibi seruire inomnibus rebus licitis et honestis prout volet et precipi-et dictus Radogna. Qui Radogna promisit dictum Ra-diuoi tenere in domo sua tam egrum quam sanum et sibiacere expensas et ipsum nutrire, vestire et calciare se-

    Vie autora smatra da je vojvoda Sandalju podnoju Sokola na Stjepan polju sagradiocrkvu svetoga Stjepana i da je kao njen ktitoru njoj sahranjen.78 Za Sandaljev angaman na

    gradnji crkve zaista i postoji izvorna potvrda,ali je ona esto neopravdano povezivana zatvravu Sokol u Konavlima.79 Poetkommaja 1421. godine, Miho Klapoti, dubro-vaki kamenar, obavezao se da e sa svo-jim egrtom ii u Sokol kod vojvode Sanda-lja da mu sazida crkvu (murarli una ghiesia),80

    cundum consuetudine et ipsum docere artem suam et inne suprascriptorum annorum trium sibi dare et soluereyperperis viginti, unum mantellum de panno, unam zu-pam de ostagno, unum par calligarum de panno, unumbiretum, grossorum XVIII et unam camisiam (22. ok-tobra 1455.), DAD, Diversa Cancellariae, LXV, 100v.

    78 Uporedi, , , , 1992, 134.

    79 Cvito Fiskovi, Nai graditelji i kipari XV.i XVI. stoljea u Dubrovniku, Zagreb, 1947, 52,93; . , , , 1963, 252; Isti, , u: , , ,, 1970, 442; , ,

    , 41; , , , , 1971,53-54; , -, 168.

    80 Iscrpan ugovor s kamenarom Mihoom Klapo-tiem u ime Sandalja sklopio je Teodor Prodaneli.O objektu, crkvi koju treba graditi, detaljnije infor-macije su izostale: Ser Theodorus de Prodanello exparte una et Micho Clapotich petrarius ex parte aliade comuni eorum concordia attulerit in Benedicto deSchieris notarius unum scriptum pactorum inter eosfactorum quod rmare et obseruare promisserunt su-per se et omnia bona sua cuius tenor sequitur, vide-licet: In Christi nomine amen, 1421 adi III magio, ioTheodoro di Prodanello acordai Micho petraro conlo suo fante che vada a messer Sandagl in Sochol permurarli una ghiesia. Et chel dicto Micho con lo suofante abia yperperi venticinque lo mese con lo fante etla spesa di bocha. Et che se debia contar el suo salariocominia adi 3 magio 1421 inn che lo signor li diracomiato. Et di qua li prometto a dar caualli per portar-lo con le sue cose a spese di voiuoda. Et alla tornata

    sua vegnando a Ragusa che li dobiamo dar caualli perlui et per lo suo albergo et altro non. El qual Michopromette di lauorare lialmente et atendere a sopradic-to acordio. Renunziando. Et io Todoro li prometto deesser pleo et pagador di tucto quello auera seruito

    sokoherceGov Grad na vojniM karTaMa

  • 7/29/2019 etiri bosanska Sokola

    20/22

    220 Graaniki Glasnik 32/16 dodaTak

    moda upravo crkvu sv. Stjepana. U blizinije i crkva u Zagrau, koju je, kako se sma-tra, izgradio herceg Stjepan Vuki Kosaa.81U sumarnom popisu iz 1468/1469. godineStjepan-Polje je navedeno kao selo u nahijiSokol sa 14 domova.82

    Koliki je znaaj Sokola meu Kosa-

    ama ponajbolje odraavaju izvori za vri-jeme Stjepana Vukia. Poetkom oktobra1435. godine, vojvoda Stjepan Vuki ovusvoju rezidenciju navodi kao slavni dvorgospoctva mi u Sokolu.83 Sokol je Stjepanubio ishoditem za titulu, pa je pominjan i kaoStjepan od Sokola.84 U dvije povelje ara-

    el dicto Micho a messer voiuoda. El qual Michoabe da mi Todoro per parte del suo salario datili quiin Ragusa yperperi trentasei. Renunziando. Hec au-tem etc. Judex ser Matheus de Gradi et testius Rus-cus magistri Christofori (3. maja 1421.), DAD, Di-versa Notariae, XIII, 175. ,

    , ,, 1990, 66. Pogreno prezime kamenara(Radii) u, Fiskovi, Nai graditelji i kipari XV. iXVI. stoljea u Dubrovniku, 93; , , 252; Isti, , 442;, , , 41; ,

    , 54; , -, 168.

    81 , , 224.

    82 Selo Stipanova Pola, pripada Sokolu, Sumarni po-pis sandaka Bosna iz 1468/69. godine, (Priredio AhmedS. Alii), Islamski kulturni centar, Mostar, 2008, 233.

    83 vj slavni dvorj gospoctva mi u Sokolu (10. ok-tobra 1435.), , , I/2, ,

    , , , 24, - , 1934, 37.

    84 Pax cum magnico domino Steano de Socholmagno vayvoda regni Bossine ac duce terre Huminis

    gonsko-napuljskog kralja Alonsa V Ara-gonskog (1444: Sochol con un contato chechiama Drina, 1454: civitate Falcone cumsuis castellis et cum comitatu suo, civitateSocol cum omnibus suis pertinentiis castriset connibus) i povelji rimskog kralja Fri-driha III (1448: castrum Soco cum domi-nio Strynon) Sokol se nalazi na prvommjestu kod nabrajanja posjeda Stjepana Vuk-ia Kosae.85 Po svemu, Sokol je Stjepanovglavni grad.

    Krajem jula 1445. godine, Stjepan Vuk-i iz Sokola alje poslanstvo koje nared-nog mjeseca zakljuuje mir sa Venecijom.86Poetkom 1451. godine, Stjepan Vuk-i o ekonomskim pitanjima pregovara saDubrovanima u Foi, Sokolu i urevcu.87

    U Sokolu je Stjepan Vuki, januara 1455.godine, primio osmanskog poslanika, koji jeiskazivao negativan stav prema Dubrovani-

    (23. augusta 1445.),ime Ljubi, Listine o odnoajih izme-u junoga slavenstva i Mletake republike, knj. IX,JAZU,Zagreb, 1890, 226; Josip Valentineli,Acta Albania Vene-ta, III/19, Mnchen, 1971, 114.

    85 Thallczy, Studien zur Geschichte Bosniens und Ser-biens im Mittelalter, 361, 379, 397; , , 195.

    86 spectabilis et generosus miles dominus Georgiusmagister curie dicti magnici domini Steani ac sapi-ens vir Johannes ac egregius vir Vlatcho de Pochualizaet Grupcho coemptor suus honorabiles oratores sindiciet procuratores preati magnici et potentis Steani utconstat patentibus litteris ipsius magnici domini Ste-ani datis Sochol die vigessimo mensis julii anno et in-dictione predictis suo sigillo pendente communitis a meSteano et successoribus suis (23.8. 1445), Ljubi, Li-stine, IX, 227; Valentineli, Acta Albania Veneta, III/19,114; , -

    , , 376, 48, , 1964, 89.

    87 , - , 131.

    nahod boGai iz podsokola

    braa vukelja i radivoj boidarovi iz podso-

    kola

  • 7/29/2019 etiri bosanska Sokola

    21/22

    dodaTak Graaniki Glasnik 32/16 221

    ma.88 Tu, u Sokolu 1455. godine, planiranaje enidba hercega Stjepana Vukia i njego-vih sinova Vlatka i Vladislava. Tim povo-dom, tri dubrovaka poslanika sa bogatimdarovima, tkaninama i veim brojem muzi-ara bili su upueni u Sokol.89 Aprila 1465.godine, Herceg je planirao svoje gradove nagranici prema Osmanlijama: Soko, Toe-vac, Samobor i Mileevski, predati ugarskomkralju u zamjenu za posjede u Ugarskoj.90Ne zna se kada su tano Osmanlije zauzeletvravu Sokol. To se desilo poslije januara1466. godine.91 Tvravu Sokol Osmanli-jama je predao izvjesni knez Radoje Zupi,koji je za taj in bio nagraen posjedom.92 U

    88 Isto, 217.

    89 Isto, 218.

    90 Isto, 262-263.

    91 Nos Iohannes de Rogozn, tauarnicorum rega-lium magister et Ian Zagorie, comes perpetuus, necnon regnorum Sclauonie et Croacie capitaneus gene-ralis ... pro illis quingentis orenis auri ... per ipsorumannuali censu more alias consueto obligamur ad ca-stra sue serenitatis, puta: Pochytel, Zokol et Clwcz etvictualia necessaria pro sustentatione gencium in ei-usdem castris per nos construendis ecimus compara-

    re (12. januara 1466.), , I/2, , , , , III, , 1934,670-671; , X, - , ,1979, 115.

    92 U popisu iz 1468/1469: Ova tri sela [Suseno, Tr-buia i Kukala] i sela Zakmur i ureva, koja su upi-sana, dole nie, na treem listu, s one strane, data suod strane Visoke Porte knezu Radoju Zupiu koji je

    predao Sokol, o emu je donio svoj berat, Sumarni po-pis sandaka Bosna iz 1468/69. godine, 114. U popisu iz1477: iuk kneza Radoja. To je osoba koja je pre-dala tvravu Sokol, Poimenini popis sandaka vilajetaHercegovina, (Priredio A. S. Alii), Orijentalni institut,

    Sokolu je bilo sjedite nahije koja je pripadalakadiluku Drina.93

    Ni narodna tradicija nije propustila daStjepana Vukia povee sa Sokolom, mada

    mu je blagodeti Sokola obezbjedio njegovstric vojvoda Sandalj Hrani:Car mu dade silovitu vojsku,izvede je do Kukanja grada,pa poplete zelene koeve,a pogradi amce od kamena,pa on bije u Kukanju baba,prihvati mu grada i Kukanje,odatle se Erceg premjestiodo Sokola grada bijeloga,

    tu je Erceg mjesto uinio,te je bio tri godine dana, ...94

    Jedna nedavno pronaena inormacijao Sokolu izaziva dilemu. Novembra 1486.godine spominje se Boidar Hvalievi izZavra kod Sokola u Bosni (de Xaverseapud Socol de Bosna).95 Po svemu sudeiradilo bi se o pivskom Sokolu.

    Monumenta Turcica historiam Slavorum meridionali-um illustrantia, Tomus sextus, Serija II, Deteri 3, Sa-rajevo, 1985, 361; , , , 4, , 1952,103; , X, 115.

    93 abanovi, Bosanski paaluk, 138.

    94 Sokol grad Ercega Stjepana, po uvenju pribilje-io lugar Vukain Amidi iz elebia kod Foe 1897.godine, Vlajko Palavestra, Nekoliko nepoznatih stiho-va o hercegu Stjepanu, Glasnik Zemaljskog muzeja, (Et-nologija) 23, Sarajevo, 1968, 136.

    95 Bosidar Qualisseuich de Xauerse apud Socol deBosna dicens se soluisse Turcis aspros quinque milliaalias pro Radeta Boghetich [prazan prostor] de Ragu-sio sue habitatore Ragusii. Et dicens eum uisse sclauumsuum eundem Radetam ibi presentem et sollemni sti-pulatione stipulantem et acceptantem absoluit, manu-misit et liberauit itaque a modo in antea dictus Radetasit liber et sui juris et aciens etiam eidem Radete nemremissionem, liberationem, quietationem et absolutio-nem cum pacto de ulterius non petendo ubiquam a dic-to Radeta aliquid, nec in eius bonis de omni et toto eo

    quod habere debebat vel petere poterit a dicti Radetavel in eius bonis, vocans se tacitum et contentum a dictoRadeta et absoluens et liberans dictum Radetam et eiusbona (5. novembra 1486.g.), DAD, Diversa Cancella-riae, LXXXV, 61v.

    radovac viTkovi iz podsokola

  • 7/29/2019 etiri bosanska Sokola

    22/22

    zakljuna razmatranja

    Iako geograski udaljeni i rasporeeni porazliitim krajevima i oblastima srednjovje-kovnog Bosanskog kraljevstva, sva etiri raz-

    matrana lokaliteta zajednike osobine, osimu imenu, imaju i u svom stratekom polo-aju i konguraciji terena na kojem su izgra-eni. U svojim sredinama imali su istaknutuvojnu ulogu koja im je omoguavala da lakoi dominantno kontroliraju okolne predjele.Time se aktor iznenaenja prilikom pro-tivnikog napada smanjivao na najmanjumjeru, a stanovnitvu i posadi unutar zidinaobezbjeivala se vea sigurnost. Meutim,

    srednjovjekovne su se utvrde razlikovale posvojoj unkciji i namjeni. Pojedine su tvravebile rezidencijalnog karaktera, dok su nekebile osmatranice samo s vojnom posadomili su inile sastavni dio odbrambenih meha-nizama. Sve etiri utvrde obraene u ovomradu, a posebno Sokol u Meurjeju, imalesu karakter velikakih rezidencija, ali su onetakoer u velikoj mjeri bile orijentirane navojni aspekt srednjovjekovnog ivota, to se

    vidi po njihovom poloaju, nainu gradnje,ali i kvaliteti i visini njihovih bedema. inje-nica da su pozicionirani na kljunim uzvi-enjima takoer se reektirala i u njihovomimenu koje simbolizira visine do kojih septica Sokol uzdie i odakle promatra okolnikrajolik.

    Istraujui prolost etiri utvrde sa ime-nom Sokol, moe se primjetiti da stanje

    njihove istraenosti nije na zadovoljavaju-em nivou. Ono to je najpotrebnije, a to suarheoloka istraivanjaili nisu uope pro-vedena ili nisu uspjela dati svoju konanurije. Sa ovim sokolovima bilo je i nera-zrijeenih pitanja koja su prvenstveno rezul-tat i izraz pogrenih zakljuaka u literaturi,

    to posebno vrijedi za pitanje datacije prvogspomena Sokola kod Graanice. Rad, tako-er, na ovom mjestu popravlja dosadanjapoistovjeivanja kojima je bila uslonjena ili

    pojednostavljivana historija Sokola u Kona-vlima i Sokola u Meurjeju.

    summary

    This paper deals with the history o ourortications named Sokol (eng. Falcon) loca-ted on the territory o the medieval BosnianKingdom Sokol on the River Pliva,Sokol in Usora, Sokol in Konavli and Sokolbetween the Rivers Piva and Tara. Even tho-

    ugh geographically distant, all our ortica-tions, apart rom their name, have also gotcommon eatures in their strategic positionand the conguration o the terrain on whichthey were built on. A supercial look at thetoponymy o South-Eastern Europe showsthat a large number o ortied towns calledSoko, Sokol and Sokolac exist in this region.It is evident that the strategic actors odeence in natural settings determined their

    unction and that their main characteristicwas the prominent and dominant positioncompared to the surrounding environment.Almost all medieval towns and orticationsin Bosnia were built on mounts because omilitary and strategic reasons, since it wasmuch easier to control the wide area aroundthe ortress, thus signicantly reducing theactor o surprise during a possible enemy

    attack. The name o these ortresses remindsus o the Falcon bird which monitors andcontrols the environment rom a high posi-tion and the name completely suits the maineatures o ortied complexes built on suchsites or the ecient control o wide areas.