Cheng, SUVREMENA KINESKA FILOZOFIJA.doc

8/10/2019 Cheng, SUVREMENA KINESKA FILOZOFIJA.doc

1/57

SUVREMENA KINESKA FILOZOFIJA1

Uvodno razmatranje Nichoa!a "#nnina

Suvremena kineska filozofija uvodi misao esnaest najinventivnijih i najutjecajnijih

kineskih filozofa tijekom prolog stoljea. Ovo je bilo nemirno razdoblje u kojemu sufilozofski koncepti, teorije i sustavi odigrali krucijalnu ulogu u kineskom kontinuiranomprilagoavanju modernosti. Na prvenstveni cilj jeste da izloimo i kritiki ispitamo djelofigura ija je kreativnost i vrlo istanana interpretacija obiljeja kineske i zapadnjakemisli najvrjednija filozofske pozornosti. !ao cjelina, knjiga opisuje kompleksnufilozofsku kulturu i pribavlja platformu za daljnje istraivanje i inovirajue filozofskodjelo. ! tomu jo, prireivai su ponosni to mogu ponuditi reprezentativan rad za krajnjetalentirane kineske doprinositelje koji rade u !ini, "ong !ongu i #$%&u. 'edan nasuradnik koji nije kineskog porijekla godinama je radio kao specijalista za kineskufilozofiju u "ong !ongu. (ahvalni smo svim autorima za njihove razliite perspektive,znastveni doprinos i kritike uvide.

#razlono tome da su nai ciljevi filozofski, iskljuili smo manje poznate filozofekoji su imali veliki javni utjecaj. )ao (edong *+-.&+-/0.1 je najistaknutiji od ovih.2akoer smo izostavili izvanredne kineske filozofe iji bi se rad u cijelosti mogao shvatitikao doprinosi zapadnjakoj filozofiji. Na primjer, uvelike sofisticirana kineska filozofijaznanosti *dijalektika prirode1 moe se razumjeti bez ukazivanja na pozadinu kineskefilozofije. Odgovor naih itatelja je provjera nae prosudbe u oblikovanju ove knjige.Nadamo se da e ak i oni koji tragaju za najrazumljivijim djelom o intelektualnoj ikulturnoj historiji biti privueni ushienjem prouavanja duboke, kompleksne, originalnei provokativne misli filozofa koji su ukljueni. Ovo je napose vano zbog toga to jekineska filozofska kultura, koja je bila fragmentirana otrim politikim konfliktom iegzilom usred dvadesetog stoljea sada iznova ujedinjena. !ontakti meu kineskim

flozofima u !ini, "ong !ongu, 2ai3anu i #$%&u su sve bogatiji i produktivniji. Novi+ Na!ov izvorni$a% Contemporary Chinese Philosophy, ed. 4hung&5ing 4heng i Nicholas 6unnin,6lack3ell 7ublishers, 8998., str. +&+.:;ije je o izvanrednoj antologiji eseja koji ukljuuju esnaest kineskih filozofa u dvadesetom stoljeu uzvrijednu pozadinu i pregled suvremenih trendova, te jedinstvenu interpretaciju kineske filozofije. (apravo,ona otklanja uobiajenu zapadnjaku percepciju da se u kineskoj filozofiji nije nita desilo od +0. st. izuzev

pojave jednobojnog marksizma i svjedoi golemu raznolikost kineske filozofije i htijenje njezinih vodeihpromicatelja da obogate svoje vlastite tradicije kroz kritiki dijalog sa onima zapadnjakim. Nadalje, knjigaistrauje pokuaje ovih filozofa da iznau konfucijanske, daoistike, mocistike, legalistike, logike,neokonfucijanske i budistike kole, kao i njihove kritike zapadnjakih mislitelja od 7latona do, ;ussell i !ant. No, oni su uvijek nastojali da artikulirajutemeljne ontoloke, epistemoloke i etike uvide iz kineske tradicije, bilo da su oni manifestni ili skriti.!onano, knjiga kljuuje grubu podjelu suvremene kineske filozofije 89. stoljea na etiri faze? pionirskanova misao sa Zapada@ filozofiranje u neokonfucijanskom duhu@ ideoloko izlaganje dijalektikommaterijalizmu@ i kasniji razvitak novog neokonfucijanstva. Ovakovrsna razdioba jednako tako konstituiraetiri njezine suvremene orijentacije?zapadnjaku, raniju neokonfucijansku, kinesku marksistikui kasnijuneokonfucijansku. A Naa napomena, N.!.B

+


2/57

uvidi u komparativnu i svjetsku filozofiju jednako su tako ohrabrili zapadnjake filozofeda kultiviraju interese za kinesku filozofiju. C svoja dva zakljuna poglavlja *koja ovdjetakoer donosimo, nap. prev.1, 4hung&>ing 4heng istrauje ove razvitke i njihoveimplikacije za daljnji razvoj kineske filozofije i predoava interpretaciju suvremenekineske filozofije. (asad, nadamo se da e itatelji koristiti djelo Suvremena kineska

filozofija*D4ontemporar> 4hinese 7hilosoph>E1 kako bi pomogli da se odredi prioritetproblema za njihovo vlastito daljnje prouavanje i kreativni filozofski rad.Fitatelji se takoer potiu da prave razliku izmeu onog to je vrijedno i onog to

se ne bi trebalo uzeti u obzir u razmatranim djelima. Na primjer, nekoliko je filozofanastojalo da odredi bit zapadnjake i kineske filozofije, te da na poetku naue tajnuzapadnjakog uspjeha i na kraju da odbrane vrijednost kineske kulture i institucija. %rugisu koristili pojedine razvojne modele kulture i filozofskog miljenja. Ovi se pristupimogu razumjeti u kontekstu kineskog odgovora na zapadnjaku mo i puno se toga moevratiti kako bi se koristilo u sofisticiranijim analizama, meutim, ovi sutinski, ilirazvojni modeli ne nude pogodan okvir za razumijevanje i procjenu kompleksnosti iraznolikosti bilo kineske ili zapadnjake misli.

Gano obiljeje ovog sveska jeste raznolikost kineskih i zapadnjakih utjecaja narazmatrane autore, a ova raznolikost sama po sebi pomae da se razumije monolitna, ilipretjerano uproena vizija bilo koje tradicije. !ineski utjecaji ukljuuju? Yijing*D!njigapromjenaE1@ !onfucija, )encija i Hunzija@ daoiste, Iaozija i (huangzija@ legalistu "anJeizija@ )ozija i kasnije mociste@ puku svijest i 4han budizam@ (hu Hija, Iu 'iu>uana, i $cademia #inica u 2aipeijunakon uspostave Narodne ;epublike +--. #veuilite "arvard i #veuilite "a3aiQi&)anoa osnovali su centre za kinesku filozofsku misao u #$%&u.

e! Youth, kojeg je izdavao u periodu +-+.&8+. 4hen %uLiu *+/-.&+-8.1, bioje izvanredan kao fokus na nove i uzbudljive ideje, meutim, mnogi drugi asopisi su

8


3/57

pribavljali forume za populariziranje kineskog miljenja u dvadesetom stoljeu. FasopisPhilosophical "evie! je odrao visoke intelektualne standarde u objavljivanjuprofesionalnih filozofskih lanaka +-9&ih i +-9&ih. Rnglesko itateljstvo imalo jepristup asopisima Philosophy #ast and $est i %ournal of Chinese Philosophy zadiskusiju o suvremenoj kineskoj filozofiji posljednjih nekoliko decenija. )eu

izdavaima, 4ommercial 7ress imao je najistaknutiji rekord u promoviranju filozofskediskusije u !ini, meutim, i drugi su izdavai jednako tako bili vani.=ako figure u ovome svesku variraju po stupnju i orijentaciji svojeg javnog

angamana, nadmono prisustvo !ine u krizama je zasjenilo njihovo filozofsko djelo.=straivanje uzroka, simptoma i transformacija kriza u modernoj !ini bilo bi izvan naeginteresa ovdje, meutim, kratak historijski prikaz e aludirati na kontekst nestabilnosti iizmjenljivih obrasaca tenje i beznadnosti u kojima su filozofi djelovali. 7od ovimokolnostima, dubina i kreativnost njihovog filozofskog djela je izvaredna.

#uvremena filozofija zapoinje u !ini kao dio odgovora na slabost, okotovanje ikorupciju King dinastije koncem devetnaestog stoljea. =ntelektualci su sutrahovali da estrane sile razoriti !inu kao jedinstvenu dravu i unititi kinesku kulturu. 'apan, koji se

ubrzano modernizirao nakon )eiji obnove, posebice je posmatran i razmatran, jer je biotako blizu mnogim aspektima kineskog miljenja i kulture. Neuspjeh ranih ;epublikihinstitucija nakon ;evolucije iz +-++. i klizanje u lokalnu vojnu upravu, koja je bilaojaana razoaranou krvoproliem Gelikog rata u Ruropi, uzdrmala je apeliranje nazapadnjake liberalne modele za kinesku modernizaciju. (ahtjev za reformu iodbacivanje tradicionalne konfucijanske kulture kulminirao je u Novom kulturnompokretu i 7okretu etvrti maj, ali je ovaj liberalni pokret uskoro bio naslijeenformiranjem Muomindanga i kineske komunistike partije. ;ivalstvo izmeulenjinistikih revolucionarnih partija s vojnim krilima proizvelo je graanski rat i dodatnunestabilnost. 7olitiki i vojni sukob i korumpirana neuinkovitost Muomindangove vlastistvorila je uvod za japansko osvajanje )andurije +-+. i jo opsenije invazije +-/.

Nakon komunistike pobjede u obnovljenom graanskom ratu, osnovana jeNarodna ;epublika +--. pod vodstvom )ao (edonga *+-.&+-/0.1, a nacionalistikavladavina pod upravom 4hinak !ai&sheka *'iang 'ieshi1 *+/.&+-/.1 bila je ogranienana 2ai3an. C !ini je nesavreno uinkovita nacionalistika cenzura otvorila put zasustavniju intelektualnu kontrolu. Glada i partija su preoblikovali sveuilita naterminima iskazanim u )aovim iskazima o kulturnoj i intelektualnoj politici u 5ananu.Organizirane su kampanje kako bi se denuncirali stari i suvremeni intelektualni rivali.!ratak predah od razdoblja #totinu cvjetova vodio je obnovljenoj kontroliantidesniarske kampanje. Neuspjeh Gelikog skoka naprijed slijedila je decenija !ulturnerevolucije +-00.&/0., u kojoj je obrazovanje bilo dezorganizirano, a intelektualci slani naselo. %vije decenije relativne stabilnosti, ekonomskog uspjeha, te narastajueintelektualne slobode pod politikom otvorenosti i reforme prekinute su dogaajima iz .juna +--. C godinama iza toga, oaj i nihilizam meu intelektualcima nakon masakra u6eijingu stvorili su put za oprezna anticipiranja konsolidiranja i protezanja reforme, uzmarkisistiku, liberalnu i konfucijansku misao koja je doprinosila raspravi. Gei dio ovogperioda od +--. godine, politika diktatura u zemlji odraavala se politikom diktaturomu 2ai3anu, ali je produeni period ekonomskog uspjeha slijedila vea intelektualnasloboda i demokratska reforma.


4/57

=ako postoje bliske veze, afiniteti, misteriji i rasprave koje se isprepliu meusvim poglavljima ovog sveska, nadamo se da e itateljima biti od pomoi podjela naetiri odjeljka? pionirska nova misao sa (apada@ filozofiranje u neokonfucijanskom duhu@ideoloko izlaganje dijalektikom materijalizmu@ kasniji razvoj novog neokonfucijanstva.#vako ovo od ovih glavnih poglavlja prati bibliografija i niz pitanja za raspravljanje.

4hung&>ing 4heng je pridodao ovim poglavljima prikaz modernih trendova u kineskojfilozofiji u !ini i na (apadu, i on nudi onto&hermeneutiku interpretaciju kineskefilozofije dvadesetog stoljea? identitet i vizija. ;jenik vanih kineskih filozofskihtermina koji se koriste u tekstu je na kraju djela.

&ionir!$a nova mi!ao !a Za'ada

%vojica pisaca mogu se smatrati da su bili inicijatori kineskog intelektualnog odgovorana modernost? !ang 5ou3ei *+.&+-8/.1 i 5an Ju *+.&+-8+.1. !ang je predstavioviziju promjene koja je motivirana reformom sto dana iz +-. Ovaj je pokret ponudionadu za moderniziranje vladavine King dinastije, ali se uruio kroz pobunu dvora careveudovice 4iLi. =ako je !ang cijenio zapadnjaku civilizaciju, njegova je misao bila

utemeljena u konfucijanskom, daoistikom i budistikom miljenju. On je smjestio svojukritiku kineske kasne King dinastije i svoju nadu u reformu u kontekst kontroverzi drevne"an dinastije izmeu novog teksta i starog teksta konfucijanstva. 2vrdio je da su verzijestarih tekstova klasika *gu!en1, koje su navodno sauvane iz spaljenih knjiga kineskogprvog cara, bile krivotvorene i da su prave verzije bile one kole novog teksta *jin!en1bive "an dinastije. =z ove perspektive, !ang je dokazivao da je !onfucije bio reformatori utopista, s konanom vizijom drutva velikog jedinstva pod vrlinom ovjenosti * ren1 ivladavine naroda. Njegova politika je bila neuspjena, ali se strategija zapovijedanja kojaje bila dostupna intelektualnim resursima za reformu i izvor utopijskih ideala vratila.

5an Ju je objavio prijevode i opsene filozofske komentare na djela 2homasa"uLle>a, $dama #mitha, 'ohna #tuarta )illa i drugih kao sredstva za razumijevanjezapadnjake moi i kineske slabosti. Njegovi elegantni komentari doveli su u odnos ovadjela sa okvirom kineskog miljenja, a popularnost njegovih djela je proirila krug onihkoji tragaju da pristupe i promijene kineski intelektualni ivot i javne institucije.

%rugi filozofi su doprinijeli oivljavanju intelektualnog ivota kasne Kingdinastije. (hang 2ai>anova *+0.&+-0.1 rana suradnja sa !ang 5ou3eijem okonala sezbog sukoba izmeu (hangovog pristajanja na svrgavanje vladavine King dinastije i!angovih ogranienijih reformistikih ciljeva. (hangovo obrazovanje u filologiji itekstualnoj kritici potpomoglo je njegovu sofisticiranu procjenu konfucijanskih,daoistikih i budistikih tekstova i njegovo odbacivanje !angovog konfucijanstva novogteksta. Njegovo lingvistiko znanje i razumijevanje logike uputili su njegov zrelifilozofski sustav u kojemu je njegov prikaz percepcije bio pod utjecajem kantijanskogidealizma.

Na poetku dvadesetog stoljea, (hang je uestvovao u radikalnim obrazovnimeksperimentima sa 4ai 5uanpeijem *+0.&+-9.1, briljantnim klasiarem, koji je kasnijepostao kineski vodei pedagog. 4aijeva djela o estetici, religiji i moralnoj psihologiji bilasu utemeljena u njegovom vladanju kineskim klasicima i proavanju zapadnjakefilozofije u Njemakoj. %okazivao je da bi emocije, koje su bile fokusirane na iracionalnareligijska vjerovanja, bile bolje usmjerene na estetske predmete, te da bi estetika moglaodmijeniti religiju kao izvor kulturolokog jedinstva i vitalnosti.


5/57

!ao rektor 7ekinkog #veuilita +-+0.&80., 4ai je privukao inventivne i neovisneuenjake. Nova kultura i 7okret etvrtog maja su izrasli iz ovog miljea kako bi ukljuilimodernizaciju i osudili konfucijansku kulturu kao izvor kineske slabosti. ;azliite struje ifigure 7okreta etvrti maj bile su predmet kontinuiranog istraivanja zbog njihovogsimbolikog statusa u oznaavanju kineskog pristajanja na modernost. 4hen %uLiu

*+/-.&+-8.1, koji se zalagao za transformaciju kineske kulture kroz znanost idemokraciju, i Ii %azhao *+/-.&+-8/.1, koji je utemeljio prvo drutvo u !ini zaprouavanje merksistike teorije, bili su vodee figure u ovom radikalnom postavljenju.

)oemo primijetiti djelo tri druga filozofa koji su proirili radijus zapadnjakihideja koje su bile dostupne kineskom filozofskom miljenju. (hu MuanPian *+-/.&+-0.1uveo je teme od 4rocea u svoje estetske i psiholoke radove. 7jesnik (ong 6aihua*+-/.&+-0.1 razvio je estetsku teoriju koju je preuzeo od !anta, Moethea, daoistikemisli, te Yijinga kako bi objasnio odnos izmeu estetike i prostora u terminimaispunjenosti i praznine. "ong Kian *+-9-.&-8.1 je uestvovao u 6ekom krugu kaostudent )oritza #chlicka. Njegova lucidna i rigorozna potraga za konzistentnim ikoherentnim logikim empirizmom izvrio je utjecaj na generacije kineskih filozofa.

C prvom odjeljku Suvremene kineske filozofije, odabrali smo pet filozofa zadetaljno uzimanje u postupak? Iiang Kichao *+/.&+-8-.1,


6/57

vodila je propitivanju kulturolokih i lingvistikih faktora koji oblikuju znanje. #voju jeepistemologiju utemeljio u panstrukturalistikoj kozmologiji koja je skrajnje bila podutjecajem budistike misli. (hang je odbacio koncept supstancije i predloio jesofisticirani strukturalizam, sukladno kojemu sve to postoji u zbiljnosti su strukture iliporetci. Njegovo prepoznavanje morfolokih razlikovnosti izmeu kineskih i

zapadnjakih jezika kao izvora razliitih filozofskih orijentacija, iako jo uvijekkontroverznih, obezbijedilo je okvir za kasnija istraivanja kineskih i zapadnjakihfilozofa.

"u #hi, kojeg je raspravljao "u Hinhe u poglavlju , dolazi nakon (hang%ongsuna kao kineskog najutjecajnijeg liberalnog mislitelja. Flanak u asopisu e!Youth uveo je puku govornu revoluciju u kinesku knjievnost. Njegova doktorskadisertacija na 4olumbia #veuilitu potvrdila je tvrdnje o tome da je kineska misaosposobna da podri znanstvenu praksu. On je slijedio (hangovo vodstvo kako bi izumioparadigmu modernih historijskih studija kineske filozofije i upotrijebio je svojehistorijske teorije i uvide u pokuaju da sistematizira kinesko nacionalno naslijee.Njegov zahtjev za jasnoom, smionim hipotezama i testiranjem, izvuen iz %e3e>ovog

eksperimentalnog pragmatizma, proiren je na njihove prikaze kulture, obrazovanja ipolitike. Njegove politike su bile postupne i demokratske. C poznatoj razmjeni sa Ii%azhouom iz +-+-., "u je podrao blagotvornu postupnu reformu nasuprotrevolucionarnoj promjeni.

'in 5uelin, kojeg je raspravljao "u 'un u poglavlju , zamijenio je ranientuzijazam za neohegelijanski idealizam uz strast ua modernu logiku. Cinio je doistapuno da uvede modernu logiku i njezinu temeljnu filozofsku misao u !inu. 6io jeprivuen ;ussellovom verzijom analitike filozofije, ali je odbacio tvrdnju da je metodanalize sprijeio razvitak metafizikog sustava. (bog svoje vlastite metafizike, fokusiraose na kineski koncept &aoa, meutim, ovo je istraivanje takoer znaajno zbognjegovog razvitka modalnosti *uvjetnosti1, usredsreujui se na pojam logikemogunosti. 'asnoa i sofisticiranost njegovog argumenta imala je dalekosean utjecaj u!ini.

Fiozo(iranje # neo$on(#cijan!$om d#h#

7onovna procjena kompleksa tradicija kineske filozofske misli odigrala je znaajnu ulogukako je stoljee odmicalo. ;aznolikost angamana meu filozofima u pogledumodernizacije i tradicionalnih vrijednosti pokazano je u raspravi +-8. godine o znanostinasuprot metafizici *#cience versus )etaph>sics1 kako su neki intelektualci, predvoeni2hang 'unmaijem *+/.&+-0-.1, snano pobijali 7okret etvrtog maja i njegovooptimistino javno izjanjavanje za zapadnjake modele modernosti.

(nanstvena obnova koja je ukljuivala svjee interpretacije drevnihkonfucijanskih, daoistikih, mocistikih, legalistikih i budistikih tekstova bila jesutinski vana, ali je glavna inspiracija iz tradicionalne kineske misli izvedena iz velikihneokonfucijanskih sinteza #ong i )ing dinastija, napose u radovima (hu Hija *++9.&+899.1 i


7/57

C drugom odjeljku ovog djela fokusiramo se na etiri filozofa? Hiong #hilija*+.&+-0.1, Iiang #huminga *+-.&+-.1, Jeng 5oulana *+-.&+-99.1 i "e Iina*+-98.&-8.1.

Nezadovoljstvo sa njegovim ranim studijama o Dpukoj svjesnostiE budizmaodvelo je Hiong #hilija, kojeg je raspravljao 'i>uan 5u u poglavlju 0, konfucijanstvu i

projektu ponovnog otkrivanja istinskog&aoa!onfucija kao osnova za kinesku obnovu.C ovom je djelu crpio inspiraciju od uana *++-.&-.1, i


8/57

obezbijedio kineski doprinos univerzalno istinitom hegelijanskom idealistikom sustavufilozofskog miljenja. Finei tako, on je imao za cilj da razrijei kinesku modernukulturnu krizu kroz vraanje istinskoj filozofiji. On je konstruirao razum objektivno ulogikim terminima radije negoli subjektivno u psiholokim terminima i smatrao je darazum treba biti posve od kantijanskih a prioriprincipa, ili neokonfucijanskog li. 7oput

"egela, on je smatrao da razum treba biti dinamian i razvojni prije negoli statian. !rozkoritenje identiteta supstancije i aplikacije kako bi podrovao disitnkcije izmeu razuma iprincipa i razma i materije, nastojao je da pomiri tradicije neokonfucijanskih kolarazuma i principa. Cnutar svojeg idealistikog okvira, pokuao je da dovede kulturu,prirodu, duh i &aou zaseban inteligibilni poredak. Njegov je filozofski univerzalizamsankcionirao jaanje konfucijanske filozofije principa sa istinama koje su eksplicitne uzapadnjakoj filozofiji, a koje su tek implicitne u kineskoj filozofiji.

Ideoo)$o iza*anje dijae$ti+$om materijaizm#

Nakon pobjede boljevizma u ;usiji, marksistika je misao poela da dominira kineskimradikalnim miljenjem. 4hen %uLiu i Ii %azhao postali su prvi kineski znaajni

markistiki teoretiari i utemeljili su kinesku !omunistiku partiju sa )ao (edongom*+-.&+-/0.1 i drugima. !ao prvi partijski lider, 4hen je odveo mnoge intelektualce izranijih kineskih radikalnih pokreta, kao to je anarhizam, a Iijevi argumenti zameuovisnost moralnih i ekonomskih revolucija utemeljili su marksistiko etikomiljenje u !ini. 7olitiki i drutveni komentari Iu Huna *++.&+-0.1, kineskognajveeg modernog pisca i simpatizera komunistikih partijskih radikalnih ciljeva,pozivali su na popularnu reformu i priznanje demokratskih prava. (hang #henfu *+-.&+-0.1, iji je prijevod iz +-8/. godine djela 'ratatus (ogico)Philosophicus uveo


9/57

koju je on razumijevao kao spoznaju &ao)a kao temeljnog principa univerzuma iljudskog ivota. )udrost je pronala svoju primjenu u naoj spoznaji i praktinimaktivnostima, te u naem moralnom kultiviranju. Jilozofi su imali zadau transformiranjaspoznaje, to zahtijeva pristajanje na predmete i sopstvo, u mudrost, koja posmatrazbiljnost kao cjelinu bez takovrsnih pripojenja. Ova je transformacija otpoela kroz

iznenadno prosvjetljenje intelektualne intuicije i pokrenula se iz podruja imenovanog upodruje neimenovanog. Jeng je nastojao da transformira teoriju &ao)a u metod i vrlinu.Ove transformacije ukljuuju dijalektiku? dijalektiku izmeu analitikih i sintetikihmetoda, dijalektiku izmeu znanja i prakse, dijalektiku izmeu logikih i historijskihmetoda, te dijalektiku izmeu slaganja i neslaganja. Ovo je posljednje dijalektikokretanje shvatilo pojam neperspektivne, jo uvijek neutemeljene, objektivnosti. Jengovprikaz vrline je zahtijevao razumijevanje slobode kao samosvijesti, dobrovoljne iprirodne inidbe, a ova je koncepcija slobode trebala biti zazbiljena u individualnosti.

(hang %ainian, kojega je raspravljao 4heng Iian u poglavlju ++, bio je inspiriransvojim bratom, (hang #henfu, da integrira analitiki metod, dijalektiki materijalizam itradicionalnu kinesku filozofiju u istraivanjima sredinjih filozofskih problema i

historijskih studija, te u razmatranju kulturolokih pitanja s kojima se !ina susree.#ukladno (hangu, filozofija je prouavanje principa prirode i pravila ljudskog ivota, uzljudska bia koja su prirodno posmatrana kao prirodne vrste. )aterija je temeljna za ivoti razum, ali (hang je smatrao pogrenim da se ideali reduciraju na kategoriju materije.!oristio je distinkciju izmeu korijena i savrenstva kako bi sintetizirao materijalizam iidealizam. C svojim historijskim studijama, (hang je nastojao da iznese sustavnu naravkineskog miljenja i pristupao je svojoj zadai kroz analizu temeljnih kategorija i uenja,radije negoli kronoloki. %jelo * +and,ook of Concepts and Categories in ClassicalChinese Philosophy*D7rirunik za koncepate i kategorije u klasinoj kineskoj filozofijiE1majstorski je izraz njegovog zrelog razumijevanja kineske misli. (hang je istraivaomaterijalistiku tradiciju kineske filozofije i interpretirao je njezinu dijalektiku misao ihumanistike ideje. Njegove kulturoloke studije zalagale su se za sintezu kineskih izapadnjakih pristupa ovjeku i prirodi, pojedincu i drutvu, te analitikom idijalektikom miljenju.

Ii (ehou, kojega je raspravljao 'ohn (ijiang %ing u poglavlju +8, najpoznatiji jezbog svoje estetske misli i interpretacije kantijanske filozofije. Ii je naglaavao vodeuulogu praktine racionalnosti i komplementarnost konfucijanskog i daoistikog miljenjakroz historiju kineske estetike. C svojoj opoj filozofiji, Ii je razvio DantropolokuontologijuE na temelju svojeg prikaza ljudske subjektivnosti. C ovoj post&marksistikojljudske subjektivnosti, Ii je nastojao da sauva )arksove temeljne ideje dok se odrekaodrugih aspekata marksistike teorije. #matrao je da se marksistika filozofija moraokrenuti od zadaa kriticizma spram tih ljudskih filozofskih konstrukcija. %okazivao jeda kroz oovjeenje prirode, racionalno i drutveno u ljudskoj prirodi transformirajuperceptualno i prirodno. Ii se koristio milju !anta, "eideggera,


10/57

Nakon +--. godine, filozofi u 2ai3anu i "ong !ongu su bili voljni da bezbijedesustavniju reinterpretaciju tradicionalne kineske kulture i filozofije u svjetlu dubljeg iobavjetenijeg razumijevanja zapadnjake filozofije, napose djela 7latona, !anta i"egela. (nak ovog pristajanja bila je %eklaracija o kineskoj kulturi iz +-/., koju jeobznanio 2ang 'un>i, (ahan %ongsun, )ou (ongsan i Hu Juguan, a koja je potaknula

7okret suvremenog novog konfucijanstva.C etvrtom odjeljku ovog sveska, fokusiramo se na etiri filozofa? Jang%ongmeija *+--.&+-//.1, Hu Juguana *+-9.&8.1, 2ang 'un>ija *+-9-.&/.1 i )oua(ongsana *+-9-.&-.1.

Jang %ongmei, kojega je raspravljao 4heng>ang Ii u poglavlju +, nastojao je dasintetizira konfucijansku, daoistiku, mocistiku, budistiku i zapadnjaku misao ushvatljiv sustav komparativne kulture i filozofije. On je utemeljio mogunostindividualne mudrosti, integrirajui razum i emociju, na odjelitim tipovima kulturolokemudrosti. Njego je sustav bio animiran univerzalnom pobudom za ivot i dao je temeljneuloge konceptima &ao)a, harmonije, jedinstva prirode i vrijednosti, te kreativnosti.Naglaavao je znaaj Yijing)akao metafizike promjene u konstruiranju prikaza zbiljnosti.

6io je kritian spram klasine neokonfucijanske misli zbog njezinog uskog iskljuivanjaprotivnikih stajalita. Njegovo osjeanje za kulturoloki detalj i njegov integrativni okvirdali su njegovom filozofskom izlaganju rapsodijsku snagu. On je shvatao aspekte svijeta,od prirodnog svijeta fizike i biologije do ljudskog psiholokog svijeta, estetike, morala ireligije, kao organizirane u hijerarhiji slojeva, ali je svakom sloju dao nereduciranuautonomiju kao dijelu harmonine cjeline.

Hu Juguan, kojega je raspravljao 7eimin Ni u poglavlju +, predstavljao je novakonfucijanska stajalita na manje sustavan i metafiziki nain od ostalih koji surazmatrani u ovome odjeljku. On je smjestio tjeskobu u sredite kineske filozofskerefleksije nasuprot znatielji kao izvoru zapadnjake filozofije i nastojao je da je pronaeposljedice ove tvrdnje za razumijevanje ljudskog ivota i kineskog interesa za srce&razum. (bog ljudskog utjelovljenja i jedinstva srce&razum, posmatrao je tjelesnoprepoznavanje kao konkretan i emocionalno utemeljen metod spoznavanja, kao sutinskiaspekt ljudske spoznaje. Njegova znastvena procjena prethodnih filozofa bila jeutemeljena na metodu tjelesnog prepoznavanja i otkrivanju porijekla, ali je jednako takoshvatao tjelesno prepoznavanje kao metod da se otkrije i transformira naa istinskasubjektivnost. C svojoj politikoj misli, Hu je dokazivao da, iako je konfucijanskatradicija bila u pomanjkanju demokratske dimenzije, konfucijanske koncepcijeutjelovljenog sopstva i prakticiranje vrline su bili spojivi sa demokracijom i nuni zaostvarenje demokracije. On je dokazivao da je (huangzijev metafiziki pojam &ao)a,kada je utjelovljen u ivotu, postao najbolji predstavnik kineskog estetskog duha kaoosvarenja slobode u jedinstvu izmeu ivota i umjetnosti.

2ang 'un>i, kojega je raspravljao #in 5ee 4han u poglavlju +, interpretirao jeneokonfucijansku misao Iu 'iu>uana *++-.&-.1 i


11/57

sopstva moemo transcendirati kroz uestvovanje u moralnim aktivnostima. C sreditunjegovog etikog prikaza su srce&razum i naa sposobnost za osjeanje&prodiranje, kojiukljuuju spoznaju, emocije i volju. )i upotrebljavamo osjeanje&prodiranje u odnosuprema devet horizonata koji se bave objektivnim svijetom, samosvijeu itranscendencijom subjektivnog i objektivnog. 2ranscendencija sopstva je tema koja je

ujedinila njegova etika i metafizika stajalita. 2ang je razumijevao kulture kao razliitemanifestacije srce&razuma kao etikog sopstva i zalagao se za superiornost konfucijskenad zapadnjakom kulturom. Njegov je pojam konfucijanstva, koji ukljuuje ren ijedinstvo, dopustio prostor za demokraciju i reformu kroz bie koje je apstrahovano izobrasca institucija.

)ou (ongsan, kojega je raspravljao ;efeng 2ang u poglavlju +0, koristio je svojeduboko razumijevanje kineske i zapadnjake filozofije kako bi kritikovao one koji su sekoncentrirali na mogue usporedbe izmeu kineskih i zapadnjakih uenja, ili koji sukonstruirali kinesko miljenje unutar strukture koja je formirala pojedina zapadnjakakola. Nastojao je da preporodi kinesku filozofiju dok je izbjegavao ove interpretativneopasnosti. Nakon rada na modernoj logici, okrenuo se kantovskoj teoriji sopstva i

procjeni daoistike, konfucijanske i budistike filozofije. =ako je bio fasciniran !antom,)ou je razvio svoje miljenje kroz kritiku kantijanskih tvrdnji. Njegov zreli sustavmetafizike morala fokusirao se na ljudska bia kao moralne subjekte koji, za razliku odkantijanskih sopstava, uestvuju u beskonanom razumu sa stvaralakom soposobnouza intelektualnu intuiciju.

# obnovom zvanino sankcionirane konfucijanske filozofije u !ini i zamanijimkontaktom meu filozofima u !ini, "ong !ongu i 2ai3anu, novo konfucijanstvo moedoprinijeti reintegraciji kineskog filozofskog ivota nakon politiki osnaenih podjela odpola stoljea. %rugi kineski i zapadnjaki utjecaji jednako tako mogu doprinijeti ovojreintegraciji. Cz to, kole kineske filozofije, od njihovog poetka do njihove moderneinterpretacije, obezbjeuju temelj za stapanje sa zapadnjakom filozofijom i stajalite sakojega zapadnjaka filozofija moe biti konstruktivno kritikovana. 7od ovimokolnostima, kineski filozofi, koji posjeduju razliita stajalita, ali koji dijele kompleksnuintelektualnu kulturu, mogu suptilno pokazati dinamizam i otvorenost za dijalog kakokineska filozofija zauzima svoje mjesto u svjetskoj filozofiji.

7ostao sam zainteresiran za suvremenu kinesku filozofiju kroz rad sa Jilozofskomljetnom kolom u !ini *2he 7hilosoph> #ummer #chool in 4hina? 4hina 6ritain$ustralia1. 'o od +-., Ijetna je kola odrala intenzivne skupove u 6eijingu, 2ianjinu,#hanghaju, 7an>u i #uzhou uz britanske profesore i lanove koji su izvueni iz istaknutemlae generacije kineskih filozofa. 7osljednjih godina, australijsko osoblje i profesori iz"ong !onga i 2ai3ana takoer su uzimali uea. 4hung&>ing 4heng i ja smo se po prviputa sreli na konferenciji koju je sponzorirla Ijetna kola. Nekoliko naih suradnika bilisu lanovi Ijetne kole, ili su uzeli uea u projektima koji su nastali u Ijetnoj koli.Napose sam zahvalan profesoru Kuiju ;enzongu i njegovim kolegama sa =nstituta zafilozofiju, kineskoj $kademiji drutvenih znanosti i osoblju Ijetnje kole koji su tijekomgodina odrali instituciju koja je proizvela toliko mnogo prijateljstva i dobre filozofije.Nadam se da e oni posmatrati djelo Suvremena kinska filozofija *D4ontemporar>4hinese 7hilosoph>E1 kao daljnji produkt naeg zajednikog rada.

++


12/57

!onano, elim se zahvaliti 4hung&>ingu za njegovu erudiciju i prijateljstvo inaim suradnicima za njihov entuzijazam i naporan rad. Gjerujem da e itatelji poluitipuno toga kao to sam i sam poluio iz njihovih nastojanja.

,h#n*-.in* ,hen*

SUVREMENI /REN0OVI U KINESKOJ FILOZOFIJI I KINA I ZA&A0

;aspravljati emo suvremene trendove u kineskoj filozofiji u !ini i na (apadu. Ova jepodjela vana zbog nesporedne budunosti poto se kineska filozofija oslobaa odideolokog razdoblja i ulazi u eru globalizacije. C djelu-odernization and lo,alizationof Chinese Philosophy *D)odernizacija i globalizacija kineske filozofijeE1 *+-/.1,zauzimao sam se za jasno i racionalno artikuliranje kineskih filozofskih koncepata, teza i

teorija kako bi se omoguilo kineskoj filozofiji, koja odraava duboko ukorijenjenekulturne vrijednosti i temeljna iskustva naroda, da uestvuje u globalnim filozofskimrazmjenama. "istorija se izraava u vrijednostima naroda koji je stvorio tu historiju,meutim, vrijednosti razliitih naroda moraju se razumijevati u zajednikom jezikuracionalne deskripcije i objanjenja. 'avno izjanjenje za ovaj zajedniki jezik je ono tonazivam modernizacijom. !omunicirati i izvriti utjecaj na druge u interkulturalnom iglobalnom uokvirenju jeste ono to nazivam globalizacijom.

!ako bi uzela uea u modernizaciji i globalizaciji, kineska filozofija morazapoeti sa nekoliko filozofa ije duboko razumijevanje uva i razvija kinesku filozofiju.Na temelju ovog standarda, kineski filozofi u !ini su zapoeli modernizaciju nakonpoetka politike otvaranja i reforme +-/-. godine. Sto se tie globalizacije kineskefilozofije, moramo posmotriti napore prekomorskih kineskih filozofa. Modine +-., nakonferenciji o Hiong #hiliju u !ini, modernizacija i globalizacija su se susreli.7rekomorski i filozofi iz !ine su se susreli po prvi puta kako bi raspravljali znaajnedoprinose Hiong #hilija, jednog od utemeljivaa suvremenog ili novogneokonfucijanstva.

7rvo emo obratiti pozornost na suvremene filozofske razvitke u !ini, a potomraspraviti nedavne doprinose kineskih filozofa na (apadu, koji su jo od +--9. godinestvorili diskurs suvremene kineske filozofije koji je jednako tako izvrio utjecaj na kolegeu !ini. Neki od ovih prekomorskih kinskih filozofa su poznati kao trea generacija novognekonfucijanstva.

Razvoj $ine!$e (iozo(ije # Kini

Modine +-., grupa vodeih kineskih intelektualaca sa 7ekinkog #veuilita podvodstvom Iianga #huminga, 'i Hianlina i 2anga 5ijijea, osnovala je )eunarodnuakademiju kineske kulture *the =neternational $cadem> of 4hinese 4ulture1, koja je bilaprva oformljena obrazovna grupacija u !ini od osnivanja Narodne ;epublike. $kademijaje imala za cilj da promovira prouavanje kineske filozofije kao kulturne filozofije i

8 Na!ov izvorni$a% Contemporary Chinese Philosophy, ed. 4hung&5ing 4heng i Nicholas 6unnin,6lack3ell 7ublishers, 8998., str. -&0. Gidjeti na intervju sa profesorom 4hengom za reviju Odjek.

+8


13/57

prouavanje komparativne filozofije kako bi se povealo razumijevanje kineske tradicije isuvremenog (apada. $kademija je nastavila nedovrenu misiju racionalnogprosvjeivanja koje je potaknuto pokretom Fetvrti maj, misiju koja je bila prekinutajapanskom invazijom, antijapanskim ratom, te kasnijim graanskim ratom izmeunacionalista i komunista. ;ad $kademije je obnovio zanimanje kineskih intelektualaca i

ire javnosti za procjenu tradicije kineske filozofije, te za ponovnu procjenu njihovograzumijevanja (apada. %rugdje sam raspravljao uloge marksizma i konfucijanstva ustapanju tradicije sa modernou u transformiranju predmoderne !ine u novimodernizirajui entitet. Ovdje u raspravljati tri trenutno aktivna kineska filozofa ijedjelo indicira trendove za budunost. )nogi drugi su vrijedni razmatranja, meutim, oviuenjaci predstavljaju vitalnost i viziju najrecentnije kineske filozofije u !ini.

Ye /iushan 01234.)5;oen u provinciji 'iangsu, 5e je obrazovan na 7ekinkom #veuilitu i lan je =nstitutaza filozofiju !ineske akademije drutvenih znanosti od +-//. 7osjetio je #tate Cniversit>of Ne3 5ork u $lban>ju u periodu +-9.&8. i 6alliol 4ollege, OLford +-.

5e je prvenstveno dao svoj doprinos na podruju grke filozofije, koja je u !iniprouavana jo od +-9&ih. On je doprinio i prouavanju sokratovske i predsokratovskefilozofije i istraivao je kako je pitagorejstvo transformiralo ranu jonsku kolu naivnogmaterijalizma u elejsku kolu apstraktne onologije jedinstva koju su slijedili Rmpedokle i$naksagora, a koja je predstavljala sukob izmeu objektivnosti i subjektivnosti, logos)aiousia)e. 5e je pokuao da razumije kako su #okrat i 7laton poeli da formulirajufilozofska pitanja usredsreujui se na znanje i vrlinu. !od #okrata, znanje je vrlina kojazahtijeva praksu, meutim, kod 7latona traenje znanja postaje spekulativni poduhvatdue koji onaava transcendenciju moralnosti kroz filozofiju. 5e je usporeivao porijeklagrke filozofije sa prouavanjima kineske filozofije, napose porijeklima daoizma, kako bipokazao raznoliku motiviranost i obrasce razvitka zapadnjakih i kineskih filozofskihtradicija. 7repoznavanje ove razlikovnosti je vaan korak prema uzajamnomrazumijevanju i uzajamnom obogaenju.

5e se jednako tako zanimao za modernu zapadnjaku filozofiju. =sticao je!antovu 6ritiku istog uma kao prekretnicu od moderne zapadnjake filozofije usuvremenu zapadnjaku filozofiju, koja je kulminirala u analitikoj rekonstrukcijiuniverzalnog logikog jezika u


14/57

C djelu e! 'heory on the &ivisi,ility of -atter *DNovoj teoriji djeljivostimaterijeE1 'in dokazuje da je struktura materije proces zazbiljavanja odrivih kvaliteta.On je odvojio dva glavna principa iz tradicionalne kineske filozofije za svojuinterpretaciju materije, tj. princip holizma i prirodnog postanka. !oristei ova dvaprincipa, on je odbacio tradicionalni zapadnjaki mehaniki model materije i zalagao se

za dijalektiko i organsko razumijevanje materije kao procesa postanka, transformacije iutrnua. Njegov je holizam jednako tako inspiriran djelom 2homasa !uhna opromjenama paradigme i znanstvenim revolucijama. 'in se nada da e razrijeiti sukobizmeu humanizma i znanosti kroz holistiku globalnu svijest koja ukljuuje uviderazliitih tradicija. 2renutano je anagairan u objedinjavaju drutvenih i prirodnihznanosti kroz multidisciplinaran pristup.

Chen (ai 01248.54hen je odrastao u 6eijingu i studirao je na 7ekinkom #veuilitu. Nakon doktoratakojeg je poluio +-., ostao je na 7ekinkom #veuilitu da predaje kinesku filozofiju.#tudirao je na "arvardu, "ong !ongu, !oreji i 'apanu i sada je profesor filozofije na

7ekinkom #veuilitu i tajnik )eunarodnog drutva za kinesku filozofiju.4hen je prouavao #ong&)ing neokonfucijanstvo i razvitak novogneokonfucijanstva od pokreta Fetvrti maj. C djeluZhu /i zheu9ue yen jiu*8999.1, 4hennudi podrobnu analizu razvitka (hu Hijeve filozofije ljudske prirode i razuma, naposenaine na koje je (hu Hi nastojao da ustanovi izvornu i konanu zbiljnost prirode&razuma. 4hen je dokumentirao evoluciju i transformaciju (hu Hijevih stajalita urazliitim periodima. 4hen je takoer objavio tekstualno&kritiku studiju i kronologijupreko .999 (hu Hijevih pisama.

C djelu You $u Zhi %ing: $ang Yangming Zhe9ue &e %ing Shen *+--+.1, 4hen jeiznio


15/57

Razvoj $ine!$e (iozo(ije na Za'ad#

Ne moemo razumjeti kinesku filozofiju bez razumijevanja historije prouavanja kineskefilozofije na (apadu. !ineska filozofija je bila poznata (apadu jo od sedamnaestogstoljea kada su jezuiti otili u !inu i doli u kontakt sa intelektualcima i uenjacima.'ezuiti su eljeli da preobrate kineske intelektualce na kransko vjerovanje, meutim,

oni su takoer zadobili znanje o kineskoj filozofiji, napose konfucijanskoj filozofiji. Onisu prenijeli ono to su nauili o konfucijanskim klasicima unutar svojeg reda, kao idrugim uenjacima u Ruropi. #redinom sedamnaestog stoljea, djelo Confucius thePhilosopher*DJilozof !onfucijeE1 objavljeno je i ono je potaknulo zanimanje za kineskuuenost. Osobito je Ieibniz spomenuo ovu knjigu, a jednako tako je bio ukorespondenciji sa jezuitom paterom 6uvetom u !ini. 7reko 6uveta, Ieibniz je nauio oheksagramima i binarnom sustavu brojeva u djelu Yijing. 2ijekom narednog stoljea,kineska je filozofija privlaila komentare mnogih filozofa u Njemakoj, Jrancuskoj iRngleskoj.

(nastveno poduavanje u klasinoj grkoj i srednjovjekovnoj filozofiji opskrbiloje jezuite za raspravljanje konfucijanskih uenja te da proire svoje vlastito uenje,

meutim, kontroverza oko inicijacije iz osamnaestog stoljea odvela je !atoliku 4rkvutome da obuzdaju svoje sljedbenike u !ini od pridravanja konfucijanskih rituala ioboavanja predaka, a razmjene ideje izmeu kineskih uenjaka i jezuita su napreacokonane. (apadnjaki uenjaci su izgubili mogunost da spoznaju kinesku kulturnu ifilozofsku tradicjju, te da uvedu zapadnjaku tradiciju u !inu.

Naredna dva stoljea, tek nekolicina uenjaka i misionara u Ruropi je posjedovalaznanje o kineskoj filozofiji, a njezino istinsko znaenje je bilo poesto pogrenointerpretirano. !ant, ;ousseau i "egel su kritikovali kinesku filozofiju na temelju velikognerazumijevanja. Nije bilo novih tekstova koji bi se itali o kineskoj filozofiji i nije biloprotumaitelja kineske filozofije. Nijedan uenjak nije imao istinsko znanje o kineskojfilozofiji i nije bilo uenjaka koji bi mogao raspravljati pitanja u kineskom izapadnjakom kontekstu, a da ne spominjemo procjenu zapadnjake filozofije sakineskog stajalita.

#ituacija se nije popravila sve dok 6ertrand ;ussell i 'ohn %e3e> nisu poeli dapredaju u !ini +-+-.&8+. Nijedan kineski filozof nije nastojao da raspravlja filozofskapitanja sa njima sa kineskog stajalita. Ovo nije iznenaujue, jer u to vrijeme sutradicionalnu kinesku filozofiju kineski intelektualci nairoko prognali, i tek je nekolicinauenjaka mogla argumentirati u zapadnjakom filozofskom diskursu. "u #hi, Jeng5oulan i 'in 5uelin eljeli su da promoviraju zapadnjaku filozofiju, a ne da se zalau zakinesku filozofiju. Hiong #hili i Iiang #huming, koji su bili usred filozofsketransformacije iz tradicije u modernitet, nisu bili spremni da se konfrontiraju sa (apadom.

!rajem devetnaestog pa do sredine dvadesetog stoljea, kineska je filozofijaprouavana na (apadu u fosiliziranom obliku tekstova koje su sa kineskog prevodilisinolozi koji nisu imali filozofskog obrazovanja i koji su specijalizirali u antikojkineskoj kulturi. %va najpoznatija sinologa su bili 'ames Iegge, koji je preveo sva glavnadjela klasinog konfucijanstva na engleski, i ;ichard


16/57

!ao Dkineska misaoE ili Dkineska intelektualna historijaE, ona je prouavana na odsjecimaza azijske studije, ili odsjecima za historiju umjesto odsjeka za filozofiju.

Osnaivanje ovog razmatranja kineske filozofije bio je mit koji je trebao pokazatida kineska filozofija nije uope filozofija, jer nije izraena u istom obliku kaozapadnjaka filozofija. (apadnjaka je filozofija sustavna, argumentirana, logiki

predoena i raspravljana u terminima strogo definiranih pitanja i teza. Ona posjedujeraznolike i nove pozicije koje su slobodno istraivane iz logikih i metafizikihperspektiva. 6liski odnos izmeu filozofije, religije i znanosti su dobro demarkirani.Nasuprot tomu, obiljeja koja karakteriziraju zapadnjaku filozofiju nisu dobroartikulirana, niti strogo distingvirana u kineskoj filozofiji. )eutim, ovo ne znai dakineska filozofija manjka logikim diskursom i jasno iskazanim tezama. $rgumenti mogubiti indicirani i razumljeni jasno i aluzivno, a rasprave se mogu voditi tijekom razmakaod vie stotina godina. (bog naina na koji se kineski jezik razlikuje od zapadnjakihjezika, njegova sugestivna mo, znaenje i ukazivanje su poesto skriti. )eutim, ovevarijacije u stilu izraavanja ne impliciraju da je kineska filozofija u pomanjkanjupozicija, noviteta, kritike, ili metoda. Fak i danas, neki zapadnjaki filozofi tvrde da ne

postoje koncepti morala i istine u kineskoj filozofiji. Ovo parokijalno stajalite umanjujeovjenost i koncepte istine i morala kroz njihovo sagledavanje kao onih koji suukorijenjeni u osnovi i predrasudi jedne kulture ili naroda.

Nakon pokreta Fetvrti maj, kineski su se filozofi obrazovali u univerzalnomjeziku argumentacije i diskursa i fokusirali su se na prijeporna pitanja i pozicije. Oni suprouavali zapadnjaku filozofiju i metode analize i koristili su ove kako bi rekonstruiralikinesku filozofsku tradiciju. Od poetka dvadesetog stoljea, zapadnjaka je filozofijaapsorbirana u !ini bre nego to je kineska filozofija prouavana na (apadu. %obriprimjeri kineske recepcije zapadnjake filozofije se pronalaze kod !ang 5ou3eija, IiangKichaoa i prevedenina kineski jezik i njihovo je miljenje doprinijelo formiranju nove kineske filozofije irekonstruiranju tradicionalnih sustava filozofije. Hiong #hili i Iiang #huming su, naprimjer, koristili 6ergsona kako bi promovirali svoje razumijevanje kineske izapadnjake filozofije. Cz Jang %ongmeija, )ou (ongsana i 2ang 'un>ija, razvijeno jekritiko stajalite prema pojedinim zapadnjakim filozofima.

(apadnjaka filozofska djela koja su prouavana u modernoj !ini transformiralasu jezik kineske filozofije i pomogla da se otkriju uvidi tradicionalne kineske filozofije.!onano, suvremeni kineski filozofi su uzmogli da odre ive razgovore sa zapadnjakimfilozofima kao kolegama i partnerima. 2akovrsan dijalog i razgovor desio se ve +-. na#veuilitu "a3aii&)anoa, jer su dr. 4harles )oore i dr.


17/57

filozofijuE1, kojeg sam osnovao +-/8. C oba sluaja, ove su organizacije bile motiviranedvama razmatranjima? prvi, veliki resursi kineske filozofske mudrosti trebaju bitirevidirani i sustavno predoeni@ drugi, participiranje u Rast&


18/57

objedinjavanje filozofije, religije i etike u jedan sustav, iako 4han nije pokazao kako seovo integriranje desilo. 4han je bio filozofski uenjak prije negoli zapravo filozof. Onnije razvio nove uvide u konfucijanski ren, ili nekonfucijanski li. (a razliku od svojihkasnijih kolega, on nije imao zalee u zapadnjakoj filozofiji i nije pribavio sustavnuuporednu studiju kineske i zapadnjake filozofije.

Chung)ying Cheng 01234.)54hung&>ing 4heng *Cheng Zhongying1 roen je u Nanjingu i otiao je na 2ai3an +--.,gdje je magistrirao na Nacionalnom 2ai3an #veuilitu +-0. %oktorirao je iz filozofijena #veuilitu "arvard +-0., a odbranio je radnju pod naslovom? Peirce?s and (e!is?s'heories of >nduction *objavljena +-00.1. C ovom djelu, zalagao se za logikupouzdanost empirike spoznaje. Modine +-/+., objavio djelo je '?ai Chen?s >n@uiry intoodness*D2Qai 4henovo istraivanje dobraE1, koje je bilo prva studija o %ai (henu uzprijevod njegovog djela Yuanshanna engleski jezik. 2ijekom svoje akademske karijere,predavao je na #veuilitu "a3aii&)anoa, gdje je profesor filozofije od +-/8., a bio jegostujui profesor na mnogim sveuilitima u #$%&u, $ziji i Ruropi.

4hengovo djelo je bilo fokusirano na prirodu zapadnjake filozofije@ Yijing iporijeklo konfucijanstva i daoizma kao komplementarne aspekte kineske filozofije@analitiku rekonstrukciju kineske filozofije@ ontologiju i ontoloki utemeljenukozmologiju *onto&kozmologiju1 i etiku *onto&etiku1 konfucijanstva i neokonfucijanstva@teoriju ontoloki utemeljene hermeneutike *onto&hermeneutike1 kao pandanazapadnjakoj hermeneutici@ te objedinjavanje etike i teorija menadmenta.

C djelu Choice at the Crossroads of the Century: An >ntegration and Busion ofChinese and $estern Philosophies *D=zbor na prekretnici stoljea? O integriranju ispajanju kineskih i zapadnjakih filozofijaE1 *+--+a1 shvatio je cjelokupnu historijuzapadnjake filozofije kao proces diferenciranja kola koji se desio kroz svjesnu reviziju irevoluciju u metodama pristupa. Csprkos pitanjima koja su potaknuta u svezi s metodomkod "eideggera i Madamera, glavni trend u zapadnjakoj filozofiji ostaje bitimetodoloki. Nasuprot tome, kineska je filozofija orijentirana na unificirajuu i holistikuviziju zbiljnoti koja ukljuuje postojanost i promjenu, koja se odrala kroz njezinuhistoriju. Otuda, u irokom smislu kineska je filozofija prvenstveno vie ontoloka *ilionto&kozmoloka1 nego metodoloka. (bog postojanosti ovog onto&kozmolokogizruenja, epistemologija, etika, estetika, te ak i politika u kineskoj filozofiji nisuodvojeni od duboko ukorijenjenog onto&kozmolokog razumijevanja.

C djelu e! &imensions of Confucianeo)Confucian Philosophy *DNovedimenzije konfucijanskeTneokonfucijanske filozofijeE1 *+--+b1 on pravi razliku izmeuracionalnosti i DprirodnostiE kako bi objasnio razlikovnost izmeu zapadnjake i kineskefilozofije. 7ojam prirodnosti je namjeravan tako da opie kako je konfucijanstvo ineokonfucijanstvo dalo doprinos uvidu u ljudska bia koji odraava prirodu krajnjezbiljnosti. C nedavno objavljenim djelima *Arigins of Chinese PhilosophyTE7orijeklakineske filozofijeE i An uan as Anto)+ermenuticsTEO Muanu kao onto&hermeneuticiE1,on se usredsredio na pojamguan&a *razumljivo posmatranje A kontemplacija1 u Yijing&ukao iskustvu jedinstva cjeline i dijela u promjeni koja vodi razumijevanju dao&a koji jekonano prepoznat u konfucijanstvu i daoizmu. Ovo zajedniko utemeljenje uprimordijalnom iskustvu dao&a objanjava komplementarnost konfucijanstva i daoizma.2akoer, ovo je osnova za dijalektiku harmoniziranja koje nastavlja da inspirira moderne

+


19/57

kineske filozofe u njihovim nastojanjima da objedine ontologiju sa razumom i analizomzapadnjake filozofije.

On je predloio Danalitiku rekonstrukcijuE kineske filozofije utemeljenu nakonceptualnoj analizi izvornog teksta i naeg otkria novog znaenja, nove istine, ilinovog aspekta zbiljnosti kroz refleksiju i integriranje razumijevanja onto&kozmologije

dao&a. #toga, za 4henga analitika rekonstrukcija mora takoer biti ontoloka, jermoramo zapoeti sa nekim predrazumijevanjem zbiljnosti. Njegovo je glavno zanimanjebilo da rekonstruira onto&kozmologiju zbiljnosti i onto&etiku ljudske naravi i ljudske voljeu konfucijansko&neokonfucijanskom kontekstu. On posmatra konfucijanstvo vie kaofilozofiju nego religiju, ak iako prepeoznaje religijski i duhovni unos konfucijanskefilozofije.

On ima razumijevanja za ciljeve Hiong #hilija i )ou (ongsana, ali shvata potrebuda se ide preko njihovih sadanjih sustava. Na primjer, on se razlikuje od )ou (ongsanakroz tretiranje djela (hu Hija kao glavne struje razvoja prirode i razuma kako su jepredoili Hunzi i )encije. On se jednako tako razlikuje od )oua u kazivanju o onto&eticiodvojito od metafizike morala i kroz ukazivanje na onto&moralno&hermenutiki krug u

prakticiranju i razumijevanju konfucijanske i neokonfucijanske filozofije.*ntonio Cua 01238.)5$ntonio 4ua *!e Hiong3en1 roen je na Jilipinima. 7oluio je doktorat na #veuilitu4alifornia&6erkele> za disertaciju o ;ichard 7ricesovoj etikoj teoriji i zadrao je svojezanimanje za etiku analizu i etiku teoriju tijekom svoje karijere. Njegovi su rani lancifokusirani na etiku moralnog agenta i kasnije su objavljeni u njegovoj knjizi &imensionsof -oral Creativity *D%imenzije moralne kreativnostiE1 *+-/.1. Ova je knjiga ponudilapionirsku studiju o konfucijanskom pojmu junzi&ja kao paradigmatinog i primjerenogpojedinca i razmatrala je kako moralni agent moe premostiti jaz izeu svoje moralnespoznaje tradicije i svojeg djelovanja. 4ua je raspravljao tri dimenzije etike prakseprema kojoj moralni agent moe napraviti kreativne doprinose? egzemplar, ponovnuuspostavu i ideal.

C istom ovom periodu, 4ua je istraivao Hunzijevu filozofiju argumentiranja iljudske naravi, a istraivao je i daoistiku etiku. C djelu koje je objavljeno +-.,nastojao je da konstruira konfucijansku teoriju etikog argumentiranja kod Hunzija.Modine +--8., objavio je djelo 'he Dnity of -ind and *ction *D'edinstvo razuma idjelovanjaE1, studiju o razvoju konfucijanske moralne epistemologije koja reda poeljnekvalitete agenata, standarde komeptencije, prirodni i moralni jezik, opravdanje, tedijagnoze pogrenih etikih uvjerenja.

4uina zbirka eseja -oral Eision and 'radition *D)oralna vizija i tradicijaE1*+--.1 obezbijedila je konceptualnu analizu razvoja mnogih aspekata kineske moralnefilozofije. C nastojanju da formulira konfucijansku etiku vrline, 4ua je potaknuo brojnaznaajna pitanja umjesto da obezbijedi etiki sustav. 7ropitivao je ulogu tradicije uformuliranju konfucijanske etike i nastojao je da razvije konceptualni okvir kako biprilagodio temeljne konfucijanske pojmove, kao to su dao i ren. 2akoer, razmatrao jenaine razvitka ovih pojmova kako bi udovoljio zahtjevima normativnog reguliranja urazvijanju modernog ivota. Ova pitanja dotiu problem inkorporiranja konfucijanskihuvida u globalnu ili interkulturalnu etiku. 4ua je predloio temeljna pravila za razrjeenjeinterkulturnih konflikta, ukljuujui principe nepreskriptivnosti, kulturnog integriteta,

+-


20/57

uzajamnosti, proceduralne pravde, korigiranja i ponovnog razmatranja. Ova korisnapravila potrebuju daljnju raspravu kako bi se odredila njihova koherentnost iaplikatibilnost.

C odnosu prema svom programu formuliranja konfucijanske vrjednosne etike,4ua je postavio pitanje o tome da li pozivanje na historiju ili tradiciju konstituira

sutinsku komponentu etikog argumentiranja. (animljivo je primijetiti da se nakonpokreta Fetvrti maj, tek nekolicina konfucijanskih ili neokonfucijanskih filozofa pozvalana historiju ili tradiciju kao temelj za valjanost konfucijanske etike. Geina odbranakonfucijanske etike je zapoela u obliku pozivanja na deskriptivni ili normativni prikazljudske naravi. !onfucijanski filozofi kao to su )encije, (hu Hi i


21/57

#ingapuru zbog istraivanja i objavio je studiju o "uang (ongLiju. Ova djela pokazujuIiuov razvitak kao suvremenog neokonfucijanca koji dijeli brojne uvide sa Hiong#hilijem i )ou (ongsanom. #matra se predstavnikom tree generacije suvremenihneokonfucijanaca.

'ang (i@uan 01234.)5;oen u "ong !ongu, 2ang IiPuan *Iik&kuen 2ong1 studirao je ekonomiju na Ne3 5ork#veuilitu, ali je potom preao na studij filozofije na Ne3 #chool for #ocial ;esearch.7redavao je filozofiju na Jairfield #veuilitu, 4onnecticut i bio je predsjednik)eunarodnog drutva za kinesku filozofiju.

C svojemu djelu=et!een Zhouyi and $hitehead: >ntroduction to the Philosophyof Bield)=eing*=zmeu (hou>ija i


22/57

Kin je takoer razvila pojam Dkritikog predmetaE, tj. predmet koji posjedujemoralnu neovisnost i savjest. Na temelju ovog pojma, Kin je promovirala pluralizamreligija u kojemu bi svaka religija trebala biti respektirana i otvorena za druge. Onarazmatra konfucijanstvo kao religiju koja bi se trebala uiniti dostupnom u dijalogu meusvjetskim religijama. 7rema njezinom miljenju, konfucijanstvo kao religija je

humanistikog karaktera, ali je otvoreno za transcendentni duh 6oiji. Ona ak smatra daje konfucijanstvo izvorno bilo religija poslanika s vjerovanjem u osobnog 6oga. Onasugerira da je jedinstvo neba i ovjeka izvedeno iz drevnog vjerovanja u jedinstvoovjeka i 6oga. 2akoer, ona je interpretirala neokonfucijansku tradiciju kao tradicijupunu religijskog znaaja.

&u $eiming 012


23/57

)oj kratki opis odreenih suvremenih doprinosa prekomorske kineske filozofije nijenamjeravan da ponudi cjelovitu sliku, niti sustavnu procjenu. Ono to je vano da seshvati jeste to da je prekomorska kineska filozofija podruje u razvoju. Njezina vitalnostje poveana kroz akumulirane napore onih koji su radili na kineskoj filozofiji posljednjihtridesetak godina i kroz sve veu uestalost meusobnog djelovanja izmeu

prekomorskih kineskih filozofa i kineskih filozofa u !ini, "ong !ongu i 2ai3anu.7osljednje tri konferencije koje je organiziralo )eunarodno drutvo za kineskufilozofiju *the =nternational #ociet> for 4hinese 7hilosoph>1 +--., +--/. i +---. godinevidjele su narastajui broj dijaloga i razmjena meu kineskim filozofima iz domovine iinozemstva. !ontakt na meunarodnim konferencijama je osnaen sve irom upotrebommoderne elektronske komunikacije i uspostavom internet 3eb&stranica i elektronskihpublikacija iz filozofije. Ctjecaj lakeg komuniciranja na razvoj prekomorske kineskefilozofije bio je zapanjujui.

!ako bismo razumjeli bogatstvo i dinamizam prekomorske kineske filozofije,moramo jednako tako shvatiti doprinose koje su uinili uenjaci koji nisu kineskogporijekla i mislitelje koji su radili na kineskoj filozofiji. 'o od +-/9&ih, postojao je veliki

broj sposobnih zapadnjakih uenjaka koji su se obrazovali u kineskoj filozofiji, ili kojisu studirali kinesku filozofiju kroz itanje i rasprave. 7ostojale su istaknute figure poput6enjamina #c3artza sa "arvarda, Jriedricha )otea sa 7rincetona, %erka 6oddea sa#veuilita 7enns>lvania, ja sa 4olumbia #veuilita, %onalda)onroea sa #veuilita )ichigen, i 4hada "ansena sa Germont #veuilita i #veuilita"ong !ong, koji su radili na intelektualnoj historiji !ine i klasinim i neokonfucijanskimrazdobljima. C Ruropi, $.M. Mraham sa Iondonskog #veuilita, JranUois 'ullien sa7arikog #euilita i 4. "arbsmeier sa #veuilita u Oslu uinili su napose vanedoprinose. 2akoer, trebali bismo prispomenuti ;oberta 4ummingsa Nevillea sa6ostonskog #veuilita kao filozofa religije, koji je poeo cijeniti kinesku filozofiju i kojije dugo ukljuen u aktivnosti )eunarodnog drutva za kinesku filozofiju. ;oger 2.$mes i %avid I. "all su interpretirali !onfucija i kinesku kulturu s postomodernistikogstajalita. C posljednje dvije decenije, mnogi mladi kineski filozofi su stasali naodsjecima za filozofiju u #$%&u i na sinolokim seminarima u Ruropi. C #$%&u, postojeizvanredne publikacije, kao to je #hin !3ong&loijeva detaljna analitika studija )encija.Nedavno osnovano %rutvo kineskih filozofa u $merici obuhvata brojne obeavajueuenjake u kineskoj filozofiji.

C svjetlu prethodno iznesenog, vidimo svijetlu budunost za razvitakprekomorske kineske filozofije. Ovaj e razvitak biti pospjeen ekonomskim ikulturolokim procesima globalizacije i inkorporiranja !ine i (apada u svjetskomsustavu razmjene. !ao budui trend, mogli bismo oekivati da vidimo narastajuuinterakciju izmeu prekomorske kineske i zapadnjake filozofije, od kojih e nastatipodrobnije studije o pojedinim kineskim filozofima i teoretskija i komparativna djela,koja ukljuuju kinesku i zapadnjaku filozofiju.

"i2io*ra(ija

8


24/57

4han, 7ress@4han, nstructions for Practical (iving*prijevod 7ress@

4han, ing +-/+.? 'ai Chan?s >n@uiry into oodness, "onolulu? Rast&ing? +-/.? Zhongguo zhe9ue de 9iandaihua he shijiehua *...1*moderniziranje i globaliziranje kineske filozofije1, 2aipei? Iinking 7ublishing@

4heng, 4hung&>ing +--+a? Shijizhijiao de juece: lun zhong9i zhe9ue de huitong yu ronghe*...1 *izvor na prekretnici stoljea? o integriranju i stapanju kineskih i zapadnjakihfilozofija1, #hanghai? (hishi 4hubanshe@4heng, 4hung.>ing +--+b? e! &imensions of Confucianeo)Confucian Philosophy,$lban>? #CN5 7ress@4heng, 4hung&>ing +--a? DOrigin of 4hinese philoosph>E, u? #ncyclopedia of *sianPhilosophy, Iondon? ;outledge, str. 8&-@4heng, 4hung&>ing +--b? DOn guan as onto&hermeneutical understandingE, u? 'he>nternational %ournal for Yijing Studies, broj. +, 6eijing +--., str. -&/-@4hing, 'ulia +-//.? Confucianism and Christianity, 2oko and Ne3 5ork? !odansha=nternational@4ua, $ntonio +-/.? &imensions of -oral Creativity, 7ensss>lvania? 7enns>lvania #tateCniversit> 7ress@4ua, $ntonio +-8.? 'he Dnity of 6no!ledge and *ction: * Study of $ang Yang)-ing?s-oral Psychology, "onolulu? Cnversit> of "a3aii 7ress@4ua, $ntonio +--.? -oral Eision and 'radition, of $merica 7ress@'in, @2ang, Iik&kuen n.d.?Zhouyi yu $hitehead zhi @ian H ganyou zhe9ue 9u,ian*...1 *izmeu(hou>ija i


25/57

Onto-hermen#ti+$a inter'retacija $ine!$e (iozo(ije dvade!eto* !toje3a%identitet i vizija

S#vremena $ine!$a (iozo(ija

!roz istraivanje porijekla i snaga koje su oblikovale kinesko filozofsko miljenje udvadesetom stoljeu, moemo vidjeti da je suvremena kineska filozofija dubokoukorijenjena u tradicijama kineske filozofije. Ona je naslijedila iz konfucijanstva,daoizma i kineskog budizma strukturu koja je duboka, bogata i kompleksna. Njezinosadanje postojanje omoguilo joj je da razvije svoj vlastiti robusni ivot kao kreativniodgovor na izazove koji dolaze iz zapadnjake filozofije. !roz konfrontiranje zbiljnostisvojeg ivotnog svijeta i ivotne situacije, suvremena se kineska filozofija jednako takosuprotstavila ovim zapadnjakim izazovima. C bavljenju pitanjima spoznaje, istine izbiljnosti koja uvelike odraavaju zapadnjaku znanost, kulturu i vrijednosti, onapredoava panoramski poredak novih stajalita i novih vizija koje se hvataju u kotac sazapadnjakom modernou i njezinim vlastitim modernim svijetom. Ona jednako tako

pribavlja novu vitalnost za transformiranje ljudskog ivota, drutva i svijeta.7ripovijest o kineskoj filozofiji dvadesetog stoljea fokusira se na nastojanjetradicionalne kineske filozofije da se prilagodi novom svijetu i da apsorbira vrijedneelemente iz tue tradicije. 7ozitivan je i kreativan napor da ona zahtijeva dubokorazumijevanje. 7ritisak suvremene kineske filozofije da raskrsti sa svojom prolou daojoj je snagu da ponovo otkrije i revitalizira samu sebe. Ona se transcendirala krozkreativno traganje kako bi zazbiljila vii cilj.

Ne postoji pojedinani historijski presedan u !ini za odgovor suvremene kineskefilozofije na zahtjeve za promjenom. )ogli bismo navesti propast (hou poretka usedmom i osmom stoljeu po !ristu, kada su barbari sa juga oslabili (hou vladavinu ikada je nova klasa ljudi koristila nove izume kako bi dola na vlast. )eutim, izmeu

Opium rata i pokreta Fetvrti maj iz +-+-. godine, kontinuirane su krize nastale usljedstranih upada i kulturne i vojne dominacije bez pauze za slobodni razvitak ideja i talenatakoji se desio u proljetnom i jesenjem razdoblju. %ok je postojala erupcija nove energije inovih vizija u proljetnom i jesenjem periodu, !ina se na poetku dvadesetog stoljeasusrela sa loim prospektom iscijeene energije i dezintegrirane kulture. 2o nije bio sampad konfucijanstva, ve i recesija i slom tradicije koja je odravala kulturu kao ivotnusnagu. =ako kineski narod nije postao podjarmljen, kineska je tradicija izgubila svojepouzdanje i slobodu i postala je zatoenik zapadnjake ideologije i vrijednosti.

Kine!$e i za'adnja+$e 'aradi*me% $riti+$i izazov i $reativni od*ovor

Nae razumijevanje bogatog sadraja suvremene kineske filozofije moe posluiti

mnogim svrhama. )oemo nauiti historijske lekcije i razumjeti kulturoloka znaenja,meutim, iznad svega moramo razabrati filozofske uvide. ;azumijevanje suvremenekineske filozofije je poduhvat koji namee metodoloku zadau? moramo traiti darazumijemo kako kineski filozofi motre i procjenjuju zapadnjaku filozofsku misao, tekako je kineska filozofija otkrila samu sebe i definirala svoj vlastiti identitet.

Gano je da shvatimo vrstu i dobro razvijenu filozofsku tradiciju u !ini koja imakorijen u klasinom razdoblju i razvitak koji je potrajao preko 8.999 godina. 7oputzapadnjake filozofije, ova tradicija posjeduje svoja vlastita ontoloka, kozmoloka,

8


26/57

epistemoloka, etika, estetska i religijska vjerovanja i principe. !ada su ove dvijetradicije susrele jedna drugu, koliko je svaka mjerkala, privukla i razumjela jedna druguVNajveim dijelom dvadesetog stoljea, ova pitanja su bila teka da ih se slijedi, jer je bilovrlo malo interakcije izmeu ovih dvaju tradicija. Cmjesto toga, zapadnjaku su tradicijuuvezli kineski intelektualci, meutim, za razliku od recipronih razmjena jezuitskog

misionarskog razdoblja, kineska tradicija nije izvezena na (apad.)oemo primijetiti svijet razlike izmeu ovih dvaju tradicija. 7rvo, postojerazlikovnosti izmeu kineskih i zapadnjakih naina izraavanja? mnogi su tradicionalniradovi u kineskoj filozofiji bili formulirani u razgovorima, kraim esejima, tezama,pripovijestima, slikama i metaforama, ija je logika predstavljanja implicitna radije negoeksplicitna. Iogika diksursa u tradicionalnim filozofskim tekstovima je razumijevana kaodio ireg diskursa koji je uvao cjelovitu viziju zbiljnosti i sugerirao prakse koje tvoreoblik ivota. Ovo je bila holistika vizija ija je praktina primjena, prije nego apstraktnalogika argumentacije, jemila sadrajnost i valjanost kineskog filozofskog diskursa.(hang %ongsun je shvatao zapadnjake i kineske jezike kao dva razliita modusaspoznaje? jedan je diskurzivan, a drugi je intuitivan. )oemo pridodati da aristotelijanska

konstrukcija subjekta&objekta pretpostavlja nesmanjivu distinkciju izmeu subjekta iobjekta, dok daoistiko nesubjektivno predstavljanje zbiljnosti u kineskom jeziku ipoeziji sugerira da nema odvajanja izmeu subjekta i svijeta. C ovom svjetlu, postojiiznenaujui kontrast izmeu implicitne logike konciznog i esto neizravnog kineskogpredstavljanja zbiljnosti i njezine egzistencijalne i esto metaforike aluzije na istinu, teeksplicitne logike koja je jo od %escartesa unila razmatranja dugih zakljuivanja ieksplicitnu argumentaciju standardnim nainom zapadnjakog filozofskog diskursa.

Ckoliko pitamo o tome zato kineska filozofska tradicija posjeduje svojekarakteristine oblike izraavanja, moemo vidjeti da ova tradicija vodi porijeklo izneobuzdanih vizija ivota i zbiljnosti koje su predstavljene u holistikim paradigmamakrajnje jednostavnosti i bogate dvosmislenosti. Cvijek postoje temeljne percepcijejedinstva, identiteta, nerazdvojenosti i cjeline koje su ukljuene u ova iskustva, intuicije irefleksije. Ovo je iskustvo izvorne konane zbilje, ,enti *korijen&supstancije1, koja sesmatra izvorom iz kojeg sve drugo izrasta. #ve stvari koje izrastaju iz ,enti&ja suyong*funkcija1 ,enti&ja i oblikuju prirodni dio ,enti&ja. #ve temeljne i trajne teze kineskefilozofije pokazuju inklinaciju prema jedinstvu nausprot razjedinjenosti, jedinstvunasuprot rasprenosti, identitetu nasuprot razlikovnosti, te kontinuitetu nasuprotdiskontinuitetu, budui da se potonji termin svakog polariteta opaa kako manjkaodnosom supstancije&funkcije organskog jedinstva. %rugim rijeima, ujedinjenost,jedinstvo, identitet i kontinuitet koje kineska filozofija gomila ukljuuju raznolikost,razvuenost, razlikovnost i diskontinuitet kao funkcije njezine izvorne zbiljnosti. #toga,ne postoji zbiljska suprotstavljenost u bilo kojoj vrsti kontrasta. #va tradicionalna uenjakonfucijanstva, daoizma i kineskog budizma izlau ove temeljne tendencije.

Otuda u kineskoj filozofiji pronalazimo teze o jedinstvu neba i ovjeka, jedinstvuznanja i djelovanja, neodvajanju supstancije i funkcije, neodvajanju subjekta i objekta,neodvajanju principa i vitalnosti, jedinstvu principa i prirode, te jedinstvu principa irazuma. #vaka od ovih osobitih sklonosti za jedinstvo i ujedinjenje izraava percepciju iinzistiranje na jedinstvu kao aktualitetu i kao konanoj zbiljnosti *,enti1. Ne moepostojati niti jedno jedinstvo bez temeljne percepcije ujedinjene zbiljnosti u iskustvu

80


27/57

samog ljudskog bia, ivota i svijeta. 'edinstvo i holizam se elaboriraju kao obiljeja,enti&ja, dok se distinkcija i diferencijacija uzimaju da budu funkcije *yong1 ,enti&ja.

2radicionalno, distinkcija izmeu ti i yong&a, supstancije i funkcije,konkretizirana je u mnogo suprotnih distinkcija. Otuda, vitalna snaga @i jeste funkcijakoja je izvedena iz visoko moralnog poretka li. %istinkcija izmeu tii yong&a je jednako

tako distinkcija izmeu strukture i procesa, ili izmeu glavnog izvora i kasnijeg razvitka,ili izmeu dao&a i stvari *@i1. C svakom od ovih sluajeva,yongmora doi iz ti, ali nesmije biti odvojen od ti. C ovom smislu, uvijek postoji jedinstvo izmeu ti i yong&a, teorganskog unutarnjeg dinamizma koji povezuje ovo dvoje. C primjeni distinkcije naljudska pitanja, moramo praviti razliku izmeu sredstava i konanih ciljeva. )oemokoristiti razliita sredstva kako bismo postigli isti konani cilj, kao i za postizanjerazliitih konanih ciljeva istim sredstvima. )ora postojati kontinuum izmeu konanogcilja i sredstava, te stoga kontinuum izmeu ti iyong&a u ponaanju i cilju.

Jilozofija je bit tradicije, jer je ona i nain miljenja i normativna sumjerenostdjelovanja prema idealnim vrijednostima tradicije. Jilozofija je svjesnost i svijest kulturei civilizacije, budui da su filozofska stajalita, koja su formulirali priznati filozofi i

prihvatili obini ljudi tijekom stoljea, ona koja inspiriraju i vode kulturu i djelovanje.Czevi u obzir dugu historiju kineske kulture i filozofije, nije udno to to jetradicionalna filozofija bila apsorbirana u oblicima ivota meu kineskim narodom i uoblicima vrijednosti i sadrajnosti za kineske intelektualce. !onfucijanstvo je glavnioslonac kulture, ali postoje i druge filozofske snage koje doprinose definicijitradicionalnih kineskih kulturnih oblika.

Cz ovo razumijevanje, moemo shvatiti kako je kineska filozofska tradicijaobezbijedila ono to nazivam onto)kozmolokoI onto)epistemolokoI onto)etiko i onto)estetiko razumijevanje z,iljnosti kao organskog jedinstva supstancije i funkcije.#redinji je princip kineske filozofske tradicije taj da je ontoloko uvijek temeljno i,otuda, taj da se kozmoloko razumijeva nasuprot ovoj pozadinskoj viziji. Nadalje,epistemoloka, etika i estetika iskustva se takoer razumijevaju nasuprot ove ontolokepozadine. C razumijevanju svakog od ovih podruja, postoji uvijek razumijevanje odnosasupstancija&funkcija u pojmovima u kojima se dato iskustvo interpretira. Ovo ontolokorazumijevanje potie i podrava iskustvo i razumijevanje jednosti i jedinstva, neodvajanjai kontinuiteta svih stvari, te shvata sve principe kao funkcije skrivene izvorne i konanezbiljnosti. Ova onto&kozmoloka pretpostavka potie dodatne teze koje se tiu jedinstvaunutarnjeg i izvanjskog, jedinstva razuma i prirode, jedinstva sopstva i svijeta, tejedinstva bia i nebia.

Czevi u obzir ovo holistiko stajalite o zbiljnosti i ljudskom ivotu, moemonadalje shvatiti da se vrijednost ljudske osobe ukorjenjuje u naem biu koje je obdarneoprirodom konane zbiljnosti *,enti1, te mogunou da upotpuni na potencijal bia kaofunkcije u naoj obitelji, te drutvenom i politikom ivotu. 7roces vlastitog kultiviranja iuenja kako bi se zadobilo upotpunjenje na ovoj osnovi je i moralno nuan i racionalnoprikladan prema holistikoj paradigmi ljudske osobe i njegove naravi, 7ostoje dvijekonzekvence ovog razumijevanja ovog ljudsko&kozmikog odnosa. 7rva, ljudska je osobasredite ljudskog zanimanja i, druga, moemo se boriti kako bismo zadobili savrenstvo,ili skoro savrenstvo ljudske naravi u moralnim praksama i drutvenim odnosima? ovo jeono gdje poiva vrhovna vrlina ljudskog ivota.

8/


28/57

)oemo preformulirati ujedinjujue paradigme kineske onto&kozmologije i onto&etike vrhovne zbilje kao organskog jedinstva supstancije i funkcije u terminima tritemeljna principa? principa jedinstva konane z,iljnosti i ljudske oso,e 0jedinstvoovjeka i ne,a5J principa jedinstva prirode i razuma u ljudskoj oso,iJ te principajedinstva moralnog razumijevanja i moralnog djelovanja i prakse. Ova se tri principa

proimaju jedan s drugim u zajednikom kontekstu kulture i razumijevanja. $ktivnost ikreativnost pojedinca nisu odvojiti od cjelokupne zbiljnosti, ali su posveeniupotpunjenju ove cjelokupne zbiljnosti. 7raksa i djelovanje osobe nisu odvojivi od njesame kao potpune osobe? ispravno djelovanje se smatra da je osobina dobre osobe, a loedjelovanje osuuje pojedinca na sramotu i drutveno progonstvo. %rutvo moe toleriratiprividno dobrog ovjeka koji ini loa djela lake nego lou osobu koja ini dobro djelo.

Czevi u obzir ovu paradigmu jedinstva ovjeka i univerzuma kao vodei principkineske filozofije, nije teko da razumijemo kako je zapadnjaka filozofija bilapredstavljena kao posve razliita paradigma. Ne moramo se vraati unazad kada su jezuitiu )ing razdoblju pokuali da ustanove teologiju transcendentnog 6oga u kulturi koja jeprihvatila neokonfucijansku onto&kozmologiju imanentnog dao&a. 6og je posve

transcendentni entitet u kojega se treba vjerovati kako bi se spoznalo, dok su daoi neboimenentni u svijetu u kojemu smo dio. 7rema tome, postoji skrito jedinstvo izmeuovjeka i dao&a ili neba. 2akva temeljna razlikovnost posjeduje izvore i objanjenja udugim historijama obje tradicije. Nakon to je !ina zatvorila svoja vrata za katolikesveenike +/8., postojao je jaz vie od +9 godina prije nego to je zapadnjakafilozofija ponovo uvedena. 2ijekom ovog razdoblja, utjecaj zapadnjake filozofije uobliku aristotelijanske znanosti i kranske teologije bio je nepoznat. )oderno ponovnouvoenje zapadnjake filozofije i znanosti zapoelo je uz prijevode 5an Ju&a *+.&+-8+.1.

4an F# i #vo5enje za'adnja+$ih (iozo(!$ih 'aradi*mi

Gano je shvatiti ulogu koju je 5an Ju odigrao u uvoenju zapadnjake filozofije zakineske intelektualce u razdoblju nakon kineskog poraza u opijumskom ratu iz +8.!roz 5an Juove kineske prijevode, moderna zapadnjaka filozofija pojavila se kaoprogram i tradicija koja je uvelike utemeljena na lokalnim paradigmama analiza, jasnoe,distinkcije, razlikovnosti, odjeljivanja, individualnosti, racionalnosti i neholistikeznanstvene teorije. Ove su paradigme nastojale da pronau neovisne entitete ilisupstancije u svijetu, a obiljeja ovih supstancija su bili kriteriji njihove neovisnosti iautonomije. C sedamnaestom stoljeu, euklidovsku geometriju je djelomice preveo HuMuangPi, a poetak aristotelijanske logike je preveo Jrancisco Jurtado i Ii (hizao. Ovisu prijevodi uveli klasine metode matematske i logike analize sa (apada, meutim, oninisu imali znaajan utjecaj u !ini. C periodu preko dvadeset godina koncemdevetnaestog stoljea, 5an Ju je zapoeo da ponovo uvodi knjige o zapadnjakoj logici u!inu. 7reveo je prvi dio '.#. )illove (ogike i


29/57

principima prirodnog odabira i preivljavanja najprikladnijih koje su socijal&darvinistiizvukli kao implikacije teorije evolucije za ljudsko drutvo. On je vidio europske narode i'apan nakon )eiji restauracije kao primjere uspjenih nacionalnih borbi za preivljavanjei prosperitet. (bog ovog razloga, on se posvetio prevoenju mnogih djela za koje jesmatrao da utjelovljuju kljueve za uspjenu modernizaciju i razvoj u Ruropi i 'apanu.

#toga je preveo #pencerovu Sociologiju, 2homas "uLle>ovu 'eorija evolucije i etika,$dam #mithovu=ogatstvo nacija, te 6aron de )ontesPuieuv &uh zakona. Welio je dapokae kako je moderna Ruropa, napose Rngleska i Jrancuska, postigla modernnostkoristei razum, znanost i sustav modernih vrijednosti kako bi organizirala svoja drutva ivlade. Naroito je cijenio '.#. )illov esej A slo,odi. 6iti slobodan znai biti slobodan odsputavanja tradicije, meutim, sloboda mora samu sebe ograniiti respektiranjem slobodeza druge. #loboda je temelj za moralno prosuivanje ljudskih djelovanja i bez takovrsnogmoralnog suda ne bi moglo biti napretka morala i drutva. Otuda, za 5an Jua, sloboda jebila i cilj i motivirajua snaga ljudske evolucije.

5anova stajalita o filozofiji, etici i politici odraavala su njegovu opservaciju dabez slobode ne moemo uraditi ono najbolje to moemo da bi se izborili za opastanak i

prosperitet. Njegov je prikaz slobode takoer odraavao njegova stajalita o tome kako bimoderno drutvo i moderna drava trebali biti organizirani. C modernoj dravi, slobodapojedinca mora da se temelji na slobodnom drutvu, a slobodno drutvo mora bitiutemeljeno na slobodnim pojedincima. #toga je rekao? D;azmatraj slobodu kaosupstanciju i razmatraj demokraciju kao funkcijuE. On je predlagao da se !ina reformiraponovnim obrazovanjem kineskog naroda u temeljnim idejama razuma, znanosti islobode koja je vodila zapadnjake zemlje bogatstvu i moi, a koje bi jednako tako mogleojaati i !inu.

5an Juova stajalita se razlikuju od reformistikih stajalita !ang 5ou3eija iIiang Kichaoa, te od revolucionarnih stajalita #un (hongshana *#un 5at&sena1. !ang,Iiang i #un su sauvali vrjednosni sustav konfucijanske etike i politikog autoriteta, apojedinci, koji su definirali svoje postojanje u kontekstu obitelji, drutva i drave, ne bi semogli shvatiti kao primarni entiteti. =ako je 5an Ju podravao zapadnjake ideje i vizijeza reformu, njegov metod za postizanje reforme ostaje biti konfucijansko utemeljenje unjegovoj elji da postigne sveobuhvatne promjene u !ini kroz obrazovanje.

Nakon 5an Jua, kineski su filozofi postupno poeli da upoznaju mnoge drugezapadnjake filozofe kroz opise ili djelomine prijevode njihovih djela. Napose,


30/57

logike i moderne analize, u obliku razumijevanja razuma koji je utjelovljen u modernojznanosti, zakona i deomkracije, te u obliku eksplicitne podjele, kategorizacije isistematizacije znanja, istine, zbiljnosti, moralnosti i ljepote. (ahtjevi za organiziranjem,eksplicitni po argumentu, izrazu i definiciji, a koji su precizni po znaenju i ukazivanju,svi su utemeljeni na racionalnoj podjeli i logikom odvajanju supstancije i funkcije, te

podjeli i odvajanju funkcija u mnoge discipline.C ovim zahtjevima vidimo logiku paradigmu koju sugerira Hunzi umjesto)encija. Hunzi je smatrao da bi nebo i ovjek trebali biti odvojeni, te da ak, iako jeovjek roen iz neba, on posjeduje svoju vlastitu supstanciju i funkciju. 7rema ovomstajalitu, ljudska supstancija i funkcija ne smiju da ovise o izvornoj supstanciji nebazbog svoje istine, inteligibilnosti, ili vrijednosti. C ovom smislu, zapadnjaka filozofijanije jednostavno izazov sadraja, ve izazov oblika i metoda koji se tiu pristupaontologiji. C odgovoru na ovaj izazov oblika i metoda, kineska je filozofija morala dareformulira svoj identitet i da se zagnjuri u kontekst historije i etnologije. !ako bizadobila novi ivot, ona mora prvo da zadobije novi oblik i novi jezik krozrekonstruiranje svojeg vokabulara i diskursa u terminima modernih zahtjeva za

eksplicitnou, preciznou, neovisnou i autonomijom.)oemo formulirati zapadnjaku logiku paradigmu kao sljedeu tvrdnju?odvojita supstancija od funkcije tako da funkcija postaje svojim vlastitim supstancijamakoje ne tre,uju da se razumijevaju u odnosu prema izvornoj supstanciji. Ovo je zahtjev zaautonomijom. Na primjer, fizika je jednom bila poznata kao prirodna filozofija, ali kad jejednom postala znanost sa svojim vlastitim predmetom i metodom istraivanja, ona vienije trebala da ukazuje na metafiziku za svoje vlastito objanjenje i predskazivanjeprirodnih dogaaja. )oderna se fizika od Ne3tona razlikuje na ovaj nain odaristotelijanske znanosti, koja se pouzdavala na kategorije i principe metafizike za svojaobjanjenja i predskazivanja. Ckoliko se metafizika i teologija *ono to "eidegger nazivaAnto)theo)logik&om1 bavi izvornom zbiljnou *,enti1 u kineskom smislu, matematika jebila prva grana znanosti koja e raskinuti i zadrati svoj izrazito autonomni status koji jeneovisan od metafizike. Naredne su bile gramatika i logika kao prouavanje apstraktnihoblika miljenja i zakljuivanja, te potom astronomija kao prouavanje prirode, ilinebesa. !roz astronomiju, (apad je inicirao modernu intelektualnu revoluciju koja jeodvela razvitku kartezijanske metode u matematici. Nakon astronomije poela jetransformacija fizike, kemije, ekonomije, biologije, psihologije i sociologije. Cdevetnaestom stoljeu, politika i meunarodni zakon doli su pod okvir znanstvenogprouavanja. C suvremenom razdoblju, vidjeli smo raanje razliitih praktinih iliprimijenjenih znanosti, ili ak knjievnih studija koje su stekle autonomiju.

Nakon to je filozofija porodila znanost, filozofija, kao originalna supstancija,mogla je davati istinite tvrdnje o svojoj prethodnoj funkciji, iako jo uvijek moemopostaviti pitanje o tome kako se funkcija odnosi prema svojoj izvornoj supstanciji i kakootuda poinje filozofsko prouavanje autonomnog znanstvenog predmeta. )eusobnodjelovanje supstancije i funkcije je mogue i potrebno, meutim, u onoj mjeri u kojoj suznanstveni metod i vizija znanosti prevladali, supstancija je filozofije izruila svojebrojne funkcije neovisnim znanostima. Na kraju, ono to ostaje biti sama filozofija jestemetafizika. Ovo se moe shvatiti da je analogno situaciji kineske filozofije, ali jeanalogija vrlo slabana. !ineska metafizika tradicija nastavlja svoje razmatranjerazliitih funkcija ak iako funkcije dobijaju neku relativnu autonomiju od centra.

9


31/57

Gidjeli smo kako je 5an Ju uveo neka moderna zapadnjaka filozofska djela ukineski inetelektualni ivot. !asnija je generacija dodatno razvila kineski diskurs koji eodraavati logiki i znanstveni diskurs (apada. Jeng 5oulan je primijenio logike ikonceptualne metode analize u svojim nastojanjima kako bi definirao temeljne termine ikategorije tradicionalne kineske filozofije, naroitije neokonfucijansku filozofiju principa

*li1 u djelima brae 4heng i (hu Hija. 'in 5uelin je rekonstruirao sofisticiranu teorijudao&a i taiji&ja u terminima logikih metoda analize, definicije i eksplikacije.7ostojala su dva glavna zadatka koja su bila ukljuena u davanje odgovora na

izazov koji je nametnula zapadnjaka filozofija. 7rvi je zadatak da se razumije iinterpretira staro u novom i da se interpretira tradicionalno u modernom. (ato to (apadpredstavlja novo i moderno, drugi je zadatak da se razumije i interpretira kineska tradicijau svjetlu (apada, te da se razumije i interpretira zapadnjaka tradicija u svjetlu !ine. #viglavni kineski filozofi u modernom razdoblju bili su angairani u ova dva zadatka.Njihova djela se mogu nadalje analizirati kao transformiranje kineske paradigmejedinstva supstancije i funkcije u zapadnjaku paradigmu odvajanja supstancije ifunkcije, ili u interpretirnaju zapadnjakih filozofskih pozicija unutar okvira kineske

paradigme.C odgovaranju (apadu i konstruiranju novog identiteta, nuno je da napravimojasnu razlikovnost izmeu modernog i zapadnjakog. Jilozofi prosvjetiteljstva uosamnaestom stoljeu, koji su odijelili modernost od tradicije, smatrali su da modernosttreba biti univerzalnom karakteristikom koja treba biti zazbiljena u ime razuma iracionalnosti. )eutim, s postmodernistikog stajalita, modernost je oblik kulturnogidentiteta koji ne treba da posjeduje univerzalnu valjanost. Ovo je istinito ak iako suznanost i tehnika A i ono to slijedi iz znanosti i tehnike & kulturoloki neutralnoprakticiranje traenja znanstvene istine i tehnikog napretka.

)oramo prihvatiti da znanost i tehnika mogu biti univerzalno usvojeni i da suneutralni to se tie kulturolokih vrijednosti, meutim, sve preko znanosti i tehnike jerefleksija tradicionalnih vrijednosti, ili reakcija protiv njih. 7ostoji toliki broj sustavatradicionalnih vrijednosti i reakcija protiv njih koliko postoji vrsta ljudi. )odernost nemaza nunu posljedicu eliminiranje tradicionalnih vrijednosti osim ako one ne dolaze uizravan sukob sa znanou i tehnikom. Nasuprot, znanost i tehnika mogu preporodititradicionalne vrijednosti kroz pribavljanje boljih naina njihovog ouvanja. Czevi uobzir ovo razumijevanje, moemo vidjeti da zadaa suvremenog kineskog filozofa imadva aspekta? prvi je da trai oblike racionalnosti koji potvruju znanost i demokraciju@ adrugi je da pronae prikladno mjesto i glas za tradicionalne vrijednosti.

Jilozofske konstrukcije koje smo poeli da saznajemo u ovom svesku fokusirajuse vie na logiku i znanosti nego na demokraciju i politiku filozofiju. Csprkos 5anJuovom uvoenju politike filozofije slobode, glavna tendencija suvremene kineskefilozofije bila je zabavljena sa vrhovnom zbiljnou, vrhovnom isitnom, te vrhovnomvrlinom, zanimanjima koja odraavaju pristajanje na ti *supstanciju1 umjesto yong&a*funkciju1 kulture. Ovaj mentalitet posjeduje vie sklonosti za metafiziku europskefilozofije nego za praktina znanstvena zanimanja britansko&amerike tradicije. 'amano,%e3e>ev pragmatizam je imao vaan utjecaj u kineskim obrazovnim krugovima,meutim, njegova je filozofija, poput one 6ertranda ;ussella, imala malo utjecaja upreinaavanju najdubljih kineskih zanimanja za ontoloki utemeljenu etiku ikozmologiju.

+


32/57

Gelike zadae suvremene kineske filozofije su da prihvati modernost uracionalnom obliku, da transformira i da izrazi svoje vrijednosti i ideje unutar ovognovog oblika, te da se pridrui istinskim dijalozima sa zapadnjakom filozofijom.

C svjetlu suprotstavljenih paradigmi kineske i zapadnjake filozofije, moemorazumjeti razvitak suvremene kineske filozofije kao napor da se razrijei razlikovnosti i

kontradikcije izmeu ove dvije paradigme prvenstveno koristei kinesku paradigmu onto&kozmologije i onto&etike. Ovo je razumljivo, jer je kineska paradigma, koja jekonfucijanska po karakteru, duboko uanena u kineski ivot i kulturu. Ona je zaivjelasvoj vlastiti ivot kroz utjelovljenje u politikim i drutvenim institucijama i praksamapreko dvije hiljade godina. )eutim, u sjenci invazije stranaca i utjecaja zapadnjakekulture, kineska je filozofija poela bojaljivo da uva svoj identitet kao sustavmetafizikih vjerovanja i ljudskih vrijednosti. Ovaj dugi i zavojit napor ima tri aspekta.7rvi, postoji potreba da se preformulira u modernim terminima ono to se moe razumjetii interpetirati u kineskoj filozofskoj tradiciji, te da se odbaci i transformira ono to nemoe biti razumljeno. Ovaj rad zahtijeva analitiku rekonstrukciju tradicionalnihstajalita u sadrajnom modernom diskursu. %rugo, ovaj proces samorazmijevanja

zahtijeva interpretaciju starog u terminima nove zapadnjake paradigme i interpretacijunovog u terminima kineske paradigme, tj. interpretaciju poznatog u terminimanepoznatog i nepoznatog u terminima poznatog. Na ovaj nain, intelektualna paradigmaprolosti moe postati barem djelomice shvatljiva za novu paradigmu, a nova paradigmamoe postati barem djelomice shvatljiva za onu staru. !onano, postoji potreba zaintelektualnu evaluaciju i procjenu. (a kritiku procjenu, trebamo iskaze o konanojzbiljnosti, ili vrhovnoj vrijednosti kao najviem standardu iskaza i opravdanja. )eutim,ovaj standard moe biti pravian na temelju zdravog razbora, ili pak apeliranjem naidealnu vrijednost u ovoj tradicionalnoj paradigmi.

Nisu svi kineski filozofi iz dvadesetog stoljea konfrontirali zapadnjaku logiku iznanstvenu filozofsku paradigmu kineskoj paradigmu organskog jedinstva supstancije ifunkcije. C terminima urgentne potrebe za obnovom, distinkcije izmeu konfucijanskih idaoistikih percepcija o konanoj zbiljnosti i ljudskom odnosu prema konanoj zbiljnostipostaju manje znaajnima. Cnutar paradigme organskog jedinstva, konfucijanstvo,daoizam i kineski budizam su meusobno povezani kao sadrajni i korisni izvori zavlastitu interpretaciju, samoorganiziranje i vlastitu procjenu u odgovoru na zapadnjakutradiciju. Hiong #hili je zapoeo sa kineskim budizmom prije kretanja premanekonfucijanstvu. Iiang #huming je zadrao svoju procjenu vrijednosti budistikogsvjetonazora. (hang %ongsun, poput Hionga, primijenio je budistiki neesencijalizam ukonstruiranju svojeg razumijevanja konane zbiljnosti.

2ijekom peiroda pokreta Fetvrti maj, mnogi su kineski intelektualci u cijelostiodbacili kinesku paradigmu filozofije zbog njezinog konfucijanskog, ili daoistikogsadraja i oduevljeno su prihvatili vrijednosti izraene kroz zapadnjaku paradigmufilozofije. "u #hi je uveo pragmatiki eksperimentalizam %e3e>a i zagovarao je programpostupne reforme na temelju znanstvene kritike tradicionalne paradigme. (hang %ongsunje uvelike pozajmljivao iz 6ergsonove filozofije kreativne evolucije i zalagao se zapluralistiku strukturalnu epistemologiju. Ii %azhao i 4hen %uLiu su prihvatilimarksistiki historijski i dijalektiki materijalizam i kritikovali su i osudili kineskutradiciju.

8


33/57

=ako su zapadnjaki liberzalizam i filozofski scijentizam polahko poprimilikorijene u modernom kineskom drutvu, konfucijanstvo i daoistika vizija zbiljnosti ietika vrline nisu apsolutno naputeni. !onfucijanstvo kao moralno&metafizikaparadigma, kao duhovna psihologija i kao sustav moralnih vrijednosti, te Yijing&daoizamkao metafizika promjene i stvaranja duboko su bili utemeljeni u umovima modernih

kineskih intelektualaca. (bog ovog razloga, drama suvremenog kineskog filozofskograzvitka je primarno fokusirana na prevladavanje unutarnje slabosti konfucijanstva kaofilozofije i otkrivanje moderne verzije kineske paradigme razumijevanja zbiljnosti iivota. Ova zadaa omoguava da se odbrani konfucijanska filozofija i da se upotrijebezapadnjaka filozofija u izlaganju i ispravljanju njezinih kratica. Otuda je sredinja temakineske filozofije dvadesetog stoljea otkrie principa konfucijansko&daoistikogmiljenja. !roz obrazlaganje brojnih aspekata jedinstva supstancije i funkcije, modernakineska filozofija otkriva dijalektiku integraciju, harmoniziranje, inkluziju irazumijevanje.

A!'e$ti tran!(ormiranja

Geina modernih kineskih intelektualaca je bila zainteresirana da shvati razlikovnostizmeu kineske i zapadnjake filozofije. Oni su tragali za okvirom u kojemu eidentificirati izrazita svojstva kineskog i zapadnjakog uma kao temelja za interpretiranjerazlikovnosti izmeu kineske i zapadnjake kulture. Nakon to su se upoznali sodreenim zapadnjakim filozofskim stajalitima, oni su nastojali da interpretirajukinesku filozofiju i tradiciju kroz svoje razumijevanje zapadnjake filozofije. %ijalog iintegriranje je slijedio ovaj sutinski proces vlastitog interpretiranja.

%akle, kineska filozofija u dv

Documents

Cheng, SUVREMENA KINESKA FILOZOFIJA.doc