Ciklus Cantus & Lauba sezona 2015./2016....Ciklus Cantus & Laubasezona 2015./2016. Ponedjeljak, 25. travnja 2016., 20 sati Lauba, Kuća za ljude i umjetnost Prilaz baruna Filipovića

Ciklus Cantus & Lauba

sezona 2015./2016.

Ponedjeljak, 25. travnja 2016., 20 sati

Lauba, Kuća za ljude i umjetnostPrilaz baruna Filipovića 23

CA knjizica 03.indd 1 4/22/16 3:04 PM

2

Program

Krešimir Seletković

Suita iz baleta Air

Berislav Šipuš, dirigent Cantus Ansambl

Vinko Globokar

Kaleidoskop im Nebel*, za komorni ansambl

Vinko Globokar, dirigent Marjana Krajač, koreografkinja

Plesne umjetnice: Irena MikecLana HosniSara Piljek

Oblikovatelj svjetla:Bojan Gagić

* Ostvareno u suradnji sa Zagrebačkim plesnim centrom, Hrvatskim institutom za pokret i ples te umjetničkom

organizacijom Sodaberg koreografski laboratorij.


Cantus Ansambl

Dani Bošnjak, flauta

Branko Mihanović, oboa

Danijel Martinović, klarinet

Žarko Perišić, fagot

Bánk Harkay, rog

Vedran Kocelj, truba

Mario Šincek, trombon

Marko Mihajlović, udaraljke

Hrvoje Sekovanić, udaraljke

Mirjana Krišković, harfa

Srebrenka Poljak, klavir, sintetizator

Ivan Novinc, violina – koncertni majstor

Vlatka Peljhan, violina

Tvrtko Pavlin, viola

Jasen Chelfi, violončelo

Nikša Bobetko, kontrabas

3


4

Sa praizvedbe baleta Air, MBZ 2011. (fotograf: Vedran Metelko)


Krešimir Seletković (Slavonski Brod, 1974.) diplomirao je kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu prof. Davorina Kempfa. Polazio je ljetne tečajeve u Semmeringu (Austrija), Radziejowicama (Poljska), Darmstadtu (Njemačka), Szombathelyju (Mađarska) i Grožnjanu (Hrvatska). Skladbe su mu izvođene u Hrvatskoj, Italiji, Sloveniji, Rusiji, Kini, Austriji, Kanadi i Nizozemskoj. Zaposlen je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u zvanju redovitog profesora (prodekan za nastavu). Redoviti je član Hrvatskog društva skladatelja, a od 2003. do 2012. godine bio je urednik edicije Ars croatica Hrvatskog društva skladatelja. Dobitnik je Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu (1999.), Nagrade Boris Papandopulo Hrvatskog društva skladatelja (2000.), Nagrade za najbolju glazbu za dječju predstavu na 19. SLUK-u (Susret lutkara i lutkarskih kazališta u Osijeku, 2003.), Nagrade Stjepan Šulek (2004.), Nagrade Josip Štolcer Slavenski (2009.) te nekoliko diskografskih nagrada Porin. Skladbe su mu izvođene u Hrvatskoj (Muzički biennale Zagreb, Međunarodna glazbena tribina u Opatiji i Puli, Osorske glazbene večeri, Dani hrvatske glazbe...), Italiji (Udine), Austriji (Semmering, Graz) i Rusiji (Moskovska jesen, 2007). Godine 2000. njegova skladba Minimo izvedena je na Svjetskim danima glazbe u Luksemburgu. Balet Air, praizveden na 26. MBZ-u, za kojega je Seletković skladao glazbu, proglašen je najboljom baletnom predstavom u cjelini za 2011. godinu (Nagrada hrvatskog glumišta).

5


„AIR – ‘zrak’, ‘arija’

Stvaranje, traženje, ljubav, sloboda, život...

AIR je zrcalo. Zrcalo duha i duše. Ljudskom duhu je uskraćeno da u njemu može vidjeti svoj fizički odraz. Ali ga zato može osjetiti. Moguće da je čovjek na taj način ipak zaštićen. Jer odraz duha u zraku je imaginacija. Odraz zraka u ljudskom duhu? Predodređeni smo za jednoznačan put. Život bez zraka je kao arija bez duha. Jedno bez drugog nije moguće. Ili ipak jest? Pokret i zvuk. Odnos sličan prethodnim; gotovo da nema pokreta bez zvuka i zvuka bez pokreta. Nadopunjavajuća suradnja u stanju je – slušno i vizualno – prenositi osjet; veličanstven, a ipak intiman. Osjetimo li zvuk? Ili pokret? Ili oboje? Zapisuje li se to u vrijeme? Zaustavlja li vrijeme? Znakovi zaustavljenog vremena postoje kao podsjetnik. Na osjet. I kao takvi nastavit će ga prenositi. Pokret i zvuk. Dok postoji vrijeme...“ (Krešimir Seletković)

Balet Air praizveden je 17. travnja 2011. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, u okviru programa 26. muzičkog biennala Zagreb i u koreografiji Martina Müllera. U izvedbi je sudjelovao upravo Cantus Ansambl, pod ravnanjem Berislava Šipuša. Večerašnji koncert donosi prilagođenu inačicu Seletkovićeve baletne glazbe.

Francuski skladatelj slovenskog podrijetla, Vinko Globokar (Anderny, 1934.), glazbom se počeo baviti kao jazz trombonist u Ljubljani, gdje je živio od 13. do 21. godine. Studirao je na Pariškom konzervatoriju CNSM, kompoziciju i dirigiranje učio je kod Renéa Leibowitza, a u Berlinu se usavršavao kod Luciana Berija. Kao umjetnik za kojega su pisali brojni ugledni skladatelji,

6


poput Renéa Leibowitza, Luciana Berija, Mauricija Kagela, Karlheinza Stockhausena, Torua Takemitsua i drugih, zaslužan je za bogaćenje i promidžbu suvremenog trombonskog repertoara. Od 1967. do 1979. predavao je na Visokoj školi za glazbu u Kölnu, a od 1973. do 1979. bio je voditelj Odsjeka za instrumentalno i vokalno istraživanje na Institutu IRCAM u Parizu. Jedan je od osnivača improvizatorskog kvarteta New Phonic Art. Njegovo stvaralaštvo propitkuje odnos između glasa i instrumenta te glasa i teksta, uz stavljanje invencije i kreativnosti izvođača u prvi plan. U svome radu, s osobitim naglaskom na improvizaciji, Globokar koristi elemente glazbenog teatra, skladajući s uvjerenjem o ulozi glazbe kao kritičara društva i društvenih događaja. Godine 2002. dodijeljena mu je Prešernova nagrada za životno djelo.

Skladbu za komorni orkestar Kaleidoskop im Nebel (Kaleidoskop u magli) napisao je Globokar za šest ili više instrumenata 2013. godine, na narudžbu Festivala Borealis, u sklopu čijeg je programa praizvedena u Bergenu, 9. ožujka iste godine. Riječ je o glazbenom prikazu magle koja se spušta unatoč svim prognozama. Kaleidoskop, kao optički instrument koji čine dva zrcala smještena u cijev, višestrukom refleksijom slike tvori čudesne oblike i prizore, istodobno bivajući fatamorganom.

Na poziv Cantus Ansambla, koreografkinja Marjana Krajač u suradnji s plesnim umjetnicama Lanom Hosni, Irenom Mikec i Sarom Piljek oblikovala je koncertni balet za Globokarovu skladbu. Riječ je o izvedbi rada u nastanku, za komorni orkestar i trio plesnih umjetnica, usredotočenoj na studiju pokreta i nekoliko koreografskih postavki, usmjerenih ka susretu s glazbenom kompozicijom.

7


PTICE, FLOURESCENTNO

“In order to see birds it is necessary to become a part of the silence.” - Robert Lynd

Svaka koreografija je ujedno i priča o njezinom postanku, o vremenu koje je potrebno da tijelo oformi koreografiju, da oformi tkivo koje se u svojoj finalnoj formi stabilizira u koreografsko. Utoliko je priča o postanku ovog oformljenja ujedno i kontinuirana studija pokreta i o pokretu samom po sebi; ona dragocjenost prvog plesa u danu, onog još neupisanog plesa koji izlazi iz tijela kao detoksifikacija forme i impulsa. U tom unutarnjem impulsu koji postaje forma, nalazi se i zalog okosnice ovog baleta, a to je: forma koja postaje tjelesni događaj. U slijedu neobičnih arhitektura pokreta, koje istodobno konstruiraju i dekonstruiraju oblik, formu, kontinuum - proces postanka perpetuira samog sebe u beskonačnoj akumulaciji novih segmenata. Segmenti se brišu pa ponovno upisuju. U tom kapacitetu za kontinuirano pojavno, razvija se virtuoznost plesnog koda koji je luminiscentan samo u kontrastu, koji je razumljiv samo u međuprostorima.

Te međuprostore otvara Globokarova skladba, koja je ovdje mnogo više od glazbenog predloška; glazba kao posrednik i glazba kao upogonitelj onog koreografski luminiscentnog, zalog je ovog koncertnog baleta. U određenom smislu, pokret se upire o glazbenu misao, odvaja se u svoje posebne arhitekture, kao u nekom tipu holograma, da bi se u sljedećem trenutku ponovno vratio u glazbeni efort. Pokret rekonstituira glazbeno već od prvog koreografskog slušanja, kao da se radi o kontinuiranom razmatranju koje onda u različitim trenucima može biti i predmetom izvedbe; izvedbe

8


glazbe i izvedbe pokreta, od kojih je svaka podložna vlastitim discipliniranostima ili divljinama. Pokret oslobađa ton u osobite arhitektonske procese; glazbena rečenica tako postaje naseljiva, u određenom smislu, raslojava se preko granica izvedbenog trenutka. Dijalog ovog plesnog komada počinje stoga u svim mogućim točkama, istovremeno prolazeći kroz detalj svakog pokreta, svakog udaha, dok pogled cirkularno razmatra unutarnje i vanjske prostore. Dekonstruirajući ono površinski vidljivo u višedimenzionalne, dinamične unutarnje slojeve, pokret buja i biva nošen, izveden i ispraćen u mnoštvu parametara, primjetnih i neprimjetnih, koji se sklapaju u čvrstu strukturu baleta.

Pa ipak, ovaj scenski rad poziva vas da ga gledate sesijski, poziva vas da ga gledate fluidno i promjenjivo; poput glazbeno-plesne sesije koja svoj početak može imati uvijek, i tada kada je primjetljiva samo tišina.

Marjana Krajač

Berislav Šipuš (Zagreb, 1958.) diplomirao je kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Stanka Horvata, a usavršavao se kod Gilberta Bosca u Udinama te Françoisa-Bernarda Mâchea i Iannisa Xenakisa u pariškom Elektroničkom studiju UPIC. Dirigiranje je usavršavao kod Vladimira Kranjčevića, Željka Brkanovića, Krešimira Šipuša i Milana Horvata. U Teatru alla Scala u Milanu bio je asistent dirigenta

9




i dirigent (1989. - 2002.). Redovni je profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Bio je umjetnički ravnatelj Muzičkog biennala Zagreb od 1997. do 2011. godine, a od 2001. do 2005. ravnatelj Zagrebačke filharmonije. Osnivač je Cantus Ansambla, čiji je umjetnički voditelj bio do 2012. godine, kada postaje počasnim umjetničkim voditeljem, sve do 2016. Otad nastavlja biti umjetničkim voditeljem Ansambla. Od prosinca 2011. godine zamjenik je ministrice kulture Republike Hrvatske, a od travnja 2015. do veljače 2016. godine obnaša dužnost ministra kulture Republike Hrvatske.

Marjana Krajač (1974.) koreografkinja je brojnih radova koji bitno preoblikuju razumijevanje onoga što plesna umjetnost može ponuditi u uspostavi plesnog umjetničkog teritorija. Generirajući različite koreografske formate, u stalnom dijalogu između elaboriranog i sofisticiranog, kompaktnog i kompleksnog, njezin autorski rad kontinuirano proširuje svoj umjetnički zahvat. Koreografski aktivna u različitim europskim sredinama, Marjana Krajač razvija slojevitu ekspertizu povijesnosti plesne umjetnosti koja je na jedinstven način utkana u diferencijaciju vlastite umjetničke složenosti i relevantnosti. Plesnu edukaciju, nakon završene državne Škole suvremenog plesa Ane Maletić u Zagrebu, nastavlja u Berlinu gdje je diplomirala scenski ples na Akademiji izvedbenih umjetnosti. Proširujući svoj interes za filozofiju i povijest, studirala je također teologiju i religijske znanosti na Sveučilištu Humboldt u Berlinu. Dobitnica je stipendija za DanceWEB Europe, Mobile Academy Berlin, Enhanced danceWEB Europe Contemporary Dance Coproduction Programme te Choreoroam Europe 2011. Surađivala je s renomiranim

12


europskim koreografima poput Groupe Dunes, Mårtena Spångberga i Meg Stuart, a njezin koreografski put također su obilježili radni susreti s nekima od ikona plesne i baletne umjetnosti kao što su Susanne Linke, Marcia Haydée i Milana Broš. Njezini tekstovi objavljivani su u časopisima Frakcija i Kretanja te njujorškom Movement Research Performance Journal. U 2014. godini dodijeljena joj je Nagrada hrvatskog glumišta za izuzetno koreografsko ostvarenje te Godišnja nagrada strukovne Udruge plesnih umjetnika Hrvatske za koreografiju godine.

www.marjanakrajac.com

Irena Mikec (1981.), nakon završene državne Škole suvremenog plesa Ane Maletić u Zagrebu, stekla je plesno umjetničko obrazovanje na Amsterdamse Hogeschool voor de Kunsten-Theaterschool u Amsterdamu (BA diploma modernog plesa). Surađivala je s brojnim koreografima u Europi: Paulom Selwynom Nortonom, Pietom Rogiem, Mariom Ines Villasmil, Brunom Listopadom, Stephanie Cumming, Majom Delak i drugima. 2009. godine pleše u međunarodnom projektu Beyond Front@: Monster Tamer, a 2011. u produkciji Muzičkog biennala Zagreb koreografa Massimiliana Volpinija. 2012. godine sudjeluje u programu Choreoroam Europe, a razvija i svoj vlastiti koreografski rad. Aktivna je i kao nastavnica te predaje suvremenu plesnu tehniku, kinetografiju i scensku praksu u Školi suvremenog plesa Ane Maletić u Zagrebu. S koreografkinjom Marjanom Krajač kontinuirano surađuje od 2013. godine, plešući u njezinim cjelovečernjim radovima Koreografska fantazija br. 1, Koreografska fantazija br. 2 i trosatnom radu Varijacije

13


o osjetnom, čiji je izvođački ansambl 2015. dobio Godišnju nagradu strukovnih organizacija suvremenog plesa RH za najbolju kolektivnu izvedbu.

Lana Hosni (1989.) stekla je plesno umjetničko obrazovanje, nakon završene državne Škole suvremenog plesa Ane Maletić u Zagrebu, na Salzburg Experimental Academy of Dance (SEAD), gdje je diplomirala 2013. godine (BA diploma suvremenog plesa). Surađuje s inozemnim koreografima, kao što su Sidney Leoni, Charlotta Ruth, Willi Dorner, Simone Sandroni, Yukiko Shinozaki i Heine Avdal. Iste godine osvaja prvu nagradu za autorski rad i izvedbu na OPUS 1 - 21. međunarodnom natjecanju mladih plesnih izvođača u Slovenskom ljudskom gledališču u Celju. Proteklih sezona plesala je u plesnim radovima Irme Omerzo, Brune Isakovića, Paola Tišljarića te Zrinke Užbinec i Mile Pavičević. S koreografkinjom Marjanom Krajač kontinuirano surađuje od 2013. godine, plešući u njenim cjelovečernjim radovima Koreografska fantazija br. 1, Koreografska fantazija br. 2 i trosatnom radu Varijacije o osjetnom, čiji je izvođački ansambl 2015. godine dobio Godišnju nagradu strukovnih organizacija suvremenog plesa RH za najbolju kolektivnu izvedbu.

Sara Piljek (1991.), nakon završene državne Škole suvremenog plesa Ane Maletić u Zagrebu, plesno umjetničko obrazovanje stekla je na Salzburg Experimental Academy of Dance (SEAD), gdje je diplomirala 2014. godine (BA diploma suvremenog plesa). Pohađala je i osnovnu glazbenu školu Elly Bašić u Zagrebu. Godine 2013. odlazi na tromjesečnu razmjenu

14


studenata na The Tisch School of the Arts, New York. 2009. godine na plesnom natjecanju Mia Čorak Slavenska osvaja prvu nagradu u kategoriji sola. Radila je i surađivala s različitim koreografima, kao što su Nadin Sieber, Rasmus Olme, Martha Carter, Jorge Vazquez, Anton Lachky, Jozef Frucek, Stella Zannou, Martin Kilvady, Paul Blackman, Daisy Phillips i drugi, a ove godine pleše u i projektu belgijskog koreografa Thierryja Smitsa. S koreografkinjom Marjanom Krajač surađuje kontinuirano od 2015. godine, sudjelujući u njezinom cjelovečernjem radu Koreografska fantazija br. 2.

Započevši s djelovanjem 2001., u okviru Muzičkog biennala Zagreb, Cantus Ansambl nastavio se razvijati kao visokokvalitetni ansambl za suvremenu glazbu, izvodeći samo ono što je i u međunarodnom kontekstu najbolje od najboljeg i najnovije od najnovijeg. Upravo zbog opisanoga, Cantus Ansambl je sve do danas uspio zadržati ulogu predvodnika, ali i najaktivnijeg sudionika novoglazbene (hrvatske, regionalne, ali i međunarodne) scene. Istodobno je odlučio proširiti repertoar sve do početaka Novoga zvuka Stravinskog i Hindemitha, kako bi svojoj publici nadoknadio neke propuštene partiture. Od sezone 2006./2007. domaćin je vlastitog koncertnog ciklusa Cantus & Lisinski koji je postao živo sjecište ljubitelja glazbe. U suradnji s nizozemskom zakladom „Gaudeamus“, festivalom Gaudeamus Musik Week i Hrvatskom glazbenom mladeži održavao je radionice za mlade dirigente i skladatelje u Međunarodnom kulturnom centru u Grožnjanu, a sudjelovao je i u projektu Re: New Music te New Music: New Audience, u suradnji sa studentima Odsjeka za animirani film i nove medije ALU te

15


Muzičkim salonom SC-a. Gostovanje ansambla u Švedskoj 2006. godine, u okviru međunarodnog projekta Musical Links te „put oko svijeta“ koji je Cantus Ansambl odveo u Peking i Toronto, gdje je uspješno predstavio desetak partitura hrvatskih skladatelja 20. i 21. stoljeća, utrli su put međunarodnim suradnjama. Ansambl je u 2008. proglašen službenim ansamblom Međunarodnog društva za suvremenu glazbu (ISCM). U sezoni 2009./2010. održao je uspješan koncert u sklopu festivala BEMUS u Beogradu i prvi put gostovao u Velikoj Britaniji, na festivalu Sounds New u Canterburyju, a u sezoni 2010./2011. u koncertnom ciklusu pariškoga kompleksa Dôme des Invalides, u dvorani Tonhalle Düsseldorf, na festivalu Ensemblia u Mönchengladbachu te kao gost Centra „Paul Klee“ u Bernu. Godine 2012. Cantus Ansambl je nastupio u okviru jednog od najvećih svjetskih glazbenih festivala – Svibanjskog festivala kineskog Nacionalnog centra za izvedbene umjetnosti (NCPA May Music Festival). Za koncert u sklopu festivala 58. splitsko ljeto, 2012., Cantus Ansambl nagrađen je nagradom „Judita“ koju dodjeljuje Slobodna Dalmacija. Nakon gostovanja na festivalu Culturescapes u Švicarskoj i nastupa na Kogojevim danima u Sloveniji, ansambl je u studenom 2014. gostovao u Kanadi, gdje je na koncertima u Torontu, Ottawi, Montrealu i Kitcheneru predstavio glazbu 14 hrvatskih skladatelja. Koncertnu sezonu 2015./2016., otvorenu u Koncertnoj dvorani Blagoja Berse na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, Cantus Ansambl nastavlja u novom koncertnom prostoru - Laubi, Kući za ljude i umjetnost, kao oazi suvremene umjetnosti i urbane kulture koja će bez sumnje biti idealno utočište za suvremenu glazbu i njezine interprete.

16


17Vinko Globokar


18

Sljedeći koncert:

Ciklus Cantus & Lauba

sezona 2015./2016.

Ponedjeljak, 27. lipnja 2016., 20 satiLauba, Kuća za ljude i umjetnost

Luca Francesconi: Lips, Eyes Bang, za pjevačicu/glumicu,

12 instrumenata, audio i video u stvarnome vremenu

Berislav Šipuš: Un jardin sous la pluie avec un compositeur

sans parapluie, za 13 ili više instrumenata

Karlheinz Stockhausen: Ankunft iz Aus den sieben Tagen,

za neodređeni broj glazbenika

Berislav Šipuš, dirigent

Alba Nachinovich, glas

Elizangela Torricelli, glas

Nenad Sinkauz, elektronika

Cantus Ansambl & ansambl Icarus



Nakladnik: Hrvatsko društvo skladatelja

Za nakladnika: Antun Tomislav Šaban

Urednica: Karolina Rugle

Tekstove pripremila: Bojana Plećaš Kalebota

Producentica: Karolina Rugle

Lektorica: Darija Šćukanec

Ilustracije & dizajn naslovnice: Danijel Srdarev

Grafička priprema: Ana Nikolić Baće

Tisak: Studio Flyer

Naklada: 150 primjeraka

www.cantus-ansambl.com | www.hds.hr | www.lauba.hr

Koncert Cantus - Dance održava se u suradnji Hrvatskog društva

skladatelja i Laube, uz potporu Francuskog instituta.

Recentne i nešto starije snimke izvedbi Cantus Ansambla možete

preslušavati i komentirati na Soundcloud profilu Cantus Ansambla

(soundcloud.com/cantus-ansambl), a sve najave, novosti,

informacije o koncertima te zanimljivosti iz područja suvremene

glazbe pratite i komentirajte na Facebooku (Cantus Ansambl).

www.cantus-ansambl.com | www.hds.hr [email protected]

T. 01 4872 369 | F. 01 4872 372


Documents

Ciklus Cantus & Lauba sezona 2015./2016....Ciklus Cantus & Laubasezona 2015./2016. Ponedjeljak, 25. travnja 2016., 20 sati Lauba, Kuća za ljude i umjetnost Prilaz baruna Filipovića