ileStanovnitvo: 17 819 054 st. (60. u svijetu)Gustoa stanovnitva: 24 st/km2Povrina: 759 096, 3 km2 (38. u svijetu)Jezik: panjolski jezikBDP: 23 165 $

ile je drava koja se smjestila u jugozapadnom dijelu June Amerike. To je izrazito izduena drava koja se protee polovicom pacifike obale June Amerike. O izduenosti ilea govori nam podatak koji kae da se ta drava u smjeru sjever-jug prostire na 4630 km, dok je u udaljenost najdaljih toaka na crti istok-zapad samo 430km. Susjedne drave ilea su Peru, Bolivija i Argentina. to se tie reljefnih obiljeja, zbog svoje izduenosti, ile raspolae s razliitim reljefnim oblicima. Na sjeveru se nalazi pustinja Atacama (najsua na svijetu), a na jugu se nalaze fjordovi i vulkani te jezera.U povijesti ove drave mogli bi izdvojiti dva vea razdoblja. Ono prije dolaska Europljana ( predkolumbovsko razdoblje) i ono poslije dolaska. U ovom razdoblju prije Kolumba ile veim dijelom nastanjuju domorodaki narodi Araukanci. Godine 1520. godine Europljani prvi puta dolaze u kontat s prostorom dananjeg ilea, a drugi dolazak se zbio 1535. godine kada su na ove prostore doli konkvistadori u potrazi za zlatom. Santiago je bio prvi grad koji je bio osnovan na ovom podruju (1541.) nakon ega se osnivaju i drugi europski gradovi. Tada panjolci dolaze u sukob sa domorodcima, a nakon toga dolazi i do borbi za nezavisnost ilea. Konano proglaenje neovisne republike ile dogodilo se 1818. godine. Od tada uz brojne promjene vlasti ( komunistike, gerilske, domoljubne) do dananjih dana, ile se uspjeno odrao na istom mjestu gdje je i osnovan.Stanovnitvo ilea u stalnom je porastu jo od 1820. godine. Na to donekle utjee i injenica da je ile privlaan imigrantima iz susjednih zemalja, ali i dalje pa tako u ileu ivi i Hrvatska zajednica koja broji oko 380 000 ljudi. Privlanost ilea je izmeu ostalog nastala pod utjecajem razvijenog gospodarstva.Osim kopnenog dijela drave koji se nalazi u Junoj Americi, ile se prostire i na etiri otoka. To su Juan Fernandez, Salas y Gomez, Desventuradas i Uskrnji otoci. Osim toga, on polae pravo i na oko 1 250 000 km2 kopna Antartike. U nastavku ovoga saetka neto vie o Uskrnjim otocima i kulturi koja se tamo razvila.Uskrnji otociUskrnji otoci su otoje Polinezije koje se smjestilo u jugoistonom dijelu Tihog oceana. Otok je trokutastog oblika povrine oko 164 km2 (za usporedbu Krk ima povrinu od 405 km2) , a danas ga naseljava 3 791 stanovnik od kojih 3 300 ivi u glavnom gradu Hanga Roi. Otok se sastoji od tri vulkana izmeu kojih se nalaze doline. Vulkani se zovu Poike, Rano Kau i Terevake. to se vegetacije tie, ona je degradirana to ovjekovim djelovanjem, to malom koliinom padalina, to klimatskim promjenama. Danas po otoku moemo nai prostrane livade. Meutim, postoji inicijativa da se ponovnim poumljavanjem otoku vrati prirodna vegetacija ( npr. palme, drvo toromiro). Ipak, otok je najpoznatiji po kamenim kipovima kojih ima vie od 1000 koji se nazivaju moai i ahu ( platforme na kojima stoje moai), ostacima domorodake kulture.Otok je otkrio Nizozemac Jakob Roggeveen 1722. godine na Uskrs odakle i potie njegovo ime. Uskrnji otoci poznati su i pod imenom Rapa Nui kako su ga nazvali robovi koji su doli s otoka Rape jer ih je podsjeao na njihov dom. Postoji jo nekoliko naziva za otok, a to su Te Pito O Te Henua ( Pupak Svijeta) i Mata ki te rangi (Oi koje gledaju u nebo).Otok je naseljen oko 300. godine poslije Krista kada ga naseljavaju Polineani pod vodstvom mitskog vladara Hotu Matu`a. On s jo 50 ljudi dolazi na otok u 2 kanua donosei sa sobom svoju kulturu koja je bila na razini kamenog doba. Pleme Hotua Matu`a naseljava otok i njihova zajednica polagano raste u razdoblju od 10.-16. st. Zbog prevelikog broja ljudi civilizacija Uskrnjih otoka izgubila stanovnitvo zbog ogranienosti prirodne osnove pa u trenutku kada Europljani dolaze taj prostor naseljava oko 3000 stanovnika. Smatra se da je tijekom najvee naseljenosti bilo oko 15000 stanovnika. Veliko stanovnitvo, takori i koritenje drva za izradu kipova (prema nekim teorijama) unitilo je prirodnu vegetaciju otoka (ume palmi). Naredni dolasci Europljana donijeli su bolesti i trgovce robljem koji su drastino smanjile stanovnitvo otoka na 111 stanovnika 1877. 1888. godine otok je pripojen ileu kao najblioj dravi.Danas otok biljei porast turistikih dolazaka i porast dolazaka ljudi europskog podrijetla iz ilea koji se ele naseliti ime se stvara prijetnja polinezijskom podrijetlu otoka. Na njemu se nalazi i zrana luka Mataveri koja alternativna slijetna staza NASA-e.Ono to je svakako najzanimljivije turistima su ve spomenute kamene glave. Moaii, kako im je ime, su bili razliitih veliina i visina. Najvii cijeli moai na otoku je visok 10m i teak 82 tone. Pronaen je i nedovren moai koji bi bio visok 21m i teak oko 270 tona. Prosjena visina im je 5m. U dananje vrijeme i dalje se postavlja pitanje kada su tono napravljeni. s kojom namjerom te tko je napravio moaie? Njihova starost je ipak datirana na 400 do 1000 godina, a pravljeni su od tamnosmeeg vulkanskog princa koji se moe nai u kamenolomima podno vulkana. Pravili su ih vrlo vjerojatno domorodaki narodi, ali pojavile su se teorije kao to je ona 60-ih godina 20. st. Ericha von Danikena koja kae da su kipove napravila bia s drugih planeta. Takve teorije su nastajale iz razloga to europski posjetitelji nisu mogli prihvatiti injenicu da su ih izgradili domorodci jer su ih smatrali obinim divljacima. Za nain koji su kipovi donoeni iz kamenoloma postoji vie teorija, ali je vie-manje prihvaena ona da su ih tri skupine ljudi pomou ueta, jednog po jedno, povlaili do obale povlaei s bonih strana i sprijeda pa su promatrai mogli dobiti dojam da se kipovi gegaju do svojih mjesta. to se tie znaenja moai, oni vjerojatno simboliziraju due predaka koji su pazili na stanovnike otoka s obzirom da su svi oni bili okrenuti prema unutranjosti otoka osim 7 Ahu Akivia ( moai na postoljima) koji su bili okrenuti prema moru da pomognu moreplovcima da se vrate kui.