UZGOJ INILA, VIDRICA I NUTRIJA

Predavanje: Prof.dr.sc.T.Balenovi

INILE Chinchillae

u prirodi obitavaju u visokim podrujima Anda none ivotinje, hrane se biljem standardna boja: tamnije siva po leima, a prema trbuhu svjetlije siva do bijela uzgojeni brojni mutanti vrlo cijenjeno krzno

Tipovi inila (Chinchilla lanigera prava inila)

Chinchilla lanigera, tip La Plata: najjae razvijena muskulatura i kostur zdepastog oblika, slabija kvaliteta krzna

Chinchilla lanigera, tip Costina: loije razvijena muskulatura i kostur plosnatog oblika, kvalitetnije krzno

Chinchilla lanigera, tip Raton: izrazito malena, no guste dlake i lijepog krzna (najidealniji tip)

Mutanti inila

boja i kvaliteta krzna izmijenjeni zbog promjena u genima uzgajivai mogu uzgajati standardni tip, ili ih pariti s mutantama, ili pariti mutante meusobno (paziti na rizine kombinacije)

brown velvet

mosaic pink white

homo ebony

mosaic white

hetero ebony

standard grey beige

black velvet

silver

hetero beige

wilson white

violet

sapphire

chocholate

grey mosaic white violet

homo beige

Razmnoavanje inila

uzgoj u poligamnim skupinama: 1 mujak i 4 - 7 enki (odvojeni kavezi za enke s mogunou ulaska mujaka u bilo koji od njih) postoji i uzgoj u kolonijama (1 mujak i nekoliko enki), no nisu postignuti dobri rezultati spolnu zrelost enke postiu u dobi od 5 mjeseci, a rasplodnu zrelost sa 8 - 9 mj. spolna zrelost oituje se uznemirenou enke spolni ciklus traje 28 34 dana

Razmnoavanje inila graviditet traje 111 dana utvrivanje graviditeta: izostanak estrusa nakon 28 dana od parenja vaganje enke (naglo poveanje njene tjelesne mase 6 tjedana po oplodnji) pipanjem plodova kroz trbunu stijenku enke promjene na sisama (istiu se, crvenkaste su boje) enka se proiruje u stranjem dijelu tijela

enka koti 1 5 mladih (obino 2 3); mujak ostaje u kavezu sa enkom i sudjeluje u procesu koenja suenjem i grijanjem mladunaca tri dana nakon koenja potrebno je zatvoriti prolaz za mujaka da mladi ne bi izlazili kroz njega (druge enke su jako agresivne prema tuim mladuncima i najee ih ubiju) odbijanje mladunadi poinje u starosti od 6 tj. (ve jedu krutu hranu i piju dosta vode)

Selekcija inila

kvalitetna obiljeja inila u uzgoju su: dobro zdravstveno stanje pravilna i ista boja krzna gustoa krzna to tamnija obojenost krzna veliina ivotinje proirenost koprene, vela, krzna lijep izgled, tekstura dobra plodnost i mlijenost enki

Prostor i smjetaj

prostorije za uzgoj: dovoljno velike, potpuno suhe, zrane i bez propuha klimatizirane (optimalno 10 20C) optimalna RV iznosi 60% svjei zrak mora se mijenjati tri puta u jednom satu prozori moraju zauzimati najmanje 1/12 podne povrine svi otvori i prozori moraju biti zatieni mreom zidovi i strop glatki i premazani bojom (ienje!) pod od materijala pogodnog za ienje i dezinficiranje na tihom i mirnom mjestu, s mogunou zakljuavanja

kavezi: od trostruko pocinane zavarene mree veliine 50 x 52 x 67 cm na prednjoj strani je otvor u koji dolazi posuda s pijeskom (svakodnevno veernje kupanje od 10 15 min.) jasle za sijeno i posuda za briket automatsko napajanje ili iz boce ispod kaveza su limene podloge prekrivene novinama, piljevinom ili hoblovinom, ili su kavezi sa punim dnom na kojima je 3 5 cm stelje u gornjem unutarnjem uglu je otvor veliine 6 x 6 cm, koji se moe zatvoriti (tunel koji povezuje 4 7 kaveza u nizu, koji mogu biti i u vie etaa)

Hranidba inila inile su biljojedi temeljna hrana su pelete ili smjesa itarica i sijeno, dok se soni plodovi i zelena masa daju u manjim koliinama obrok za odrasle inile i odbijene mladunce: svakodnevno rukohvat sijena od djetelina jednom dnevno vrhom puna lica peleta (ili ista koliina u 2 dijela) dnevno nekoliko listia zelenih biljaka, komadi sonog ploda ili sl. (+ poslastica jednom tjedno)

odrasloj inili treba oko 30 g krmne smjese na dan, breim enkama i enkama s mladunadi oko 40 g, a mladuncima starim 30 dana oko 10 g

Bolesti u uzgoju inila

inile su vrlo otporne na bolesti pri svakodnevnom promatranju obratiti panju da li ivotinja ima sjajne oi, da li dobro jede, da li je aktivna i ivahna bolesti koje se javljaju u uzgoju inila: salmoneloza, listerioza, pastereloza, kokcidioza, gljivine infekcije, gria krzna, haaring, konstipacija, dijareja, zubne anomalije

VIDRICE

vidrica: mesojed iz porodice kuna ivi uz rijeke i jezera, u umjerenoj klimi Europe, Sj. Amerike i Azije Mustela lutreola (europska vidrica) je izumrla danas se uzgaja amerika vidrica (Mustela vison) veliina: mujaci 1,6 - 2 kg, 45 - 55 cm, rep 15 - 20 cm enke 0,8 - 1,2 kg, 35 -40 cm, rep 15 - 20 cm

Krzno i dlaka

gusta, fina dlaka jednake gustoe po cijelom tijelu veinom pahuljaste dlake duge 11 - 14 mm, na nekim mjestima 18 - 22 mm 50% ukupne proizvodnje je standardni tip tamno krzno s mnogo nijansi

tipovi vidrica: Jet black (izrazito crna boja) Platinasta (elino-plava boja) Kohinor (svijetla, gotovo bijela boja i tamna pruga od glave do repa, te poprena pruga preko ramena) Safirna (tamne sivoplave osjaste dlake te svijetle sivoplave pahuljaste dlake) Pastelna (svijetlosmea) Biserna (svijetloukaste osjaste dlake i jo svjetlija podlaka plaviastog odsjaja) Bijela - 2 tipa: hedlund bijela (tamne oi) i albino bijela (crvene oi)

Razmnoavanje i uzgoj mladih vidrica

spolnu zrelost postie sa 10 mj. u prirodi se pare u veljai i oujku, a na farmama u prvoj polovici oujka 10 dana prije parenja mujaci se stavljaju meu enke (1:4) parenje traje oko 30 min. radi veeg broja mladih parenje se ponavlja za 7 10 dana

breost traje 49 - 50 dana (mladi se okote krajem travnja i poetkom svibnja) enka koti 6 - 10 mladih; godinje othrani 4 - 5 prije koenja gnijezdo treba oistiti, dezinficirati i obloiti novom steljom

mladi siu do 60 dana prvu hranu s poda uzimaju sa mjesec dana s 2 mj. mujaci su teki oko 650 g, a enke oko 500 g odbijena ivotinja se raseljava (po 2 ivotinje u jedan kavez) enke su najplodnije u dobi od 2 - 3 god.

Nain dranja vidrica

dranje u kavezima koji su ispod nadstrenice (krajevi s umjerenom klimom) vidrice su osjetljivije na sparinu nego na hladnou (mogu toplotni udar) farme izvan naselja i prometnica, po mogunosti u umovitom kraju, ali s mogunou prilaza vozilima i sa izvorom struje i vode

Kavezi kavezi su od pocinane iane mree dimenzije kaveza: 30 - 35 x 40 - 45 x 80 - 120 cm svaki kavez ima gnijezdo od drva, u koje se stavlja koara od pletene ice obloena sijenom (radi toplinske izolacije) u kavez se mogu staviti 1 ili 2 odrasle vidrice

Ishrana vidrica

vidrica je mesojed: u obroku treba biti 80 85% hrane ivotinjskog podrijetla (otpadni produkti klaonica, inkubatorskih stanica, ribe, sasuena krmiva animalnog podrijetla), 15% hrane biljnog podrijetla (mljevene itarice) te mineralnovitaminski dodaci (sve pomijeano u gustu smjesu koja se stavi na strop kaveza odakle je vidrice uzimaju kandama) 1 obrok dnevno (enke s mladuncima 2) 200-300 g hrane na dan

Zdravstvena zatita

preventivno cjepljenje protiv teneaka i botulizma ostale bolesti: aleutska bolest, virusni enteritis, Aujetzkijeva bolest, zarazna pneumonia, tuberkuloza, paratuberkuloza, tifus, koli infekcija, pastereloza te razni proljevi. Dosta tete uzrokuju bolesti dlake (uga, dermatomikoze te napad buha i uiju

Nutrija ivi na obalama rijeka i jezera J. Amerike Myocastor coypus coypus (ile) Myocastor coypus bonariensis (juni Brazil) Myocastor coypus melanops (Argentina)

veliina: 70 - 110 cm, od toga 35 cm rep (kao veliki robusni takor) tjelesne mase 5 - 9 kg krzno: podlaka (2,5 cm) - finije grae pokrovne dlake (8 cm) - otar izgled

omjer pokrovnih dlaka prema podlaci je 1:9

poetak uzgoja: 20-te godine 20. stoljea uvezene iz J. Amerike u SAD danas predstavljaju velik problem u prirodi jer uzrokuju velike tete s obzirom da jedu korijenje raznih kultiviranih biljaka jug SAD veliki problem istrebljivanje, trovanje, lov... programi za

cijena jednog krzna izmeu 2 - 18 $

Tipovi nutrija standardna sivosmea boja (tamno sivosmee boje s bjelkastim mrljama na vratu) standardna smea nutrija (tamno smee boje s naranastim mrljama na vratu) crna dominantna nutrija (sjajna crna boja sa svijetlim krugom oko nosnica) crna recesivna nutrija (potpuno crna) grenlandska nutrija (boje ljenjaka) pastelna nutrija (svijetlosmee boje) zlatna nutrija (zlatno-ukaste boje) bijela nealbinozna nutrija (tamne oi) bijela albinozna nutrija (crvene oi) biserna nutrija (svijetla sivkastobijela boja, bijeli trbuh)

Razmnoavanje nutrija

nutrija je spolno zrela sa oko 4 - 6 mj. ali se za rasplod iskoritava tek sa 7 - 9 mj. ivotni vijek u prirodi je oko 6 god. poliestrina je, duina ciklusa varira od 5 - 60 dana graviditet traje od 127 - 139 dana, a estrus se pojavljuje 2 dana nakon partusa estrus nije vezan za godinje doba (2,5 legla na godinu u prirodi, u uzgoju 2)

u leglu moe biti od 1 - 13 mladih, najee 4 - 8 u leglu ne smijemo ostaviti vie od 6 mladih (ostali se podmeu enki sa manje mladih) mladi se okote sa krznom i otvorenih oiju; teine su 180 do 300 g (prosjek 225 g) hranu uzimaju sa 7 dana mladunad se dri s majkom do poetka 4. mj. kada se odvajaju i to po spolu: enke za rasplod skupine za uzgoj krzna od kojih se kasnije odabiru mujaci za rasplod

Parenje

na dva naina: haremski: drimo mujaka sa enkama 2 - 3 tj. pojedinano: svaku enku pojedinano dovodimo mujaku

treba biti oprezan prilikom pojedinanog parenja jer su enke agresivne ako nisu u estrusu enke se u rasplodu ostavljaju 3 - 4 god., a mujaci 3 - 5 god.

Nain dranja nutrija vie naina: od potpuno ekstenzivnog (na slobodi) do kaveznog dranja bez vode za kupanje najprihvatljiviji je dranje u oborima - za odraslu jedinku 0,7 - 1 m2 a za pomladak 1 m2 za tri jedinke svaki obor mora imati bazen s vodom, prostor za hranjenje i natkriveni prostor za gnijezdo meusobno se obori razdvajaju vrstim pregradama visokim 1 m

bazen mora biti dubok 25 - 30 cm, moraju imati zaseban dovod i odvod vode podna povrina je najbolja od betona obor ne smije biti pod direktnim utjecajem sunca i vjetra u jednom oboru je najbolje drati enke iz jednog legla (sestre) jer su nutrije vrlo nesnoljive i jedna drugoj esto nanose ozljede ako to nije mogue, treba strpljenja da se formira grupa od 5 - 6 ivotinja iz razliitih legla koje e se meusobno podnositi

Ishrana nutrija

biljojedi, izvrsno iskoritavaju svjeu zelenu hranu (korove, korijenje, djetelinu, kelj) zimi se hrane krumpirom, repom, bundevom, mrkvom, jemom, zobi, kukuruzom i penicom odrasloj nutriji je potrebno 1,2 1,7 kg hrane i 18 g proteina na dan

Zdravstvena zatita nutrija

veina gubitaka uzrokovana je raznim mikroorganizmima: S. aureus, P. multocida, S. typhimurium, C. perfigens, E. coli, P. aeruginosa, Y. pseudotuberculosis drugi razlog gubitaka su razne traume (pojedeni mladunci, meusobne svae), gladovanje, smrzavanje repova