Upload
others
View
8
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
CIRKULACIJA TJELESNIH TEČNOSTI
• Cirkulatorni sistem čine srce i krvni sudovi.
• Srce svojim radom pokreće tjelesnu tečnost.
• Krvni sudovi su:• arterije• vene • kapilari
• Otvoren cirkulatorni sistem.• imaju ga beskičmenjaci – crvi, mekušci, rakovi i insekti.• Tjelesna tečnost cirkulira kroz krvne sudove i kroz tjelesne
šupljine lakune.• tjelesna tečnost je hemolimfa.• U ovom cirkulatornom sistemu postoji leđni krvni sud koji
preuzima ulogu srca.
• Zatvoren cirkulatorni sistem• Sastoji se od srca i krvnih sudova.• Prisutan je kod nekih crva i hordata• Tjelesna tečnost u njemu je krv i limfa.
• šuplji mišićni organ iza prsne kosti između pluća
• veličine stisnute šake (300 grama)
• u prsnoj šupljini između plućnih krila
• unutar opne – osrčje ili perikard
• ima vlastitu opskrbu krvlju putem koronarnog krvotoka
koronarni krvotok
Srce (cor)• Sastoji se od dvije
komore (ventriculus) i dvije pretkomore (atrium).
• Pretkomore i komore na lijevoj, odnosno na desnoj strani su povezane preko elastičnih opni –zalisci.
• U desnoj polovici nalaze se tri a na lijevoj polovici dva zaliska
• Srčani mišić grade tri sloja:
• Perikard ili epikard (srčana kesa)
• miokard – najveći sloj koji preuzima ulogu srca
• endokard (unutrašnja ovojnica)
razgranjena i umrežena mišićna vlakna mogu
podnijeti trajne kontrakcije
• jednosmjerni protok DPK DK / LPK LK
• vene – dovode krv u pretkomore
DPK – gornja i donja šuplja vena
LPK – 3 do 5 (4) plućnih vena
• arterije – odvode krv iz klijetki
DK – plućna arterija
LK – aorta
protok krvi kroz srce
Plućni krvotok (gore) – tjelesni ili sistemski krvotok (dolje)
Građa arterije
Građa vena
kapilari
Građa kapilara
Najvažnije arterije u tijelu čovjeka
Najvažnije vene u tijelu čovjeka
Rad srca
• Rad srca karakterizira automatija i perioidičnost.
• Srce radi grčenjem (sistola) i opuštanjem (dijastola).
• Impulsi za kontrakcije srca nastaju u određenim regionima srca –centrima automatije.
• Centri automatije srca su: sinusni i atrioventrikularni centar.
• Impulsi nastaju spontano u ovim centrima zbog promjene propustljivosti staničnih membrana za jone Na i K.
Atrioventrikularni centar
Hissov snop Purkinjeova vlakna
• samostalno stvara i provodi električne podražaje1. Sinusatrijski čvor (SA čvor) - predvodnik
2. Internodalni putovi
3. Atrioventrikularni čvor (AV čvor)
4. Hissov snop
5. Purkinjeova vlakna
provodno mišićje srca
sistola dijastola
Aorta Plućna arterija
Plućna
vena
• Dok su pretkomore zgrčene komore miruju, zatim se komore grče, a pretkomore miruju.
• Nakon kratke pauze u radu cijelog srca ove se radnje ponavljaju istim redoslijedom i nazivaju se srčana revolucija.
• Za vrijeme pauze zatvoreni su zalisci između desne komore i plućne arterije i između lijeve komore i aorte.
Regulacija rada srca
• Rad srca reguliran je nervnim i humoralnim putem.
• Nervna regulacija se odvija preko simpatikusa i parasimpatikusa.
• Simpatikus ubrzava rad srca a parasimpatikus usporava.
• Humoralna regulacija se odvija putem hormona i mineralnih materija.
• Adrenalin ubrzava rad srca i tiroksin
• Kalij inhibira rad srca a Ca stimulira rad.
• Srce reagira i na promjene količine krvi koja u njega pritiče.
• Proširene komore jače kontrahiraju i pumpaju veće količine krvi – autoregulacija.
• Rad srca prate određene pojave:• mehaničke (ictus cordis) – dodir vrha srca
grudnu kost.• zvučne - srčani tonovi (auskultacija)• električne – EKG.
Regulacija rada srca
• na površini tijela bilježi električni potencijal koji nastaje u srcu
EKG - elektrokardiogram
EKG
• udarni volumen – volumen krvi istisnut jednom sistolom
~ 70 mL
• minutni volumen – volumen krvi istisnut u jednoj minuti
udarni volumen (70 mL) x frekvencija u jednoj minuti (70)
Frekvencija ovisi o:- fizičkoj aktivnosti- dobi (djeca – 130 otkucaja/min)- duševnom stanju- toploti tijela
Cirkulacija krvi
• U arterijama krv se kreće kontinuirano ali neravnomjerno zbog rada srca.
• U kapilarima na kretanje krvi ne utiče rad srca.
• U venama krv se kreće sporo.
• Na kretanje krvi u venama utiču rad srca, usisavajuće dejstvo srca i grudnog koša, skeletna muskulatrua i venski zalisci.
Regulacija cirkulacije krvi
• Autoregulacija – odvija se na nivou tkiva kada ima kisika krvni sudovi se sužavaju i smanji se protok krvi, ako kisika fali sudovi se šire i krv jače protiče.
• Nervna regulacija – simpatikus izaziva vazokonstrikciju (a skeletni mišići i srce vazodilataciju). Parasimpatikus izaziva vazodilataciju. Važna uloga VMC. autonomni živčani sustav. simpatikus – ubrzava rad i snagu kontrakcije. parasimpatikus – usporava rad i snagu kontrakcije
• Humoralna - adrenalin djeluje kao simpatikus sužava krvne sudove. Noradrenalin i angiotenzin djeluju vazokonstriktorno. Adrenalin nekad djeluje vazodilatatorno.
Cirkulacija limfe
• Limfa je posrednik između krvi i tkiva.
• Cirkulira limfnim sudovima
• Limfni sudovi počinju u kapilarima i ulivaju se u sve veće i nakraju završavaju u gornju i donju šuplju venu.
• Limfni sudovi prolaze kroz limfne čvorove u predjelu vrata, prepona, pazuha, u plućima, jetri, bubrezima, crijevima i dr.
LIMFOTOK
a) Gdje je smješteno srce i čime je zaštićeno? b) Kako se nazivaju krvne žile koje odvode krv iz srca, a
kako one koje dovode krv u srce? c) Nabroji slojeve srčane stijenke i opiši stanice srednjeg
sloja.d) Poredaj (brojevima od 1. do 5.) dijelove provodnog
srčanog mišićja slijedom kretanja podražaja.
internodalni putoviHissov snopatrioventrikularni čvorPurkinjeova vlaknasinusatrijski čvor
24351
ponavljanje i vježbanje
Pitanja:
• Koji organi čine sustav za krvotok?
• Šta su lakune?
• Koji organizmi posjeduju zatvoren cirkulatorni sistem?
• Šta čini desnu a šta lijevu stranu srca?
• Koji je smjer kretanja krvi u velikom i malom krvotoku?
• Šta je srčana revolucija?
• Koji su putevi regulacije rada srca?
• Kako se kreće krv u arterijama a kako u venama?
• Šta su vazokonstrikcija i vazodilatacija?
• Šta je krvni pritisak i zašto se mjeri?
• Postoji li veza između cirkulacije krvi i limfe?