Civilizacija Starog Vijeka i Proseminar Iz Klasične Mitologije

7/23/2019 Civilizacija Starog Vijeka i Proseminar Iz Klasine Mitologije

1/38

Civilizacija starog vijeka i proseminar iz klasine mitologije

- 3 izostanka

Gustav Schwab:Najljepe prie klasine starine

- razumijeti prie kroz prizmu arheologije Grke i Rima - za svaki sat proitati 30-ak stranica - za prvi put proitati iz toma 1: od Prometeja do Hijakinta !0-ak strana"# ispitivat $e nas - na posljednjem proseminaru test na temelju pitanja sa sata prepoznaj %ogove# u kojem

gradu je vladao &disej i sl'"

1. MI!"!GI#$

- ()*&+&G), . skup mitova- ()* muthos" . rije# drevna pria# legenda

- prvi osnovni element mita je da je narativan i da sadr/i niz pria koje su strukturirane uodreenom slijedu - drugi element mita je da sadr/i tradiciju#koja se prenosi s generacije na generaciju

oralno prenoenje tek kasnije dolazi do sistematiziranja i zapisivanja mitova" - tre$i element mita je da ima drutvenu mo$ i zauzima va/no mjesto unutar drutva u

kojem se pripovijeda jer on nosi svijest cijele zajednice za koju je mjerodavan

- G%je i ka%a mit nastaje2- prvi antiki mitovi nastaju na prijelazu iz ' u !' st' pr' kr' - Homer i Heziod prvi

zapisani mitovi koji su kolali u drutvu jo od davnina" - o korijenima tih pria ima vie teorija 1. Minojsko&mikenska teorija: elementi koji su kasnije izgradili grki mit kakav je danas

poznat: - korijeni tih mitova igrali su izrazito va/nu ulogu u ranogrkoj mitologiji - utjcaj vidljivna 4reti niz mitolokih epizoda koje se ve/u uz 4retu: (inotaur i la%irint# 5edal i )kar#

%ronani div *al# pria o *ezeju i rijadni i sl''. In%oueuropska teorija:- u 16' st' uoene veze izmeu europskih jezika# sanskrta i latinskog prie tih narodavezane7 najznaajniji predstavnik komparativne teorije 8riedrich (9ller 13'-1600'"

(. Istonjaka teorija )*liski istok i +apa%na $zija,:- niz civilizacija koje su u mitolokim konceptima sline grkoj sirija# ;a%ilon# Hetiti#drevni )zrael"- glavni predstavnici


2/38

- tre%a imati na umu da nijedna od navedenih komponenata indoeur'# egipatska# istonjaka"nije prevladavaju$a u grkoj mitologiji

- na svim podrujima gdje su se Grci naselili prenijeli su svoju mitologiju: =rika >?renaica i@gipat"# (agna Graecija @truani"# (ala zija tako da je ona utjecala na ostale civilizacije

& Izvori:

- materijalni izvori arheoloki":- knji/evni izvori: zapisani mitovi

1' (aterijalni izvori: - skulptura +aokont i njegovi sinovi" - =reske Hadova otmica Perze=one# 5ioniz sa /ivotinjama i tapom tirs"" - vaze prikaz Peleja kako donosi hileja na odgoj kentauru Hironu" - novac atenski novac s prikazom Aove i tumaen *H@" - ukrasni predmeti: %ronana zrcala

- geme- materijalni izvori potvruju termine ante Buem nastanka mita i dijelove mitova koji mo/danisu zapisani npr' o ,azonu i rgonautima ima prikaz na vazi u kojoj zmaj na kraju guta,azonavie verzija mita"

' 4nji/evni literarni" izvori:a" epika: Homer:Ilijada i Odiseja- homerske himne: nije ih napisao Homer nego su u rukopisnoj tradiciji poznate pod tim

imenom- Heziod: Teogonijaud/%enik o postanku %ogova i svijeta"#Poslovi i danididaktika poemakoja daje agrikulturalne upute# ali sadr/i razne mitoloke prie npr' o Pandori i kultiji zla#Prometeju C podjela na zlatno# sre%rno i %ronano do%a u mitologiji"

%" lirika: Pindarc" drama: @shil# Ao=oklo i @uropid tragedije"# risto=an komedije"d" historiogra=ija: Herodot vjerno prenosi i vjeruje mitologiji"# Pauzanija putopisac iz ' st'#Vodi po Heladiu kojem je zapisao lokalne mitove"# Atra%on- helenizam: novi pristup mitologiji - polonije Roanin:Argonautika

- mitograija: mitoloki prirunik Pseudo polodoraBiblioteka kratki prirunik kojidonosi gr' mitologiji a% ovo"# ' st'2 - pisanje pria# zapisivanje mitova# u teoriji knji/evnosti skupni naziv za velik %roj djela

- Mitolo/ka kronologija:

- 1' mitovi porijekla ili postanka -gonije: *eogonija# 4ozmogonija"# tzv' do%a %ogova- ' do%a su/ivota %ogova i smrtnika- 3' do%a heroja- Heziod Poslovi i dani 106-01" uvodi narataje ljudskog roda na

1' Dlatno do%a ' Are%rno do%a


3/38

3' ;ronano do%a E' Herojsko do%a F' eljezno do%a- tu podjelu od Hezioda preuzima kasnije i &vidije- iz Heziodove Teogonijemo/e se izvu$i genealogija %ogova

1. Mitovi po%rijetla i postanka

- prvi pjesnici poput &r=eja ve/u se uz mitologiju jer mitologija sadr/i neke elemente lirike:&r=ej je po mitu %io prvi pjesnik koji je pjevao teogonije# kozmogonije i sl' -Hemo# koji je izumio liru prvi je zapjevao o teogoniji - ova govori o injenici da su se mitovi najprije pjevali i# naravno# prenosili se oralno- u to vrijeme nastaje grki panteon: &limpski %ogovi 1". dodekatheonsim%olika %roja1# vie varijacija %ogova koji ulaze u ovu skupinu# ideja zapisana u kasnom ' st' pr' 4r' arhont Pizistrat tiraninov unuk" dao podi$i na atenskoj agori tzv' &ltar 1-orice %ogova

sim%oliki centar grada tene" - sljede$i %ogovi: +eus,upiter"# 0era,unona"# $polonpolon"# $rtemi%a5ijana"#res (ars"# $tena(inerva"# =rodita Ienera"# He=est Iulkan"# 0ermo(erkur"#osej%onJeptun"# 5emetra >erera"# Hestija Iesta" K%oldani su stalni# ostali variraju pogradovima- %ogovi se mogu podijeliti i po s=erama kojima su vladali: 1' %ogovi ne%a ' %ogovi voda 3' %ogovi podzemnog svijeta i zemlje- glavne karakteristike %ogova: - antropomor=izam prikazivanje i karakteriziranje %ogova na sliku ljudi" - %esmrtnost - mo$ odreena aro%na svojstva koja ih izdi/u iznad ljudi"

'. 2oba bogova i smrtnika

- ve$ina pria potjee od &vidija Metaorphosis!- glavne tematske grupe:a" prie o lju%avi: zavoenje neke smrtnice od strane %oga . heroj kao potomak npr' 5anaja iDeus u o%liku zlatne kie . PerzejL;elero=ont"

%" prie o kazni: smrtnik krade neto od %o/anstva . otkri$e ili do%ivanje novog va/nogarte=akta *antal koji krade nektar# Prometej koji krade vatru# (acija koji je naao polonovu=rulu# napuio se i onda ga je ovaj u%io tako to mu je oderao ko/u"

(. 2oba heroja

- Heraklo i heraklidi prie o Heraklu# njegovim poslovima i niz pria o putovanjima i djelimanjegovim potomaka heraklida"

- rgonauti: najpoznatiji gtrki junaci koji su se okupili# zaplovili na lai rgo# tili u 4olhidu

kako %i donijeli nazad zlatno runo


4/38

- trejevi$i i te%anski ciklus: @dip# ntigona# Aedmorica protiv *e%e

- *rojanski rat: pria o osvajanju i padu *roje# povratak junaka ku$i

& !%nos prema mitovima:

& mitovi su Grcima %ili dio povijesti i njihova nacionalnog identiteta- dio religije- Homer . uitelj Grke- od roenja Grk je %io izlo/en mitovimaPlaton se u jednom dijelu %uni protiv toga da segrka djeca plae nasilnim priama o suko%ima meu %ogovima i sl'- kada %i otiao u kolu# Grk je morao uiti napamet memorizira velike tekstove# prije svegaHomera uitelj %i ujutro doao i ispitivao aka stihove koje je morao nauiti ili je itaostihove koje su klinci ponavljali"prosjean grki mukarac jer su se samo oni kolovali"

poznavao je veliku koliinu mitoloke grae

- na goz%ama gdje se pilo takoer se veliao kult %ogova- prema tome# mitologija je prisutna u svakom periodu i aspektu /ivota Grka

10'3'01E'

- am=ore- motiv vrlo iljastih trokuta naziva se MMvuji zu%iMM- karakteristian za rani orijentalizante

period rano 10' st'"- 3asni geom. stilI )456.&4'6. pr. 3r.,odlikuje se precizno izvedenim geom' ukrasima# odkojih je naje$i meandar koji se pojavljuje krajem srednjegeom' stila kraj 6' i po' ' st' pr'

kr'" - vrsta posude: piksida p?Nis" O kutija za /enski nakit# ali i dr' dragocjene predmete7 plitka#iroki otvor - primjer am=ore s rukama na tr%uhu: motivi koncentrinih krugova karakteristini za

protogeometrijsko razdo%lje"# meandri srednjegeom' raz'"# metope ' pol 6' st'# prijelaznorazdo%lje- ' st': am=ora s rukama na tr%uhu Jacionalni muzej u teni# inventarni %roj 0E"# naena u5ipilonu visina 1#6 m# vrhunac kasnogeom' dipilonskog stila iz oko !F0' g'# vezana za dipilonske radionice

- tipini prikaz prothesisO prikaz izlaganja pokojnika na odru prije pokopa i narikaa- krater iz 5ipilona sO dorski krater# jonski kreter: posude za mijeanje vode i vina# stalak#velike dimenzije deseci litara" - drugi tipini prikaz ekphoraO prikaz izvo/enja pokojnika na pogre% na kolima uz

pratnju prijatelja vojnika i sl'- i am=ora 0E i krater slu/ili su kao nadgro%ni spomenici tj' sema gr' . znak# oznaka"# dok

je pepeo pokojnika %io u urni unutar gro%a velike dimenzije su signal materijalnog%ogatstva pokojnika# a ruke na tr%uhu am=ore signaliziraju da je pokojnik /ena# dok kratergovori da je mukarac- trono/ac u dijelovima s postoljem holmosili h7pokraterion" na dnu7 na vrhu posuda tipa

oinohoe enohoa" posuda iz koje se lijeva vino# najprije ravan# kasnije listolik izljev# u njojse vino donosilo na stol


5/38

- enohoa iz 5ipilona: prevelika za noenje vjv' za ukras"# meu geometrijskim likovimajavljaju se jeleni# %arske ptice# konji# ljudi3asnogeomatrijsko II raz%oblje

-Slikar lavova:raspad preciznosti ukrasa# dekadencija u dekoraciji# ali kvaliteta jo uvijekvrhunskaglavni =okus ovog majstora je pria koje su prikazane nesuglasice u

prepoznavanju pria"- prikaz lavova koji gutaju ovjeka i svuraa pokraj lavova ne znamo ime majstora# ali jenajznamenitiji predstavnik kasnogeom' stila poslije !30' g'- ritonO sveana posuda u o%liku /ivotinjske glave - primjer: riton u o%liku realistine javlje glave- sk7os ski=" O u klasinom periodu visina mora %iti ve$a od irine# horizontalno polo/eneruke - sk?=os se u arhajskom periodu naziva kotile - sk?=os kojemu je irina ve$a od visine naziva se k7li8

& ovo razdo%lje najavljuje idu$i# orijentaliziraju$i period- poinje se crtati u o%risima- h7%ria 9posuda za noenje vode7 o%lik: visoki vrat# paralelnie drke na tr%uhu i tre$uokomitu na vratu- skulptura geom' razdo%lja nije monumentalna# ve$inom mali votivni predmeti od %ronce i

%jelokosti# ali i keramike pronaeni u panhelenskim svetitima u &limpiji @lida"# 5el=ima#Herin hram na Aamu# Herin hram u rgu dragocjena mjesta jer od 1' pol ' st' u &limpiji

jo od 6' st'" poinje tradicija ostavljanja zavjetnih darova- %ronana skulptura iz &limpije iz ' st' pr' 4r's prikazom hileja i Hirona

- %ronana =igurica s 4rete danas u Heraklionu" koja prikazuje pjevaa Grci se u ovomrazdo%lju poinju asocirati ne samo s polisom# ve$ sa irim helenskim podrujem- ' st' pr' 4r' O velika kolonizacija# Grci putuju preko mora# pojava al=a%etskog pismahelenska renesansa"

- najstariji kameni natpis s =enikim al=a%etom je sarko=ag hirama# kralja ;i%losa iz 10'st' pr' 4r' - gr# epigra=kinja (argerita Guarducci govori kako se grki al=a%et nije razvijao

periodiki# ve$ je nastao na jednom mestu i u jednom trenutku lmina na u$u &ronta sj'Airija# dan' *urska"# najprometnija luka na ist' Aredozemlju u 10' i 6' st' izmjena ro%e# ali ikulturnih utjecaja# u njoj su prisutni Grci s @u%eje koji su prvi mogli od lokalnih 8eniana

pokupiti pismo datacija po ' st'# u%ikacija mogu$e grad tena jer jedan od najstarijihnatpisa pronaen u 2ipilonu u $teniili @u%eja jer su @u%ejci odr/avali trgovinske i drugeveze izmeu tadanje kranje toke istoka lmine i krajnjom tokom zapada# otoi$emPitekusa u Japuljskom zaljevu# prvom grkom kolonijom na zapadu i lminu i Pitekusuosnovali su @u%ejci s @retrije"

- nalazi pokazuju da se ve$ oko !F0' pisalo na @u%eji kratki natpisi potpisi pojedinacana zidovima# oznaavanje posjednitva# kletve# traevi" - natpis sa Grotana na aksu4ikladi"# oko !!0' pr' 4r'# nije sigurno je li %a al=a%et - jedan od nastarijih natpisa je na tzv' estorovom peharuO pronaen na Pitekusi u gro%u

djeaka# po o%liku ski=os# po o%liku proizvodnja s Rodosa# kasnogeom' raz' 30L0' pr' 4r'"#na njemu urezan gra=it 3 stiha koji ka/u MM,a sam Jestorov pehar iz kojega se lijepo pije' ) tko


6/38

se iz mene napije njega $e smjesta o%uzeti /elja za =roditom slijepim vijencemMM poalica ialuzija na )lijadu# dakle autor je poznavao )lijadudatiranje gro%a i posude razliito gro%urazdo%lje !!0-!F0' pr' 4r'# posuda cca !30'# natpis ne znamo jer ovisi o datiranju )lijade uodreeni dio ' st'" Pavlovi$ka %rije da se pehar tre%a datirat u !30'L!0' pr' 4r'

- ski=os je sam po se%i skroman# pa te stihove tre%a shvatiti kao zaje%anciju

takveparodine pjesme nazivaju se skolionii oni su se stvarali na goz%i tako da je jedan lik na%aciosmijeni stih# drugi ga je morao nastavit# pa tre$i itd' na ovom ski=osu se oito nalazi odvalaveeri koju je zapisao prvi od sudionika goz%e koji se opismenio - najraniji zapisi su heksametri i to savreno o%likovani teorija da je al=a%et u Grkudonesen i da su mu dodani vokali s ciljem da zapie Homerove stihove jer prvo zapisivanje

poinje s epikom# nema ekonomskih zapisa ni %rojeva i dr!rijentalizante perio%)4. st. pr. 3r.,- intenzivno irenje Grk po Aredozemlju- tijekom !' st' zaokru/ili >rno more

- revolucija ekonomskih# politikih# drutvenih i umjetnikih struktura- nova misao iz ,onije- po !' st' dolazi do pojave novca /estoka klasna %or%a u matinoj dr/avi jer omogu$avastvaranje nove elite7 stara elita je presti/ %azirala na krvnoj liniji te posjedovanju zemlje istoke7 nova elita je plove$i i trguju$i zaradila novac- gotovo u svim velikim gradovima na vlast dolazi jedan ovjek O tiranida gr t?rannis"7tiranin t?rannos.kralj"# znai iskljuivo vlast jednoga ovjeka# nikakvu strahovladu# npr'Gelon u Airakuzi# 4ipsel u 4orintu prognao dinastiju Jakhijada koji su otili u ju/nu )taliju"#Polikrat na Aamu# Pizistrat u teni

- tiranide su potrajale kroz cijelo !' i ' st' kada ih smjenjuju demokracije- orijentalizante . presudan utjecaj istoka na samu Grku- istonosredozemnu o%alu krajem ' st' zauzima asirski kralj Aargon ))'# a zatim *iglatpilesar)))' poinje pritisak na zapad okupira palestinsku o%alu# a !E1' kralj Hiram iz =enikog *ira

pla$a mu danak# !3' almanesar I' je unitio /idovsku dr/avu# Aargon ))'!0' izlazi na o%aluAredozemlja i !1!' osvaja 4arkemi u sj' Airiji va/no trgovako sredite"# do !11' podAargonovom upravom cijela srednja i sredinja Airija# cijla Palestina osim par =ilistejskihgradova"

- !!' u vrijeme asirskog kralja @sarhadona iz%ija poduna u =enikom Aidonugrad

sravnjen sa zemljom - uskoro prega/en i *ir - nakon sredine !' st' pritisak siraca poputa jer su 3' protjerani iz @gipta- ove godine asirskih prodora o%janjavaju gomile iz%jeglica prema zapadu koji su donijeleogromne koliine istonih materijala# umjetnosti i o%razaca /ivotaorijentalizante stil je

posljedica takvih kretanja- istovremeno u ' st' na >rno more dolaze divlji 4imerani koji rue sve pred so%om i !E1'unitavaju kraljevstvo Qrartu# osvajaju 8rigiju i glavni grad Gordion u%ijen kralj (ida"#izmeu !' i E' napadaju +idiju izmeu @=eza i (ileta osvajaju$i glavni grad Aard u%ijenkralj Gig" hrpa iz%jeglica pred 4imeranima %je/e u grke gradove na o%ali

11'03'01E' O Proseminar


7/38

3ozmogonija i teogonija

Jajva/niji izvori:- Hesiodova Teogonija- Homer

- or=iki misteriji

Jekoliko starijih mitova o nasjtarijim parovima iz kojih je nastavo svijet:1. !kean i etija

- Homer ka/e da je &kean poetak svih %ogova- &kean.%og rijeka i krajnje rijeke koja okru/uje ekumenu# granica izmeu /ivota i smrti#dijeli znani svijet od %eskonanog- &kean se spaja s *etijom velika morska %o/ica" potomstvo sve rijeke na zemlji- &kean se naje$e prikazuje s rogom %ika na glavi i zmijolokim repom umjesto nogu7 estomu se dodaju ri%a i zmija kao atri%uti- u helenizmu &kean postaje %og svih mora# %og oceana i prikazuje se iskljuivo kao morsko

%o/anstvo s rakovima nogma na glavi"# esto sa suprgom *etijom koja ima o%lake iznadglave jer donosi kiu- u rimskoj mitologiji &kean postaje %og mora# na prikazima kao tipino morsko %o/anstvo

'. iks; jaje i


8/38

- od titana koji se nisu odmah po/enili *emida sa Deusom do%ila %oginju mira 5ike#(nemozina# *emida i dr'

- Teogonijaje izrazito sistematina najstarija sistematizacija gr' mitologije- zapoinje tako da u proemiju dolazi invokacija muza# zatim pria o postanku svijeta# a nakon

toga pria kako su pojedine generacije %ogova dolazile na vlast# a prva je pria o titanima

Prie o titanima:1. pria o =ranu; Gei i 3ronu

-4ron je doao na vlast jer m uje pomogla majka Gea- Qran se %ojao vlastite djece da ga ne svrgnu i zatvarao ih je- Gea nagovara 4rona da srpom napadne Qrana i oduzme mu vlastsrpom mu odsjekaokuracod sjemena i kapljica krvi nastale su @rinije %o/ice srd/%e i %ijesa" i giganti- 4ron tako dolazi na vlast i zatvara svoju %ra$u i kiklope# a hekatonhire alje u tartar- 4ron nastoji lju%oomrno uvati svoju vlast- Gea se prikazuje tako da joj je jedna polovcia tijela ispod zemlje jer tre%a do%iti dojam daizlazi iz zemlje ili kao %o/ica plodnosti s %ogatim urodom vo$a i sl'- 4ron se poistovje$uje s vremenom i predstavlja zodijak

'. ria o 3ronu; >ei i +eusu

- kada su se 4ronu raala djeca# on ih je po uzoru na svog oca u strahu pro/dirao- Rea je 4ronu podmetnula kamen zamotan u pelenu i on ga je progutao# a dijete koje je takospasila %io je Deus est prikaz na mat' izvorima"- Rea Deusa skriva na 4retu i tu ga je porodila# on tu odrasta gdje ga doji koza maltea- kasnije kad je odrastaopoeo je kovati urotu protiv oca pa je dao 4ronu aro%an napitakz%og kojeg je ovaj povratio svu pro/deranu djecu ujedinjavanje

(. itanomahija

- %or%a mladih %ogova protiv titana- Deus pomo$u munje svrgnuo titane- olimpijci su tako 3' generacija %ogova- Deus svoje prethodnike %aca u tartar# gdje ih uvaju hekatonhiri# a kiklope smjeta pod @tnu

jer su mu pomogli napraviti munje

-. ria o +eusu i %ivu ionu )iej,

- posljednji Rein pokuaj da svrgne Deusarodila *i=ona koji je Deusa progonio# ali gaj e Deusna kraju u%io- *i=on se prikazuje kao zmijoliko udovite s krilima-ovaj mit se nalazi na arhajskim vazama pa mo/emo pretpostaviti da je mit kolao od davnina

?. Gigantomahija

- esto prikazana na vazama- giganti prema nekim mitovima stvoreni u prvoj gen' %ogova uz @rinije kad se spajaju Qran i


9/38

Gea- Gea ih je poslala na &limpljane- na vazama se naje$e prikazuju scene iz gigantomahije tako dase jedan &limpijac %ori

protiv jednog giganta Posejdon-Poli%ot# Deus-Por=irion"- giganti se na vazama prikazuu kao klasini hopliti# kasnije se prikazuju kao udovita skamenjem u ruci# zmijolikim nogama npr' takav prikaz je Deusov oltar u Pergamu# najve$i/rtvenik# ' st' pr' 4r'# na trijku prikazana gigantomahija"- giganti nakon grko-perz' ratova sim%oliziraju Perzijance# a %ogovi Grke pa se na nizu vazai /rtvenika prikazuje gigantomahija

- Teogonijaprati redoslijed triju %o/anstava koji vladaju svijetom: Qrana# 4rona i Deusa- smjena vlasti uvijek je nasilna- Heziod ne smilja nita novo#ve$ samo na nov nain sistematizira gradivo- utjecaj istoka:

a" hetitski mitovi: MM(it o kraljevstvu na ne%uMM E %o/asntva# lalu# nu# 4umar%i i %og oluje*eu%# koji se sukcesivno naslijeuju# a smjene vlasti su isto uvijek nasilnenu koji je usumeru ne%o" z%aen s prijestolja na isti nain kao to je Qran ne%o" kastriran od stranekrona" MMPjesma o QllikummijuMM odgovara mitu o Deusu i *i=onu# Qllikummi je osvetnik koji

je doao kazniti novu generaciju %ogova jer je svrgnula staru"%" tekstovi iz Ras amre Qgarit"c" @numa @li ;a%ilon"- u svim ovim mitovima vlast je uvijek nasljedna i nasilno preuzeta- isti koncept razdvajanja ne%a i zemlje- 3 slijeda %o/anstava- %o/anstva su antropomor=na# ali i =izike pojave

- *@( Teogonije: teogonijska evolucija do Deusa# sistematizacija# genealoka shema uveoHeziod"

$ntropogonija

- prie o nastanku ovjeka- Heziod pria o naratajima ljudskog roda- mit o Pandori u prikazima kao kip ili s kutijom"O nala p?thos a ne kutiju sa svim zlima# a

na dnu nada7 ' verzija ka/e da su u p?thosu %ila sva do%ra koja su potom po%jegla i ovjek ihvie nije uhvatio

- idu$i put priitat od @@Meleagar i lov na 3ali%onskog vepra@@do @@3eik i 0alkion@@

1!'03'01E'

: 1F minuta proputeno:- orijantalizante stil

- rheolki muzej u 8irenci rancois vaza iz cca F0' pr' 4r' s prikazom mojra majstorslikar 4litija i lonar @rgotin potpisani na vazi"7 4litija prikazao odjevnu modu svoga


10/38

vremena koja je dola s istoka- kraj !' st': slikana metopa iz polonovog hrama u *ermonu u @toliji O prikaz raskonodekoriranih odora s cvjetovima# laticama i rozetama po istonjakom o%rascu

Jovi o%lici posuda:1' male posudice od E-F cm visine ar7ballos ovoidni ili jajasti ari%al te piri=ormni ilikrukoliki ari%al# tre$i okrugli ili glo%ularni ari%al# imaju ravan izljevak# ruka se sputa sizljevka na trup i esto ima trakasti uzorak" i alabastron ravan izljev# vre$asto se iri premadnu# zao%ljeno dno pa nemre stajati# nema trakastu nego tunelastu drku ispod vrata# o%lik

podrijetlom iz @gipta" male ampulice koje slu/e kao kontejneri za par=eme i mirisna ulja#demonstrirani primjerci iz !' st' pr' 4r' iz 4orinta s crnim rozetama 4orint u to vrijemeglavni centar keramike korintska keramika" i najve$i proizvoa par=ema na svijetu7 prodajese par=em# a ne ampulice# izvoze se na zapad u @truriju i dr'' olpa - ravan izljev# krukoliki izgled# irenje prema dolje# ruka od izljevka do tr%uha# dvadiska na vrhu ruke# ne %rkati s oinohoama one imaju najve$u irinu u gornjoj pol'"

- orijentalizante period op$enito uvodi u modu par=eme i kozmetiku preko Jaukratisa u@giptu ova ro%a ide na Dapad %ogati nalazi ari%ala i ala%astrona u @gitpu"-orijentalizante doveo nove kultove animalistiki kultovi - gri=oni# s=inge# sirene i gorgone apotropejski e=ekt" pegazi# esto prikazani na keramici- prikaz 3 gorgone: Ateina# @urijala i (edusa prikazana %ez glave "# Alikar Gorgona imenapoznato"# uva se u +ouvreu- prikaz sirene na glo%ularnom ar?%allosu- krajem !' st' tiranin 4ipsel z%acio dinastiju ;akhijada i uspostavio dinastiju 4ipselida7;akhijad imenom 5emarat %je/i pred 4ipselom# skupio o%itelj# prijatelje i %rdo majstora koji

su izraivali keramiku za njih te se naselio u gradu *arkviniji u @truriji djeci po prii daoetruanska imena# jedan od njih %io +ukumon iz *arkvinije doao u Rim i preuzeo vlastkao *akrvinije Prisko kao peti i prvi etruanski rimski kralj7 on je donio pismo@truanimaperiod orijentalizante u @truriji naziva se 5emaratovo do%a# ali danas znamo dasu @truani al=a%et do%ili iz eu%ejske kolonije 4ume- razdo%lje razvijene trgovine istok zapad:s istoka dolaze skupi materijali

rotoatiki stil u $teni)crno&bijeli stil,

- to je razdo%lje opadanja tene zatvorena sama u se%e# ne sudjeluje u kolonizaciji# razlozi

tog opadanja nepoznati# mnogo teorija- du%oka podjela na sve mo$niju aristokraciju o%itelji lkmeonida i (edontida" i puane seljaci masovno upadaju u du/niko ropstvo# zakoni i pravo usmjereni ouvanju statusaBuoaristokracija nije zainteresirana za vanjsku politiku- 3' pr' 4r' 4ilon pokuao uspostaviti tiranidu izvor: Herodot i *ukidid" 4ilonovi

pristalice se sklonili u hramu# ali svejedno u%ijeni najve$e svetogre i lkmeonidi prokletipozvan 4re$anin @pimenid koji je po zanimanju %iogoesaman" da ritualno oisti grad odgrijeha- 1' pr' 4r' 5rakon kodi=icirao o%iajno pravo prvi pisani zakon u teni# ali u praksi senita pose%no nije promijenilo

- F6E' pr' 4r' zakonodavac monothetes" Aolon iza%ran za suca u raspravama i nakon


11/38

implementacije njegovih demokratskih zakona sredinom ' st' tenjani izlaze na vanjskotr/ite& likovi nisu ispunjeni tamnom %ojom kao u geom' stilu nego kom%inirani crno-%ijelo- protoatika oinohoa# kraj !' st'# izvrsno o%likovana keramika# ali likovi skromno dekorirani- analathos vazaO am=ora ili lutro=oron isto kao am=ora# ali ima izdu/ene vrat# tijelo i ruke#slu/i ua vodu za oi$enje gro%ova i sl'# esto kao nadgro%ni spomenik mladim djevojkama"

- za razliku od tene u ' st' @u%eja je %ila naj%ogatiji dio grke sve do +elantskog rata vjv'!30'-!1F' pr' 4r'" izmeu @retrije i Halkide oko velikog plodnog polja na @u%eji o%jeznatno osla%ile# a od tada do kraja !' st' dominaciju preuzima 4orint

am=ora @leuzina O muzej u eleuzini# am=ora# oslijepljenje Poli=ema a poli=em u ruci dr/iski=os

)5@,A4 8D protoatike keramike jer su u pe$ini u )di na 4reti naeni %ronani titiovikoju pokazuju stilske karak kao i ova keramika

njena druga =aza O dedalska =aza protoatike keramike po 5edalu O J@**&A (8&R O jerprikazuje herakla i kentaura Jesa

atiki jezik tamo di drugi stavljaju dva s u tici stavljaju dva t

crni O =iguralni stil# mo/da najraniji primjrt# 1#E0 dimenzije# na tr%uhu Perzej i Gorgone

Aolon vodio restriktivnu ekonomsku politiku uoio se i s ekolokim pro%lemima ogoljavanjatla u tici ne samo drutveni i politiki" te za%ranio izviz svih poljoprivrednih proizvodaosim maslina iz tike O u maslinama vidi izvor prihoda O na %re/uljke iskljuivo masline ivionogradi# atiko vino i nije %ilo neko ali maslinovo ulje je %ilo vrhunsko - prvi poeo uvoziti o%rtnike majstore u tenu O poetak jonskog stila- podjela drutva na E klase po prihodima 1' pentekosiomedimnoi O vie od F00 medimni godinje ' hippies vlasnici konja" O konj je %io luksuz 3' zeugitai z?gos# zeugma.jaram" O mogli su si priutiti par jaram"volova da vuku plug E' thetes nadniari" O ljudi koji rade manualni rad za dnevnicu kod nekoga i nemaju stalno

%oravite# gori polo/aj od ro%ova koji imaju svoj oikos ku$u i =amiliju u kojoj %orave"# ponekad %ez graanstva- arhonti se %iraju meu pentakosiomedimna# ali Aolon proirio tu mogu$nost na hipije# ni/eslu/%e omogu$ene zeugitima# ali najva/nije je da je cijeli atenski narod do%io pravo glasa#naroito pri izglasavanju zakona u ekleziji- nakon zakona Aolon otiao u do%rovoljno izgnanstvo da nitko te zakone ne modi=icira- dao sagraditi pr7taneion# zgradu eklezije u kojoj su pohranjeni primjeri njegovih zakona#

stajao na o%roncima akropole# tu dr/ava daje ruak graanima# uvaju se gradski spisi i tu jeHestijino ognjite s vjenom vatrom ali ne znamo gdje tono


12/38

- natpis iz tene iz F' st' navodi sve koji su imali pravo na dr/avni ruak: sv$enici eleuzinskih%o/anstava 5emetra# Perze=ona# kasnije )jak tj' 5ioniz te Had"# po%jednici na panhelenskimigrama# kasnije generali )G )3 131 )G. inscriptiones Graecae# ) . prvi tom# 3.tre$eizdanje# 131.redni %roj natpisa"- im se Aolon povukao iz tene# prognani lkmeonidi se vra$aju i F' sruena ustavnavlada# F0' iza%rano 10 arhonata F od strane plemstva i seljaka iz ravnice# 3 od strane seljakaiz %rda i od strane o%rtnika"%ogati ho$e svoje privilegije# seljaci %olju podjelu zemlje#o%rtnici podr/avaju Aolonove ustave i /ele gra' prava pa su krajnje sumnjivi drugim dvjemakategorijama jer se individualni rad smatra neim nastranim# ali oni su istodo%no /ilakucavica atenske ekonomijenovi suko%i i potencijali gra' rat- F' pr' 4r' ustanovljene Panatenejske igre kao najva/nija javna prigoda u teni# aistovremeno osnovane @leuzinske misterije te @leuzina postupno postaje glavno grkosvetite- F1' pr' 4r' na vlast dolazi Pizistrat

- stekao veliki ugled u ratu protiv (egare - seljacima o%e$avao ponitenje dugova i preraspodjelu zemlje koja je zavrila u rukama

aritokracije - o%e$avao zemlju onima koji su Aolonovim zakonima do%ili gra' pravo - zauzeo akropolu# ali je FF0' morao po%je$i u Pangej u *rakiji rudnici sre%ra" i tu sprema

pu kovao novac za uzdr/avanje pla$enika za povratak u tenuo%ogatio se toliko da jemogao graditi %rodove ujesen FE' iskrcao se u (aratonu# prodru/uju mu se pristae izgrada# po%jeuje atensku vojsku# zauzeo akropolu# razoru/ao narod i pristae i protivnike"#sve poticao da se to prije vrate ku$i na imanja i nastave o%raivati zemlju za taoce uzeo

sinove naj%ogatijih atenskih o%itelji ka/u da je svoju vlast temeljio na novcu# pla$enicima isavezima s drugim tiranima# vladao do smrti F'L!' g' - kasnije se njegova vladavina naziva zlatnim do%om i on se poistovje$uje s 4ronom - Pizistratova vanjska politika: otvaranje drugim polisima# jaanje trgovine# porast atenske

proizvodnje# veze s inim vlastodrcima - vrhunac crnoiguralnog stila- sredinom ' st u teni poinjejonski stil

izistratovo %oba u' F'L!'"

- procvat atenske keramike- tena ima od%re odnose s 4orintom: preko 4orinta i @gine atenska keramika sti/e skroz dopanjolske- Pizistrat daje gra' pravo svim stranim trgovcima i o%rtnicima te zemlju seljacima# cehovimaoni stvaraju %ogatstvo polisa# smanjuje nezadovoljstvo i potencijalne po%une svojevrsnine deal# daje dr/' novce za ureenje akropole: prvi veliki arhitektonski zahvati na akropoli- veliki radovi na svetitu u @leuzini- poetak gradnje Deusa &limpijskog pod akropolom# dovrio tek Hadrijan- napravio cisterne i esme za opskr%u vodom# najslavnija esma 3lepsi%ra- doseljeni ,onjani donijeli jaki jonski utjecaj u umjetnost skulptura# odijevanje na%rani


13/38

hitoni"# dr/avni kult: panateneje# dionizije# eluzinije# najva/niji datum velike %ionizijeiz ?(-.pr. 3r' prva izved%a tragedije tragiar *espis iz kora izdvojio glumca nasuprot kora istvara dijalog ne znamo provenijenciju te prakse dodue"- Pizistrat z%og procvata tene poistovje$ivan s 4ronom

izistratovi sinovi 0ipija i 0iparh

- Hiparh je %io pjesnik i uvodi recitiranje Homerovih pjesama u sklopu Panateneja: recitiralese cjelokupne pjesmezahvaljuju$u njemu sauvane cijela )lijada i &diseja- Hiparh anga/irao strunjake =ilologe" za kritiko izdanje Homerovih epova koje su

%i%liotekari leksandrije glasoviti ristarh# najve$i homerolog" uredili- period gr' umjetnosti koji se poklapa s vremenom vladavine Pizistrata i njegovih inova jearhaika- arhajski . star O period od cca 00' O E00' pr' 4r'- vrijeme de=iniranja prikaza ljudskog lika# arhitektonske izved%e# centri umjetnosti do%ivaju=inalni karakterAredita umjetnosti:a" 4reta kipovi iz 2relosakoji se nazivaju sph7relata singular: sph?relaton"# uvaju se u

Jac' muzeju u Heraklionu: %ronani uplji kipovi# mehaniki o%likovani ne lijevanjem" nadrvetu ili rastaljenom olovu# 3 kipa O polon# rtemida i +eta

%" drugi centar proizvodnje na 4reti je rinijas# hram : skulptura Here iz Prinijasa sdreadovima# ispod relje= s Hadovim konjanicima- procvat sredita na Peloponezu: - majstori iz 4orinta: gradnja hrama rtemide na 4r=u korintska kolonija 4ork?ra" O

za%atni trokut s gorgonom u sredini i dvije pantere sastrane7 gorgona s jedne strane ispod rukeima krilatog Pegaza# a s druge Hrisaora7 sinovi (eduze i Posejdona koji su iskoili iz njezinavrata kada joj je Perzej odsjekao glavu - relje=i iz riznice u Aikionu u 5el=ima: prikaz ratnika s dugim =rizurama - Herina glava iz &limpije# jedan od najranijih %o/anskih portreta7 =rizura u valovimanaelu kraj !' st'c" (agna Graecia: - radionice u Ailarisu dan' 8oce del Aele" kraj Paestuma u +ukaniji tu je veliko Herinosvetite s glasovitim ranoarhajskim metopama prikazi Heraklovih djela

- Aicilija: slavna radionica iz Aelinunta na novcu ima list selena tj' celera po kojem jedo%io ime"# tu je dolina hramova s neimenovanim %o/anstvima# najznatniji hram ># arhajskidorski hram na Aiciliji su svi dorski osim jednog jer su je 5orani kolonizirali"# kraj !' st' trigli=i i metope s relje=nim prikazima Herakla# Perzeja i (eduze# kvadriga etveropreg" uviskom relje=u s kojima en =aced" ,onija - uz =inancijsku pomo$ kralja 4reza u @=ezu se gradi rtemizij jedno od ! uda starogasvijeta" sredinom ' st' relje=i iznad %aze hrama - jonski majstori rade riznicu 4niana u 5el=ima prve karijatide /enski likovi kojiumjesto stupova dr/e nadvratnik"7 karijatida s visokim cilindrinim eirom koji nazivamopolosima ga svaki mali Noanon" ukraen mitolokim scenama


14/38

- grad Aiphnos takoer radi svoju riznicu u 5el=ima: karijatida s po' ' st'# relje=ni prikazgigantomahije - kip Here Aamijske u njezinu hramu na Aamu: potpuno okrugao kao %alvan# dotesan danalikuje na /enu7 takav drveni kip naziva se 8oanoni %io je najsvetiji dio hrama divovski

jonski hram iz vremena tiranina Polikrata# dvojica arhitekata Roik i *eodor7 kad su ga zavrili*eodor odlazi u @=ez i jedan je od artiketata rtemizija - spomenik harpija u gradu 4santu u +ikiji dan' j' *urska": dokaz da se doma$i +ikijciokre$u gr' nainu izravanjad" Jajve$i umjetniki pomak u teni:- 0ekatonpe%on: hram od 100 stopa du/ine cca 31#F m"# 100 je tada %io kultni %roj - svetite %o/ice tene iz cca FF'-F0'# skulptura Hidre u =ragmentima - relje=ni prikaz Herakla na kolima - u za%atu se prostor razrjeava tako da se likovi smanjuju kako se prostor su/ava premaru%ovima# svi za%ati %ili su /arko o%ojani

- drugi hekatonpedon - za%at s prikazom nekog lika# neki ka/u *i=on# vjv morski %og Jerej z%og prie o teni iPosejdonu te osnutku grada tene pri emu Posejdona prate minorna mor' %o/anstva Glauko#*riton# Jerej" - prikaz tiranou%ojica: Harmodije i ristogiton O F10' pr' 4r' Hiparh u%ijen# Hipija

po%jegao tenjani pozvali kipara ntenora da napravo skulpturu tiranou%ojicama kad suPerzijanci i Hipija zauzeli akropolu E0' pr' 4r' i sve spalili i razorili zaplijenili su skulpture iodnijeli u Perzepol# po prii vra$ene u tenu tek kada je leksandar Ieliki osvojio Perzepol#one izgu%ljene# ali kasnije tenjeni od kipara 4ritije i Jesionta naruili nove od kojih su

sauvane rimske kopije ntenorova jedna od najslavnijih skulptura kasnoarhajskogvremena - u arhajsko vrijeme svi likovi na vazam iz pro=ila# oko en =ace tek se u crveno=iguralnomstilu prikazuje iz pro=ila" - Polimedovi kipovi %ra$e: ranoarhajsku skulpturu !' st' ili ranog ' st' karakterizira dorskate/ina# karakteristine pletenice# koljena# laktovi urezani krugovi" i uha - kurosiz kerameikosa u teni iz cca FF0' pr' 4r' /estoka crtna na koljenu nestala#

pokuava se izvesti anatomsko koljeno# ali ne %a uspjeno# pletenice ne idu naprijed kaodedalske nego ih je puno i za%aena su na lea - kod /ena su karakteristini kipovi kore - karakteristian dugi na%rani hiton7 mnoge kores atenske akropole# ne znamo koga prikazuju minival =rizura# lanena kapica sakos7 redovitose koristi mramor jer je idealna podloga za %oju7 zanimanje slikar kipova %ilo je va/nopoznat je Panan koji je radio za 8idiju" - najslavniji arhajski kip moshoor# nosa teleta# uva se u arh' muzeju u teni:karakteristini iskorak kontrapost# odijeven u tuniku# malo manji od prirodne veliine- slikaju se metope# ali i tzv' pinakes sg' pinaN": keramike ploe najranije otkrivene uPe$ini nim=i na lokalitetu Pici kraj 4orinta"# prikazuju =aze peenja keramike- krajem ' st' cvatu atenske radionice koje /ele anatomski i realistino prikazivati ljudskotijelo tendencija se vidi na crveno=iguralnim vazama toga vremena npr' am=ora slikara

8intije


15/38

3listenovo %oba

- 4listen je pripadnik lkmeonida# Herodot pripovijeda da je do%io narod za se%e jer jeo%e$ao udio u svemu pa tako i vladanju# zapravo htio sauvati privilegije lkmeonida- njegove re=orme ipak stvorile temelje demokracije: priznao postojanje malih lokalnih

zajednica %emai njihovu neovisnost o lok' aristokraciji: svaka dema %ira naelnika# vije$e ivodi vlastite poslovedeme grupirane u 10 ilaod kojih svaka ima udio u zemlji uz o%alu#ravnice i %rda na =ilama se temelji vojska# administracija i Aolonovo vije$e kojemu svaka=ila daje F0 lanova ukupno F00" tako stvoren osje$aj pripadnosti zajednici i iz%jegnutisuko%i- FE' pr' 4r' Perzijanci osvajaju ve$inu ;liskog )stoka i (ale zije# dolaze u zalee jonskihgradova Grci tra/e pomo$ 4reza od +idije F0'-FE'" u zamjenu za lojalnost# nastradao u

%itki s Perzijancima Perzijanci osvajaju o%alu te postavljaju i smjenjuju tirane u gradovimahrpa iz%jeglice %je/i u tenu

- FF' pr' 4r' 4am%iz osvaja @gipat- F1F'-F10' pr' 4r' 5arije kre$e u uzaludan pothvat u @uropu na Akite pod kraljem )dantirsom#ruska stepa odnijela 5ariju puno vojske# ali mu je ostalo uporite u *rakiji i (akedoniji- na zap' Aredozemlju javlja se 4artaga koja se uzdi/e u ' st' na prijelazu i ' u F' st'napada gradove u Ielikoj Grkoj- Perzijanci takoer =inanciraju grke izdajnike- prve nevolje zapoinju u (iletu gdje vlada tiranin Histija: u do%rim odnosima s Perzijom#otiao na perz' dvor# a kao tiranin ga zamijenjuje ristagoraon se suko%io sa perz' vlastima

jer /eli vladati neovisno E66' pokre$e ustanak protiv Perzije i pridru/uju mu se neki dorski

i jonski gradovi# na sve naine nastoji do%iti pomo$ Grka# mnogi ga od%ijaju# ali tenapristaje pomo$i7 iz toga vremena sauvala se glasovita skulptura lava iz (ileta- E6E' ,onjani pora/eni i E63' Perzijanci planiraju kaznenu ekspediciju na tenu-E60' O %itka na (aratonu usprkos znatno nadmonijioj perz' vojsci grki hopliti podvodstvom (iltijada po%ijeujupokazana snaga grkih hoplita i podignuta hra%rost - u &limpiji sauvana kaciga s natpisom ()+*)5@A ne znamo pripada li (iltijadu" - vaza >higi iz !' st' tip:protokorintska olpe": na platu jedini prikaz grkih hoplita koji sereproducira posvuda mogu$a rekonstrukcija hoplitske opreme: na glavi kaiga koja dolazi unekoliko varijanti korintska# grko-ilirska i sl'"# okrugli tit# na potkoljenicama nazuvciknemide"

- 5arije umire E'# nasljeuje ga 4serkso koji prije pohoda /eli osigurati neutralnost (agneGraecije# prido%iti *esaliju na sj' Grke za saveznika te 4arta/ane koji su neprijatelji Grka naAiciliji- E' atenski voa *emistoklo urgira da se od skovani novac potroi na izgradnju 00 trijerato naposljtku spaava tenu- E1' tenjani sa%or u Aparti# E0' u 4orintu Aparta $e voditi rat na kopnu# tena namoruAparta daje E0 000 hoplita- Perzijanci su imali oko 100 %rodova pro%lem je logistikaistodo%no kopnom prodiru saAjevera i dolaze do *ermopilskog klanca u *esaliji E0' tu im se suprotstavlja spartanski

kralj +eonida kojemu se pridru/uju malo%rojni *espijanci i *e%anci odupiru se dana kojasu slavna po nekoliko izreka npr' kada 4serkso ka/e da $e strijelama pokriti sunce +eonida


16/38

odgovara MM&nda $emo se %oriti u hladuMM ili kada mu 4serkso ka/e da preda oru/je# +eondidaka/e MM5oi i uzmiMMprimjeri lakonskih odgovora" 3' dana Pizistratov Hipija navodno

proveo Perzijance tajnim putem Grcima iza lea i u%ijaju sve Grke# jedino se *e%anci predaju4serksu otvoren put u tiku tenjani evakuiraju stanovnitvo na otoke @ginu i Aalaminu

i dalje

Perzijanci pljakaju i pale tenu - poraz%ijane kurosi i kore koji su %ili zavjetni darovi %ogovima Grci %i %acali u svete jamekoje se nazivaju"avisse#u klasinom periodu ova praksa izostaje pa nemamo sauvanihgrkih kipova# ve$inom rimske replike- E0'*emistoklo sada vidi pomorsku %itku kao prijeku potre%u tre%a namamiti perzijsku=lotu u Aalaminski tjesnac izmeu otoka Aalamine i kopna prolaz je uzak# a more nije

predu%oko pa ve$ina perz' =lote ne mo/e do$i do izra/aja"perzijanci od pijuna do%ivajuporuku iz nepoznatog izvora da $e se Grci sakriti u salaminski tjesnac nepoznati izvor je*emistoklov ro%" *emistokla su ipak prognali iz tene# ali on sa svojim kompanjonimadolazi na %rdo preko puta Aalamine da upravlja %itkomPerzijanci uplovljavaju u tjesnac i

%ore se za /ivot veliki poraz# ostatak perz' =lote %je/i# u teni dvostruko slavlje legendaka/e da su istog dana Grci porazili 4arta/ane koji su namjerili osvojiti Aiciliju u %itki kodHimere- Perzijanci konano pora/eni u kopnenoj %itki kod Plateje E!6' i u konanoj morskoj %itkikod rta (ikale u ,oniji- legenda ka/e da su sva 3 velika grka tragiara @shil# Ao=oklo i @uripid" sudjelovali na svojnain u %itko kod Aalamine: @shil kao vojnik# Ao=oklo pjevao naveer u z%ogu koji je slavio

po%jedu# a @uripid se toga dana rodio znamo da je @shil napisao dramuPer$ijan%iu kojem4serkso razgovara s pokojnim ocem 5arijem nakon poraza kod Aalamine

- E!' tenjani osnovali pomorski imperij 5elski savez koji postaje predvodnik grkogsvijetaE!0-ih i E0-ih godina mo$ tene se nezaustavljivo iti po @gejskom moru# vrhunacu ranim E0-ih kada zapovjednik 4imon po%jeuje Perzijance u %itki kod rijeke @urimedontau (aloj ziji- E0' tenjani krvavo uguili neku po%unu na otoku *asu na sj' egejskog mora uz o%aluegejske (akedonije odakle su stizale sirovine vosak# konoplja za u/ak# lan za jedra# katran za

premazivanje %rodova# zlato i sre%ro iz Pangeja" samo tenjani imaju pristup sirovinama naegejskom moru i to se ne svia Apartancima i njihovim saveznicima na Peloponezu tenapetosti iji je korijen u E0-im i EF0-ih godinama korijen su kasnijeg Peloponeskog rata

- tre%a imati na umu da je golem uspon tene nakon perz' ratova ostvaren na raun svihostalih u 5elskom savezunjihovim tri%utom u savezu =inanciranje su atenskegradnje#svetkovine itd' npr' jedno od prvih djela Perikla kao mladog politiara %ilo je=inanciranje @shilove trilogije"- taj period nakon E0' godine mo/emo ujedno datirati kao poetak klasini perio% grkeumjetnosti

3lasini perio% grke umjetnosti)-A6. 9 ('(.g. pr. 3r. kada umire leksandar# a mo/e i((6.kada propada Perzijsko >arstvo"- perzijski ratovi #pogoranje situacije u ,oniji u tenu dovode iz%jeglice iz (ale zije

mnogi veliki umjetnoci# meu njima i slavni arhitekt i ur%anist Hipodam iz (ileta: konceptpravokutnog sijecanja ulica s agorom u sredini naziva se hipodamski tlocrtHipodam


17/38

organizira o%novu Pireja- meu iz%jeglicama i =ilozo= naksagora# Periklov prijatelj- klasini stil dijeli se na 3 =aze

1. Strogi stil )-A6.&-56.,

- nazvan tako z%og uzviene smrtne oz%iljnosti# nedostatka emocija na kipovima i arhajskeukoenosti- umjetnost posve$ena herojima i %ogovima# nadljudskim konceptima- ve$ina umjetnikih djela sauvana kao rimske kopije: mramorne kopije %ronanih originala- veliki naglasak na vjetini majstora# a ne rok izrade per=ekcionizam- E0-e i F0-e: velika o%nova grada tene stvorila goleme spomenike: - He=esteion u teni - na niskom %re/uljku 4olonosu iznad agore# primjereno mjesto za

%oga He=esta jer se izdi/e iznat etvrti kerameikos7 u srednjem vijeku pretvoren u crkvu pa sesauvao# hram %io o%ojan /arkim %ojama iste %oje: crna# crvena# /uta i %ijela# ima i palve

- hram iz Aegeste na Aiciliji prepoznatljiv po golim stupovima %ez kanelira# jedan =ali toje tomu tako jer hram nije zavrenidealan za istra/ivanje naina gradnje - %ronana skulptura urige iz 5el=a iz E!E' on je %io prvi tiranou%ojica": vidi se da seranoklasina umjetnost i dalje dosta poziva na arhaiku# ali prevladavaju novi elementi - originali za%ata Deusovog hrama u &limpiji E0-EF0' pr' 4r'"# majstori nepoznati# danasu (uzeju &limpije na istonom za%atu prikazana priprema za utrku izmeu Pelopa i@nomaja koju nadzire Deus# na zapadnom prikazana kentauromahija koju nadzire polon usredini koji je jedan od najljepih polonovih kipova ikad zapamtitS"raen od parskogmramora koji je lagano proziran i svjetli na suncu - rekonstrukcije partenonskih za%ata: istoni za%at Partenona: prikaz roenja tene7zapadni za%at: prikaz natjecanja tene i Posejdona za vlast nad gradom- proces izrade ovih za%ata je naja$e %io takav da su kipari radili o%razac na kartonu# azatim su vrhunski klesari to opklesavali u mramoru- (auzolej u Halikarnasu: jedno od ! uda starog vijeka - ukrasili ga E najve$a majstora: Akopas# +eohar# *imotej i ;rijaksid koje se mo/erazlikavati po materijalima - sauvala se replika Akopasove amazonomahije iz mauzoleja - kip thene Parthenos# najuvjerljivija rimska kopija zvana Iarvakion: visoka oko 1m#napravljena 8idijinim rukama od hrisele=antine o%rada zlata i %jelokosti na kosturu od

drveta"# ali za 8idiju su radili %rojni drugi umjetnici npr' slikar Panem oslikavao kip# zlatar idraguljar 4olot radio zltne predmete# a nacrt i ideja su naravno 8idijini" - u *ennesseu u &ntariju sagraena replika Partenona s rekonstrukcijom theneParthenos- rije kojom Grci oznaavaju o%rnika je banausos# a o%rt banausia# inae te rijei znae

prostak i prostaina.raditi manualno je jadno# a kako su Grci umjetnost smatrali pro=injenim iiskusnim o%rtom# nisu imali rije za nju# ve$ samo tehne- u klasinom razdo%lju nastaje teatar# trijem i zatvorena ku$a tj'

- vije$nica ili bouleuterion: kru/no sjedalite za rasprave

& grkom hramu op$enito:- hram je inae %io %o/ja ku$a sagraena u svrhu da zatiti kip %o/anstva od lementarnih


18/38

nepogoda- svaki hram ima svetite cela" na kojem se nalazi /rtvenik i ono je uvijek na istonoj stranihrama7 lijepo o%zidani oltar naziva se bomos

Sveti/te u !limpiji

- Deusov hram sagraen sredinom F' st' pr' 4r'- ovaj hram ima ograen sveti %o/anski prostor oko hrama temenos" i takva konstrukcija senaziva altis- pokraj Deusova hrama nalazi se i Herin hram te (etron# hram majke %ogova koji su unutartemenosa- unutar temenosa nalazi se i elopion# oltar na otvorenom posve$en Pelopu koji je najsvetijidio kompleksa- nakon 361' i *eodozijevih zakona i dolaska Gota svetite je uniteno# a istra/ivanja poinju u16' st'# ali# naravno# ote/ena gradnjom privatnih ku$a

rivatne kuBe u klasinom perio%u

- izvana samo goli zid i ulazna vrata# nema prozora- cijela ku$a orijentirana prema sredinjem dvoritu u kojem se odvija /ivot- naj%olje istra/ene privatne ku$e u !lintui na 5elu# novi nalazi u @=ezu- u sredini oltar Deusa Teniosa &enos.stranac# pa Deus 4senij.zatitnik gosta i

pridolica"gostoprimstvo o%vezno- %ogatiji stanovnici imali su market u sklopu ku$e i pose%nu tendu: na 5elu se trgovaloro%ovima

-ku$e na 5elu: u sreditu ku$e nalazi se peristil okru/en stupovima: reprezentativan# ponekadima mozaike# lijepe mramorne stupove i zrcalo je %ogatstva vlasnika- prostorije oko peristila nisu pose%no ureivane jer su Grci vie %ili okrenuti javnom nego

privatnom /ivotu- arhitektonski su se dotjerivale eventualno kuhinje i kupaonice- glavna prostorija ku$e je an%ron: muka prostorija u kojoj se o%avlja jelo# primaju gosti iostale va/ne stvari# nalazi se u prizemlju- ginekei# /enska prostorija# nalazila se na prvom katu- kalathosO cilindrina /enska koara u koje se stavljaju eljevi# cvije$e i druge /enske

stvari7 navodno je kalimah izmislio kapitel korintskog stupa kada je etao gro%ljem i ugledaokako je kalathos ostavljen na gro%u mlade djevojke o%rastao akantovim li$em

0erin 0ram iz estuma

- dorski hram# u principu stupova u proelju# a na %okovima nC1# dakle 13 stupova# aliGrci se u princip ne pridr/avaju principa- konstrukcija kapitela dorskih stupova gdje je ehinus jako izra/en i o%ao sugerira ' st'#meutim pro%lem ugaone metope rjeen tako to je arhitrav postavljen na polovici posljednjegstupakraj ' i po' F' st'

0ram 3onkor%ije u $kragasu


19/38

- dorski hram s klasinim ritmom- ham sa stupova u proelj naziva se heksastili ovaj hram je takav stupova oktostil# Etetrastil itd'"7 u klasinom periodu %roj stupova u proelju paran- niz uresa ispod kapitela anui" ureuju se metalima

3ip $ro%ite 3ni%ske

- sauvana u rimskoj kopiji# original Praksitelov- primjer grke kalokagathije# tj' savrenstva duha i tijela- Praksitel navodno modelirao kip prema tijelu lj%avnice 8rinepozvan na sud jer jeo%likovao %o/icu po tijelu smrtnice i to ga je moglo kotati glave da 8rina nije dola nasuenje i skinula se to je odmah oslo%odilo Praksitela

2elski pomorski savez

- tena preuzima dominaciju u Grkoj# privid mira- izmeu E0' i EE' traje tzv' 1' Peloponeski rat: rat izmeu tene i Peloponeskog saveza- tena pripojila (egaru# to je razljutilo 4orint# kojemu poma/e Aparta i EE' upadaju utiku koju postue ishod: priznanje tenskog pomorskog saveza# tenjani naputaju nekedijelove kopna# ali priznato postojanje saveza zapravo znai atensku po%jedu- tijekom rata tena podr/ala i po%unu protiv Perzijanaca u @giptu# katastro=alan pohodkonaan mir s Perzijancima sklopljen EE6' 4alijin mir tenjani se odrekli plovid%e po>rnom moru- najva/niji doseg atenske politike E3!' kada osniva grad m=ipol na sj' grke @gejska(akedonija" %lizu dan' Aolunastrateke sirovine za gradnju %rodova# sre%ro i zlato izPangejanajva/nija toka za atenske sirovine- nakon m=ipola tena osniva cijeli niz saveza koji imaju dvojaku svrhu: jo sirovina zatenu i oduzimanje izvora Aparti- z%og toga opet dolazi do svae s 4orintom i iz%ija veliki Peloponeski rat E3'-E0E' pr' 4r'"- u to vrijeme traje kasno=iguralni# rascvjetani ili 8idijin stil

Q ovom razdo%lju nastaju najznamenitije gradnje grkog svijeta# izvan tene imamo:

Stoa poikile

- MMareni trijemMMu stoi slike (aratonske %itke i mazonomahije

>iznica $tene u 2elima

- skladna dorska gradnja prostilnog hrama# stupa na proelju- skulpture kipara 4alamida koje spadaju u ranoklasini ili strogi period gr' skulpture F00'-E0'" - portret pjesnika Pindara - Deus s rta rtemizija navodno ima 4alamidov %ronani original - kip polona leksikakosa MMonaj koji odvra$a zloMM"# rimska kopija iz 5el=a

- kip =rodite Aosandre MM=rodita koja spaava ljudeMM"# najslavniji 4alamidov kip7 ogrtaju cijelu pokriva


20/38

-

0ram $aje na


21/38

0eestion# sagraen iznad gore %lizu 4erameika- =riz sa relje=om koji prikazuje djela *ezeja s unutarnje strane arhitrava7 dorski hramovi inaenemaju relje=e# ve$ je to jonski element na dorskom stilu

$polonov hram u *asama

&graditelj )ktin

osej%onov hram na rtu Sunionu

- stilski gotovo identian Partenonu i He=estionu# mogu$e isti arhitekti


22/38

- metopa s prikazom Deusa na prijestolju i Here koja stoji- metopa s prikazom rtemide i kteona s jelenjim rogovima kojeg trgaju vlastiti psi

$polon iz !limpije

- pripada 3' centru klasike: Peloponezu

- zapadni za%at Deusova hrama u &limpiji- prikazuje polona kako upravlja %or%om +apita i 4entaura# uoljivo ovalno lice i =rkaveike karakteristike strogog stila"

rvo klasino raz%oblje tj. visoka klasika )cca. -?6.&-66. pr. 3r.,

- ideju velikog radionikog centra zamijenjuje ideja linosti: 8idija# )ktin i 4alikrat itd' iduod grada do grada i rade po narud/%i# mogu$e ih identi=icirati po rimskim opisima

Miron iz %eme


23/38

- Partenon: relje= sa za%ata s prikazoj Panateneja i dr'- $thena arthenos: rimska kopija iz Iarvakiona Jac' muzej tena"# naj%olja kopija ovogkipa - kopija iz grada Prijene u (# danas u ;erlinu Pergamski muzej" - (inerva iz Iara/dinskih toplica# modi=icirana P - kopija iz +inkestisa- kip $mazonke Mattei- glava $tene "emnije: naj%olja skulptura uz P i D original %ronani# sauvane samomramorne rimske kopije# rekonstruirana cijela- kip +eusa !limpijskog: napravljen po posljednjim stihovima 1' knjigeIlijade#hrizele=antina# nije se sauvao# imamo rekonstrukciju na temelju Pauzanijinog opisa#oooogroman kip# ispred njega %azeni$ s uljem koji upija vlagu da se drvo s kipa ne navla/i#kip se nalazi i na novcu @lide legenda @lion# svaki novac ima nastavak Oon# npr' thenon#dakle 5aorson nisu &ani$i nego plural za novac"# na gemama

- $polon iz 3assela: nije se sauvao# imamo rimsku kopiju

!stali kipovi:- propileji graeni izmeu EE!' i E3': godine E31' Periklo dao ispred njih sagraditi kip $tene0igijeH?gieia.epitet tene kada je zatitnica od %olesti# kada se uzdigne kule sklepijaHigija postaje njegova k$i i %o/ica zdravlja" kao zatitu od kuge# radio ga kipar ir P?rrhos"koji je %io 8idijin uenik# sauvane kopije- %ronani kipovi iz >iaceamuzej Reggio >ala%ria" izvaeni iz mora# restaurirali najve$irestauratorski zavodi u 8irenci i (ainzuvjv' dio velike skupine ratnika Aedmorica protiv*e%e koji su raeni za agoru grada rga# mogu$e iz radionice kipara Hagelada uitelj 8idijin"- E!0' g' u tenu sa *asa dolazi slikar olignot# najve$i slikar grke klasike# od Pauzanijedoznajemo da je oslikao leshezajednika ku$a grada 4nidosa u 5el=ima" =reskom Jekijekoja prikazuje silazak hileja u podzemlje7 do%io ponudu da oslika stoa poikile u teni gdje

je slikao scene iz *rojanskog rata - stamnosvelika posuda s horizontalnim drkama sastrane# slian krateru i ista primjena"kojeg je oslikao Polignot# mogu$e upravo ovaj gore

+bivanja u eloponeskom ratu

- E3'-E31': spartanski vojskovoa ;rasida ratuje na sj' Grke# EE' zauzeo m=ipol

tenjani E1' pristali na mir- dok Aparta i tena pregovaraju o miru# 4leon u Pilu u (eseniji zaro%io par stotinaspartanskim graana tena pro=itirala Jikijinim mirom iz E1'# ali je mir %io samo do E1F'

jer u teni lki%ijad nastavlja poticati rat C tena tijekom MMmiraMM u Perziji podr/alapo%unjenog satrapa Pisutna Ieliki kralj popizdio i odluio =inancirati Apartu- E1F' organizirana katastro=alna Aicilna ekspedicija# u/asan poraz E13' svi %orci i graani

po%ijeni ili zaro%ljeni i poslani u kamenolome7 legenda ka/e da su Airaku/ani volili atenskukulturu pa su pustili doma one koji su znali izrecitirati @uripida-tena po%jeuje u pomorskoj %itci kod 4izika i Aparta tra/i mir# ali E0!' Perzijanci alju pareAparti za nastavak ratavojskovoa +isandar vodi opsadu tene# u osvojenim dijelovima;eotije i tike dopustio civilima da po%jegnu u tenu to su uinili prenapuenost laka


24/38

meta za %olesti i nedostatak hrane pokazala +isandrovu lukavost- E0F' %itka kod @gospotama unitena atenska =lota# E0E' tena se predaje +isandru- Peloponeski rat je unitio tenu vojno# ekonomski i politiki tj' dokinuo je demokraciju iunitio aristokratski sloj# pun kurac ljudi poginulo i nema regruta za hoplite# mnogi do%iliP*AP i postaju ovisni o ratovanju neki sigurno u onih 10 000 gr' pla$enika ratuje za 4ira

protiv njegova %rata rtakserksa 4seno=ont uAnaba$i" E' st' pr' 4r' je u Grkoj stolje$epla$enika- hopliti gu%e na va/nosti i u prvi plan iskau peltasti pelta(tit o%lika polumjeseca sguzolikim rezom odozgo"- po' E' st' pr' 4r' je keotino razdo%lje- E01' u %itki kod 4unakse poginuo 4ir rtakserkso i satrap *isa=erno po%ijedili i noviveliki kralj na prijevaru pozvao na veeru voe gr' pla$enika te ih po%io 10 000 pla$nika

pod vodstvom 4seno=onta i jo par njih vra$a se u Grku preko @u=rata# *igrisa# anatolijskih%rda *aurus" i rmenije doli do *rapezunta na >rnom moru 4Aeno=ont pia svata kaj se

izdeavalo

Kponoviti konstrukciju dorskog# jonskog i korintskog stupa

1'03'01E' Proseminar

re%olimpska boEanstva

- %o/ice majke O stvoriteljice1' *etija# &eanova supruga' Jiks# %o/ica no$i3' Gea# sestra i /ena Qranova

- (oire gr' (oirai# lat' Parcae"# dolazi od rijei dioLudio# %o/ice sud%ine tj' usuda# njima sepokoravaju svi %ogovi

1' 4lota O raspli$e niz /ivota# naje$e prikazana s vretenom' +aheza O razmotava nit# naje$e prikazana s rastvorenim papirom ili vagom3' tropa O prekida nit /ivota# naje$e prikazana sa karama ili sunanim satom

- *anat gr' *hanatos# lat' (ors" -naje$e u kom%inaciji s %ratom %lizancem H?pnosom# %ogom sna# prikazi kako odnose

tijelo poginulog - persono=ikacija nenasilne# oekivane smrti - u prikazima stari mukarac s %radom i krilima kako odvlai mrtve - kasnije se smrt poistovje$uje s @rosom oso%ito u Rimu"# prikazana kao krilati mladi$

4upid s krilima i prekri/enim nogama te okrenutom %akljom# takoer i kao gologlavi mladi$ skrilima i maem i okrenutom %akljom sim%olizira kraj /ivota"


25/38

- H?pnos lat' Aomnus" - u prikazima mladi$ s krilima# u ruci dr/i rog# mak ili granicu# iz roga kaplju kapljice iz

rijeke za%orava +ete koje uspavljuju /rtvu- Jemeza gr' Jemesis" - najprije %o/ica osvete# kasnije sim%ol kazne koja se vra$a za neto loe karma" - naje$e prikazana kao krilata %o/ica# atri%uti ma# vaga i %i- @rida gr' @ris# lat' 5iscordia" - %o/ica svae# razdora i suko%a - isto prikazana kao krilato %o/anstvo - resova pratiteljica koja ga prati u %itkama# ona je kao demon koji potie na rat i u/iva u

krvoproli$u# ne %rkati s @nijom# %o/icom ratnog pokolja

'.


26/38

- rijetko se prikazuje u umjetnosti# sauvani opisi - mogu$ prikaz na gro%nici harpija krilato %o/anstvo poput ptice koje dr/i dijete u ruci - po mit %ila k$i lidijskog kralja u koju se zalju%io Deus lju%omorna Hera ju pretvorila uudovite

E' @mpuza- demon i utvara iz podzemlja - nema prikaza - no$u izlazi iz podzemlja te omamljuje putnike# u%ija ih i isisava im krv - koncept isisavanja krvi govori kako je jo od davnina postojao koncept vampira

-. !kani%eO k$eri *etije i &keana- Heziod ka/e da ih ima 3 000# znamo ih F0-ak- najva/nije:1' 5iona O prema jednoj verziji mita =roditina majka

' (etida O %oginja raz%oritosti# majka tene3' Peito O %o/ica udvaranja i lju%avnog osvajanja# =roditina prijateljica i pomo$nica# ljudi jojesto prinosili darove ako su htjeli osvojiti nekoga# u prikazima naje$e dr/i klupko vune i

pru/i ruku prema nekomeE' *ihe lat' 8ortuna" O %oginja sretnog sluaja# ve$inom /ivi na &limpu i %oravi u %liziniDeusa# naje$e prikazana s Jemezom od koje se sla%o razlikuje u prikazima# glavni atri%utrog od %ilja i vo$a cornucopia rog koze malteje koja je podojila Deusa"sim%ol o%ilja7oso%ito tovana u (aloj ziji kao zatitnica gradova# tamo prikazana s krunom# postoji isalonitanska *ihe- ostale: @lektra majka )ride# glasnice %ogova i harpija# udala se za *almanta# %oga prirodnih=antazmi na moru"# 4aliroja 4alirojin izvor u teni %lizu Deusovog hrama gdje su se kupalenevjeste prije vjenanjaredoviti o%red"# 4limena s ,apetom rodila tlasa# a s Helijem8eatonta# a po jednoj prii i @jeta i 4irku @jet zajedno s ,azonom iao po zlatno runo# a4irka je aro%nica s &gigije iz &diseje"# Perza# Atiks

?. Dorkij; rotej i erej

- pra%o/anstva mora prije Posejdona# meuso%no slini

1' 8orkij- uvar mora i zatitnik morskih udovita- glavna =unkcija da sa /enom 4etom proizvede mnoge potomke morske nemani- naje$e prikazan kao sijedo %o/anstvo s repom# uz njega je nerijetko 4eta# glavni atri%ut

%aklja C krljut# klijeta i ostali mor' atri%uti- esto mu iznad prikaza stoji tuma s imenom oito su sami Grcis vremenom poeli %rkatisva morska %o/anstva- potomstvo: k$eri tri Graje# tri Gorgone# sin zmaj +adon uva ja%uke Hesperida"# unukPoli=em# po nekima potomak mu je i Akila

' Protej- u )lijadi i &diseji poznat kao starac koji /ivi na otoku Paru gdje napasa stada ri%a i tuljana


27/38

Posejdonove /ene m=itrite- slino kao 8orkij i Jerej mogao proricati ali to nije volio nastoji iz%jegavati ljude i

proricanje pa su ga ljudi morali hvatati neprestano je izmicao i %io je shapeshi=ter

3' Jerej- vrlo slian Proteju- u mitovima starac koji /ivi u @gejskom moru# isto shapeshi=ter i prorok# ali kao i Protejnerado prorie- jedan od junaka koji ga je prisilio da prorie %io je Heraklo prorie mu sud%inu: mnogi

prikazi njihove %or%e- naje$e prikazan ka starac u hitonu s ri%ljim repom# atri%uti ri%lji tap u jednoj i ri%a udrugoj ruci# ponekad kao o%ian starac %ez repa# ali ima ostale atri%ute- s 5oridom otac Jereida: mnogo%rojne morske nim=e# esto se prikazuje u njihovoj pratnji

E' *riton- mnogo popularniji u Rimu nego u Groj- ri%lji rep# esto umjesto aka ima klijeta- glasnik Posejdona i drugih morskih %o/anstava# uvijek prvi u njihovim povorkama# esto

pue u koljku kojom proglaava vijesti mor' %ogova

5. Graje )are%a;


28/38

- naje$e prikazana (eduza: s Perzejem# samo glava- iz (eduzina vrata nakon to joj je glava odsjeena izali krilati konj Pegaz i %ronani divHrisaor- postoji i verzija mita po kojoj je (eduza do%ila ru/no$u i postala jedina smrtna Gorgona jer

ju je tena kaznila zato kaj je spavala s Posejdonom- u Rimu do%iva ljudskije lice s dva krilca na glavi

F.


29/38

- naje$e prikazana kao Herina pratiteljica3' Harpije- stare /ene s krilima# za razliku od sirena ru/ne ko kurac i dalje smrde nego vide

1'. erei%e

- nim=e mora# k$i %oga Jereja- izmeu F0 i 100 Jereida- naje$e prikazane s ri%ama u ruci uz Jereja# kako jau na hipokampima# morskimzmajevima ili kako nose dijelove oklopa koji je iskovao He=est po nalogu *etide za liheja7

ponekad prikaz- najva/nije *etida i m=itrita- shapeshi=teri# npr' *etida se esto prikazuje s malim lavom kao mitilokim likom u koji se*etida pretvorila kada je iz%jegavala Pelejevu lju%av

0eraklo

- Dadaci podijeljeni po mjestu radnje na skupine:- prvih na Peloponezu gdje vladaju razne %etije u to do%a

- drugih u drugim krajevima ekumene- 10 zadataka ima u se%i sadr/an jasni i temeljni smotiv sim%olike %or%e protiv smrti - u poetku je %ilo 10 zadataka @uristej nije priznao Hidru z%og ,olajeve pomo$i i talez%og nagrade" mogu$e da je 1 zadataka uvedeno kako %i mo%li stati na svih 1 metopiDeusova hrama u &limpiji nastao E0-EF0' pr 4r'"- ikonogra=ija Herakla na prikazima: ko/a Jemejskog lava# kaciga od ralja# toljaga

Hramovi posve$eni Heraklu: - najpoznatiji je Heraklov hram u grigentu na Aiciliji - Heketonpedon na atenskoj akropoli# stari atenski hram# %io negdje izmeu @rehtejona i

Partenona# na za%atu prikaz %or%e protiv +ernejske Hidre C ,olaj - Herin hram u Aelinuntu Hram >" na Aiciliji: slavne metope meu kojima jedna prikazuje

zgodu s 4erkopima- Hram =aje u @gini: ukraeni za%ati s prikazima rata protiv *roje stariji istoni za%atprikazuje Heraklov rat protiv +aomedonta u kojem sudjeluje ranija generacija gr' junaka#

a zapadni prikazuje Homerov trojanski ratAkulpture Herakla:

- +izip: Heraklo= =arnese Heraklo kao starac koji se odmara naslonjen na tit# puno krupnijiod mlaih Herakla

- Heraklovi pratioci: ,olaj# Hil# tena

+eus )#upiter,

Dunkcije i kult


30/38

- indoeuropsko %o/anstvo- izvorno vjerojatno %og vremena i atmos=erskih prilika- zatitnik plodnih njiva- zatitnik utvrenih gradova# kraljevskih palaa# doma$eg ognjita i o%itelji- s vremenom postaje sveop$i otac svih /ivih stvari na zemlji- vrhovni %og dr/ave Polieus"# zatitnik politikoh slo%oda )leutherios* +oter" i olienjevisokih moralnih principa- z%og morala on je i %og zakletve Horkios"# %og prijateljstva i gostoprimstva Philios*

,enios" on je %og kojemu %je/e svi pri%jegari# stranci ili gosti- zatitnik svih onih koji tra/e pomo$ i milost Hiketas* Hikesios"--U kada se tra/i zatita i

pomo$ uvijek se prvo o%ra$a Deusu npr' Heraklidi u teni"- esto se javlja u raznim =ormama npr' u liku zmije on je %lagi i do%ri %og koji daruje

%ogatstvo 'tesios* Meilihios"zmija kao sim%ol %ogatstva iz zemlje npr' relje=i iz Pireja sprikazom zmije kojoj tovatelji donose daroveprastaro %o/anstvo (eilihije od kojeg su Grci

po dolasku preuzeli epitete i dali ih Deusu"- uva oku$nicu i itave porodice Herkelos"# %rani od svakog zla Aleksikakos"# titi narodneskupove Agoraios"# i sve Grke Panhellenios*sveop$i %og Grka"

Ikonograija

- na vazama naje$e %radati mukarac u godinama# atri%ti orao i munja# ponekad /ezlo kaovladar- skulpture: korak naprijed i munja u ruci ili sjedi na prijestolju- od /ivotinja posve$eni su mu bik# a od drve$a hrast svetite u 5odoni proricalo je po

ukanju hrastova li$a"

Sveti/ta

1' 5odona u @piru O prorie po ukanju hrastova li$a' +ikaion +ikej" u rkadiji O planina u kojoj je proricao Deus +ikejski# uz +ikej se ve/e ipolon +)kejski3' rtvenik u &limpiji O zatitnik panhelenskih &limpijskih igara

- mjesta roenja: 4reta0V sluajeva" ili rkadija

- pe$ine: @geon igaoin.kozja pe$ina"# 5ikte i )da na 4reti- dadilje: nim=e C /ivotinje koza# svinja# pele i golu%ica"# najva/nije koza maltejaothranila ga mlijekom"# nim=e =rasteja i )da sim%oli planina"# to%o/nje k$eri kretskog kraljamaltejaime koze dano k$eri" i (elissa gr' elissa.pela"# djeak etos gr'aetos.orao#mitoloko o%razlo/enje zato je orao postao Deusov atri%ut7 Deus se zalju%io u mladog etosa

pa ga je lju%omorna Hera pretvorila u orla"

rvi perio% +eusova Eivota

- *itanomahija# Gigantomahija# %or%a s *i=onom izvori: Homer i Heziod"

otomstvo


31/38

1' +ju%avne veze sa sestrama i drugim %o/icama- Deus C @urinoma . Harite ili Gracije- Deus C *emida . Hore odreuju tijek /ivota"- Deus C (nemozina . (uze - @rato: muza lju%avne poezije# sim%ol kitara - @uterpa: lirika op$enito# atri%ut =lauta ili =rula - 4aliopa: zatitnica epike# sim%ol votane ploice za pisanje - 4lio: zatitnica povijesti# atri%ut svitak ili rotulus - Polihimnija: zatitnica uzvienog pjesnitva# kora# ode# himne# nema speci=ini atri%ut#

esto zaogrnuta platem - (elpomena: zatitnica tragedije# atri%ut maska trageda - *alija: zatitnica komedije i danas sim%ol kazalita# atri%ut maska komiara i tam%ur - *erpsihora: zatitnica plesa# atri%ut lira - Qranija: zatitnica astronomije# atri%ut glo%us

- ne postoje muze za slikarstvo i kiparstvo jer su slikari i kipari smatrani tehneilio%rtnicima- Deus C +eta . rtemida i polon- Deus C Jemaza . Helena jedna verzija# inae u uva/enijoj verziji +eda"# po jo jednojverziji Helena roena iz jajeta kojeg je izlegao Deus u liku orla- Deus C 5emetra . Perze=ona- Deus C Hera . He=est i res# u nekim verzijama i He%a i @jlitija %o/ica poroda koja sezaziva pri porodu# ponekad zase%no %o/anstvo# u kasnijoj mitologiji pridodana Heri ilirtemidi kao njihov epitet"

- Deus i Hera o/enili su se u o%redu koji se naziva hieros gaos.sveti %rak"proslava%raka Deusa i Here koji se zadr/ao u raznim mitologijama sam s odgovaraju$im%o/anstvima" u kojem Hera %iva dana Deusu7 mjesto zdru/ivanja otok Samoshram Heraion:sve$enici svake godine ritualno provodili svetkovinu vjenanja najve$eg %o/anskog para"

' +ju%avne veze s *itanidama- Deus C (aja . Hermes- Deus C @lektra . 5ardan i Harmonija- Deus C 5iona . =rodita po jednoj verziji# po drugoj nastal iz morske pjene"- Deus C *etida . nita

3' +ju%avne veze s nim=ama- Deus C @gina . @ak - Deus C ntiopa . m=ion i Det progonio je ntiopu u liku satira"

E' +ju%avne veze sa smrtnicama

- Deus C @uropa . (inoj# Aarpedon i Radamant u liku %ika"- Deus C 5anaja . Perzej u liku zlatne ke"- Deus C +eda . Polideuk i Helena Polideuk Deusov sin# a 4astor sin +edinog mu/a

n=itriona

za grku ali i druge mitologije nije neuo%iajeno da %lizanci imaju razliiteoeve"


32/38

- Deus C (etida .- Deus C lkmena . Heraklo- Deus C Aemela . 5ioniz Deus o%avio carski rez i pohranio 5ioniza u svoje %edro predlju%omornom Herom pa je 5ioniz kasnije izaao iz %edra

F' +ju%avne veze s mukarcima

- Ganimed: najljepi meu smrtnicima# Deus ga odnio u liku orla na &limp gdje je toionektar %ogovima

#upiter

- prastaro italsko %o/anstvo ne%a# vremena i munja- tovan na vrhovima %rda italski element"- posve$eni su mu svi dani punog mjeseca u kalendarskoj godini italski element"

- posve$eni su mu i praznici gro/a italski element"- atri%uti: munja# /ezlo# orao# drvo: hrast grki element"- italski 5iespiter korijen die kao dies"# grki Deus# etruanski *anit- dio kapitolinske trijade preuzeto od etruana# izvornu trijadu tvorili ,upiter# ,unona i4virin# kasnije 4virina mijenja (inerva"


33/38

- ,upiter 5olichenus: stoji na %iku sa /ezlom i munjom# va/an za Panoniju# tovali ga rimskilegionari na podruju 5unava i Panonije# 5olihen izvorno %o/anstvo potjeklo iz sirije# to je;aal koji zatitnik munje# kie i rata

+eusovi hramovi

- Deusov hram u &limpiji: sagraen krajem po' F' st' pr' 4r'- Deusov hram u grigentu: divovski ljudski stu%ovi nazivaju se *elamoni# najve$i Deusovhram ikada# nedovren- /rtvenik u Pergamu: podignut sredinom ' st' pr' 4r'# danas rekonstruiran u ;erlinu# relje= s

prikazom Gigantomahije

0era

- za idui put od MMosnutak *rojeMM do MMParis i (enelajMM

- hedno od nasjtarijih grkih %o/anstava pripada mikenskom i minojskom horizontu"- zatitnica svake ku$# grada i cijele zemlje- epitet kod Homera joj je MMvolookaMM isprva vezana uz poljoprivredu zatitnica prostranih

polja"- zatitnica mikenskih kraljeva i ala rgolida: $rg# Mikenai irint"- tovala se u *esaliji# ;@otiji i Peloponezu- najve$i %roj svetita na Peloponezu- otok Samos

Q klasninom svijetu

- kraljica svih %ogova i zatitnica %rakasvetost i neraskidivost %rane veze zaziva se priudaji# pri porodu ili kada se %aca kletvu na %ranu nevjeru"- /itovinjski atri%uti: krava# paun# kukavica# /dral# lav- %iljni atri%ut: ipak mogranj"

- k$i 4rona i Reje# supruga Deusa- vjenanje Deusa i Here hieros gaos"7 djeca: res# He=est# @jlitija %o/ica koja poma/e pri

porodu" i He%a %o/ica mladosti" - He%a i @jlitija vjv' stara %o/asntva# ali z%og slinosti s Herom s vremenom pretvorene unjene k$eri

- po nekim varijantama hera rodila *i=onaL*i=eja i ak Prometeja

)konogra=ija- najep$e sjedi na prijestolju na kojem stoji ptica kukavica2"# u ruci /ezlo skeptar" sazavretkom u o%liku lotosa# dijadema ili kruna na glavi# odje$a do stopala# esto u rukama ima

pliticu =ijala" kojom izlijeva /rtvu ljevanicu- ponekad zaogrnuta velom- prijestolje je napravio He=est# a kako ga je ona od%acila na Demlju nakon roenja jer je ve$tada %io ru/an i hrom osvetio se majci tako to joj je posloa zlatno prijestolje na koje je onasjela# ali su se iz trona digli okovi koji su je zaro%ili i nije se mogla dignuti &limpljani nudeHe=est mjesto na &limpu ako ju oslo%odi &limpljani poslali 5ioniza koji ga je opio pa na


34/38

magarcu veselo kroi na &limp- na vazama esto prikazana sa Deusom ili pratiteljicama# naje$e )ridom# 4limenomslava#ast" ili He%om donosi nektar i am%roziju"

Herini hramovi

0eraion u $rgu

-jedan od najstarijih Hgrkih hramova# 10L6' st' pr' 4r'# najranija =aza hrama kraj !' st' pr' 4r'

0eraion na Samosu

- u drugoj =azi sagradili a arhitekti Riok i *eodor# sredina F' st' pr' 4r'- akrolitni kipovi ukraavali trijem# slino kao karijatide# jedna od njih Hera

0eraoin u !limpiji

- kraj !'# po ' st' pr' 4r'# nije se sauvao- naena glava %o/ice# vjv' Hera# arhajski osmijeh# kruna

0ramovi u estumu

- dva hrama na Aiciliji- desni sigurno Herin# potvruje natpis# sredina ' st'pr'4r'# dorski hram- lijevi nastao sredinom F' st' pr' 4r'# isprva se mislilo da je i on Herin# ali miljenjenaputenomogu$e Posejdonov ili polonov- u hramovima i okolici naeni tragovi tovanja Here# niz=igurica od terakote koje su seostavljale u svetitima prikazuju Heru naprijestolju sa ipkom u ruci# sa pliticom# kako sjedisa Deusom# kako doji

Skulpture- Hera ;ar%erini:kasno F' st'# rimska kopija# original kipar gorakrit - zaogrnuta ogrtaem#/ezlo u jednoj i plitica udrugoj ruci# lepezasta kruna#- Hera 8arnese: ' pol F' st'# rimska kopija# original Poliklet

#unona

- italska %o/ica# dodani joj atri%uti grke Here- u etruanskoj mitologiji njen pandan Qni- italska %o/ica mjeseca# poroaja# zatitnica %raka i pokroviteljica udatih /ena- %oginja o%itelji te zatitnica cijele rimske dr/ave i naroda

- epiteti: +ucina zatitnica poroda"# Pronu%a i 5omiduca zatitnica nevjesta"# >inNiazatitnica vjenanja"# )gaL)ugalis zatitnica %raka"# (atrona zatitnica udanih /ena"- u slu/%enom kultu epiteti Regina kraljica %ogova i ljudi"# >aprotina %oginja plodnosti#svetkovine nonae caprotinae u njezinu ast"- ,unona je %o/ica koja umno/ava narod# titi gradove i poma/e vojsci u ratu epitetPopulona"- (oneta hram na A) dijelu 4apitolija tovana kao zatitnica od svih opasnosti# a u hramu senalazila dr/avna riznica pa se naziv MMmonetaMM poeo upotre%ljavati za novac"- (rtialis majka (arsa"# 1'03'- svetkovina matronalije

- %oginja poetka svakog mjeseca- tovana izvan rima u mjestima +anuviju epitet Aospita.spasiteljica" i 8aleriji epitet


35/38

>urrilis"- Rimljani kao ratniki narod dodaju ponekad ,unoni atri%ute koplje i tit

$res

- u grkom svijetu ve$inom prezren i neomiljen# dok ga Rimljani o%o/avaju- on je %io %og ispraznog rata koji je sam se%i svrha# ratnog u%ijanja i krvoproli$a- uIlijadiga Deus kori kao najgoreg sina i proklinje njegovo roenje# takoer u %or%i s5iomedom po%jegneima kukaviki moment- po mitu roen u *rakiji *raani na glasu kao rato%orni"- uvijek ga prate sinovi 5eimos i Pho%os strah i u/as"# @rida %o/ica razdora" i @nija %o/icakrvoproli$a"- res je glup: giganti @=ijalt i &rt uspjeli su namamiti# prevariti resa i zatvoriti ga u kotao#Hermo se pretvorio u pticu i distraktao ih te iz%avio resa- na vazam rijetko prikazivan# kada se prikazuje izgleda kao hoplit i prepoznajemo ga samo

po kontekstu ili napisanom imenu- dru/ica mu je =rodita# tj' lju%avnica jer je ona /ena He=estova# mo/da u starijim verzijamamitova originalno jesu %ili mu/ i /ena njihov sin @ros- prikazi: ili kao goli mladi$ kao prikaz arhajskog heroizma# dr/i koplje# zmije# vuka i sline/ivotinje koje se asociraju s ratom ili kao mukarac vojnoj opremi# oklopu# titu# mau i s

%radom- meu =iguricama u svakom larariju nalazila se i (arsova- kad %i Rimljani pokorili neki narod# spojili %i njihov ratni kult s (arsomPotomstvo

- res C =rodita . 5emimos i 8o%# @ros i nter i Harmonija

-u grkoj mitologiji res utemeljitelj *e%e: Harmonija se udala za 4adma# osnivaa *e%e

Hramovi malo%rojni- resov hram na gori# sauvano par %lokova# dorski hram peripter- po njemu nazvan reopag# gradsko vije$e u teni

4ipovi:- res ;orghese: rimska kopija# original lkamen u E' st' pr' 4r'# goli mladi$ s kopljem u ruci

- res +udovisi:rimska kopija# original Akopas 3E0'-330' pr' 4r'# polugoli mladi$ pokrivenplahtom preko kurca# sjedi na koiji i odmara od rata

Mars

- staro italsko %o/anstvo# pored ,upitera najznaajnije italsko i rimsko %o/anstvo- +atini ga nazivaju (vors# &sci i Aa%injani (amers# a @truani (arisl- %og rata# zatitnik rimske mo$i i praotac Rimljana- isprva %og /etve# polja# uma i prolje$a# %o/anstvo zemljoradnje i stoarstva- kasnije %og op$eg napretka- epiteti: >onservator# Propugnator# Qltor# Iictor# Pater (aspiter"

- (arsovi sve$enici nazivaju se saliji: ve/ni za kult tita koji je (ars po mitu dao Rimljanimau do%a Juma Pompilija taj tit uvijek uvao Rimljane u osvajanjima i kako %i ostao


36/38

sakriven Juma Pompilije izradio je 11 kopija# a pravi sakrio na >ampusu martiusu# taj titnaziva se ancilla i ritualno su se nosili svakog marta i aprila od strane salija- najstarije svetite: (arsovo polje- svetkovine su mu u martu i okto%ru- %og slian njemu# isto vezan uz rat je 4virin- supruga Jerija# ponekada ;ellona %o/ica rata" te Rea Ailvija Romul i Rem"

0ramovi

- Hram (arsu Qltoru u Rimu# podigao ga &ktavijan ugust

za idu$i put od Paris i (enelaj do Pogre%nih sveanosti u ast Patroklu

$ro%ita )enera,

- roena iz morske pjene Hesiod" apros.morska pjena# kao takva se naziva phroditenad?omene anadio.izlazi iz"- druga verzija roenja Homerova:=rodita k$i Deusa i nim=e 5ione- %o/ica starog istonog# semitskog# orijentalnog podrijetla starta# )tarW"- mjesta preko kojeg =rodita dolazi do Grka: )stok 8enikija" >ipar i poluotok 4itera kodAparte u poetcima ima epitete 4?pris# >ipranka i 4?theria"- u svim verzijama %o/ica lju%avi# ljepote i plodnosti# izvorni istonjaki ratniki elementnestaje- zatitnica mornara epiteti Pontia# *halassia# @uploia . do%ra plovid%a"# esto se povezuje s

vodom z%og prie o roenju i z%og morskog puta kojim je kult doao u Grku- u klasinoj Grkoj razlikuju se =rodite: =rodita Qrania aseksualna a=rodita kao %oginjanepo/udne# nego uzviene emocionalne lju%avi# platonistika =ilozo=ija" i =rodita Pandemosop$enarodna =rodita"- pomo$nici: @ros %og lju%avi# personi=ikacija lju%avi"# Himer i Pot %ogovi strastvene ilju%avne e/nje"# Himen %og /enid%e"# nteros sin =rodite i resa"


37/38

od%ijao# nim=a moli Posejdona da ostvari lju%av# dok se Her' kupao u jezeru# ona je skoila nanjega i zajedno su se utopili i pretvorili u dvospolca"- s 5ionizom: Prijap# %og plodnosti# kod Rimljana iti=aliki %og koji donosi sre$u ku$ama- @riks: nim=a koju preuzimaju Rimljani i pretvaraju je u Ieneru

- poma/e: Parisu# @neji# Hipomenu (ilanion" dok se utrkuje s talantom- %iljni atri%uti: ru/e# mirta# ja%uka# mak- /ivotinjski atri%uti: golu%ovi# zec# la%ud# vrapci# del=in

Ikonograija:

- raskona duga haljina do stopala# preko glave veo C atri%uti naje$e vijenac mirte"# porednje krilati @ros# %ogati nakit- prikazi tzv' erostasije. trenutak kada se kandidati o%ra$aju =roditi da vide ho$e li njihovalju%av %iti uzvra$ena ili ne =rodita vaga @rosa i nterosa

3ipovi- =rodita (elska otok (el"# I@nus GenetriN kipar 4alimah" koja skida ogrta sotkrivenom lijevom dojkom# sauvana rimska kopija u gramu Ienere GenetriN# =rodita4nidska Praksitel"# prva skulptura potpuno gole /ene vatikanski muzeji-Pio >lementino"#Ienera 4apitolinskaL(edici poznata i kao Ienera Pudica.ona koja se srami jer rukamaskriva cicu i picu"- naini prikazivanja u helenizmu: =rodita u koljci# =rodita koja skida sandalu# =roditakoja ui MMphrodite accroupieMM# %o/ica se sprema u$i u svoju kupku# ponekad @ros uz nju"#=rodita nadiomene MMkoja izranja iz moraMM# prototip stvorio slikar pel na =resci u

Pompejima koja prikazuje =roditu koja izranja iz mora na koljci"# phrodite 4allip?gosMM=rodita lijepe guziceMM# %o/ica se okre$e i divi vlastitoj prdari"

enera

- kao italsko %o/anstvo postoji prije =rodite# prije spajanja dviju %o/ica ona je %ila %oginjaprirode# cvije$a# drve$a i raslinja- etruanska %o/ica ekvivalent Ienera naziva se *uran- u vrijeme ratova s Hani%alom i irenja >arstva do (agne Graecije dolaze u kontakt s=roditom stvaranje Ienere kao %o/ice ljepote i lju%avi- u vrijeme Aule razvija se kult Ienere 8eliN kao donositeljice sre$e

- u vrijeme Pompeja i njegove po%jede uvodi se kult Ienere IictriN kao %o/ice po%jede- u >ezarovo do%a kada se nastoji eta%lirati status ,ulijevske dinastije uvodi se tovanjeIenere GenetriN# pramajke roda ,ulijevaca te rimske dr/ave i naroda>ezar zapoeo velikihram Ienere GenetriN na novosagraenom =orumu kojeg dovrava ugust7 unutra je %io kipIenere GenetriN o/da po 4alimahovu uzoru kojeg je dao sagraditi kipar lkmeon

0eest

- najvjerojatnije kao i =rodita %og istonjake# maloazijske provenijencije- nije %io oso%ito tovan u kopnenoj Grkoj izuzev tene"

- ve$inom se tovao u (aloj ziji i natoliji +ikija# otok +emnos"7 kasnije u )taliji i Aicilijiz%og %rojnosti vulkana @tna# +iparski otoci"


38/38

- lat' ulkan# etr' Setlans- sin Deusa i Here Homer"- Hera ga rodila sama od se%e jer se Deusu htjela osvetiti za prelju%e i jer je tenu stvorio izglaveplan joj se izjalovio kad je vidjela kako je ru/no dijete koje je rodila pa ga %acila nazemlju He=est napravio prijestolje koje je zaro%ilo Heru i %ogovi ga zovu natrag Hesiod"povratak na &limp: %ogovi poslali 5)oniza koji opija He=esta na zemlji te se veselo vra$ajuna &limp na magarcu- po prii /ivio na &limpu gdje je i sagradio palau %ogova# kasnije prie ka/u da je /ivio na+emnu vulkanski otok" ili ispod @tne na Aiciliji- pomo$nici u kovanici %ili su 4iklopi- He=est nije samo %og kova# on je istovremeno i arkitekt gradi palau %ogovima"#rukotvornik raznih sprava i predmeta tron za Heru i sl'" te vrhunski o%rtnik oru/je# nakit itd'"- He=est je i stvaratelj ljudi: stvorio Pandoru- pomogao pri raanju tene poznati prikaz kada sa sjekirom raz%ija glavu Deusu

!bitelj i veze

- supruga =rodita Homer"# ali i glaja jedna od Harita# po Hesiodu"- pokuaj silovanja tene . zalju%io se u tenu# ali ona je %ila edna i neda pike# He=est juugra%io# posilovao i svrio na zemlju od sperme nastao @rihtonije# kojeg Gea predaje u ruketeni koja $e ga prihvatiti i odgojiti on je postao po mitu prvi atenski kralj - tena je %ila grad koji je cijenio ne samo pomorstvo# ve$ i o%rtnitvo te je pozivala idavala gra' prava stranim o%rtnicima i umjetnicima tre%alo je stvoriti mitoloku podloguza tovanje o%rtnika# He=est izuzetno cijenjen u teni hram He=estion sagraen sredinom

F' st' na agori"

Ikonograija

- u skulpturi prikazan kao stariji %radati mukarac# kovaki alat

- Pothos . %oginja lju%avne po/ude# pratiteljica =roditina

Documents

Civilizacija Starog Vijeka i Proseminar Iz Klasične Mitologije