CIVILNA ZAŠTITA

DEFINIRANJE KLJUČNIH POJMOVA

SIGURNOST – „otklanjanje svih aktivnosti i pokušaja koji ugrožavaju pojedinca, poredak, objekte ili prostor“. (Grizold A,1999:51)SIGURNOST se promatra i kao STANJE ZAŠTIĆENOSTI nekoga dobra, tekovine društva od svih oblika ugrožavanja.SIGURNOST, kao ORGANIZACIJA, pravno uređeno stanje i ustrojeno djelovanje segmenata društva na zaštiti svih društvenih vrijednosti.SIGURNOST, kao FUNKCIJA, može se promatrati kao nerazdvojni atribut države koja ima potrebu VLASTITE i obavezu SIGURNOSTI GRAĐANA.OPĆA SIGURNOST je univerzalan pojam i može se definirati kao „stanje zaštićenosti života na planeti Zemlji – općenito svih prirodnih i društvenih vrijednosti ljudi, materijalnih, kulturnih i drugih dobara od svih oblika ugrožavanja“, (Grizold A, isto)NACIONALNA SIGURNOST – sistem sigurnosti jedne države, državna sigurnost.CIVILNA ODBRANA – širi pojam od civilne zaštite. Civilna odbrana je dio sigurnosnog sistema države koji se bavi odbranom, zaštitom i spašavanjem stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara od svih vrsta opasnosti prirodnog ili antropološkog porijekla.CIVILNA ZAŠTITA – dio sistema zaštite i spašavanja ljudi, materijalnih i drugih dobara od opasnosti prirodnog i antropološkog porijekla u miru i ratu.PRIRODNA NESREĆA – nesreća sa štetnim posljedicama po ljude i materijalna dobra, uzrokovana prirodnim silama: zemljotres, poplava, olujni vjetar, atmosferske padavine, klizanje tla i dr. DRUGA NESREĆA – nesreće prouzrokovane ljudskim djelovanjem (nenamjernim ili namjernim).

1

2

SADRŽAJ CO R BiH 1992.-1996. G.

1. Normativno-pravno uređenje CO,2. Ustrojeni elementi sistema CO,

3

3. CZ je primarni dio CO BiH,4. Građani,organi,preduzeća i drugi subjekti imaju zadatke u CO,5. Uspostavljen odnos nadopunjavanja Vojne i Civilne odbrane,6. Određeno mjesto i uloga sistema OiO,7. Uređena pozicija veza i KZ u CO,8. Naglašena uloga i značaj obuke za CO i otklanjanje posljedica nesreća,9. Utvrđen sadržaj priprema građana, preduzeća i svih pravnih subjekata u sistemu CO: - pravna regulativa, - organizacija, - planiranje, - materijalno-tehničko opremanje, - edukacija.

VRSTE OPASNOSTI

Gdje se dešavaju? - atmosfera 20% - hidrosfera 40% - litosfera 15% - biosfera 15% - antropološke- druge nesreće 10%

4

U XX stoljeću u svijetu je poginulo preko 3000000 ljudi.SEIZMIČKE ZONE U BiH:-4-5 step MCS u području Bos.Krajine, srednje Bosne; SI BiH; istočne BiH i područje Hercegovine.-6-7 st MCS u širem području B.Luke,srednje BiH, SI BiH, istočne BiH i uže područje Hercegovine.-8 st MCS u užem području BL;Travnika i Doboja; istočne i SI BiH; uže područje Nevesinja, Trebinja, Mostara Foče.- 9 st MCS u BL,Travniku,Foči, Nevesinju Trebinju i Mostaru.Prosječna seizmičnost u BiH je 7-8 step MCS

5

ŠTA PODRAZUMIJEVA DOBRU ORGANIZACIJU CZ?

- Da postoji funkcionalan sistem ranog otkrivanja i upozoravanja na opasnosti (kod nas bivši sistem Osmatranja i obavještavanja–sadašnji Operativni centri Civilne zaštite),- Da postoje objekti za sklanjanje (prirodni objekti, kućna i javna sskloništa),- Educirano i disciplinirano stanovništvo ( da građani znaju gdje su skloništa, da znaju način postupanja na ustaljene znake opasnosti ili naredbu za zaposjedanje i boravak u skloništu i da ove naredbe disciplinirano izvršavaju).

6

POSLJEDICE 1. AKO SU ISPUNJENA SVA TRI UVJETA: - mrtvih.................................. 8% - povrijeđenih....................... 2% - nepovrijeđenih.................. 90%2. AKO JE ISPUNJEN UVJET br.1: - mrtvih................................. 23% - povrijeđenih....................... 17% - nepovrijeđenih................... 60%3. AKO NISU ISPUNJENI NAVEDENI UVJETI: - mrtvih.................................35% - povrijeđenih.......................30% - nepovrijeđenih...................35%

Znaci uzbunjivanja utvrđeni su „PRAVILNIKOM O ORGANIZIRANJU I FUNKCIONIRANJU CENTRA OSMATRANJA I OBAVJEŠTAVANJA “ Sl.novine FBiH, br.: 9/05OPĆA OPASNOST: zavijajući ton sirene u trajanju 100 sek. U toku prvih 6 sati ponavlja se više puta.PRESTANAK OPASNOSTI: jednoličan ton sirene u trajanju od 60 sek. Ovim signalom vrši se proba sistema uzbunjivanja.

TEORIJSKE OSNOVE ORGANIZIRANJA I PROVOĐENJA CO – CZ U SVIJETU

1. Tehničko obrazloženje: - tehničke havarije, - hemijsko-radijacioni udesi, - klasično naoružanje, - nuklearno naoružanje.

2. Političko obrazloženje: - humanitarno osiguranje, - odvraćanje, - kontroliranje krize, - opstanak države.

3. Tehničko-tehnološki razvoj društva i njegov uticaj na razvoj CO–CZ: - prevencija, - operativno djelovanje, - asanacija, - oporavak i - razvoj.

POLAZIŠTA ZA ORGANIZIRANJE CO–CZ U SVIJETU

-Ne postoji država u svijetu koji ignorira potrebu postojanja CO-CZ;

7

-Sve države razmišljaju o odbrani vlastite teritorije i zaštiti ljudi, materijalnih i kulturnih dobara;-Vlade država raspravljaju o zaštiti i spašavanju. U njihovo ime problemom CO-CZ bave se različiti organi: odbrane, pravde ili unutarnjih poslova, a najbolje je ako se za tu oblast obrazuju posebni organi (uprave, direkcije, agencije i sl.);-Većina država obrazuje posebne snage CO-CZ, razvijaju preventivu, samozaštitu i obuku;-Najrazvijeniju CO-CZ imaju neutralne države;-Većina država imaju jedinstvenu CZ i Službu OiO;-Prevladava stav da je CO-CZ mirnodopska org.;-CO-CZ nije supstituciija za organe i službe koji se po prirodi redovne djelatnosti bave zaštitom ispašavanjem.

MEĐUNARODNO-PRAVNI ASPEKTI CO-CZ

1. Obrazovanje MKCK u Ženevi 1883.godine,2. Utvrđivanje sile zaštitnice, Ženeva 1883.g.3. Haški pravilnik 1907. godine,4. Ženevski protokol 1925.g.o zabrani hemijskih i bakterijskih sredstava (donesen u okviru Društva naroda),5. Konvencija o ranjenicima, bolesnicima i ratnim zarobljenicima iz 1929.g. (donesena u okviru Društva naroda),6. Ženevske konvencije od 12.08.1949.g.: - o poboljšanju položaja ranjenika i bolesnika oružanim snagama u ratu; - o vojnim ranjenicima, bolesnicima i brodolomnicima na moru; - o postupanju sa ratnim zarobljenicima koji padnu u ruke neprijatelju i postanu ratni zarobljenici; - o zaštiti građana u ratu koji nisu u OS i ne učestvuju u neprijateljstvima.DRUŠTVO NARODA – prva međunarodna organizacija država koje su imale zadatak da sve međunarodne sporove rješavaju mirnim putem. Osnivač: države, sile pobjednice 1.Svj.rata. Od osnivanja 28.04.1919.g. uređuje odnose članica i utvrđuje im prava i obaveze. Društvo naroda imalo je: SKUPŠTINU, SAVJET, STALNI SEKRETARIJAT. Djelovalo je do formiranja OUN 1945. godine, kao sljedbenika.

DOPUNSKI PROTOTKOL 10.06.1977. GODINE

O CIVILNOJ ZAŠTITI O SADRŽAJU I ZADACIMA -definirana CZ,organi- 1. Služba uzbune, zacija, ciljevi, zadaci; 2. Evakuacija, -utvrđen međunarodni 3. Stavljanje na raspolaganje skloništa znak CZ (ravnostrani 4. Primjena mjera zamračivanja trougao plave boje na 5. Spašavanje, narandžastoj podlozi); 6. Sanitetska služba prva pomoć i vjerska pomoć -utvrđen status CZ na 7. Borba protiv vatre privremeno zaposjednutoj 8. Otkrivanje i označavanje opasnih zona (okupiranoj) teritoriji 9. Dekontaminacija, -utvrđen status neutralnih 10. Pružanje hitnog smještaja i snabdijevanje država koje pružaju 12. Uspostavljanje neophodnih službi od javnog

8

pomoć civilnoj zaštiti interesa državama u ratu, 13. Hitno sahranjivanje, -utvrđen način prestanka 14. Pomoć u očuvanju dobara bitnih za statusa pripadnika CZ, preživljavanje objekata i sredstava 15. Dopunske aktivnosti – druge eventualne mjere koja mijenjaju namjenu -utvrđen način zaštite vojnih jedinica i dr. snaga koje su pridodate CZ dok obavljaju zadatke ZiS.

HAŠKI PRAVILNIK iz 1907.g.uredio je status pripadnika OS: 1) ima vođu odgovornog za postupanje na državnom nivou; 2) na vidnom mjestu nosi znak pripadnosti državi; 3) otvoreno nosi oružje; i 4) da za postupke odgovara po MRP.

PRAVNE POSLJEDICE NEPOŠTIVANJA DOKUMENTA O CZ

MEĐUNARODNI SUD U HAGU SUD ZA ZLOČINE K R I V I Č N I S U D_________________ __________________-kršenje Ženevskih -napad na civilno stanovništvo konvencija iz 1949.god., -napad na civil objekte,-povrede zakona i -napad na humanitarne i običaja rata, mirovne misije,-zločin genocida, -ubijanje boraca nakon što polože oružje i predaju se,-zločin protiv čovječnosti -zloupotreba zastave, amblema i zaštićenih obilježja.

REZOLUCIJE VIJEĆA SIGURNOSTI OUN: - 808 od 10.02.1993. - 827 0d 25.05.1993. SUD JE POČEO RADITI OD POLOVINE 1994.G.

OD CIVILNE ODBRANE KA CIVILNOJ ZAŠTITI

Od 1924.g. kada je u Velikoj Britaniji formirana CO, apsolutna većina država razvija CO.NATO od 1951. godine do 1995. godine imao je u svojoj strukturi Komitet Civilne odbrane.Prethodno je istaknuto da je CO u svim nacionalnim sistemima primarno sadržavala CIVILNU ZAŠTITU.Smatra se da CO ima militantan prizvuk koji je sadržan u riječi ODBRANA.Bivša Jugoslavija nije imala CIVILNU ODBRANUBiH je imala CO u vremenu 1992.-1996.g. i u njoj je CZ imala primarno mjesto.NATO-v Komitet CO preimenovan je 1995.g. u KOMITET CIVILNE ZAŠTITE.Prisutna tendencija promocije SISTEMA ZiS u kojem Civilna zaštita ima primarno mjesto.

9

CIVILNA ZAŠTITA U SISTEMU NACIONALNE SIGURNODSTI NEKIH DRŽAVA

POZICIJA CZ U SISTEMU NACIONALNE SIGURNOSTI

CZ UK VELIKE BRITANIJE

CO je formirana 1924. godine i do početka 2. svjetskog rata dostigla visok nivo razvoja.Po završetku 2. svjetskog rata počinje nova faza razvoja koju je karakterizirala: -organizacija dobrovoljne samopomoći, -izgradnja improviziranih skloništa, -izgradnja podzemnih skloništa, -razvoj skloništa, čime je promovirano načelo „ostati kod kuće“, -zaštita Vlade i privrede osigurava opstanak države, -dobra CO je faktor odvraćanja.FAZE RAZVOJA CIVILNE ODBRANE: -donešen Zakon o Civilnoj odbrani 1948. godine -1968. godine RASFORMIRANA JE CO,zato što je:-Velika Britanija stasala među vodeće sile NATO-a,-„CO je hladna, neosjetljiva-okrutna prevara“,-„ostati kod kuće“-politika masovnog samoubistva,PRISTALICE SU PRAVDALE CO:

10

-ona ima važnu ulogu u planiranju odbrane,-ona je faktor očuvanja morala,-ona je dio politike odvraćanja.PONOVO JE USPOSTAVLJENA 1972.u MUP,CO Velike Britanije ima 4 cilja: 1) zaštita od unutarnjih opasnosti; 2) ublažavanje efekata konvencionalnog i nekonvencionalnog oružja; 3) osiguranje Vlade i privrede.4) brz oporavak od prirodnih i drugih katastrofa.

BIVŠI SSSR – RUSKA FEDERACIJA

Formirana 1926. godine na iskustvima 1. svjetskog rata.KLJUČNI ZADACI:-zaštita objekata i javnog života u ratu,-osiguranje uvjeta za život civilnog stanovništva u ratu,-pomoć i spašavanje u kontaminiranim zonama,-u miru CZ SE MOŽE BAVITI POSLJEDICAMA KATASTROFA.KLJUČNI UTICAJI: -centralizirano planiranje, -Komunistička partija, -Vojno upravljanje i rukovođenje.OD 1961. CIVILNA ZAŠTITA JE PROMOVIRANA KAO STRATEGIJSKA SNAGA SOVJETSKE DRŽAVE.CO i CZ imale su vojni karakter. Prisutno vojno RiK i VOJNE JEDINICE CO. Vlada rukovodi CO preko Ministarstva odbrane.Bivši SSSR je država sa NAJVIŠE RETORIKE o CO i po njihovim ocjenama imali su najbolju CO. Činilo se sve, kako bi se kod građana stvorilo povjerenje u vlast koja „misli na svoje građane“.OVAKVU RETORIKU slijedile su sve socijalističke države pa tako i bivša Jugoslavija.

CO SSSR IMALA JE ODBRAMBENI KARAKTER1. Da osigura stabilno funkcioniranje ekonomije u ratu,2. Da zaštiti civilno stanovništvo od djelovanja oružja za masovno uništavanje (OMU),3. Da eliminira efekte djelovanja neprijateljskog djelovanja OMU.

Vlada upravlja i rukovodi Civilnom odbranom preko Mistarstva odbrane. NAČELNIK CO JE ZAMJENIK MINISTRA ODBRANEU Civilnoj odbrani je VOJNI PERSONAL. Obrazovane su VOJNE JEDINICE CO.

CIVILNA ODBRANA SAD

Prvo pravno ustrojstvo CO izvršeno je donošenjem ZAKONA O CO, decembra1950.Razlozi kašnjenja:1. Nedostatak metode „vlastite kože“,2. Izvoz „prljavih tehnologija“,3. Moćno konvencionalno oružje,4. Prvi imalac i korisnik nuklearnog oružja (faktor odvraćanja),

11

5. Vodeća vojna sila NATO,6. Nestabilna Federalna struktura CO.Od 1970. godine proglašena je dvojna uloga Civilne odbrane: - u elementarnim (prirodnim) nepogodama, - u ratu

CIVILNA ODBRANA ŠVICARSKE

OBRAZLOŽENJA:1.Odvraćanje,2.Humanitarno osiguranje,3.Sklanjanje, kao prevenciija,4.Jednaka ZiS za sve – opstanak države.

CZ BIVŠE JUGOSLAVIJE

Od 1948.-1992. bivša Jugoslavija nije imala CO.Prvi početak razvoja u Kraljevini SHS 1932. godine,Raspadom države 1941. godine raspala se CZ kada je bila najpotrebnija,Nova uspostava 1948. godine PAZ pri Državnom sekretarijatu unutarnjih poslova,a od 1962. godine u DSNO, po uzoru na bivši SSSR, gdje je to učinjeno 1961. godinePonovo raspad CZ SFRJ 1991. i 1992. godine,Po uzoru na SSSR postojao je snažan uticaj politike i odbrane (vojske) na sistem CZ.U „Smjernicama Predsjedništva SFRJ za dogradnju i djelovanje CZ u miru i ratu“ do raspada SFRJ stajali su zadaci: -proklamirani princip MASOVNOSTI, kvantitet od 15% postepeno pretvarati u kvalitet, -redovno vršiti obuku na svim nivoima organiziranja CZ, -ostvariti saradnju sa OS (JNA i TO) i svim subjektima odbrane, -vršiti dalje podruštvljavanje odbrane, -vršiti informiranje javnosti i demistif.ONOiDSZ, -osigurati veće prisustvo nauke u sistemu, -CZ inovirati prema svjetskim dostignućima.U aprilu 1992.bio je raspad CZ: de iure i de facto.USPOSTAVA CZ R BiH počela je donošenjem UREDBE SA ZAKONSKOM SNAGOM O ODBRANI, Službeni list RBiH, broj: 4/92 (20.maj 1992.god).

12

REZIME-CZ BIVŠE JUGOSLAVIJE

HRONOLOGIJA:-1932. formiranje u Kraljevini SHS,-1941. raspad držžave SHS i organizac. CZ,-1948. DFJ, MUP; formiranje Odjeljenja PAZ,-1953. FNRJ,MUP,PAZ preimenovana u CZ,-1962. SFRJ,iz MUP-a CZ prelazi u DSNO-SSNO-1992. raspad SFRJ – raspad sistema CZ.

KARAKTERISTIKE:-uticaj država socijalist.zajednice na org.CZ,-snažan uticaj jednopartijskog sistema na CZ,-uticaj odbrane i OS na CZ, kojoj je glavni sadržaj priprema za rat.

POZITIVNA ISKUSTVA:-dobro normativno-pravno uređen sistem,-dobro riješeno finansiranje,-dobro riješen sistem obuke i vježbi,-zadovoljavajući fond stručne literature,-održavani naučni skupovi, sajmovi sredstava i opreme.

NEGATIVNA ISKUSTVA – SLABOSTI:-nametnuto masovno učešće u CZ (15%),-nedovoljna materijalno-tehnička opremljenost,-organi i službe redovne djelatnosti van sistema CZ-dominantna orijentacija priprema za rat,-sistem OiO odvojen od CZ,-neriješena logistička podrška i sistem veza.RASPAD CZ: de iure i de facto.

ZAJEDNIČKE AKTIVNOSTI CO-CZ U ANALIZIRANIM DRŽAVAMA

1. Samozaštita, samoodbrana i uzajamna zaštita, 2. Uzbunjivanje u slučaju opasnosti, 3. Zaštita od požara, 4. Spašavanje od različitih opasnosti 5. Raščišćavanje ruševina, 6. Prva medicinska i sanitetska pomoć ugrožeenim, 7. Zaštita od ABH ugrožavanja,

13

8. Zbrinjavanje nastradalih, 9. Zaštita stoke i drugih životinja,10. Zaštita prirode: flore i faune,11. Obavještavanje stanovništva o mogućim opasnostima,12. Sklanjanje ljudi, životinja i vrijednosti,13. Zaštita zdravlja ljudi,14. Zaštita kulturnih dobara,15. Osiguranje snabdijevanja stanovništva i privrede,16. Osiguranje i čuvanje Ustavnog poretka i funkcioniranje legalne vlasti,17. Pomoć vojnim snagama,18. Funkcioniranje privrede u različitim uvjetima,19. Organiziriranje evakuacije ugroženog stanovništva i njihovo smještanje na sigurnija

mjesta.

CZ BOSNE I HERCEGOVINE

PODACI O BiH RELEVANTNI ZA CZ

BiH se nalazi u JI Europi na Zapadnom Balkanu. Graniči sa RH 1020 km, Srbijom i Crnom Gorom 604 km. Reljef zemljišta je od 0-2386 m nadmorske visine. Zemljište brdsko-planinsko 80% sa nagibom 13%. Klima: panonska, planinska i primorska. Hidrografija: more 19 km, rijeke su kraške, ravničarske i planinske, a pripadaju jadranskom slivu 26% i crnomorskom 74%. Jezera:planinska, kraška i vještačka-hidroakumul. Vegetacija: šumski kompleksi, voćnjaci, vinogradi, makija (česti požari). Komunikacije su dobro razvijene: zračni, kopneni i na vodi (pomorski i riječni). Željezničke mreže je: 1092 km i drumske 2050 km. Plovne rijeke su: Sava i donji took rijeke Neretve.

PROFIL KATASTROFA:Zemljotresi, poplave, sniježni nanosi, lavine, led na rijekama, odroni, klizanje i slijeganje tla, suše, oluje, grad, mraz, veliki požari, eksplozije plinova, prometne nesreće, moguće rušenje brana na hidroakumulacijama, epidemije i epizootije, kalamiteti biljnih bolesti i štetočina, radioaktivno i hemijsko zagađivanje zraka, vode, tla i namirnica, rudarske nesreće i dr.

USPOSTAVA CZ U RBiH 1992. GODINE

PRAVNI OSNOV:-Uredba o ukidanju Republičkog štaba TO i obrazovanju Štaba teritorijalne odbrane R BiH, Službeni list R BiH, broj:1/92,-Odluka o objedinjavanju svih naoružanih snaga na teritoriji R BiH,Predsjedništvo RBiH, broj:01-11-306/92 od 09.04.1992.godine,-UREDBA SA ZAKONSKOM SNAGOM O ODBRANI Službeni list R BiH, broj:4/92,-Odluka o proglašenju ratnog stanja,Sl.list RBiH, broj:7/92,-PLATFORMA ZA DJELOVANJE PREDSJEDNIŠTVA U RATNIM USLOVIMA,Sl.list RBiH,broj;8/92-Uredba sa zakonskom snagom o vojnoj obavezi,Sl.list RBiH, broj:11/92,-Naredba o primjeni Pravila MRP u OS RBiH,Sl.list R BiH, broj: 15/92,-UREDBA SA ZAKON.SNAGOM O RATIFIKACIJI MEĐUNARODNIH KONVENCIJA IZ OBLASTI RATNOG PRAVA I PRAVOSUĐA,Sl.list RBiH, broj:16/92.

14

CZ R BiH U RATU 1992.-1995. GODINE

U ratu su teško kršene Ženevske konvencije i sva pravila i običaji ratovanja. Vršeno je borbeno djelovanje po objektima, i pripadnicima CZ koji su vidno obilježeni gasili požare, spašavali ljude i materijalna sredstva.Na dijelu BiH, koji se sada zove FBiH poginuo je 551 i povrijeđeno 840 pripadnika CZ. Vojske su odvodile vlastite pripadnike CZ u zonu borbenih djelovanja da izvlače ranjene pripadnike OS, da kopaju rovove, tranšeje, zemunice i ukopavaju oruđa. Tako su prekršene odredbe Dopunskog protokola iz 1977.g. o statusu pripadnika CZ. Državni organi, javne ustanove i preduzeća zloupotrebljavali su Civilnu zaštitu tako što su im davali u zadatak poslove koji su redovna djelatnost tih subjekata.Korekcija odnosa između Oružanih snaga i CZ postignuta je donošenjem INSTRUKCIJE O MEĐUSOBNIM ODNOSIMA CIVILNE ODBRANE I ORUŽANIH SNAGA od 30. augusta 1993. g. (u potpisu Ministarstvo odbrane R BiH i Generalštab Armije R BiH)

POSTDEJTONSKO FUNKCIONIRANJE CZ

Uspostavom 2 entiteta, uspostavljena su 2 potpuno odvojena i samostalna sistema CZ. Entiteti donose zakone i samostalno uređuju ovu oblast: u Federaciji BiH ZAKON O ODBRANI FBiH, 1996. g., a u Rep. Srpskoj ZAKON O CIVILNOJ ZAŠTITI,1997.godine.CZ se angažira na pružanju pomoći povratnicima po Aneksu-7 i na deminiranju.U decembru 1998.g.započete su aktivnosti na uspostavi saradnje CZ ova 2 entiteta. Tokom 2000. - 2001. godine Vlade entiteta zaključile su Sporazum o saradnji u ostvarivanju zadataka Civilne zaštite.Arbitražnom odlukom 1999.g. uspostavljen je Brčko Distrikt BiH, a CZ tek početkom 2003.gOd osnivanja Pakta stabilnosti za JIE 1999. god. zapažene su aktivnosti entiteta BiH.

15

KOMPARIRANJE SA SISTEMOM CZ FBiH:-Lična i uzajamna zaštita organizirana kao u FBiH,-Mjere CZ, naziv kao i naziv Zakona, uvedena je mjera UZBUNJIVANJA, ostalo je kao u FBiH,-Štabovi i povjerenici čine jedan segment CZ, što se razlikuje od FBiH. Organizirani su na nivou Republike, Grada, Općine, privrednih društava i drugih pravnih subjekata,-Službe i jedinice CZ su spojeni u jedan segment,-Rukovođenje i upotreba snaga i sredstava CZ su identični sa načinom organiziranja u FBiH,-Sistem Osmatranja i obavještavanja (Operativni centri) je dio Uprave CZ, kao i u FBiH.

FINANSIRANJE, MATERIJALNO OPREMANJE I OBUKA U OBA ENTITETA

Finansiranje: U FEDERACIJI BiH U REPUBLICI SRPSKOJ __________________________________________________ -budžet Federacije, -budžet Republike, kantona i općina, gradova i općina, -sredstva pravnih subjekata -dobrovoljni prilozi, -osiguranje, -međunarodna pomoć, -dobrovoljni prilozi, -drugi izvori utvrđeni -drugi izvori utvrđeni Zakonom. Zakonom. __________________________________________________ Materijalno opremanje: 1. Osloncem na postojeću materijalnu bazu organa i službi redovnih djelatnosti, 2. Izuzimanjem i raspoređivanjem sredstava iz popisa, 3. Nabavkom.Obuka: Obučavanje u entitetima provodi se po programu Federalne, odnosno Republičke uprave CZ. Formiraju se nastavni centri.

ZAJEDNIČKO DJELOVANJE U KATASTROFAMA

Prve aktivnosti održane u organizaciji OSCE i OHR, decembra 1998.g. u Banjaluci; Druga radionica na pripremi dokumenata o zajedničkom djelovannju CZ u BiH održana je u aprilu 1999.godine u Tesliću;

16

Rezultat: SPORAZUM O SARADNJI U OSTVARIVANJU ZADATAKA CIVILNE ZAŠTITE, zaključen je uz saglasnost Vlade FBiH i Vlade RS. Objavljen je u Sl.novinama FBiH, broj:36/01.Sadržaj Sporazuma:-„Zajedničko planiranje i provođenje preventivnih mjera zaštite od poplava, zemljotresa, radiološke opasnosti, zaraznih bolesti, kulturnih i drugih opasnosti i nesreća;-Međusobno obavještavanje o opasnostima, nastanku i posljedicama tih opasnosti;-Međusobna pomoć na zaštiti i spašavanju i asanaciji terena;-Zajedničko obrazovanje i osposobljavanje snaga i subjekata CZ kroz informativne sastanke, kurseve, seminare i druge vidove obuke, te izvođenje zajedničkih vježbi.“Entiteti su riješili procedure angažiranja OS u pomoći Civilnoj zaštiti u katastrofama.

REZIME O CIVILNOJ ZAŠTITI U BiH

__________________ ____________________ ________________________ CZ FEDERACIJE BiH CZ Brčko Distrikt CZ Republike Srpske __________________ ____________________ ________________________ -LiUZ -U Odjelu javne -LiUZ -Mjere ZiS sigurnosti ima Služba -Mjere CZ -Štabovi CZ Civilne zaštite -Štabovi i povjerenici -Povjerenici CZ Na osnovu Okvirnog -Službe ,jedinice i timovi -Službe ZiS Zakona o ZiS, -Rukovođenje i upotreba -Jedinice CZ doneseni vlast snaga i sredstava CZ. -Rukov.i upotreba propisi.U toku ________________________ snaga i sredstava uspost.org.CZ Civilne zaštite_______ ____________________ Organizacijski dio strukture su OPERATIVNI CENTRI CZ ŠTA JE VAŽNO ZNATI?O Štabovima CZ: O Povjerenicima CZ: O Jedinicama CZ______________ _____________________ ________________-zadaci, -šta je, ko je povjerenik -vrste jedinica CZ

DALJE PROMJENE I STVARANJE CZ BiH

-Zakonom o ministarstvima iz 1998.g. u RS, CZ je izdvojena iz resora odbrane;-Zakonom o ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave CZ izdvojena iz resora odbrane FBiH;-U vrijeme postojanja entitetskih vojski (VFBiH i VRS) postojala je obaveza pružanja pomoći Civilnoj zaštiti;-Stvaranjem jedinstvenih OS države BiH, po okončanju Reforme odbrambenog sistema, ostala je u čl. 4. Zakona o odbrani obaveza pružanja pomoći civilnim strukturama i CZ u prirodnim i drugim nesrećama.-2003.g.u Vijeću ministara BiH obrazovano je Ministarstvo sigurnosti i u njemu ODSJEK CZ, kao prvi embrion državnog nivoa CZ BiH;-U decembru 2005. Vijeće ministara donijelo je rješenje o pristupanju izradi i donošenju Zakona CZ BiH;

17

-U sjeni reforme policijskog sistema BiH polovinom maja 2008.g. donesen je Okvirni Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (Sl.glasn.BiH,br:50/08)-Polovinom 2009.formiran Sektor ZiS i Koordinaciono tijelo BiH za zaštitu i spašavanje.

PLANIRANJE CIVILNE ZAŠTITE

a/ Planiranje djelovanja CZ: u prirodnim nesrećama, u drugim nesrećama (antroploškog porijekla);b/ Planiranje razvoja, finansiranja i MT opremanja;c/ Planiranje obučavanja, osposobljavanja i vježbi,d/ Upravljanje i rukovođenje sistemom CZ i u sistemu CZ.

PROCJENJIVANJE, PROGRAMIRANJE I PLANIRANJE CIVILNE ZAŠTITE

Ove tri radnje su osnov realiziranja CZ.PROCJENA je misaoni proces i rezultat sposobnosti predviđanja pojava u prirodi i promjena koje imaju štetne posljedice na ljude,okolinu i sve što se u njoj nalazi. Predmet procjene su i pojave koje se u prirodi ciklično javljaju u intervalima od 20, 50, 100, pa i 1000 godina. Procjenom se sagledavaju sve aktivnosti ljudi koje, nenamjerno ili namjerno, mogu ugroziti ljude,materijalna dobra, biljni i životinjski svijet.PROGRAMIRANJEM se određuju ciljevi, politika i strategija ZiS (CZ) za 5 godina.PROGRAM, uglavnom sadrži: 1. Procjenu, 2. Podatke o org.i provođenju mjera ZiS, 3. Podatke o dostignutom stepenu ZiS, 4. Načine ostvarivanja ZiS – CZ, 5. Preventivne mjere ZiS, 6. Smjernice za organizir. snaga i sredst., 7. Smjernice za obučavanje, 8. Istraživačku i razvojnu djelatnost ZiS, 9. Analizu troškova i izvore finansiranja.PLANIRANJE se zasniva na PROGRAMU i načelima: -ekonomičnosti, -racionalnosti i -kompatibilnosti.OKVIRNI SADRŽAJ PLANA: - dokum. o ranom otkrivanju i uzbunjivanju građana, - dokum. o aktiviranju sistema ZiS, - dokum.o operativnom djelovanju, - dokum.o provođenju mjera ZiS, - dokum.o nosiocima aktivnosti, opremi i MTS.

PLANIRANJE RAZVOJA, FINANSIRANJE I MATERIJALNO-TEHNIČKO OPREMANJA

PLANIRANJE RAZVOJA može biti:

18

-kratkoročno (1 godina), -srednjoročno (5 godina) i -dugoročno (više od 5 godina).PLANIRANJE FINANSIRANJA: -osnovni, glavni, obavezan i uvijek nedovoljan budžet, način finansiranja, -sredstva od donacija, -premije po osnovu osiguranja. -dobrovoljni prilozi građana.PLANIRANJE MATERIJALNO-TEHNIČKO OPREMANJE -nabavkom, -osloncem na postojeću materij. -izuzimanjem od pravnih subjekata i građana, -doniranjem sredstva i opreme., -osposobljavanje, obuka i vježbe građana i pripadnika CZ;

PLANIRANJE OBUČAVANJA, OSPOSOBLJAVANJA I VJEŽBI

OBUČAVANJE I OSPOSOBLJAVANJE za CIVILNU ZAŠTITU (Zaštitu i spašavanje) je PRAVO I DUŽNOST građana da bi mogli ostvariti svoja PRAVA i izvršavati DUŽNOSTI u Civilnoj zaštiti, odnosno sistemu ZiS.OBUČAVANJE se vrši za:

- ličnu i uzajamnu zaštitu, - dužnosti u jedinicama i štabovima CZ,- dužnosti komandanta, načelnika i članova štabova civilne zaštite,- dužnosti Povjerenika CZ,- rukovodilaca službi CZ, odnosno ZiS.

OSPOSOBLJAVANJE se vrši za dužnosti rukovalaca specijalnim MTS i opremom.OBAVEZU OBUČAVANJA I OSPOSOBLJAVANJA imaju: -svi zdravstveno sposobni građani od 15 do 60 godina (muškarci) i do 55 godina, žene.Obučavanju ne podliježu trudnice i žene koje imaju djecu mlađu od 7 godina. Ocjena sposobnosti vrši se po zahtjevu građana ili po službenoj dužnosti. Za obuku i osposobljavanje može se obrazovati CENTAR ZA OBUKU CZ. Sve poslove vezane za obuku i osposobljavanje vrši UPRAVA – SLUŽBA CZ.

NASTAVNE PLANOVE I PROGRAME za sve vrste obuke i osposobljavanja donosi DIREKTOR UPRAVE CIVILNE ZAŠTITE.Pozivanje na obuku vrši se POZIVOM nadležnog organa Civilne zaštite. Najviši oblik obučavanja i osposobljavanja postiže se izvođenjem VJEŽBI na nivou: -mjesnih zajednica i pravnih subjekata, -općine i kantona (regije), -entiteta i Brčko Distrikta BiH, -države BiH i -međunarodne.Najkvalitetnije VJEŽBE su one koje se izvode na jednom lokalitetu i uključuju sve snage i sve subjekte SISTEMA ZiS, vojsku i policiju.

19

UPRAVLJANJE I RUKOVOĐENJE SISTEMOM CZ I U SISTEMU CZ BiH

UPRAVLJANJE (administriranje) je funkcija državnih organa kojom se određuju ciljevi, politika funkcionir. i odlučuje o pitanjima razvoja i zadac. snaga ili subjekata sist. sigurnosti.

a/UPRAVLJANJE SISTEMOM CZ vrši: -Vijeće ministara BiH preko Ministarstva sigurnosti (sa Sektorom ZiS); -Vlade entiteta i Brčko- Distrikta i njihovih upravnih organa; -Vlade kantona-Gradonačelnik grad. Zajednica sa upravama CZ, -Načelnici općina u statusu izvršnih organa vlasti sa Službama CZ; -Upravni odbori pravnih subjekata i Savjeti MZ preko službi ili referata za poslove sigurnosti.

b/ RUKOVOĐENJE, vođenje poslova, poslovođenje, usmjeravanje pojedinaca, organa, organizacijskih dijelova i organizacije kao cjeline od organa rukovođenja ili pojedinaca-rukovodilaca radi ostvarivanj postavljenih ciljeva.Henri Fajol je postavio 5 međusobno zavisnih funkcija: -PLANIRANJE, -ORGANIZIRANJE, -KOMANDOVANJE (naređivanje), -KOORDINACIJA i -KONTROLA.

RUKOVOĐENJE U SISTEMU CZ BiH vrši: -Koordinacijsko tijelo BiH za ZiS (u statusu državnog Štaba CZ), -Štabovi CZ entiteta i Brčko-Distrikta, -Štabovi CZ kantona i grad.zajedn., -Štabovi CZ općina, -Štabovi CZ mjesnih zajednica i pravnih subjekata,

STRUKTURA OPĆINSKOG ŠTABA CZ

_________________________ K O M A N D A N T -načelnik ili -zamjenik načelnika općine _________________________ ___________________ N A Č E L N I K ŠCZ pomoćnik Načelnika Općine koji rukovodi Službom Civilne __zaštite____________POMOĆNICI NAČELNIKA (ČLANOVI) ŠTABA CIVILNE ZAŠTITE SU:-za obuku i informiranje,-za mjere zaštite i spašavanja, koje su na osnovu Procjene utvrđene Odlukom,-rukovodilac (sekretar) Općinske organizacije Crvenog križa/krsta,-dio profesionalnog jezgra Službe CZ

20

Ko može biti povjerenik CZ?-psiho-fizički zdrava i sposobna osoba za službu u CZ;-pripadnost životnoj ili radnoj sredini u koju se imenuje;-da ima ugled u sredini u kojoj će vršiti dužnost povjerenika;-da ima što viši nivo stručne spreme;-da ima organizacijske i druge sposobnosti i osobine ličnosti.

ZADACI POVJERENIKA CZ-vode evidenciju građana (zaposlenika) u sredini za koju su imenovani;-vode evidenciju o osposobljenosti i opremljenosti građana za ličnu i uzajamnu zaštitu;-vode evidenciju o rasporedu i zaduženjima građana za zadatke zaštite i spašavanja;-vode evidenciju o kapacitetima i stanju skloništa i zaklona;-vode evidenciju o stanju i ispravnosti sredstava i opreme za ličnu i kolektivnu zaštitu, te kućnih instalacija i komunalne infrastrukture;-raspoređuje stanare ili zaposlenike u grupe za sklanjanje;-organiziraju distribuciju humanitarne pomoći, dok te poslove ne preuzmu redovni organi;-informiraju osobe u skloništu o stanju na terenu;-vrše informiranje štabova i drugih organa o stanju osoba u skloništu;-izrađuju i ažuriraju planove zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nasreća u kojima imaju zadatke za 4 situacije: -za prevenciju, -za odgovor -operativno djelovanje, -za asanaciju, oporavak, obnovu i razvoj.Povjerenik CZ je inicijator, pokretač i predlagač mjera i aktivnosti koje treba preduzeti u fazi priprema, u prevenciji i djelovanju u prirodnim i drugim nesrećama.Povjerenik je organ rukovođenja oličen u jednoj osobi sa ovlaštenjima da rukovodi ljudima i da angažira sredstva za ličnu i uzajamnu zaštitu i provođenje mjera zaštite i spašavanja u životnim i radnim sredinama. U sredinama u kojima se ne formira štab CZ imenuje se povjerenik civilne zaštite.

21

CZ BiH i ICDO

ŠTA JE ICDO?

Međunarodna organizacija Civilne odbrane (ICDO). Međudržavni, vladin sektor, okuplja države koje su za oblast Civilne odbrane / zaštite donijele vlastitu legislativu, prihvatile međunarodna akta humanitarnog prava i poštuju ih, te prihvatile Ustav Međunarodne organizacije civilne odbrane (ICDO).

BiH JE ČLANICA ICDO ZATO ŠTO JE:1.Donijela Uredbu sa zakonskom snagom o odbrani, Službeni list RBiH, broj:4/92 od 20.05.1992. godine;2.Predsjedništvo BiH donijelo Uredbu sa zakonskom snagom o ratifikaciji međunarodnih ugovora, konvencija i protokola, Sl.list RBiH, broj:16/92;3.Do 30.08.1993.g. u BiH je prekršen Dopunski protokol o statusu pripadnika Civilne zaštite.Instrukcijom o međusobnim odnosima Vojne i Civilne odbrane, koju su donijeli Generalštab ARBiH i Ministarstvo odbrane BiH, izvršena je korekcija odnosa.4.Vlada BiH, 29.03.1994.g. prihvatila je Ustav ICDO, pa je na Konferenciji ICDO u Amanu 03.-05.04.1994.g. primljena za 43. punopravnu članicu ove svjetske organizacije.

Sadržaj Instrukcije - preraspoređivanje vojnih obveznika mlađih od 45.g u OS, ako nisu u štabovima i spec. jedinicama CZ, - pripadniku CZ izdati knjižicu i dr.dokumenta CZ, - pripadnici CZ su obavezni da sa OS razmjenjuju podatke putem Centra obavj. i Operat.centra OS, - u većim nesrećama OS su obavezne učestvovati u ZiS ljudi i materijalnih dobara, - CZ je dužna za potrebe OS prikupljati: odjeću, obuću, hranu, lijekove, alat i dr., - Republički ŠCZ je imao obavezu da sačini elaborat za preživljavanje u prirodi i dostavi ga OS, - RŠCZ je obavezan pomoći OS u mjerama ZiS, - srodne jedinice CZ i OS: RHB, PMP, PPZ, zaštite biljaka, životinja i namirnica dužne su sarađivati, - OS su imale obavezu da u svojim objektima oslobode prostorije i pripreme ih za sklanjanje, - o angažiranju snaga CZ mogu odlučivati samo izvršni organi vlasti, a operativno rukovođenje mogu provoditi samo ŠTABOVI CIVILNE ZAŠTITE

DOKUMENTA ICDO:a)Tuniška deklaracija – dokument donesen na Konferencij ICDO u Tunisu od 14. - 18. septembra 1999. godine, pod nazivom „DOBROVOLJNA SLUŽBA UNUTAR CIVILNE ZAŠTITE – ČIN SOLIDARNOSTI I GRAĐANSTVA“.Učesnici Konferencije su podsjetili države u svijetu da je:- Civilna zaštita odgovornost svih nas, te je potrebno razviti odgovarajuće politike i sisteme;- uočiti nesreće i katastrofe, suštinska je potreba unaprjeđenja kulture na svjetskom nivou; - akcija vlade moguća je ako ima podršku stanovništva;-solidarnost i građanstvo fundamentalna vrijednost koju treba odraziti kroz dobrovoljnu službu.

SVJETSKI DAN CIVILNE ZAŠTITE - 1.mart određen je Rezolucijom 9. Generalne skupštine ICDO u Ženevi. Toga dana 1972. godine, u Ženevi je formirana ICDO, kao

22

svjetska međudržavna vladina organizacija. Utvrđivanjem ovoga datuma za svoj dan, ICDO želi da se probudi svijest o zadacima ove organizacije: zaštita imovine i okoline. ICDO je dala primjere događaja koje bi trebalo organizirati tom prilikom: -dati izjave za štampu i objaviti prigodne članke; -emitirati radio i TV poruke, govore državnih autoriteta odgovornih za CZ; -održati simpozije,konferencije i debate -održati „Otvorene dane“o strukturi, -projicirati filmove i izložbe, radi informiranja javnosti; -vršiti simulaciju katastrofa i izvoditi vježbe CZ.

CZ JE KOMPLEMENTARNA I KOMPATIBILNA SA SISTEMOM RANOG OTKRIVANJA I UPOZORAVANJA NA UGROŽENOST STANOVNIKA I OKOLIŠA U EUROPSKOJ UNIJI

UVJETI ZA SMANJENO STRADANJE LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA

1. Sistem ranog otkrivanja i upozoravanja,2. Objekti za sklanjanje,3. Osposobljeno i disciplinirano stanovništvo.

P O S L J E D I C E 1. AKO SU ISPUNJENA SVATRI UVJETA: - mrtvih.................................. 8% - povrijeđenih....................... 2% - nepovrijeđenih.................. 90% 2. AKO JE ISPUNJEN UVJET br.1: - mrtvih................................. 23% - povrijeđenih....................... 17% - nepovrijeđenih................... 60% 3. AKO NISU ISPUNJENI NAVEDENI UVJETI: - mrtvih.................................35% - povrijeđenih.......................30% - nepovrijeđenih...................35%

SLUŽBA RANOG OTKRIVANJA I UPOZORAVANJA – OPERATIVNI CENTAR CIVILNE ZAŠTITE – 121

Službu ranog otkrivanja sačinjavaju: - Policija................................... 122 - Vatrogasci.............................. 123

23

- Hitna medicinska pomoć........ 124 - Informacije (BiH Telekom).....1182 - BiHAMK.................................1282 - Oružane snage - Direkcija civilne avijacije - Hidrometeorološki zavod - Seizmološka služba - Zdravstvene ustanove - Veterinarske ustanove - Saobraćajna preduzeća - Komunalna preduzeća - Elektroprivreda - Radio-televizija i dr.

OPERATIVNI CENTAR CZ- 121Pravni osnov:a) Dopunski protokol uz Ženevske konvencije od 10.06.1977.godine,b) Zakoni i podzakonska akta entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. U FBiH to je:ZAKON O ZAŠTITI I SPAŠAVANJU LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA, Sl.novine FBiH, broj: 39/03 i 22/06 u članovima 149 do 163. PRAVILNIK O ORGANIZIRANJU I FUNKCIONIRANJU OPERATIVNIH CENTARA CZ, Sl.novine FBiH, broj:08/07.

Gdje se formiraju OC CZ?a) U entitetima i Brčko Distriktu BiH u skladu sa zakonima u sastavu uprava-Odsjeka

CZ, U kantonima i regijama, U općinama u sastavu Službi CZ.

b) Na nivou BiH formira se OPERATIVNO–KOMUNIKACIJSKI CENTAR -112, u skladu sa Okvirnim zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih drugih nesreća, Sl.glasnik BiH, broj:50/08.

- Dvije ili više općina mogu, zajedničkom odlukom načelnika tih općina formirati Zajednički Operativni centar CZ.- U uvjetima nepostojanja prirodne ili druge nesreće Kantonalni operativni centar može obavljati funkciju Operativnog centra CZ domicilne općine;- OC CZ U entitetima, kantonima i regijama rade 24 sata , a Općinski od 8-16 sati.- Proglašavanjem stanja prirodne ili druge nesreće Operativni centri CZ u općinama uspostavljaju rad neprekidno 24 sata.

OSNOVU ZA RAD OC CZ OSIGURAVAJU:1.Sistemi za komunikacije i informatičku podršku;2.Računarski sistemi i računarske mreže za podršku;3.Uredska oprema i softweri;4.Elektronski sistemi za osiguranje;5.Sistemi za podršku GIS (geografsko – informacioni sistemi).

O ČEMU I KAKO IZVJEŠTAVA OC CZ – 121

24

Operativnim dokumentima za rad Centara utvrđeno je 20 vrsta i 119 podvrsta događaja o kojima se izvještava otvoreno ili zatvoreno, šifrovano – pomoću LISTE PITANJA: 1. zemljotres, 2. poplava, 3. požar, 4. klizišta, sniježni nanosi, lavine; 5. led na vodotocima, 6. udar groma, oluja, 7. saobraćajni udesi:drumski,željezn., zračni; 8. eksplozije, ruševine, rudarske nesreće, 9. ispuštanje i prosipanje otrovnih materija, 10. zagađ. riječnih tokova, zemljišta i okoline, 11. prelijevanje ili rušenje brane, 12. havarije i kvarovi u privrednoj proizvodnji, 13. zarazne bolesti ljudi, 14. bolesti životinja – epizootije, 15. bolesti biljaka, 16. RHB kontaminacija, 17. trovanje vodom i hranom, 18. oštećenja komunalne infrastrukture, 19. NUS, 20. terorističke aktivnosti. OCCZ vode djelovod. informac.i arhivsku knjige.

PRIJENOS INFORMACIJA I UZBUNJIVANJEOperativni Centar ima pravnu i tehničku mogućnost da prioritetno putem medija prenese informaciju za nadležne organe i za građane, a koje su od značaja za sigurnost.UZBUNJIVANJE se vrši pomoću znakova za uzbunjivanja koji su utvrđeni „PRAVILNIKOM O ORGANIZIRANJU I FUNKCIONIRANJU CENTRA OSMATRANJA I OBAVJEŠTAVANJA “ Sl.novine FBiH, br.: 9/05OPĆA OPASNOST: zavijajući ton sirene u trajanju 100 sek. U toku prvih 6 sati ponavlja se više puta.PRESTANAK OPASNOSTI: jednoličan ton sirene u trajanju od 60 sek. Ovim signalom vrši se proba sistema uzbunjivanja.

ODNOS SLUŽBI RANOG OTKRIVANJA I UPOZORAVANJA SA CIVILNOM ZAŠTITOMOrgani i službe redovnih djelatnosti, koji se po prirodi redovne djelatnosti bave ZiS dio su Civilne zaštite i dio sistema ranog otkrivanja i obavještavanja o opasnostima. Za ove subjekte postoji zakonska obavezne razmjene informacija sa Operativnim centrom CZ. Do donošenja Zakona o ZiS sistem ranog otkrivanja i upozoravanja bio je u sistemu odbrane ili Civilne odbrane. Najbolje je rješenje kada je ovaj sistem sa CZ i kada je u direktnoj funkciji CZ.

ODLUKA VIJEĆA EU O UVOĐENJU EUROPSKOG BROJA 112 ZA HITNE SITUACIJEa) O Projektu OKC-112 u BiHUspostava OKC BiH, funkcionalno integriranje sistema monitoringa hazarda i uvođenje europskog broja za hitne situacije 112 izraz je opredijeljenosti institucija vlasti u BiH da u ovoj oblasti doprinesu široj regionalnoj sigurnosti i brzom članstvu u EU i drugim EA integracijama.

25

Projekt izgrađuje kapacitete za redukciju rizika katastrofa potpisan sa UNDP i DEMA (Agencijom Kraljevine Danske za upravljanje u katastrofama).

b) Legislativni aspekti Projekta1. Zakon o komunikacijama,2. Direktiva SEVEZO II i III o prekograničnim efektima industrijskih nesreća;3. Odluka Vijeća EU,br.9/396/EEC od 29.04.1991.g. o uvođenju europskog broja 112.4. Direktiva Vijeća EU br.2002/22/EC o besplatnom pozivu broja 112.5. Okvirni zakon o ZiS ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća BiH.

c) Strukturalni aspekti

d) Funkcionalni aspekti

OKC-112 bit će čvorište svih operativnih centara u BiH i postići viši nivo regionalne sigurnosti: praćenjem hazarda, detekcijom, identifikacijom i obavještavanjem o rizicima, boljom razmjenom informacija i umrežavanjem sa drugim sistemima u BiH i u regionu, radi efikasne koordinacije odgovora na vanredne situacije.GEOGRAFSKE RAZMJERE:od mikro značaja za BiH do makro značaja u regionu za praćenje rizika sa prekograničnim efektima.FUNKCIONALNE RAZMJERE: region JIE suočava se sa rizicima: požarima otvorenih prostora, poplavama, seizmološkim aktivnostima, tehničkim rizicima, epidemijama, terorističkim prijetnjama, a BiH je sklona nesrećama. Projekt je realiziran u tri faze:1. administrativna i građevinska faza, mart 09.2. instalacijski poslovi i priprema personala, do kraja 2009. godine;3. fini instalacijski radovi i funkcionalno uvezivanje BiH, u 2010. i 2011. godini. Budžet BiH izdvaja 850.000 eura, ostalo UNDP i DEMA.

e) Izazovi i opcije1. Izazovi:- funkcionalno povezivanje po horizontali i po vertikali;- uvođenje 112 i zamjena dosadašnjih brojeva;- poznavanje svjetskih jezika i procedura;- obuka osoblja po ovim standardima.

26

2. Opcije:- primjena postojećih propisa;- usklađivanje BiH propisa sa propisima EU,- intenzivan dijalog o saradnji u BiH i u regionu.

f) Zaključci i preporuke 1. Zaključci:- BiH je izrazila političku volju za uključenje u EA sistem sigurnosti;- bezgraničnost rizika zahtijeva i bezgraničnost razmjene informacija i upozoravanje na opasnosti. 2. Preporuke: - da nosioci politika u BiH ulože napore da se uspostavi sistem 112; - da se u izgradnji OC CZ na nižim nivoima postupa racionalno u skladu sa ekonomskom moći društva.

CZ U REGIONALNIM INICIJATIVAMA I ORGANIZACIJAMA

ESDP – EUROPSKA SIGURNOSNA I ODBRAMBENA POLITIKA

Nastala na ministarskom sastanku NATO u Berlinu 1996. godine. Tom prilikom postignuta je saglasnost da Zapadnoeuropska unija pristupi stvaranju europskog sigurnosnog i odbrambenog identiteta - ESDI što će rezultirati stvaranjem europskog stuba sigurnosti prvo u sistemu NATO, a onda i u sistemu EU.Počeo je postepen prijenos poslova sigurnosti i odbrane sa NATO na EU. Poslije Berlinskog sporazuma iz marta 2003. godine, potvrđen je aranžman tzv. „Berlin +“ kojim je omogućeno da EU koristi NATO strukturu u operacijama u kojima se ne uključuje NATO.Radi naglašavanja odbrane i sigurnosti nacrt europskog Ustava iz 2004.g. nije dobio podršku većine članica EU: pravo Francuske, Holandije i još 7 članica EU.Dakle, projekt ESDP je realizacija ideje ZAJEDNIČKE VANJSKE I UNUTARNJE SIGURNOSNE POLITIKE.

CZ U EUROPSKOJ UNIJI

Pored respektabilne infrastrukture odbrane i sigurnosti, u članu 3. Ugovora o osnivanju EC - Europske zajednice, predviđena je mogućnost preduzimanja mjera u oblasti CZ, donesena su važna akta koja pokrivaju CZ : -Odluka Vijeća EU broj:2007/162/EC o uspostavi finansijskog instrumenta CZ od 05. 03.2007. godine, -Odluka Vijeća EU broj: 2007/779/EC, kojom se uspostavlja mehanizam CZ koji je na snazi od 08.11.2007. godine. Normativni i finansijski „mehanizmi“ i instrumenti pokrivaju tri najvažnija aspekta UPRAVLJANJA U KATASTROFAMA: -prevencija; -pripremanje / pripravnost; -odgovor.

Za provedbu ovih „mehanizama“ donesene su dvije važne odluke:

27

a/ Odluka Europske komisije broj: 2008/73/EC (Euratom), kao amandman na Odluku broj: 2004/277/EC, kojom se postavljaju pravila za provedbu „mehanizma“ Zajednice u oblasti CZ (na snazi od 20.12.2007. godine);

b/ Odluka Europske komisije 2007/606/ EC, (Eurotom) o uspostavi pravila za provedbu odredbi o transportu (na snazi od 08.08.2007)

EUROPSKI PARLAMENT, EUROPSKO VIJEĆE i EUROPSKA KOMISIJA donijeli su još nekoliko značajnih dokumenata o: („Civilna zaštita u Euro-Atlantskim sistemima sigurnosti“ str.67-68) - uvođenju europskog broja-112; - mehanizmima saradnje u oblasti CZ; - mehanizmima saradnje u intervencijama CZ; - Pravilnik za pripravnost i brz odgovor na katastrofe; - doneseno 8 Rezolucija o pomoći i saradnji CZ, - deklaracijama i zaključcima o ranom otkrivanju i upozoravanju na opasnosti.

LISABONSKIM SPORAZUMOM, koji je potpisan 13. 12. 2007. godine, a stupio na snagu 01.01. 2009.godine uvedene su promjene u CZ: - da EU ima nadležnost za akcije podrške, koordinacije i drugih komplementarnih aktivnosti, - da se propisi o CZ donose u Europskom Parlamentu, a odlučivanje o aktivnostima prenose u nadležnost Vijeća, - EU ohrabruje članice na saradnju CZ, - da članice EU usklade svoja dokumenta sa EU. MJESTO I ULOGA CZ U STRUKTURI EUIzvršne funkcije u EU vrši Europska komisija. Prema ugovoru iz Nice iz 2001.godine od januara 2005. godine u sastav Komisije ulazi po jedan predstavnik članica EU. Osnivački akt garantira rad Komisije bez bilo čijeg pritiska, uključujući i pritisak domicilne Vlade.CIVILNA ZAŠTITA u EU stavljena je u nadležnost OPĆE UPRAVE XI – ZA ZAŠTITU CIVILNOG STANOVNIŠTVA I OKOLIŠA.

INSTRUMENTI I MEHANIZMI CZ U EUProcedurama Europske komisije uspostavljeni su mehanizmi Civilne zaštite: a/ koordinacija pomoći članica EU državama koje su pogođene katastrofom bez obzira da li su članice ili ne; b/ uvođenje jedinstvenog europskog broja za hitne situacije i njegova primjena; c/ pojačana saradnja u intervencijama pomoći Civilne zaštite, realizirat će se: - izradom baze podataka o resursima koji se mogu staviti na raspolaganje interventnim timovima; - odrediti timove koji mogu biti mobilni za 12s - izvršiti selekciju timova koji mogu učestvovati u procjeni i koordinaciji pomoći; - osigurati informacije za uspostavu mehanizama u roku od 6 mjeseci od donošenja Odluke, - odrediti kompetentne institucije i kontakt tačke za implementaciju Odluke i o tome obavijestiti Komisiju.

CIVILNA ZAŠTITA U NATO-u

NATO – Sjevernoatlantski savez – Atlantska alijansa – Vašingtonski ugovor (po mjestu gdje je zaključen, 04. aprila 1949.godine). Temeljna uloga NATO je čuvanje slobode, sigurnosti i zajedničkih vrijednosti članica političkim i vojnim sredstvima. Zajedničke vrijednosti su:

28

demokracija, individualna sloboda, vladavina prava i mirno rješavanje svih sporova u EA području. Najviše političko i izvršno tijelo je NAC – Sjevernoatlantsko vijeće, predsjedava mu Generalni sekretar Saveza.Faze priprema za ulazak u NATO:-Partnerstvo za mir (BiH od 1994.g.)-1.stepen priprema – REFORMA,-2.stepen priprema – DIJALOG I SARADNJA,-3.stepen priprema – OPERACIJE,-4.stepen priprema – PROŠIRENJE.Države-kandidati prolaze faze evaluacije:-1.Proces planiranja i revizije - PARP-2.Individualni partnerski akcioni plan - IPAP-3.Akcioni plan za članstvo - MAPNATO je okrenut prema civilnim strukturama. Od 1951.g. postoji KOMITET CIVILNE ODBRANE

NATO SE BAVI POSLOVIMA CZ a/ Operativnim sredstvima u domenu Uprave za planiranje za civilne vanredne situcije, b/ Političkim sredstvima, kroz Komitet Civilne zaštite od 1995. godine. VIŠI KOMITET ZA CIVILNO PLANIRANJE ZA VANREDNE SITUACIJE – SCEPC osim KOMITETA ZA CIVILNU ZAŠTITU ima još 5 komiteta i 2 odbora ZA PLANIRANJE: 1. Zajednički medicinski komitet (JMC), 2. Komitet za planiranje civilne avijacije (CAPC), 3. Komitet za planiranje civilnih komunikacija (CCPC), 4. Komitet za planiranje hrane i poljoprede (FAPC), 5. Komitet za industrijsko planiranje (IPC), 6. Odbor za planiranje unutarnjeg kopnenog transporta (PBIST); 7. Odbor za planiranje okeanskog transporta (PBOS),KOMITETI I ODBORI: - razvijaju i održavaju aranžmane za efektivnu upotrebu civilnih resursa; - primaju i zadržavaju vladine eksperte indust. - planiraju dodjelu eksperata „korisnicima“; - pružaju savjete na poziv eksperata.NATO pomaže članicama i državama PfP, a ostalim uz posredovanje OUN ili članice NATO.

OSTALE REGIONALNE ORGANIZACIJE I INICIJATIVE

a/ VIJEĆE ZA REGIONALNU SARADNJU U JIE- RCC SEE je nasljednik Pakta stabilnosti za JIE sa ciljevima i zadacima koji su postavljeni prilikom osnivanja Pakta u Sarajevu 30. jula 1999.godine. PSJIE, današnji RCC JIE djeluje putem radnih stolova za oblasti: - Radni stol I – za demokratizaciju i ljudska prava, - Radni stol II – za ekonomsku obnovu razvoj i saradnju, - Radni stol III – za sigurnosna pitanja.RCC SEE zvanično je počeo s radom 27. februara 2008.g. sa sjedištem u Sarajevu. Članice RCC su izrazile spremnost i volju da međusobno sarađuju na pitanjima koja su u izvornoj nadležnosti. Vijeće će postupati kao spona saradnje između država ovoga regiona i šire međunarodne zajednice, olakšavati regionalnu saradnju i podržavati procese EA integracije svojih članica.

29

b/ VIJEĆE ZA CIVILNO-VOJNO PLANIRANJE ZA VANREDNE SITUACIJE U JIE – CMEPC SEE Po inicijativi SAD u Varni pokrenuto je formiranje CMEPC SEE, a 2000. godine u Bukureštu formirane su radne grupe, a 03.04.2001.g. opet u Bukureštu potpisan je Sporazum kojem su pristupile: Rumunija, Bugarska, Hrvatska i Slovenija.BiH je potpisala ovaj Sporazum 02. septembra 2005.g. u Ohridu i jednu godinu vršila dužnost predsjedavajućeg CMEPC.Aktivnosti se obavljaju putem Radnih grupa, koje su operativno-stručne organizacijske jedinice Vijeća tokom polugodišnjih i godišnjih sastanaka i izvođenja simulacijskih vježbi. Radne grupe su formirane po oblastima djelovanja: - Radna grupa za standarde i procedure (SPWG), - Radna grupa za planiranje i vježbe (PEWG), - Radna grupa za informativni menadžment i informacione tehnologije (ITMWG).Projektni zadatak ovih radnih grupa odnosi se na: obavijest o nesreći, zahtjev za pomoć, ponuda pomoći, prihvatanje pomoći, izvještaj o situaciji i poruka o koordinaciji aktivnosti.

c/ JADRANSKO – JONSKA INICIJATIVAJJI je regionalna inicijativa jačanja regionalne saradnje u oblasti ekonomije, zaštite okoliša i sigurnosti. Ideja je potekla u okviru Radnog stola III PSJIE. Na Konferenciji 20. maja 2000. god. u Ankoni – Italija, ministri vanjskih poslova: Albanije, BiH, Grčke, Hrvatske, Italije i Slovenije potpisali su osnivački akt i donijeli ANKONSKU DEKLARACIJU kojom su se članice obavezale na saradnju u više područja.Saradnja se temelji na Povelji UN, Završnom dokumentu iz Helsinkija, Pariškoj povelji, dokumentima OSCE i Pakta stabilnosti za JIEJJI funkcionira kroz Okrugle stolove za: 1. Okrugli stol za malo i srednje poduzetništvo., 2. Okrugli stol za promet i pomorstvo, 3. Okrugli stol za turizam, kulturu i međuuniverzitetsku saradnju, 4. Okrugli stol za okoliš i zaštitu od požara.Ovoj Inicijativi pristupile su Srbija i Crna Gora

CIVILNO-VOJNI ODNOSI I POMOĆ ORUŽANIH SNAGA CIVILNIM STRUKTURAMA U ZAŠTITI I SPAŠAVANJU

POMOĆ NATO U KATASTROFAMA

U vezi sa kriznim menadžmentom u slučaju prirodnih i drugih katastrofa, ministri vanjskih poslova država EAPC na sjednici u Briselu 29.05.1998.g. usvojili su dva važna politička dokumenta: -EAPC politika povećane praktične saradnje na polju međunarodne pomoći u katastrofi i -NATO politiku o saradnji u oblasti pomoći u mirnodopskim katastrofama. a) EAPC – Euroatlantsko partnersko vijeće realizira NATO politiku o saradnji u katastrofama na području 46 država svojih članica. b) Šta je EADRCC?

30

To je Euroatlantski centar za koordinaciju djelovanja u katastrofi. Blisku saradnju ostvaruje s UNOCHA čiji je oficir stalno prisutan u EADRCC. Centar je uspostavljen 1998.god. i ima slijedeće zadatke: -u bliskoj saradnji sa vojno-civilnom jedinicom UN (MCDU) ažurira popis nacionalnih civilno-vojnih faktora za koje članice EAPC imaju podatke za potencijalno stavljanje na raspolaganje, kao i uvjete za njihovo učešće u EADRU; -da provede brzi raspored EADRU u nastaloj katastrofi uzimajući u razmatranje postojeće i razvojne bilateralne i/ili multillateralne aranžmane (ovo podrazumijeva pitanja: viza, prelazak granice, sporazum o tranzitu, carinsko odobrenje, status osoblja i dr.); -da unaprijedi i doprinese interoperabilnosti kroz zajedničke obuke I vježbe, uzimajući u obzir postojeće programe UN; -da koordinira s članicama EAPC I drugim relevantnim međunarodnim organizacijama vrijeme i program izvođenja međunarodnih vježbi i da EAPC-u pripremi program vježbe EADRU.EADRCC je odgovoran za za koordinaciju odgovora država EAPC na katastrofu u području tih država u bliskim konsultacijama s UNOCHA-om, za razmjenu informacija među državama EAPC po zahtjevu o nastaloj katastrofi (pri čemu djeluje kao fokusna tačka) i za održavanje stalne veze sa UNOCHA i EU, kao i drugim organizacijama angažiranim u međunarodnom odgovoru na katastrofu.EADRCC je smješten u Glavnom štabu NATO u Briselu, na čijem čelu je direktor Centra za planiranje civilnih vanrednih situacija – CEPC. Radi mogućnosti prijema informacija o katastrofi i hitnih apela za pomoć Centar ima dežurstvo 24 sata.EADRU je EA jedinica za odgoovor na katastrofu, nestalna jedinica za djelovannje u katastrofama, multinacionalnog sastava za zaštitu i spašavanje iz 46 država EAPC. Uspostavljena je dokumentom EAPC pod nazivom “Poboljšana praktična saradnja u oblasti međunarodne pomoći u katastrofama”. Mobilizira se po pozivu iz EADRCC. Izvodi operacije zaštite i spašavanja po SOP koje se odnose na EADRCC sastavljene u junu 1998.god.

POMOĆ ORUŽANIH SNAGA BiH CIVILNIM STRUKTURAMA I CIVILNOJ ZAŠTITI

„Esencijalni dijalog i interakcija između civilnih snaga ZiS, humanitarnih organizacija i vojnih aktera pomoći, koji je neophodno postići da bi se zaštitili i unaprijedili humanitarni principi, izbjegla konkurencija, smanjila nekonzistentnost i kada je to god moguće, ostvarili zajednički ciljevi“. (Međuagencijski stalni komitet UN,2004:15; Referentni dokument). -Interaktivan proces civilnih i vojnih struktura, pravno utemeljen: -Dopunskim protokolom 1977.g. uz Ženevske konvencije uređeno je da se nacionalne OS mogu angažirati u prirodnim i drugim nesrećama kao pomoć civilnim strukturama, odnosno CZ, -Oružane snage BiH mogu se angažirati: -a/ pomoć civilnim organima u reagiranju na prirodne ili druge nesreće, -b/ protuminsko djelovanje u BiH, -c/ ispunjavanje međunarodnih obaveza BiH“. (Zakon o odbrani BiH,Sl. glasnik BiH,br. 88/05; 2005:4)Na osnovu člana 31. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02) i Sporazuma o saradnji između Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine i Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine u oblasti reagiranja na prirodne ili druge nesreće, broj: 06-50-704-5/09 i broj: 09-04-1-1414-6/09 od 29.06.2009. godine, ministar odbrane Bosne i Hercegovine i ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine, donose STANDARDNE OPERATIVNE PROCEDURE

31

angažiranja Oružanih snaga Bosne i Hercegovine za potrebe pružanja pomoći civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge nesreće

POGLAVLJE I. OPŠTE ODREDBEČlan 1.

(Predmet Standardnih operativnih procedura)1) Standardnim operativnim procedurama angažiranja Oružanih snaga Bosne i Hercegovine

za potrebe pružanja pomoći civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge nesreće (u daljem tekstu: SOP), uređuju se osnove, uslovi i postupak angažiranja Oružanih snaga Bosne i Hercegovine za potrebe pružanja pomoći civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge nesreće na zahtjev Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, te odgovornosti i drugi aspekti saradnje Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine i Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Strane) u navedenoj oblasti.

2) SOP se izrađuju po uzoru na standarde Ujedinjenih nacija i NATO-a u ostvarenju civilno - vojne saradnje u traženju i pružanju pomoći u prirodnim i drugim nesrećama

Član 2.(Nadležnosti)

Propisi kojima su definirane zakonske nadležnosti Strana, osnove, oblasti i načini ostvarivanja saradnje, odgovornosti i drugi aspekti saradnje Strana sadržani su u Sporazumu o saradnji između Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine i Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine u oblasti reagiranja na prirodne ili druge nesreće, broj: 06-50-704-5/09 i broj: 09-04-1-1414-6/09 od 29.06.2009. godine (u daljem tekstu: Sporazum).

Član 3.(Definicije)

Pojmovi korišteni u SOP definirani su Okvirnim Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, broj 50/08) i Sporazumom.

Član 4.(Principi)

U odgovoru na prirodne i druge nesreće, civilni organi i komandanti odgovorni za vojne jedinice i materijalno-tehničke resurse pridržavaju se sljedećih principa:a) princip cilja (svaka operacija vodi jasno definiranom, presudnom i ostvarivom cilju),b) princip jedinstva napora i civilnog rukovođenja operacijama pomoći u nesrećama (traženje zajedničkih rješenja i ulaganje združenog napora, uz civilno rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja i vojno komandovanje vojnim resursima),c) princip istrajnosti (spremnost vojnih komandanata na upotrebu jedinica u produženom trajanju po zadatom cilju - traženi vojni resursi za pomoć ostaju anagazovani u potrebnom vremenu koliko situacija zahtjeva),d) princip sigurnosti (civilni organ i vojni komandanti u svakom trenutku vode računa o sigurnosti ljudstva uključenog u akcije i operacije zaštite i spašavanja),e) princip sinergizma (pravilna i koordinirana upotreba resursa u svrhu izbjegavanja suvišnosti i dupliranja napora pomoći u odgovoru na nesreću, ukljucujuci primjenu standardnih obrazaca komuniciranja u prirodnim i drugim nesrećama).

POGLAVLJE II. OSNOVE I USLOVI ANGAŽIRANJA ORUŽANIH SNAGA BOSNE I HERCEGOVINE

32

Član 5. (Osnove angažiranja)

1) Angažiranje Oružanih snaga Bosne i Hercegovine za potrebe pružanja pomoći civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge nesreće vrši se u skladu sa Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj: 88/05), Okvirnim Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini i Zakonom o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, policijskih službenika, državnih službenika i ostalih zaposlenika u operacijama podrške miru i drugim aktivnostima u inostranstvu ("Službeni glasnik BiH", broj 14/05[Š1] ). 2) Oružane snage Bosne i Hercegovine se u okviru pomoći civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge nesreće u pravilu angažiraju na pružanju trenutne i kratkoročne podrške koja ukljucuje:a) pomoć u stvaranju sigurnog ambijenta na terenu izvođenja odgovora na prirodne ili druge nesreće, b) pomoć u zaštiti i spašavanji ljudi i materijalnih dobara,c) pomoć [Š2] u izvršenju humanitarne operacije odgovora na prirodne ili druge nesreće. [Š1]Uređuje li se ovim procedurama i podrška Oružanih snaga u pružanju međunarodne pomoći- postoji li mogućnost zajedničke civilno – vojne pomoći susjedima? [Š2] Potrebno pojašnjenje, na koje humanitarne aktere se odnosi?! Po Okvirnom zakonu i zakonima entiteta MSBiH i entitetske CZ koordiniraju upotrebu resursa ostalih civilnih institucija u ZiS (čl.15.)

Član 6.(Uslovi angažiranja)

Oružane snage Bosne i Hercegovine se mogu angažirati za potrebe pružanja pomoći civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge nesreće kada se iscrpe raspoloživi civilni resursi ili civilni organi ne raspolazu potrebnim resursima za odgovor na prirodnu ili drugu nesreću.

Član 7.(Komanda i kontrola)

1) Pripadnici i jedinice Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, angažirani u odgovoru na prirodne i druge nesreće, u toku trajanja misije ostaju u lancu komandovanja i kontrole nad Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, pri čemu su vojni resursi pod civilnom kontrolom a pripadnicima i jedinicom komanduje nadležni starješina.2) Civilnu kontrolu nad vojnim resursima iz stava (1) ovog člana vrši Predsjedništvo Bosne i Hercegovine preko ministra odbrane Bosne i Hercegovine. 3) U ostvarivanju civilne kontrole iz stava (1) i (2) ovog člana, Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine koordinira aktivnosti sa Ministarstvom sigurnosti Bosne i Hercegovine, civilnim organom kojem su odgovorni angažovani pripadnici i jedinice Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i nosiocem odgovora na prirodne i druge nesreće.4) Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine utvrđuje odgovarajući civilni organ kojem će biti odgovorni pripadnici i jedinice Oružanih snaga Bosne i Hercegovine angažirani u odgovoru na prirodne i druge nesreće.

POGLAVLJE III. FAZE I POSTUPAK ANGAŽIRANJA ORUŽANIH SNAGA BOSNE I HERCEGOVINE

Član 8. (Faze angaziranja)

1) Oružane snage Bosne i Hercegovine se mogu angažirati u sljedećim fazama organizacije i odgovora na prirodne i drugu nesreće: a) faza upozoravanja,

33

b) faza uzbunjivanja i angažiranja resursa pomoći, c) faza procjena i izvođenja operacija, d) faza prestanka angažmana snaga pomoći.2) U svakoj od faza iz stava (1) ovog člana, civilni i vojni organi procjenjuju situaciju, potrebe i razmjenjuju standardne obrasce komuniciranja u prirodnim i drugim nesrećama.

Član 9.(Obrasci komuniciranja)

1) Tokom faza iz člana 8. SOP razmjenjuju se sljedeće vrste standardnih obrazaca komuniciranja: a) Obavijest o nesreći (Prilog 1. - odmah po nastanku nesreće), b) Zahtjev za pomoć Oruzanih snaga Bosne i Hercegovine (Prilog 2. - nakon što su iscrpljeni civilni resursi ili civilni organi ne raspolažu potrebnim resursima), c) Prihvatanje zahtjeva za pomoć (Prilog 3. - u kratkom vremenu i nakon procjene uloženih civilnih resursa, odnosno urgentnih potreba nadležnog civilnog organa), d) Dnevni situacijski izvještaj (Prilog 4. - pri kraju svakog operativnog dana, obično oko 17,00 casova, a ranije samo u slučaju neke novonastale vanredne situacije kao sto su nova nesreća, prekid operacije usljed smrti spasioca ili poremećaja sigurnosti), e) Obrasci za prelazak granice (Prilog 5. - koriste se za prelazak granice u slučaju zajedničkog civilno - vojnog odgovora na zahtjev za međunarodnu pomoć).2) Obrasce iz stava (1) ovoga člana razmjenjuju Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine i Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine preko Centra za komandu i kontrolu institucijama odbrane Bosne i Hercegovine i Operativno-komunikacijskog centra Bosne i Hercegovine - 112. 3) Popunjavanje obrazaca iz stava (1) i (2) ovog clana osiguravaju Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine i Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine iz svoje nadleznosti, te Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine na osnovu zahjeva za pomoc Oruzanih snaga Bosne i Hercegovine primljenih od nadleznog civilnog organa entiteta ili Brcko Distrikta Bosne i Hercegovine.

Član 10. (Resursi)

1) Za potrebe pomoći civilnim organima u prirodnim i drugim nesrećama, Oružane snage Bosne i Hercegovine planiraju i po odobrenju angaziraju raspolozive ljudske i materijalno-tehnicke resurse. 2) Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine i Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine utvrduju i azuriraju Listu minimalnih zahtjeva vojnih resursa iz stava (1) ovog clana.

Član 11.(Angažiranje)

1) Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine podnosi ministru odbrane Bosne i Hercegovine Zahtjev za pomoc Oružanih snaga Bosne i Hercegovine iz clana 9. stav (1) tacka b) SOP (u daljem tekstu: Zahtjev).2) Sadrzaj Zahtjeva iz stava (1) ovog člana preciziran je u Prilogu 2. SOP.3) Ministar odbrane Bosne i Hercegovine, po primljenom Zahtjevu iz stava (1) ovog člana, traži od Predsjedništva Bosne i Hercegovine ovlaštenje za angažiranje Oružanih snaga Bosne

34

i Hercegovine za potrebe pružanja pomoći civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge i nesreće, te po dobijanju ovlaštenja izdaje naređenje za angažiranje Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Član 12.(Koordinacija)

1) Strane osiguravaju koordinaciju aktivnosti u skladu sa clanom 8. Sporazuma.2) Strane nastoje unaprijediti koordinaciju uspostavom i razmjenom oficira za vezu u Centru za komandu i kontrolu institucijama odbrane Bosne i Hercegovine i Operativno-komunikacijskom centru Bosne i Hercegovine - 112.

POGLAVLJE IV. ODGOVORNOSTI

Član 13.(Odgovornosti ministra odbrane Bosne i Hercegovine)

U cilju realizacije SOP, ministar odbrane Bosne i Hercegovine odgovoran je za:a) odobravanje i nadzor nad realizacijom mjera i aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine i Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, b) traženje ovlaštenja od Predsjedništva Bosne i Hercegovine za angažiranje Oružanih snaga Bosne i Hercegovine za potrebe pružanja pomoći civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge nesreće, po primljenom Zahtjevu iz člana 11. SOP,c) izdavanje naređenja i uputstava za razmještaj i angažiranje Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, po ovlaštenju Predsjedništva Bosne i Hercegovine,d) izvještavanje Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Predsjedništva Bosne i Hercegovine o angažiranju Oružanih snaga Bosne i Hercegovine za potrebe pružanja pomoći civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge nesreće.

Član 14.(Odgovornosti ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine)

U cilju realizacije SOP, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine odgovoran je za:a) odobravanje i nadzor nad realizacijom mjera i aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, b) pravovremeno podnošenje Zahtjeva iz člana 11. SOP,

c) utvrđivanje i tačnost podataka iz Zahtjeva iz člana 11. SOP.

Član 15.(Zajedničke odgovornosti ministara)

U cilju realizacije SOP, ministar odbrane Bosne i Hercegovine i ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine:a) imaju odgovornost i odlučuju po svim pitanjima vezanim za realizaciju SOP,b) odobravaju i vrše nadzor nad realizacijom aktivnosti u skladu sa SOP, c) odobravaju izmjene i dopune SOP,d) odlučuju o drugim načinima saradnje i iste odobravaju, e) razmatraju otkazivanje SOP ili njegovih pojedinih odredbi.

Član 16.(Odgovornosti Strana)

1) Strane iz svoje nadležnosti usaglašeno i pravovremeno poduzimaju potrebne mjere i aktivnosti za realizaciju SOP.

35

2) Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine iz svoje nadležnosti ureduje postupke za realizaciju SOP unutar Ministarstva odbrane i Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.3) Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine iz svoje nadležnosti ureduje postupke za realizaciju SOP, uključujući uređenje mjera, aktivnosti i načina na koji će civilni organi podnositi Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine zahtjeve za angažiranje Oružanih snaga Bosne i Hercegovine za potrebe pružanja pomoći u reagiranju na prirodne i druge nesreće.

POGLAVLJE V. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBEČlan 17.

(Posebne situacije)1) Izuzetno od clana 9. stav (2) i (3) i clana 11. stav (1) SOP, nadlezni civilni organ entiteta i Brcko Distrikta Bosne i Hercegovine moze podnijeti Zahtjev iz clana 9. stav (1) tacka b) SOP Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine po iscrpljivanju ili nedostatku civilnih resursa u slucajevima urgentnih situacija zastite i spasavanja ljudskih zivota od prirodnih i drugih nesreca ili prekida komunikacija.2) Istovremeno ili po sticanju uslova u slucaju prekida komunikacija, nadlezni civilni organ entiteta i Brcko Distrikta Bosne i Hercegovine dostavlja Zahtjev iz stava (1) ovog clana Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine.3) Ministar odbrane Bosne i Hercegovine, po primljenom Zahtjevu iz stava (1) ovog člana, provodi postupak u skladu sa clanom 11. stav (3) SOP, o cemu se obavjestava Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine.

Član 18.(Medunarodna pomoc)

Oruzane snage Bosne i Hercegovine mogu pruziti podrsku Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine u pruzanju medunarodne pomoci u prirodnim i drugim nesrecama u skladu sa relevantnim zakonima i clanom 9. SOP.

Član 19.(Prilozi)

Sastavni dio SOP su obrasci komuniciranja iz clana 9. SOP.

Član 20.Izmjene i dopune SOP)

1) Izmjene i dopune SOP se vrse na nacin donosenja SOP.2) Prijedlog za izmjene i dopune SOP podnose Strane zajedno ili pojedinacno.

Član 21.(Stupanje na snagu)

SOP stupa na snagu danom potpisivanja.

Broj: _________________/09 Broj: _________________/09Sarajevo,_________ 2009.godine Sarajevo,_________ 2009.godine Za Ministarstvo sigurnosti Za Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine: Bosne i Hercegovine: M I N I S T A R M I N I S T A R dr. Selmo Cikotić ____________________

36

CZ U KATASTROFAMA KADA JE POTREBNA MEĐUNARODNA POMOĆ

OUN POMOĆ U PRIRODNIM I DRUGIM NESREĆAMA

Organizacija Ujedinjenih nacija (OUN) je opća međunarodna organizacija država, osnovana 1945. godine u San Francisku radi održavanja i zaštite mira i sigurnosti u svijetu, mirnog rješavanja svih sporova, razvijanja saradnje u svim oblastima života, radi stavaranja humanih odnosa među ljudima. OUN se rukovodi načelima mira i poštovanja suverenosti, neovisnosti i nemiješanja u odnose svojih članica. Prestankom „hladnog rata“ i globalnog polarizma ona je promijenila globalni, strategijski koncept djelovanja i opredijelila se za dvije vrste misija: - misija za uspostavu i čuvanje mira u svijetu (poznato kao koncept „kolektivne odbrane“), - misija humanitarnih poslova za djelovanje u katastrofama i odgovor na krizne situacije (Rezolucija Generalne skupštine OUN, broj: 46/182, od decembra 1991.godine), Ovom Rezolucijom UN, uvedena je funkcija Generalnog podsekretara za humanitarne poslove, koji je nadležan: - prvo koordinaciju pružanja pomoći u slučaju katastrofa na međunarodnom nivou, osigurava u obimu koji omogućava da ta pomoć odgovara potrebama države koja je ugrožena katastrofom, - drugo, radi na usavršavanju daljeg planiranja i organiziranja u slučaju katastrofa, naročito kada je u pitanju procjena štete i upravljanje procesom pružanja pomoći sa posebnim osvrtom na nerazvijene države, - treće, radi na analizi, prognoziranju, sprječavanju i ublažavanju efekata prirodne katastrofe, širenjem tehničkih i naučnih informacija.U zaokretu misije OUN da pomaže članicama u prirodnim i drugim nesrećama prisutno je prilagođavanje unutarnje strukture. Neki organizacijski dijelovi OUN mijenjaju naziv, programe rada, ali nastaju i neke nove organizacije za djelovanje u katastrofama.

SISTEM OUN ZA POMOĆSistem OUN prilagođen je za humanitarne poslove u prirodnim i drugim nesrećama, pa je razvio slijedeću infrastrukturu:a) Tim UN za upravlj. u katastrof. (UN DMT),b) Ured UN za koord. human. posl.(UN OCHA) c) Program UN za razvoj (UNDP),d) Visoki komesarij UN za izbjeglice (UNHCR),e) Fondacija UN za djecu (UNICEF),f) Svjetski program hrane (WFP),g) Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Tim UN za upravljanje katastrofama UN DMTSvaka država podložna prirodnim i drugim nesrećama obavezna je formirati svoj nacionalni Tim za upravljanje katastrofama, čija je osnovna namjena da na državnom nivou dođe do brzog i (sa UN) usklađenog odgovora na katastrofu. Tim UN DMT ima zadatak da sa nacionalnom Vladom koordinira aktivnosti na prijemu pomoći u cilju oporavka, rekonstrukcije i ublažavanja katastrofe. Tim provodi sve aktivnosti vezane za katastrofu.

37

Predstavnik nacionalnog Tima može biti uključen u UN DMT. Politika UN ide za tim da blisko sarađuje i za sebe veže nacionalni Tim i Vladu države pogođene katastrofom.

UN OCHA

Prethodno smo istakli da je Generalna skupština UN donijela Rezoluciju broj: 46/182 kojom je prepoznala potrebu da se ojačaju i učine efektivnim napori svih članica u pružanju humanitarne pomoći, koji imaju dva aspekta koordinacije: strateški i operativni.Generalni sekretar je navedenom Rezolucijom imenovao Pomoćnika Generalnog sekretara za humanitarne poslove i posebnog Koordinatora za pomoć u prirodnim i drugim nesrećama, kojeg će podržavati Sekretarijat (današnja OCHA):- usklađivanje, omogućavanje i mobilizacija humanitarne pomoći UN sistema u onim situacijama kada je potreban koordiniran odgovor,- obezbjeđenje usluga mjere koje do najveće moguće mjere povećavaju efikasnu upotrebu sredstava za humanitarnu pomoć, kao što je konsolidacija upravljanja i širenje informacija uključujući izvještaje o situciji, podatke ranog upozoravanja i procjenu potreba,- mobilizacija sredstava kroz pripremu unutaragencijskih apela, upravljanje kružnim fondovima i finansijsko bilježenje donatorskih odgovora,- podržavanje odgovarajućeg nadležnog osoblja kroz programe obuke i ostale razvojne aktivnosti za osoblje,- djelovanje kao centralna tačka za humanitarna pitanja i za povećavanje do najveće moguće mjere mogućnosti za akcije sprječavanja i za osiguravanje pristupa ljudima pogođenim sukobom,- osiguravanje da pomoć doprinosi budućem razvoju i da planovi razvoja uključuju mjere za ublažavanje katastrofe, spremnost i sprječavanje, i- podržavanje i ojačavanje nacionalnih mogućnosti za hitan odgovor.“ (Terenski priručnik o procjeni katastrofa i koordinaciji UN, 2000:6)

UN OCHA ostvaruje slijedeće ciljeve:a) ciljeve humanitarne koordinacije, moraju znati organi upravljanja i rukovođenja zaštite i spašavanja u Bosni i Hercegovini. UN OCHA ima strukturu za koordinaciju na državnom nivou: - predstavnika OCHA: Rezidentnog koordinat. UN, humanitarnog koordinatora i vodeću agenciju kao koordinatora; - Jedinicu za koordinaciju operacija na terenu, UN OCHA postavlja u složenijim i dugotrajnim operacijama za podršku i pomoć u vidu iskusnog i profesionalnog osoblja, logističke, administrat. i finansijske podrške. - Centar za koordinaciju operacija na terenu uspostavlja se kada se na ugroženom području usložava stanje nesreće, kada se pojavljuje veći broj humanitarnih učesnika i kada je neophodno uspostaviti operativnu koordinaciju sa jednog mjesta;- Mehanizam regionalne koordinacije uspostavlja se kada je nesreća zahvatila više od jedne države. Ovaj Mehanizam uspostavlja se pod supervizijom Koordinat. za pomoć u prirodnim i drugim nesrećama. - Istovremene humanitarne operacije i operacije sigurnosti i razvoja oraniziraju se u državama koje su pogođene teškom katastr. Tada se uspostavljaju tri liniije djelovanja i izvještavanja: - K-dant Snaga će komandovati Snagama UN, - Humanitarnim poslovima će rukovoditi Humanitarni koordinator, - Rezidentni koordinator će rukovoditi aktivnostima razvoja.

38

U najsloženijim situacijama u ime Generalnog sekretara OUN može biti imenovan specijalni predstavnik, koji ima sveobuhvatna ovlaštenja i odgovornosti za: političke pregovore, angažman Snaga i cjelokupnu misiju UN na tom području.Koordinator OCHA ima dvostruku obavezu u izvještavanju i to prema Specijalnom predstavniku Generalnog sekretara i prema Koordinatoru za pomoć u vanrednim situacijama.

b) ciljevi i funkcije terenske saradnje se ogledaju: - procjenjivanju, koje je stalna aktivnost OCHA, kako bi se pokrila sva ugrožena područja. Procjenjivanje ima ključnu ulogu da ravnomjerno, ili prema stepenu ugroženosti zastupi sva područja, kako se ne bi dogodilo da neki dijelovi budu nezastupljeni, a drugi prezastupljeni u planovima humanitarne podrške koju koordinira OCHA; - planiranju, koje slijedi nakon procjenjivanja i prikupljanja podataka o potrebama. OCHA je odgovorna da stalno planira zadovoljavanje potreba država koje zahvati katastrofa. Zato OCHA redovno planira, okuplja, postiže sporazume o podjeli odgovornosti i saziva organizacije koje mogu pružiti pomoć u katastrofi;

POJMOVISubordinacija – odnos među organima višeg i nižeg nivoa.

Koordinacija - aktivnosti koje simultano vrši više profesionalaca, ili organizacija a koje imaju zajednički cilj; harmonično funkcionisanje delova celine koje daje efektivne rezultate

Epidemija – neobično često pojavljivanje jedne bolesti u jednoj populaciji.

Endemija – često i masovno pojavljivanje neke bolesti na ograničenom geografskom prostoru.

Pandemija – epidemija zaraze bolesti globalnih razmjera.

Epizootija - životinjska, naročito stočna zaraza većih razmjera, pomor stoke.

Imunizacija – imunizacija ili vakcinizacija je proces u kojem izlaganjem organizma na strane čestice koje su ili deaktivirane ili blago aktivne dolazi do stvaranja antitijela, koja dovode do imuniteta organizma.

Zoonoze - su grupa zaraznih bolesti koje su zajedničke ljudima i nekim životinjama, a mogu prelaziti sa životinja na ljude i obrnuto.

Kanader – avion namijenjen za gašenje požara.

Seizmograf – uređaj za mjerenje intenziteta zemljotresa.

Suicid – samoubojstvo, namjerno prekidanje vlastitog života na razne načine.

Rizik – prognoza moguće štete, odnosno u negativnom slučaju gubitnika ili opasnosti.

Geofon – je jednostavan uređaj za registraciju nailazaka seizmičkih valova tijekom mjerenja na kopnu; električni uređaj koji pretvara vibraciju tla u električne signale u CZ-u.

39

Profilaksa - je medicinska procedura ili procedura u okviru javnog zdravstva čija je svrha sprječavanje oboljenja. Profilaktičke mjere se grubo mogu podijeliti na primarne (sprječavanje nastanka bolesti) i sekundarne (sprječavanje pogoršanja stanja).

Panika – neopravdani strah, opća uzbuna, pometnja.

Disperzija – rasipanje, raspršenost; hemijska smjesa u kojoj su jedna ili više tvari raspršene.

Dekontaminacija – niz postupaka kojima se eliminira kontaminacija.

Evakuacija – iseljavanje stanovništva i izvlačenje materijalnih dobara iz ugrožene sredine.

Kataklizma – naziv za karastrofu velikih razmjera.

Bofor (beaufort) – jedinica za mjerenje brzine vjetra.

SKRAĆENICEANZUS – Australija, Novi Zeland, Amerika

BHMAC – Minsko-akcioni centar Bosne i Hercegovine

CEPC – Komitet za civilno planiranje za vanredne situacije (Civil Emergency Planning Committee)

CMEPC SEE – Vijeće Jugoistočne Evrope za civilno-vojno planiranje za vanredne situacije (Civil Military Emergency Preparedness Council for Southeast Europe)

CRED – Centar za istraživanje u epidemiologiji katastrofa (Centre for Research on the Epidemiology of Disasters)

DDD – detekcija, dozimetrija, dekontaminacija; dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija

DNK – Dezoksiribonukleinska kiselina

DPPI – Inicijativa za spremnost i prevenciju katastrofa (Disaster Preparedness and Prevention Initiative)

DPPR – Resusrsi za pripravnost i prevenciju katastrofa (Disaster Preparedness Program Review)

DPKO – Odsjek Sekretarijata UN za mirovne operacije (Department of Peacekeeping Operations)

DEMA- Danska agencija za upravljanje u katastrofama (Danish Emergency Management Agency)

EADRCC – Euroatlanstki centar za koordinaciju odgovora na katastrofu (Euro-Atlantic Disaster Response Coordination Centre)

40

EADRU – Euroatlantska jedinica za odgovor na katastrofu (Euro-Atlantic Disaster Response Unit)

EAPC – Euroatlantsko partnersko vijeće (Euro-Atlantic Partnership Council)

EEA – Europska okolišna agencija (European Environment Agency)

EUFOR – Snage Evropske unije (European Forces)

EWN – Evropska hidrografska mreža

FAO – Organizacija za hranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organization)

FCSU – Jedinica za podršku terenskoj koordinaciji (Field Coordination Support Unit)

FCDA – Federalna Agencija Civilna Odbrane (Federal Civil Defense Agency)

FUCZ – Federalna uprava Civilne zaštite

IAEA – Međunarodna agencija za atomsku energiju (Internationan Atomic Energy Agency)

ICDO – Međunarodna organizacija Civilne odbrane (zaštite) (International Civil Defence Organisation)

ICTY – Međunarodni tribunal za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju (International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia)

IFOR – Snage za implementaciju (Implementation forces)

ILO – Međunarodna organizacija rada (International Labour Organization)

IMAŠ – Međunarodni standard za protivminske akcije

IMWG – Radna grupa za informacioni menadžment (Information Management Workgroup)

ITWG – Radna grupa za informacione tehnologije (Information Technology Workgroup)

JJI – Jadransko-jonska inicijativa

MCS – Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica (MCS ljestvica) češće nazivana samo kao Mercallijeva ljestvica

MKCK – Međunarodni komitet Crvenog križa/krsta

MRE – Edukacija o opasnosti od mina (Mine-risk education)

NAC – Sjevernoatlantsko vijeće (North Atlantic Council)

NACC – Sjevernoatlantsko vijeće za saradnju (North Atlantic Cooperation Council)

NATO – Sjevernoatlantski vojni savez (North Atlantic Treaty Organization)

41

NRC – Norveško vijeće za izbjeglice (Norwegian Refugee Council)

NUS – Neeksplodirana ubojita sredstva

OESS – Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju

OHR – Ured Visokog predstavnika (Office of High Representative)

OiO – Osmatranje i obavještavanje

OiU – Osmatranje i uzbunjivanje

OKC – Operativni komunikacijski centar

OPCW – Organizacija za zabranu hemijskog oružja (Organisation for the Prohibition of Chemical Weapons)

OSCE – Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (Organization for Security and Co-operation in Europe)

OSOCC – Centar za koordinaciju operacije na terenu (On-Site Operations Coordination Center)

OUN – Organizacija ujedinjenih nacija

PAZ – Protuavionska zaštita

PEWG – Radna grupa za planiranje i vježbe (Planning and exercise workroup)

PfP – Partnerstvo za mir (Partnership for Peace)

POEK – Pas otkrivač eksploziva

PROM – Pješadijska rasprskavajuća odskočna mina

RCC SEE – Vijeće za regionalnu saradnju u Jugoistočnoj Evropi (Regional Council for Cooperation in Sout East Europe)

RHB – Radiološko-hemijsko-biološko (sredstvo, oružje, zaštita,...)

SCEPC – Viši komitet za civilno planiranje u kriznim situacijama (Senior Civil Emergency Planning Committee)

SOP – Standardne operativne procedure

SSRN – Socijalistički savez radnog naroda

SFOR – Stabilizacijske snage (Stabilisation Forces)

SPWG – radna grupa za standarde i planiranje (Standard and planning workgroup)

SRSA – Švedska spasilačka agencija (Swedish Rescue Services Agency)

42

UK ODA – Agencija Velike Britanije za prekomorski razvoj (United Kingdom Overseas Development Agency)

UNDP – Program Ujedinjenih nacija za razvoj (United Nations Development Programme)

UNDAC – UN procjena katastrofe i koordinacija (United Nations Disaster Assessment and Coordination)

UNHCR – Agencija Un za pomoć izbjeglicama (United Nations High Commissioner for Refugees)

UNEP – UN Program za zaštitu okoline (United Nations Environment Programme)

UNOCHA – Ured UN za koordinaciju humanitarnih poslova (United Nations Office for the Coordination of Humanitarian Affairs)

UNPROFOR – Zaštitne snage Ujedinjenih nacija (United Nations Protection Forces)

UNSECOORD – Ured koordinatora Ujedinjenih nacija za sigurnost (Office of the United Nations Security Coordinator)

VINC – Vojno-izdavački novinski centar

WEU – Zapadnoevropska unija (West European Union)

WFP – Svjetski program hrane (World Food Programme)

WHO – Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organisation)

WMO – Svjetska meteorološka organizacija (World Meteorological Organization)

43