Civitas

CIVITAS

Kupuj domaće (387) – OŠ Rapatnica

Srebrenik, oktobar 2015. godine

Buljubašić Adnan 2015

IDENTIFIKACIJA PROBLEMA

Udruženje „Kupujmo i koristimo domaće“ pokrenulo je kampanju „Upalimo svjetlo u Bosni i

Hercegovini“ kojom se želi skrenuti pažnja na direktne efekte kupovine domaćih proizvoda i

usluga na razvoj bh. ekonomije. Između ostalog, pozvali su građane da tokom sedmične

kupovine zamijene samo jedan uvozni proizvod domaćim, što bi omogućilo rast domaćih

firmi i otvaranje novih radnih mjesta. Dakle, jedan od najvećih trenutnih problema domaćih

proizvoda je nekonkuretnost uvoznim proizvodima, što dovodi do izbjegavanja kupovine

domaćih proizvoda. Odmah na samom početku se uviđa činjenica da domaći proizvođači

trebaju da razmišljaju o adaptiranju cijena i kvaliteta domaćeg proizvoda kupovnoj moći

Bosne i Hercegovine i na tome zasnivati daljnu politiku domaćeg proizvodnog razvitka.

Igor Stojak je prije nekoliko godina, dok je živio u jednoj od zemalja EU, imao mogućnost

pokrenuti vlastiti mali biznis. On se odlučio taj biznis pokrenuti u BiH i ovdje započeo s

malom farmom koka i domaćih jaja. Godinama se već bori s birokratskim barijerama, ali i

time što ljudi nemaju izgrađenu svijest o važnosti kupovine domaćeg proizvoda.

„Na Zapadu je dovoljno reći da se hoćeš baviti poljoprivrednom proizvodnjom, automatski su

ti sva vrata otvorena, sve mogućnosti dostupne. Naravno da moraš raditi to što si rekao, ali ne

kao kod nas, kad radiš, i radiš punom parom, opet gledaju na tebe, barem država, kao na

negativca kojeg treba dobro pregledati i sve mu pare uzeti u kaznama“, kaže on.

Stojak smatra da je u Bosni i Hercegovini ključni problem izostanak političke podrške

domaćim proizvođačima.

„Politički vrh Bosne i Hercegovine je spreman da svojim ambicijama potpuno uništi

poljoprivrednu proizvodnju. Kupac u trgovini podržava domaće proizvođače, dok sve ostale

institucije, gdje god mogu, podmeću ‘kuke’ domaćim proizvođačima, u vidu dozvola, papira,

u vidu nekih stavki koje domaći proizvođač mora odraditi da bi uopšte proizvod stavio na

tržište. Svugdje nailaziš na nekakve barijere, na nenormalno veliku količinu papirologije.

Jednostavno, sve je prekomplikovano.“

U EU građani su veoma svjesni važnosti kupovine onih proizvoda koji se proizvode u

njihovoj zemlji. Također, domaće gospodarstvo tamo ima potpunu zaštitu, kako


institucionalnu tako i političku. U Norveškoj, primjerice, kada je vrijeme sazrijevanja

određenog voća, to voće se u tom vremenskom razdoblju u zemlju uopće ne uvozi.

Admir Kapo, predsjednik Udruženja „Kupujmo i koristimo domaće“ kaže da je dovoljno da

Bosna i Hercegovina samo preuzme standarde europskih zemalja.

„Ako hoćemo baš evropske standarde, onda, pogotovo Skandinavci, Nijemci, Švicarci, oni su

jako svjesni da kad kupuju, daju prednost svom proizvodu. Mislim da je to evropski standard

– dati prednost proizvodu iz svoje zemlje. Mi smo neke stvari koje su oni radili prije možda i

par stotina godina, pokušavamo sad primijeniti ovdje.“

U kampanju promocije domaćih proizvoda, ali i bh. trgovačkih lanaca, uključili su se i

studenti.

„Jako je važno spomenuti da od deset konvertibilnih maraka koje možemo potrošiti u nekom

supermarketu, osam od njih ostaje državi ukoliko kupimo domaći proizvod”, kaže aktivista i

student Burch Univerziteta Kemal Neđibović. “Imamo zaista velike količine prirodnih

resursa koji mogu dovesti do enormnog porasta domaće proizvodnje i enormnog uspjeha

domaće ekonomije. Kada govorimo o putu Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, zaista

moramo spomenuti da je za BiH u ovom trenutku važnije sprovesti reforme na putu do

Evropske unije, nego biti članica EU u ovom trenutku. Donošenje novih legislativa koje će

zaista osigurati i zaštititi naše resurse, danas-sutra, kada Bosna i Hercegovina izlazi na put

Evropske unije, od velike je važnosti. Dobili smo zeleno svjetlo za mlijeko – hajde da

uradimo da i svi ostali produkti dobiju važnost na evropskim policama.“

Vanjskotrgovinski deficit BiH lani je iznosio oko 7,5 milijardi KM. Samo mesa i mesnih

prerađevina je u BiH uvezeno 227 milijuna KM, žitarica 252 milijuna KM, mlijeka 142

milijuna KM, alkoholnih i bezalkoholnih pića 224 milijuna KM, farmaceutskih proizvoda 553

milijuna KM. Svi ovi proizvodi proizvode se i u Bosni i Hercegovini i imaju kvalitet.

Kupovinom stranih proizvoda građani BiH neizravno financiraju oko 75.000 radnih mjesta u

inozemstvu. Iz zemalja regije u Bosnu i Hercegovinu prošle je godine uvezeno prehrambenih

proizvoda u iznosu od 1,5 milijardi KM. Admir Kapo kaže da, ako se po glavi stanovnika u

BiH na mjesečnoj osnovi na domaće proizvode potroši 100 KM, onda u toj zemlji mjesečno

može ostati 4,5 milijarde KM.


„Tako da ja mislim da je kod nas postalo najvažnije da uđemo u domaći tržni centar i kad

uđemo u domaći centar, tamo da biramo domaći proizvod. Na taj način naša privreda se

razvija, naše firme imaju bolji poslovni promet, automatski mogućnost širenja, a to samim tim

znači zapošljavanje novih ljudi. Povećavanjem njihovog prometa povećava se automatski

uplata za sve ono što se uplaćuje u budžet, od zdravstva, obrazovanja, PIO/MIO, itd. Znači,

kad kupite domaći proizvod u domaćoj trgovini, povlačite jedan kompletan lanac za sobom.

Ja mislim da bi to svakom čovjeku, koji jedan posto patriotski razmišlja, trebao biti imperativ

u životu“, konstatuje Kapo.

Nekoliko posljednjih godina grad Tuzla podržava domaće proizvođače. Svaki drugi tjedan u

središtu grada budu organizirani sajmovi na kojima izlažu upravo mali ljudi sa sela. Ovakvi

sajmovi doprinijeli su svjesnosti građana Tuzle koji čekaju baš ovakve sajmove kako bi kupili

određene proizvode. Također, i sami proizvođači proširili su svoja mala gospodarstva.1

1 Preuzeto sa: http://inicijativa.tv/inicijativa-u-bih-kupujmo-domace-za-bolju-ekonomiju-i-nova-radna-mjesta/.


MJERE JAVNE POLITIKE – VLADINE MJERE

Domaći proizvodi postali su prepoznatljivi na policama naših trgovina. Udruženje “Kupujmo

i koristimo domaće kvalitetno proizvedeno u Bosni i Hercegovini” izbacilo je jedinstven

znak bh. kvalitete koji su usvojile firme članice te ga počele štampati na ambalaži svojih

proizvoda. Među prvim firmama koje su potpisale ugovor o korištenju i štampanju znaka na

svojim proizvodima su: Bondary company d.o.o Sarajevo koja se bavi proizvodnjom sokova,

Akova group d.o.o koja se bavi preradom mesa i mesnih prerađevina iz Sarajeva, Belif iz

Tešnja, Green Ton d.o.o. firma iz Sarajeva koja se bavi proizvodnjom i punjenjem ketridža,

MPI “Mlin” iz Ustikoline, Pčelica Medina iz Zenice koja proizvodi i pakuje pčelinje

proizvode, Oblo Commerc proizvođač Alssa sokova iz Konjica, Likval d.o.o iz Vogošće

proizvođač detrdženata i sredstava za pranje, Vispak Visoko firma za kafu, čokoladu i krem

namaze, snack i praškaste proizvode, D.O.O Bajrić iz Bugojna proizvođač prehrambenih

proizvoda (marmelada, kečap, majoneza…), Dado Trade d.o.o. iz Bugojna, Feniks export-

import d.o.o Travnik, Sefo d.o.o iz Sarajeva, Elvan d.o.o Sarajevo proizvođač slatkiša i tahan

halve, Š Book d.o.o Sarajevo, Bony d.o.o iz Tuzle proizvođač sokova...Broj se svaki dan

povećava. U masi inostranih proizvoda koji dobivaju bitku na marketinškom tržištu BiH,

građani će od sada sa lakoćom moći prepoznati kvalitetan domaći proizvod. Kupovinom

domaćih proizvoda jačamo našu ekonomiju i otvaramo nova radna mjesta. Svaka firma koja

odluči da na svojim proizvodima štampa znak “Domaće” mora zadovoljavati određene

kriterije o kvaliteti. Kupovinom kvalitetnog proizvoda sa znakom koji govori da je iz BiH

građani će uticati na razvoj privrede, punjenje državnog budžeta, poboljšanje zdravstvenih

usluga, pojednostavljivanje obrazovnog sistema, smanjenje siromaštva i otvaranje novih

radnih mjesta.

Ciljevi

Vanjsko trgovinska komora BiH objavila je podatke da od 2000. godine pa do kraja 2006.

trgovinski deficit u BiH prelazi 40 milijardi KM. S druge strane BiH je već jednom nogom

zakoračila u evropsku zonu slobodne trgovine jer je članica Centralnoevropskog sporazuma o

slobodnoj trgovini (CEFTA) i potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, što osim

pogodnosti našu zemlju (sa industrijskom proizvodnjom u povoju) čini posebno ranjivom.

Uvozni proizvodi dobili su još povoljnosti na ovdašnjem tržištu dok našima nedostaje milion

stvari da bili konkuretni van granica BIH. Cilj Udruženja je pomoći domaćim firmama da

pokrenu veće proizvodne kapacitete, što bi za posljedicu imalo rješavanje barem jednog dijela


društvenih problema. Primjerice: kroz rad smo vidjeli da nedostaje niz zakonskih propisa ili

da su oni u koliziji, što otežava rad ovdašnjih kompanija te smatramo da provođenje projekta

«Kupujmo domaće» u mnogome pomaže da ti problemi budu rješeni.

Nakon dugog istraživanja i analiza određene su smjernice i prioriteti kojima će se Udruženje

baviti:

Lobiranjem za usvajanje zakona koji će izjednačiti uslove poslovanja bh. firmi sa

poslovnim okruženjem konkurenata iz susjedstva. Ovo je jako bitno jer sa susjedima

imamo najveći deficit. Evo jednog od primjera pozitivnog poslovnog okruženja u

susjedstvu: u Hrvatskoj se brže registruje firma nego u BiH; postoji stimulacija

proizvođačima dok u BiH o tome nema niti govora, ili ako postoji ne isplaćuje se;

manji doprinosi na plate posebno u odnosu na Federaciju; manja cijena industrijske

električne energije...

Jedna od aktivnosti je promocija naših firmi u dijaspori, što u konačnici treba da ima

značajan uticaj na izvoz bh, robe kao i privlačenje stranih investicija. Trenutno imamo

6 otvorenih ureda van granica BiH i to u Sloveniji, Švicarskoj, Njemačkoj, Švedskoj,

Turskoj, Australiji i Holandiji.

Rad na prepoznatljivosti domaćih proizvoda. U tom cilju Udruženje je izbacilo znak

„Domaće“ koji stoji na ambalažama proizvoda i čini ih prepoznatljivima za građane.

Kupovinom kvalitetnih bh. proizvoda građani iskorjenjuju siromaštvo, obrazovanje i

zdravstvo čine kvalitetnijim, smanjuju nezaposlenost.

Jedinstven znak bh. kvalitete koji su usvojile firme članice udruženja “Kupujmo i koristimo domaće

kvalitetno proizvedeno u Bosni i Hercegovini” te ga počele štampati na ambalaži svojih proizvoda.


Festivali, seminari, promocije i razne druge poticajne aktivnosti

1. U povodu Svjetskog dana kuhara 18. septembra u Gradačcu će se održati festival „Gastro

provincija u pozadini“. „Ishrana školske djece i omladine“ ovogodišnja je tema festivala, a

organizatori manifestacije su Udruženje kuhara Bosne i Hercegovine i Vispakov kremni

namaz STAMPI, sa partnerima MSŠ „Hasan Kikić“ i Gimnazijom „Mustafa Novalić“.

Manifestacija ima za cilj promociju poboljšanja ishrane školske djece i omladine, promocju

gastronomskih vrijednosti Bosne i Hercegovine, kao i promociju zanimanja kuhara kao

značajne karike u lancu turističke i gastronomske ponude Bosne i Hercegovine.

«Ishrana školske djece i omladine je tema o kojoj se, nažalost, malo razgovara kod nas. Stoga

je cilj projekta u Gradačcu da se poduzmu aktivne mjere u poboljšanju kvalitete ishrane kod

djece i mladih, te da se promovira koncept zdravog života općenito. S ponosom ističemo da se

Stampi nalazi na vrhu piramide ”zdrava ishrana” koju su pripremili kulinarski stručnjaci

Udruženja kuhara u BiH», riječi su Armina Hodžića rukovodioca prodaje i marketiga

kompanije Vispak d.d. Visoko.

U proizvodnji Stampija koristi se najkvalitetniji svježe prženi i mljeveni lješnjak koji kao

odličan izvor nutrijenata, nezasićenih masnih kiselina, vitamina i minerala, posebno pogoduje

ishrani djece i mladih.

Stampi krem se svojim kvalitetom izdvaja i po tome što ne sadrži vještačke arome i trans –

masne kiseline, što ga čini gotovo jedinstvenim na tržištu.

«Stampi je jedan od brendova Vispaka sa najdužom tradicijom u čijem ukusu uživa već

nekoliko generacija. Ovih dana doživljava svojevrsni comeback, upravo iz razloga što su

kupci to tražili», dodaje Hodžić.

Posjetioci Festivala će imati priliku da se degustacijom lično uvjere u kvalitet proizvoda AS

GROUP, u prvom redu Stampi krem namaza i Stampi palačinaka, te Vispakovog Laganini

pudinga. Također, Klasovo brašno, kao nosilac Zlatne medalje za kvalitet Sajma hrane u

Gradačcu, nezaobilazan je dio manifestacije.

Festival „Gastro provincija u pozadini“ održava se u petak, 18. septembra u Gradačcu sa

početkom u 11.00h do 15.00 sati.

Ipak Vispak!


2. VLADA Tuzlanskog kantona – „Kupuj domaće – Budi ponosan – Made in BiH" naziv je

kampanje koja je jučer prezentirana članovima Vlade, predstavnicima udruženja poslodavaca,

potrošača, privredne i obrtničke komore. Kako je tokom prezentacije istakao Zlatko Berbić,

radi se o edukativnoj medijskoj kampanji koja bi trebala početi početkom septembra, a čiji je

primarni cilj edukovati građane i ukazati na sve koristi koje se dobivaju kupovinom domaćih

proizvoda.

„Prije svega ta korist se ogleda u činjenici da kupovinom domaćeg proizvoda u vrijednosti od

10 KM, 8 KM ostaje u BiH, dok kupovinom uvoznog proizvoda samo 2 KM ostaju u Bosni i

Hercegovini i bit će upotrijebljene za plate onih koji taj proizvod distribuiraju, naše zdravstvo,

školstvo, sport, kulturu i sl." rekao je između ostalog Berbić.

„Mi moramo početi mijenjati sliku našeg kantona. Konstantno smo opterećeni lošim

informacijama i lošim pričama, koji o Tuzlanskom kantonu stvaraju vrlo iskrivljenu, sumornu

sliku. Na području našeg kantona je veoma mnogo pozitivnih poslovnih priča, koje

jednostavno ne mogu da se probiju i dobiju priliku za prezentaciju. Ova kampanja, koju je

pokrenuo Koloseum, je prilika da te priče budu javno prezentirane" istakao je tokom

prezentacije premijer Tuzlanskog kantona Bego Gutić.

3. Članovi stranke birali ponuđače za kampanju „Kupuj domaće-kupuj srcem“

Članovi Narodne stranke Radom za boljitak: Suad Čamdžić, Ana Bašić i Vedad Gačanović,

angažirani u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i

Hercegovine (FBiH), su po osnovu ugovora sudjelovali u izboru ponuđača za izradu i

provedbu marketinške kampanje „Kupuj domaće-kupuj srcem“, doznaje Centar za

istraživačko novinarstvo (CIN).

Za realizaciju ove kampanje plaćeno je 671.888 KM. Prema postojećoj dokumentaciji,

sredstava su izdvojena sa pozicije poticaja za poljoprivredu, a na osnovu Pravilnika o

uvjetima i načinu ostvarenja novčanih podrški po modelu ostalih vrsta novčanih podrški u

poljoprivredi koji je u augustu prošle godine donio resorni ministar Lijanović. Prema tom

pravilniku novac za poticaj poljoprivredi se može potrošiti i za promociju proizvodnje i

proizvoda.


Za ovu kampanju je u decembru prošle godine raspisan javni poziv. Predmet javnog poziva je

bio prikupljanje prijava za projekte marketinške kampanje koja podrazumijeva: dizajniranje

kratkog i edukativnog scenarija za marketinšku kampanju, dizajniranje i izradu videodžingla

do 45 sekundi snimljenog na terenu ili u studiju, audiodžingla do 40 sekundi snimljenog na

terenu te emitovanje tv spota i radiodžinglova.

Prijaviti su se mogla društva registrovana i za poslove koji su obuhvaćeni ovim pozivom.

Neki od uvjeta su bili: profesionalni rad u proizvodnji tv programa – najmanje pet godina,

profesionalno angažiran voditelj projekta – najmanje pet godina u tv proizvodnji i uređivanju

programa, pozitivno poslovanje društva sa godišnjim prometom ne manjim od 800.000 u toku

zadnje dvije godine, više od pet zaposlenih djelatnika.

Na javni poziv se javilo 16 medijskih kuća i četiri marketinške agencije. Komisiju su činili:

predsjednik Suad Čamdžić, članovi Ana Bašić i Hanefija Topuz te tehničko lice Jadranka

Redžepović. Čamdžić je savjetnik ministra za finansijsko-pravna pitanja i međunarodnu

saradnju a Bašićeva je konsultant u Ministarstvu. Njih dvoje su ujedno i članovi Narodne

stranke Radom za boljitak. Za medijsko praćenje kampanje angažovan je Vedad Gačanović,

glasnogovornik ove stranke koji je u Ministarstvu angažovan po ugovoru o djelu, kao

stručnjak za odnose sa javnošću.

Komisija je razmatrala prijavu marketinških agencija: Tim System, Communis Medias,

McCann Erissson i S.V.-R.Sa. Za poslove izrade edukativnog scenarija i dizajniranje

džinglova najviše je bodova dobio Tim System, a za emitovanje materijala S.V.-R.Sa. Sa

ovim agencijama su 30.12.2011. godine potpisani ugovori – sa Tim Systemom na iznos od

126.458,28 KM a sa S.V.-R.Sa. na iznos od 545.430 KM.

Konkursna komisija je ocijenila da je najbolja predložena kampanja Tim Systema u kojoj

dominira lik ministra Lijanovića i u kojem se građani pozivaju na kupovinu domaćih

proizvoda „srcem“, jer je poruka „jasna i artikulirana za širu javnost“.

U razgovoru za CIN Jerko Ivanković Lijanović kaže da je agencija Tim System ponudila

takvo rješenje kako bi dala poruku da iza te kampanje stoji vlada. Predloženo je i da se u

kampanji nađe i federalni premijer Nermin Nikšić. „Tokom snimanja spota premijer je bio

spriječen da učestvuje u spotu i ja nisam htio odustati, smatrajući prevažnim ovaj cijeli

projekt. Ja sam predložio da taj teret preuzmem na sebe“, rekao je Lijanović za CIN.


Premijer Nikšić je potvrdio da ga je ministar Lijanović pozvao da učestvuje u reklamnoj

kampanji, „ali tu ponudu nisam prihvatio puno prije nego je došlo do njene realizacije”,

poručio je Nikšić za CIN.

Na upit zašto je za izbor ponuđača bio bitan promet od preko 800.000 KM godišnje, Ana

Bašić je rekla da je to sastavni dio svakog javnog poziva: „Jeste li vidjeli ijedan tender?

Svugdje je propisana bilanca; koliko ste imali uspjeha u prometu, koliki ste promet napravili?

Ne možete vi doći tamo sa ulice i aplicirati. To pokazuje da ste vi već radili i odradili

uspješno“, kaže Bašić. Objasnila je da je sadržaj javnog poziva bila odluka Ministarstva, na

čelu sa ministrom Lijanovićem.

Ured za reviziju institucija u FBiH upozorio je da se postupak dodjele posla nije proveo u

skladu sa Zakonom o javnim nabavkama u BiH i da se prilikom zaključenja ugovora nije

vodilo računa o zaštiti javnih sredstava. Iako je ugovorima definisano da se s kampanjom

krene početkom 2012. godine, kampanja je krenula tek u junu ove godine.

Nevladnim organizacijama, među kojima je i Transparency International Bosne i Hercegovine

(TI BiH), je sporno što u spotu domira lik ministra Lijanovića i simbol srca koji je obilježje

Narodne stranke Radom za boljitak, kojoj ministar pripada. Reklamna kampanja je plaćena iz

federalnog budžeta i krenula je nešto prije zvaničnog početka izborne kampanje.

Centralna izborna komisija (CIK) je na osnovu njihove prijave pokrenula istragu kako bi se

utvrdilo da li su ovom kampanjom prekršeni Zakon o finansiranju političkih stranaka BiH i

Izborni zakon BiH.

Bašić kaže da je možda bila kriva procjena staviti ministra u reklamu, ali da, možda, i nije.

„Što se mene tiče, mislim da ne postoji osoba koja ne zna za tu reklamu. Mislim da je reklama

postigla efekat. Nekoga živcira, a neko kaže baš super, ali nije prošla neopaženo.“

Međutim, ni u ovom ministarstvu, kao ni u Federalnoj privrednoj komori nemaju podatke da

li je i u kojoj mjeri povećana kupovina domaćih proizvoda u FBiH.

4. Domaće firme pokrenule kampanju promocije bh. proizvoda

Svaki građanin BiH kupovinom domaćih proizvoda direktno ulaže u kvalitetnije zdravstvene

usluge, naprednije obrazovanje, stvara uslove za otvaranje novih radnih mjesta. Udruženje

“Kupujmo i koristimo domaće“ zajedno sa 30 istaknutih bh. firmi započinje ključnju


kampanju za buđenje svijesti kod građana. Kampanja „Upalimo svjetlo u BiH“poziv je na

zajedničku akciju domaćih gospodarstvenika. Kupovinom stranih proizvoda finansiramo

privredu susjednih i drugih zemalja, a uskraćujemo razvoj i upošljavanje domaćih kapaciteta.

Građani BiH trebaju postati sve više svjesni važnosti konzumiranja domaćih proizvoda.

Slikovito prikazano, kad kupimo domaći proizvod u vrijednosti od 10 KM, i do 8 KM ostaje u

BiH, a kad kupimo proizvod iz uvoza u vrijednosti 10 KM, onda u BiH ostaju okvirno samo 2

KM. Kampanjom “Upalimo svjetlo“ koja će trajati dva mjeseca, cilj je poboljšati prodaju

domaćih proizvoda i svijest građana o kupovini domaćih proizvoda dovesti do zavidnog

nivoa.

„Preko dvadeset firmi i to vodećih firmi u BiH su se uključile u ovaj projekt, kampanja nosi

naziv 'Upalimo svjetlo' zaista želimo da kroz kampanju probudimo svijest naših građana da

odsad gledaju da kupuju domaće proizvode, koriste usluge domaćih firmi, jer je to najbrži

način da osjetimo ekonomski napredak. Ono što posebno raduje da su u ovaj projekt

uključene firme koje su bukvalno jedna drugoj konkurencija, iz uslužnih djelatnosti, javna

preuduzeća“, izjavio je Admir Kapo, predsjednik udruženja “Kupujmo i koristimo domaće“.

Podsjetimo, kupovinom domaćih proizvoda i usluga pomažemo otvaranju novih radnih

mjesta, i obratno, kupovinom inostranih proizvoda zatvaramo tu mogućnost. Da bi se

probudila svijest građana, potrošača, potrebno je imati dobru ponudu proizvoda po tržnim

centrima, ostvariti postotak od 50%, stvoriti intenzivne kampanje i ostvariti zavidan broj

firmi koje sudjeluju u akcijama. A upravo kampanja “Upalimo svjetlo“ je zasigurno dobar

početak.

„Svijest potrošača u BiH se popravlja u tom smislu, posljednjih godina imamo evidentan

porast vrijednosti domaćih brendova, to znači da je pozicija na policama poboljšana, međutim

to je još uvijek nedovoljno, prema svim istraživanjima još uvijek domaći brendovi nisu

adekvantno zastupljeni na domaćem tržištu. Vispak se uključio u ovu kampanju i zapravo je

samo nastavio ono što već godinama radi, promovira domaće“ izjavio je Adis Hasaković,

direktor korporativnih komunikacija AS GROUP.

„Kada radimo neka istraživanja, kad radimo upitnike, ispitujemo građane o domaćim


proizvodima, međutim kad dođemo na kasu i pogledamo što se nalazi u korpama, vidimo da

se nalazi tu veliki broj ino proizvoda, možda je u pitanju neuključenost, to ostaje na nama da

još dokučimo. Svijest građana oko domaćih proizvoda je veoma niska“, naveo je Nedžad

Biberović, marketing menadžer Akova Impex d.o.o.

Iz Udruženja su istakli da je ključno u procesu buđenja svijesti uključiti 4 najbitnija faktora –

privredu, politiku, medije i građane. Od organa vlasti se očekuje potrebna potpora.

PROJEKT „Kupujmo – koristimo domaće“ donešen je 2006. godine kao rezime razvoja

domaće proizvodnje u periodu od 1999. do 2007. godine, te uz to, tu je i plan aktivnosti za

period od 2007. do 2011. godine. Analizirajući projekt doći do zaključka koje su zapravo bile

državne mjere za unapređenje domaće privrede i proizvodnje, te plasmana domaćih proizvoda

na domaće tržište. Date mjere i planovi aktivnosti nisu se mnogo promijeniti ni u prošlih

nekoliko godina, tako da se na osnovu ovog projekta mogu sagledati sve osnovne vladine

mjere po ovom pitanju.

Prilog za Vladine mjere je navedeni projekt.

NAŠE MJERE


Osam razloga zbog kojih treba kupovati domaće proizvode

Racionalni kupci znaju da je kupovina domaćih proizvoda najjednostavniji način za pametnu

štednju, jer se ušteda pri odabiru artikala proizvedenih pod kapom domaćih brendova može

pozitivno odraziti na vaš mjesečni budžet, a efekti ulaganja u takvu kupovinu osjete se

dugoročno i u cijelom društvu, objašnjavaju iz Udruženja „Kupujmo i koristimo domaće“,

prenosi novinska agencija Patria.

Razlog zbog kojeg se kupci najčešće odlučuju na kupovinu proizvoda stranih brendova,

smatraju stručnjaci, je specifični marketing kreiran upravo u svrhu pridobijanja potrošača.

Kupci nerijetko vjeruju da je artikal kreiran u određenim evropskim zemljama mnogo

kvalitetniji od identičnog bh. proizvoda, samo iz razloga što postoji mišljenje o zemlji iz koje

proizvod dolazi kao stabilnoj ekonomskoj zajednici.

Ako bismo se odlučili napraviti zajedničku akciju tokom koje bismo samo po jedan od

stranih, zamijenili domaćim proizvodom ostvarili bismo neke od važnih ciljeva: podršku

domaćoj privredi, razvoj ekonomskog sektora, kvalitetniji zdravstveni i obrazovni sistem,

stvaranje povjerenja stranih investitora za ulaganje u ekonomski stabilno tržište…

Ukoliko još uvijek niste sigurni da li da date povjerenje domaćim proizvodima, donosimo

vam osam razloga zašto bi to bila prava odluka:

1) Domaći proizvodi su nastali od plodova domaće privrede koja nudi kvalitetan i poznat

sadržaj.

Hrana životinjskog porijekla nastaje u vašem komšiluku, te vas ne sprječava da posjetite

proizvođača i izrazite želju da prisustvujete procesu izrade, što nije mogućnost ukoliko se

odlučite za proizvode iz izvoza gdje su životinje uzgajane u velikim industrijskim objektima i

hranjene sintetičkom hranom.

2) Hrana nastala u BiH je mnogo bolja za nas i naše zdravlje što potvrđuje kraće vrijeme

potrebno za transport namirnica od proizvodne hale do trpeze. Dok je hrana iz uvoza prošla

dugi transportni put, te je ambalažirana u raznim skladištima prije nego je došla do potrošača.

3) Lokalna hrana je mnogo sigurnija jer je proizvođač u svakom trenutku svjestan posljedica

ukoliko proizvod koji plasira nije kreiran prema najvišim standardima.


Jedna greška domaćeg proizvođača bi ga dovela do stvaranja nepovjerenja i gubljenja

reputacije koju će teško povratiti, dok strani proizvođač nije dostupan za žalbe ili to za njega

rade veliki, obučeni, timovi za krizno komuniciranje koji štetu brzo, lako i bezbolno saniraju.

4) Domaće kompanije izdržavaju domaće porodice, dok lokalni privrednici koji direktno

prodaju potrošačima, bez posrednika, zadržavaju punu cijenu proizvoda unutar domaće

ekonomije.

5) Domaća privreda gradi zajednicu. Kupovina domaćih proizvoda izravno utječe na kvalitet

zdravstvenog i obrazovnog sistema kao temeljnih institucija svake zajednice. Razvojem

lokalne ekonomije i sistem zdravstva i obrazovanja ostvaruje velike benefite što je preduvijet

njihovog kvaliteta.

6) Razvoj domaće privrede ne dozvoljava povećanje poreza. Porastom domaće proizvodnje i

jačanjem ekonomskog sektora, država nema potrebu za dodatnim nametima. Izuzetnim

razvojem domaće privrede postoje mogućnost umanjenja poreza, što je slučaj u određenim

evropskim zemljama.

7) Lokalna hrana nije jednolična, naprotiv, obiluje raznolikošću. U savremenom

poljoprivrednom sistemu, biljne sorte imaju dovoljno vremena da sazrijevaju ravnomjerno u

nama poznatim uvjetima, dok hrana iz strane proizvodnje ubrzano sazrijeva, na određen način

prisilno, kako bi u pravo vrijeme, odnosno vrijeme aktuelno za te vrste, bila na tržištu.

8) Kupovina domaćih proizvoda je ulaganje u budućnost. Podržavajući lokalne privrednike

osiguravate stabilnu budućnost novim generacijama.


Kampanja Kupujmo domaće traje već nekoliko godina, a ovaj projekat danas je pormoviraniji

više nego ikada, a nakon što je Hrvatska uložila žalbu za izvoz mlijeka u EU, piše novinska

agencija Patria.

I veće stranke u našoj zemlji javno su pozvale građane da što više kupuju domaće, a čini se da

građani biraju i gdje će kupovati, jer u dokumentima do kojih je došla novinska agencija

Patria domaći tržni lanac Bingo u 2014. godini imao je daleko veću dobit u odnosu na

Konzum.

Kako se Bingo širio, ali i svijest građana tako je i rastao dobti Binga, tako su 2012. godine

imali ukupni dobit od 36.614.467 KM, 2013. godine 33.834.024, a 2014. Bingo je zaradio

40.228.294 KM. Prvi podaci za 2015. godinu govore da će ova dobit biti još i veća.

Ukupni prihodi Binga iznosili su 566.448.433, a ukupna pasiva 448.549.249 KM. Prosječan

broj zaposlenih u 2014. godini Binga je 3.039 radnika.

Ukupna dobit Konzuma u 2014. godini iznosi 4.376.400, a ukupna pasiva ovog hrvatskog

tržnog centra bila je 274.984.233 KM. Dobit Konzuma u BiH je smanjena u odnosu na 2013.

godinu kada je iznosila 5.646.728.

Upoređujući dobit ova dva tržna lanca čini se da bh. građani sve češće biraju domaće.

Podsjećamo, domaći trgovinski lanac Bingo preuzeo je Interex i Tuš, a stavri se po ovaj tržni

centra odvijaju dobro, te su mnogi kazali da je Bingo ovim potezom – dobio bingo.

Konzum, odnosno Todorićev Agrokor preuzeo je Mercator i tako postao najveći maloprodajni

trgovninski lanac u Bosni i Hercegovini. Stvar po domaće tržne centre postaje „ozbiljnija“

kada uzmemo u obzir čega je sve Agrokor već vlasnik, pisle su nedavno namirnice.ba. Iako

većina to zna, Agrokor, Konzumov tata, vlasnik je popularnih brendova (bez kojih Bosanci i

Hercegovci nažalost teško da mogu u životu) poput Jane, Jamnice, Sarajevskog kiseljaka,

Zvijezde, Leda, Dijamanta i lista je još i duža.

Sada je vrijeme da bh. građani konačno shvate da je Milkos, Meggle, KLAS pekara

VEGAFRUIT, ILIDŽANSKI DIJAMANT, OVAKO mesna industrija, OLIMPIJA, ZLATNA

DŽEZVA kafa, TUZLANSKA SO, BIMAL ulje… i tako dalje budućnost BiH i naše

privrede.


PLAN AKCIJE

Privreda BiH može opet biti regionalni lider

Bosna i Hercegovina je do 1992. godine bila jedina republika u bivšoj Jugoslaviji koja je

imala trgovinski suficit.

Vanjskotrgovinski deficit BiH u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 3,26 milijarde KM.

Istina, trgovinski deficit smanjen je za 5,24 posto u odnosu na isti period prethodne godine, ali

je pokrivenost uvoza izvozom i dalje na jako visokoj razini od 57,35 posto.


Dobra vijest je da bh. privreda pokazuje znake života, želi se oduprijeti decenijama

dominantnoj ovisnosti o uvozu, manje dobra vijest je da još uvijek ne koristimo potencijale i

šanse da značajnije utičemo na odliv kapitala iz zemlje.

Jedna od šansi koja upravo ovih dana postaje sve realnijom opcijom je koncept “kupujmo

domaće”. Znam, sve više ljudi koji kupuju domaće i koji se ne libe to javno (po)kazati. Isto

tako, znam za sve više kompanija koji dobavljače za proizvodnju svojih proizvoda uzimaju

domaće proizvođače i podizvođače.

Ipak, domaći proizvođač i dalje nije konkurentan na domaćem tržištu. Domaćeg proizvođača

vole svi, ali tu ljubav javno malo pokazuju. Domaći proizvođač je primoran da kupuje

skuplje, a prodaje jeftinije.

Zamazivanje očiju

Domaćeg proizvođača ima na tržištu, tj. na polici, tek toliko da se domaćem kupcu zamažu

oči. Da mu se poruči, “pa evo šta hoćete više, ne kupujete ni ove domaće proizvode koji su

vam dostupni”. Međutim, to ne može biti logika. Jer, ako je dostupnost proizvoda veća, i

prodaja raste. Mnogim bh. proizvođačima je zbog toga postalo lakše izvesti svoju robu nego

prodati je na domaćem tržištu.

Ozbiljne ekonomije će učiniti sve da podrže domaćeg proizvođača, jer on je garant njene

stabilnosti, očuvanja postojećih radnih mjesta, otvaranja novih, jačanja standarda uposlenih,

ali i sistema socijalne zaštite. Još ako domaći proizvođač pokazuje vitalnost, kreativnost i

angažman, ozbiljne ekonomije će ga obdariti snagom, pa će i na taj način olakšati i sebi i

njemu. Uvažavajući sporazume, potpisane međunarodne trgovinske ugovore, podići će mu do

te mjere nivo konkurentnosti da se industrijalcu isplati investirati, razvijati, inovirati, jer od

nove vrijednosti koju kreiraju, imat će svi koristi.

Država Bosna i Hercegovina u svim njenim kapacitetima treba javno, nedvosmisleno i

odlučno podržati koncept “kupujmo domaće”. Državu i njen aparat čine ljudi, političari,

službenici, ali kako je većina preduzeća kod nas u većinskom vlasništvu države, i ogroman

broj radnika koji rade za državu.


Vjernost ideji

Drugim riječima, “kupujmo domaće” mora postati državna, tj. javna stvar u svim pojavama i

ciljevima ispunjavanja javnog interesa.

Običan svijet, građani, Bosanci i Hercegovci žele kupovati domaće kvalitetne proizvode. Svoj

ekonomski patriotizam pokazuju svakim danom puneći svoje potrošačke korpe domaćim

brandovima i koristeći usluge domaćih firmi sve više i više.

Međutim, svi koji su na budžetu i svi koji imaju bilo kakvu vezu sa državnom imovinom

moraju stati uz ovu ideju. Javno demonstrirati svoje opredjeljenje. Jasno pokazati da su na

strani domaće privrede.

Ozbiljne ekonomije će učiniti sve da podrže domaćeg proizvođača, jer on je garant njene

stabilnosti, očuvanja postojećih radnih mjesta"

Zašto ne početi od javnih nabavki. Zatim preći na razvojne banke čija će sredstva biti

usmjerena na investiranje u podizanje konkurentnosti domaće proizvodnje. I na kraju završiti

sa obaveznim “selfijima” predsjednika, premijera, ministara, direktora, šefova sektora,

sekretarica, vozača, na kasama sa punim korpama domaćih kvalitetnih brendova.

Dalje, trebaju nam jaki instituti u kojima će se generirati znanje potrebno za razvoj privrede.

Država i privreda trebaju upravljati naučno - istraživačkim institutima kako bi bili u stanju

pratiti razvoj domaće drvoprerađivačke industrije, sektora proizvodnje hrane, mašinogradnje,

i energetskog sektora. Bedasto izgleda situacija da investiramo u obrazovanje mladih

stručnjaka koji ne nalaze posao u BiH i odlaze razvijati strane ekonomije.

Dužnost političara

Prevelik je vanjskotrgovinski deficit i preveliki su gubici koje političari pokrivaju kreditima

koje će vraćati ustvari oni koji nešto proizvode, svi ostali realno nisu u stanju jer ne

proizvode, oni mogu samo trošiti.

A trošiti se može racionalno, korisno, sa smislom, ili bahato, beskorisno i na način da trošite

kako biste ispunili sebičan cilj da sami sebi budete svrha. Dakle, prevelike su budžetske rupe,

gotovo bez dna, da bi se političari i državni aparat ponašali kao da ih se to ne tiče. Ili se barem

stiče takav dojam u javnosti.


Gospodo političari, pokažite da ste na pravoj strani. Zajedno sa građanima ove države. Možda

je upravo “kupujmo domaće” šansa za novi početak. Možda je ovo prilika da vam počnu

vjerovati.

Država i privreda trebaju upravljati naučno - istraživačkim institutima kako bi bili u stanju

pratiti razvoj domaće drvoprerađivačke industrije"

BiH je do 1992. godine bila jedina republika u bivšoj Jugoslaviji koja je imala trgovinski

suficit. Ogromni iznosi vanjskotrgovinskog deficita kojeg svake godine bilježimo sada jasan

su dokaz da para ima. Ne ulazeći u odgovore na pitanja odakle nam pare, krajnje je vrijeme da

se na državnom nivou donese sveobuhvatna strategija za unaprjeđenje konkurentnosti domaće

realne ekonomije.

Nizom mjera i naravno snažnom javnom kampanjom “kupujmo domaće” moguće je privredu

koja sada pokazuje volju za životom vrlo brzo učiniti snažnim regionalnim ekonomskim

liderom, učiniti je dakle onakvom kakva je oduvijek bila.

Documents

Civitas