Čkomi srce

  • View
    218

  • Download
    3

Embed Size (px)

Transcript

  • komi srce

    XXV. SMOTRA DJEJEGA KAJKAVSKOG

    PJESNITVA "DRAGUTIN DOMJANI" - SV. IVAN ZELINA 2005.

    Priredio Dr.sc. Ivo Kalinski

    Sveti Ivan Zelina 2005.

  • Mala biblioteka Dragutin Domjani

    knjiga 37.

    Nakladnik Puko otvoreno uilite Sv. Ivan Zelina

    Za nakladnika Ivica Kukovaec

    Urednik Dr.sc. Ivo Kalinski

    Rjenik manje poznatih rijei Dr.sc. Ivo Kalinski

    Naslovnica "Paleta" (Z.C. i I.K.) Likovna interpretacija pjesama uenici osnovnih kola sudionica Smotre

    Grafiko-tehnika priprema POU Sv. Ivan Zelina

    Tiskano u 500 primjeraka Tisak i uvez: Tiskara Zelina d.d.

  • XXXXVV.. ssmmoottrraa ddjjeejjeeggaa kkaajjkkaavvsskkoogg ppjjeessnniittvvaa DDrraagguuttiinn DDoommjjaannii -- SSvv.. IIvvaann ZZeelliinnaa 22000055..

  • Na poziv Pukog otvorenog uilita Sv. Ivan Zelina za sudjelovanje na XXV. smotri djejega kajkavskoga pjesnitva Dragutin Domjani Sv. Ivan Zelina 2005. odazvalo se 57 osnovnih kola s uenikim radovima. Od ukupno 396 pristiglih pjesama ocjenjivako je povjerenstvo u sastavu dr.sc. Ivo Kalinski (predsjednik), prof.dr. Joa Skok i mr.sc. Boica Paur, za javnu izvedbu 29. listopada 2005. u Sv. Ivanu Zelini, odabralo 48pjesama objavljenih u ovoj zbirci.

    U drugom dijelu zbirke otisnute su najbolje pjesme s obnovljenog ciklusa Smotri.

  • Ivo Kalinski: Osvrt na jubilarnu godinu VIII djejega kajkavskoga pjesnitva

    Ana karec: Domaa molitva 13 Ana Tukovi: Tak si bila zgodna v rozoj kiklici 14 Elena Kut: Dragecova zibaa 15 Sara Volpe: Od navek 16 Mateja Porkolabi: Curi de 17 Nataa Brebrek: Megla 18 Anita Karabai-Buni: Moj ludi rodni kraj 19 Hrvoje Kape: Drevo 20 Marijeta Kovai: Tak vie nemre biti 21 Kristina Matuin: More nemre 22 Jelena Kolari: Notturno 23 Petra Saka: Cujzek 24 Martina Krajnovi: On 25 Zrinka Didak: Steklena 26 Marko Jani: Bogi motoor 27 Antonija upani: Moj dom 28 Ana Levati: Embrelo 29 Sanja Pokos: Tri jablana 30 Sandra Pudja: Raspucani piglin 31 Ena Poljak: komi srce 32 Ivan ordaev: Pri Dravi 33 Anamaria Androli: Jesenski den 34

  • Mirjana Komar: Mesec 37 Nikolina Jurkas: Harmica v miseini 39 Tajana Samboli: Vie ih nie 40 Ivan Dugorepec: Moj maek 41 Mihaela Preseki: Hini krovi 42 Vlatko Hrek: Hustu su posekli 43 Luka Galovi: Mesec na obloku 44 Suzana Bosilj: Zaka si odiiu? 45 Petar Kreimir Ladi: Se je zeleno 46 Ema Kereke: Naj me ... 47 Mateja Pavliek: Protuletje 48 Patrik okman: Srea 49 Iva Saboli: Jeziku mojem najdrajem 50 Daniela Kidjemet: Zvezdice 51 Veronika uran: Curek 52 Mirjam Despini: Roke 53 Izidora Dijanoi: ivlenje 54 Marta Vrban: Zmislim se 55 Tajana Obad: Detelica 56 Ivan Horvat: Gledim i stojim 57

    Dominik otar: Polnika 61 Maja Volf: Stare furman 62 Ivana Malnar: Stara pi 63 Ines Grguri: Duhofice 64 Helen Rakas: Dulina 65 Sandra Muhvi: Pa kaj poule? 66

  • II. dio

    - najbolje pjesme obnovljenog ciklusa Smotri (od 1992. do 2004. godine)

    Ana Herceg: Domaa rie 69 Ksenija Futa: Babe 70 Suzana Potokar: Moj deke 71 Martina Kasuni: Popefkica mojemu kraju 72 Marin Petek: Selska hia 73 Alojz Mihalinec: Od kuole do duoma 74 Sintija Zlaki: Horvatski zvon 75 Josipa Kolari: Jogenj v meni - re horvatska 76 Sanela Svetlii: Jablana u peglu 77 Maja krinjari: Moja popevka 78 Marija Sruk: Kaj 80 Helena Buri: Nisa se zagledal 81 Ivana Oani: Tetrijeb 82 Jelena Brckovi: Babiina soba 83 Josip Kovaek: Prvi sneg 85 Linda Malnar: Bomo jutre 86 Petra Vitko: Moj kraj 87 Ema Kereke: Pelnica 88

    Kazalo autora likovnih priloga 89

    Osnovne kola koje su se odazvale na natjeaj 91

  • VIII

    Osvrt na jubilarnu godinu djejega kajkavskoga pjesnitva

    Ova, 2005. godina jubilarna je 25. godina traja-nja smotri djejega kajkavskoga pjesnitva "Dragutin Domjani", djejega kajkavskoga pjesnitva osnovno-kolaca s cijelog kajkavskog govornog podruja koje se tradicionalno i svakogodinje ujesen organizira i odrava brinou Pukoga otvorenog uilita u Sv. Ivanu Zelini.

    Prisjetimo li se tek nekih predgovornih naslova i sugeriranih sadraja u prigodnim zbornicima proteklih recitalnih dogaanja, kao to su: Utonjavanje zbilje; Variranje motivsko-tematskih ablona; Jogenj v meni re horvatska; Pesnikova steza, postiha; Kreativni odslik zaviajnosti; uenja (ne)ranjiva djetinjstva i odrastanja; itd. i nekako im kuajui "priskrbiti" usporedbu s ovogodinjom jubilarnom smotrom, moemo s lakoom ustanoviti da meu njima bogzna kakove, barem ne bitne, motivsko-tematske razlikovnosti nema. Kao to takoer nema bitne razlike u javljanjima/odazivima na natjeaje za sve dosad minule smotre. U tom smislu rubna podruja kajkavtine ini se da su i dan-danas jezino najia, najivlja i najvra (gorskokotarski kraj, lepoglavski kraj, podravski kraj), ona sredinja s vidljivim urbanim inovacijama (Hrvatsko zagorje, Prigorje), ona postojana s tradicionalno bogatom kajkavskom kultur-nom podlogom (Varadin) i ona sredita/podruja koja tu podlogu iz (ne!)razumljivih razloga sve vie gube (Zagreb).

    Ve spomenuta motivsko-tematska strana osnov-nokolskog uzrasta danas ipak je zamjetljivija u izrazitijem pribliavanju stihom doivljavanju i proivljavanju onoga suptilnoga osjeaja to ga obiavamo zvati ljubav. Ali i to iskazivanje ljubavnih osjeaja danas vie nije onako izravno kako je to bilo prije nekoliko godina kad se sve "priznavalo" otprve, nego se, moglo bi se rei, intima s

  • IX

    pomou izvanjskih detalja, stihom sve vie rasporeuje rafinirano: kaj god za jenga dam,/ i kam god za jim pem,/ ni ne vidi,/ i dale ez mene gledi/ kak da sem steklena.. .(Zrinka Didak, Steklena). (U zadnje vrijeme tu su tematski, dakako, i novovjeke naprave, npr. mobitel.)

    Stari, "provjereni" leksiki rekviziti, od dragosti i milja rijeima umanjeni ma kako inae u naravi veliki bili, oko kojih se oblikuje stihovna mrea: hiica, babica, dedek, mamica/majkica, japica/tatek; sunce, mesec, zvezdice, bregi, tieki, cveteki, maki i peseki, itd. - u ovih proteklih dvadeset i pet godina stalna su prisutnost. to je i razumljivo budui da ne samo to sugeriraju nego i jesu neke od glavnih oznaka zaviajnosti. I premda e se ponekad osjeaj naputenosti i usamljenosti svojih dragih i najbliih u starosti (japica i majkica) u novim drutvenim, zapravo sociolokim okolnostima u zamjeivanju mlada pjesnika/bia pokuati ublaiti ivahnou pejsane slikovnice, gorina u srcu ostaje: Tam pri Dravi/ vu visoki travi/ fazanii vio./ Tam vu Dravi/ ribe se hio./ Tam pri Dravi/ vu Ferdinandovcu/ nai japica i majkica/ so stari i sami. (Ivan ordaev, Pri Dravi). Slian e teret starosti i samosti u starosti mlada pjesnikinja uoiti i opisati u odnosu i privrenosti starega furmana (njem. Fuhrman, kirija, foringa) i starega kuojna: Skep so prejle duaste tega/ od muadoste do dnane staroste. (...) /Nadejuale so se pa vruine i pa mraze/ i ku je misleu da ve ne muore/ neguv stare kuojn ga i starega kuojna je pavlejku/ i pamagou mu da zdri. (Maja Volf, Stare furman). No, takav i slian osjeaj bespomonosti nije u pjesnika osnovnokolaca sveprisutan. Ima u njih i nevine prigrljenosti krajolika, rodnoga kraja (Antonija upani, Moj dom), ima i obredne molitve: De nam Bog plodne zemle/ i sega na njoj. (...) /Zdravla zaposel nam dej/ da fletno delamo i veselimo se./ Za se to Te molimo i popievamo,/ k mee idemo./ Daj nas posluhni, Boe...(Ana karec, Domaa molitva), ima i gizdavi "proljetni" haiku: Veter zible grane,/ vsi cveteki popevaju./ afran stoji sam. (Mateja Pavliek, Protuletje). Uza sve to ima i ipkaste djetinje idealizacije svega to oi vide i srce osjea, ima se neoekivanih zapaaja, ugoaja i atmosfere, ima se nadasve iskrene brinosti o kajkavskome jeziku, to

  • X

    je ustvari temelj da se sve ono to se misli i osjea stavi stihom na papir.

    Kad se jedna kulturna manifestacija, a rije je o smotri kajkavskoga djejeg pjesnitva, djelatnim trajanjem osvjedouje punih 25 godina, doista se s pravom moe govoriti o jubileju. Kad se, pak, razmilja i govori o takvoj kulturnoj manifestaciji koje su glavni sudionici osnovno-kolci, od najmlaih - polaznika prvog, do najstarijih - polaznika osmog razreda, onda su nam pred oima zajedno s njima i njihovi uitelji, nastavnici, profesori, voditelji i mentori ovi dananji, a u sjeanju i svi oni otprije. Svi su oni u okviru izbornoga predmeta i aktivnosti poradili da se tim mladim biima, koja su zakoraila u ivot, usadi ljubav prema svom materinskom, prvom jeziku: jeziku kajkavskom.

    U sjeanju smo mnoge sudionike osnovnokolce otprije zadrali i dan-danas u istom uzrastu, iste dobi i istog nevinog izriaja kakvima su nas se neko dojmili pri sklapanju stihova iz riznice kajkavske organske ili stilizirane podloge. injenica je, meutim, da su protekom vremena od dva i pol desetljea mnogi od njih danas odrasli, zreli ljudi, koje su ivotni putovi odveli na razliite strane. Sigurno je da se poneki od njih pomalo i stide svojih djetinjih pisanija, kao to je takoer sigurno da se poneki od njih odonda upustio u stalan i ozbiljan, kreativan "doivljaj" s rijeima i u rijeima. Svi oni s ponosom mogu biti dionici ovoga znatnoga jubileja!

    Dr.sc. Ivo KALINSKI

  • Domaa molitva

  • 13

    Ana karec, 6. razred Voditeljica: Lidija Bistriki, prof. O Dragutina Domjania, Sveti Ivan Zelina

    Domaa molitva

    De nam Bog plodne zemle i sega na njoj. Posveti nam gorice i klet da navek bu kupice vina. Domai kruh s krune pei nek nam na stolu dii. Prijatele i susede priberi pri nam na veselicu. Naj nam dati kakve tue da kurezu nam ne stue ni vorke da nam grozdje ne poiju. Zdravla za posel nam dej da fletno delamo i veselimo se. Za se to Te molimo i popievamo, k mee idemo. Daj nas posluhni, Boe...

  • 14

    Ana Tukovi, 6. razred Voditeljica: Lidija Bistriki, prof. O Dragutina Domjania, Sveti Ivan Zelina

    Tak si bila zgodna v rozoj kiklici