Članovi Općinskog vijeća na svečanoj sjednici povodom … · Državna revizija svake godine kontrolira trošenje sredstava i zakonsko poslovanje u jedinicama lokalne samouprave

Radobojsko-Jesejanski list br. 27 /Godina III./ 29. listopada 2010. 1

GLASILO OPĆINA RADOBOJ I JESENJE Broj 27 /Godina III. / 29. listopada 2010.ISSN 1846-7857

POČAST POGINULIM I UMRLIM BRANITELJIMA I NAJMILIJIMA Str. 5

OBILJEŽEN DAN OPĆINE I OSNOVNE ŠKOLE SIDE KOŠUTIĆ RADOBOJ Str. 6, 7, 10 i 11

RADOBOJSKI MARATONCI I ZAVRŠNICA DRŽAVNE LIGE U PRECIZNOM SLIJETANJU PARAJEDRILICOM str. 14

Članovi Općinskog vijeća na svečanoj sjednici povodom Dana općine Radoboj

2 Radobojsko-Jesejanski list br. 27 /Godina III./ 29. listopada 2010.

RADOBOJSKO-JESEJANSKI LIST: Nakladnik: Općina Radoboj. Za nakladnika: Anđelko Topolovec, UREDNIŠTVO: Branka Oslić, Ivan Habjanec, Ana Kranjčec, Ivan Maligec, Darko Potočki, grafički urednik, Snježana Rihtar, Vinko Rihtar, glavni i odgovorni urednik.Lektori: Jasenka Marmilić, tekstovi iz općine Radoboj, Ana Kranjčec i Danijela Draganić , tekstovi iz općine Jesenje. Adresa uredništva: Radoboj 8, 49232 Radoboj, tel: 049/349-110, fax: o49/349-109, e-mail: [email protected]. Gornje Jesenje 103, 49233 Gornje Jesenje, tel: 049/375-503. e-mail; [email protected]. Tisak: Papir market Krapina. List je besplatan i izlazi mjesečno.

ZNAČAJNE ODLUKEPOD PREDSJEDANJEM PREDSJEDNIKA ALOJZA SAJKA U RADOBOJU JE 28. RUJNA 2010. ODRŽANA DEVETA SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA

Odluka o prvoj izmjeni proračuna Općine Radoboj za 2010. godinu, izmjena odluke o općinskim porezima, odluka o visini naknada na mjesnom groblju i spora-zum o preuzimanju otpada bile su središnje teme sjed-nice Općinskog vijeća Radoboj održane krajem rujna. S obzirom na značaj odluka vodila se opširna rasprava s ciljem poboljšanja ponuđenih rješenja i nastojanja da sta-novništvo što manje osjeti nužnost povećanja određenih izdavanja.

SMANJEN OPĆINSKI PRORAČUN

Obrazlažući Odluku o prvoj izmjeni općinskog pro-računa za 2010. godinu, načelnik Anđelko Topolovec na-glasio je da zbog poznatog stanja u Republici Hrvatskoj dolazi do smanjenja pojedinih planiranih prihoda u op-ćinskom proračunu i da ga zbog toga valja promijeniti. Ukupni prihodi zbog toga su smanjeni za 712.700 kuna, a rashodi se smanjuju za 789.070 kuna. Tako ukupni pri-hodi prema usvojenoj odluci iznose 12.208.650 kuna, a rashodi 12.132.279 kuna, pa se planira višak sredstava u iznosu od 76.370 kuna. Za predložene izmjene izjasnilo se 8 vijećnika, 3 su bila protiv, a 1 je bio suzdržan.

UKINUTI NEKI POREZI

Izmjenom Odluke o općinskim porezima ukinuti su porezi na neobrađeno obradivo zemljište, na neiskorište-ne poduzetničke nekretnine i na neizgrađeno građevin-sko zemljište.Ove su odredbe ukinute u skladu s odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske. Kod plaćanja poreza na kuće za odmor promijenjene su pojedine odredbe tako da se pojašnjava što je kuća za odmor, na koju se površi-nu ne plaća porez i kada su vlasnici oslobođeni plaćanja. Prema izmjeni odluke o općinskim porezima, ubuduće će porez na tvrtku ili naziv plaćati i pravne i fizičke osobe koje su registrirane za obavljanje djelatnosti, a nemaju sjedište ili prebivalište na području Općine Radoboj, ali tu imaju svoje prodavaonice, pogone, radionice ili pro-dajna mjesta. Za stanovništvo Općine Radoboj uz ove izmjene slijedi i informacija da će vjerojatno doći do po-većanja vrijednosti boda na temelju kojih se plaća komu-nalna naknada, a o tome će općinski vijećnici raspravljati na jednoj od narednih sjednica.

POVEĆANE NAKNADE ZA USLUGE NA GROBLJU

Većinom glasova, 8 za, 3 protiv i 1 suzdržan, Općinsko vijeće Općine Radoboj na sjednici održanoj 28. rujna, doni-jelo je odluku o utvrđivanju visine naknade i grobnih usluga na mjesnom groblju u Radoboju. Odlukom su povećani iznosi troškova prilikom sahrane pokojnika, naknade za grobna mje-sta i ostale usluge, sve s ciljem da se osiguraju potrebna sredstva za pokriće troškova ukopa. Tako prema novoj odluci godišnja naknada za korištenje jednog grobnog mjesta iznosi 65 kuna, za korištenje grobnice 200 kuna, a za korištenje grobnice za urne 100 kuna. Naknada za dodjelu grobnog mjesta bez okvi-ra iznosi 2.000 kuna, a za dva grobna mjesta bez okvira 4.000 kuna. Iskop i zatrpavanje grobne jame i uređenje groba nakon ukupa stoji 600 kuna, a naknada za korištenje kontejnera za uklanjanje vijenaca 150 kuna. Otvaranje i zatvaranje grobnice s podzemnim ulazom naplaćivat će se 300 kuna, obične grobnice i grobnice za urne 200 kuna. Upotreba mrtvačnice do 24 sata stoji 100 kuna, a svaki daljni sat 4 kune. Tu je još i upotre-ba mrtvačnice 4 sata i dezinfekcija mrtvačinice po 100 kuna. Naplaćuje se i upotreba kolica, upotreba razglasa i upotreba ko-lica za vijence; sve po 50 kuna.

Ukoliko se izvode određeni radovi na groblju, za 8 sati se naplaćuje 80 kuna kao naknada za struju i vodu, dok na-knada za iskolčenje po jednom grobnom mjestu i odobrenje za betoniranje okvira iznosi 140 kuna. Iako se rijetko događa, određena je i naknada za odobrenje za ekshumaciju u iznosu od 250 kuna, naknada za ekshumaciju u iznosu od 1.500 kuna i naknada za ekshumaciju i prijenos u iznosu od 2.000 kuna.

Ukoliko rodbina pokojnika traži i uslugu nošenja i spušta-nja lijesa u grob ili grobnicu, to će ih stajati daljnjih 1.000 kuna.

Sve u svemu zadesi li vas nesreća da trebate sahraniti po-kojnika, to će vas pod uvjetom da imate grobno mjesto, ukupno stajati 1.100 kuna.


ZBRINJAVANJE KOMUNALNOG OTPADA

Prema prihaćenom sporazumu od strane Oopćinskog vijeća Radoboj, brigu o zbrinjavanju ko-munalnog otpada ubuduće će na našem području voditi trgovačko društvo Piškornica kojeg su zajednički osno-vale Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Međimurska i Koprivničko- križevačka županija, te općina Koprivnički Ivanec, kako bi se mogao provoditi projekt izgradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeveroza-padnog dijela Republike Hrvatske. Kao što je već ranije dogovoreno, komunalni otpad sa područja četiri župani-je sjeverozapadne Hrvatske zbrinjavat će se na području općine Koprivnički Ivanec, dok će sakupljanje i sortiranje najvjerojatnije i ubuduće obavljati lokana komunalna po-duzeća. Za sada je predviđeno da se za realizaciju ovog projekta mjesečno izdavjaju 2 kune i 50 lipa po doma-ćinstvu, dok će se konačna cijena odvoza smeća utvrditi naknadno. Prema predviđanjima ona ne bi trebala biti znatno veća od sadašnje.

Sporazum je na sjednici vijeća Općine Radoboj pri-hvaćen jednoglasno. (vir)

DESETA SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE RADOBOJ ODRŽANA JE 15. LISTOPADA 2010.

OPĆINSKI NAČELNIK PODNIO IZVJEŠTAJ O SVOM RADU

Općinski načelnik Anđelko Topolovec općinskim je vijećnicima podnio izvještaj o svom radu u prvoj po-lovici tekuće godine. Najznačajnije aktivnosti odvijale su se na izgradnji zavičajne zbirke, dovršetku radova na sportskoj dvorani te na planu komunalne infrastrukture. Radovi su bili ograničeni dinamikom ostvarivanja pla-niranih prihoda, koji su nažalost izostali zbog poznate financijske i gospodarske situacije u državi. Tako neka sredstva koja su trebala stići iz pojedinih fondova nisu ostvarena, pa je u poslovanuju Općine za prvih šest mje-seci 2010. godine zabilježen financijski manjak. Općinski načelnik sa svojim suradnicima pripremio je niz odluka i ostalih materijala za sjednice Općinskog vijeća. Prišlo se tako izradi II. Izmjene prostornog plana Općine Rado-boj, projektne dokumentacije za Zonu malog poduzet-ništva, projekata za pokazno-edukativni centar u suradnji s Javnom ustanovom za zaštitu prirode i kulturne baštine. Napravljene su i geodetske podloge ga početak projekti-ranja dokumentacije uređenja groblja i rimske ceste za koju je zatražena prekategorizacija kako bi bila uvrštena među županijske ceste.

Pored toga provedena je procedura preuzimanja vodovoda, sanirana su odlagališta otpada, vođena je bri-ga o zaštiti djece, izgradnji dječjih igrališta, ostvarivana je suradnja sa Županijom i ministarstvima te drugim institucijama.

Izvještaj općinskog načelnika prihvaćen je uz tri suzdržana glasa vijećnika HDZ-a.

DRŽAVNA REVIZIJA BEZ PRIMJEDBI

Na sjednici Općinskog vijeća našlo se i izvješće o obav-ljenoj reviziji financijskih izvještaja i poslovanja Općine Rado-boj za 2009. godinu. Državna revizija svake godine kontrolira trošenje sredstava i zakonsko poslovanje u jedinicama lokalne samouprave. Ove je godine obavljena revizija poslovanja Op-ćine Radoboj u 2009. godini i nije pronađena nikakva pogreš-ka, pa je izvješće zaključeno bez ijedne primjedbe. Takvo izvje-šće jednoglasno je prihvaćeno od strane općinskih vijećnika.

MANJE OD PLANIRANOG

Polugodišnji obračun proračuna Općine Radoboj za 2010. godinu pokazao je da su prihodi ostvareni u iznosu od 3.304.291 kuna, što je tek 28,93% od plana za cijelu godinu. Tako su prihodi od poreza na dohodak ostvareni u iznosu od 43,80%, odnosno 2.408.985 kuna, dok je od poreza na dobit ostvareno 440.507 kuna. Ostali prihodi su u manjim iznosima kao što su 180.820 kuna prihoda od vodovoda, 112.500 kuna od naknade za priključak na vodovod, te 50.374 kuna od komunalne naknade. Rashodi su ostvareni u nešto većem iznosu od prihoda; 34,65% od plana za cijelu godinu, pa je šestomjesečno poslovanje Op-ćina Radoboj završila sa gubitkom od oko 400.000 kuna. Nakon rasprave izvještaj o općinskom proračunu za prvih šest mjeseci ove godione prihaćen je uz tri suzdržana glasa.

IMENOVANI ČLANOVI STOŽERA

Općinski vijećnici na svojoj su 10. sjednici imenovali čla-nove Stožera zaštite i spašavanja Općine Radoboj. Stožer je stručno, operativno i koordinativno tijelo koje pruža stručnu pomoć i priprema akcije zaštite i spašavanja kojima rukovodi Općinski načelnik, a aktivira se kad je proglašeno stanje nepo-sredne prijetnje, katastrofe ili neke nesreće.

U Stožer su imenovani: Stjepan Peh, načelnik Županij-skog centra 112 Krapina, Darko Poljak iz Policijske postaje Krapina, Štefanija Kunštek dr. medicine, ugovorni liječnik u ambulanti Radoboj, Branko Tušek, zapovjednik DVD Rado-boj i Snježana Rihtar, administrativni referent u Upravnom odjelu Općine Radoboj.

MOŽE LI VIŠE ZA DJECU

Među pitanjima koja su vijećnici postavljali izdaja se ono koje se odnosi na visinu novčane pomoći koju Općina Rado-boj daje roditeljima novorođene djece. Postavio ga je vijećnik Mirko Kiseljak. Općina Radoboj za svako novorođeno dijete roditeljima isplaćuje pomoć od 1.000 kuna, dok su te pomo-ći u nekim susjednim općinama veće. U prvom polugodištu ove godine na području Općine Radoboj rođeno je samo de-vetero djece i to je Općinu stajalo 9.000 kuna. Odgovarajući na postavljeno pitanje, općinski načelnik Anđelko Topolovec naglasio je da smo na kraju jedne proračunske godine i da bi prilikom donošenja općinskog proračuna za iduću godinu taj prijedlog trebalo imati u vidu i ocijeniti može li ta pomoć ro-diteljima u narednom razdoblju biti veća. Predloženo je ta-kođer da se prijedlog proračuna Općine Radoboj za 2011. godinu pripremi što prije i da se o njemu organizira javna rasprava. (vir)


BROJNI KOMUNALNI RADOVI

Radovi na izgradnji komunalne infrastrukture na po-dručju općine Jesenje nastavljeni su ove godine izgradnjom nogostupa u Donjem Jesenju i Cerju. Nakon završetka as-faltiranja nerazvrstanih cesta, priključenja zaselaka Galovići i Osredečki na vodovodnu mrežu, provedeni su javni natječaji za drugu fazu izgradnje spomenutih nogostupa. U Donjem Jesenju na dionici dužine 400 metara užurbano rade djelatnici Krakoma iz Krapine kako bi radovi bili završeni prije nado-lazeće zime. Uz izgradnju nogostupa biti će napravljen sustav kanalizacije i oborinske odvodnje, kojim se nastoji pokupiti oborinske vode koje se slijevaju s okolnih brežuljaka na žu-panijsku cestu. Na Cerju Jesenjskom sa radovima su počeli djelatnici MB Transgradnje iz Krapine koji ugrađuju cijevi za oborinsku odvodnju. Uz nogostupe će biti postavljena i nova javna rasvjeta, time će se povećati sigurnost pješaka i ostalih sudionika u prometu, a navedena naselja dobit će ljepši i ur-baniji izgled. Ukupna vrijednost radova, uključujući i javnu rasvjetu iznosit će 800.000,00 kuna, a sredstva su osigurana u Proračunu Općine.

Izgradnja nogostupa u Donjem Jesenju

RADILO SE CIJELO LJETO

Mještani naselja Orehovec Radobojski proteklog su ljeta bili aktivni na planu komunalnih djelatnosti. Radilo se tako na uređenju lokalnih puteva, koji su na pojedinim mjestima prošireni, nasipani kamenim materijalom i pripremljeni za obavljanje jesenskih radova. Posebna je pažnja poklonjena dionici vinske ceste od Lopatica do Popovca u dužini od oko 300 metara. Uz navoženje 80-tak kubika materijala ugrađena je i vodovodna mreža za potrebe vikendaša. Akciju su pomogli općina Radoboj, mjesni odbor Mihaljekov Jarek i poduzeće Krakom, a sami građani platili su iskop, zatrpavanje, te nabavu cijevi i ostalog potrebnog materijala. Vodovodna mreža će biti u dužini od 370 metara, a do sada je dovršeno oko 250 metara. Nastavak slijedi nakon završetka jesenskih poljoprivrednih radova. Inače, svaki budući korisnik vode iz vodovoda platit će naknadu u iznosu od 2.000 kuna.

Radilo se i na sanaciji dijela potoka koji se izlijevao na okolne oranice i nanosio štetu usjevima, a sanirano je i jedno oveće nelegalno odlagalište otpada. Tokom ljeta redovito je košena trava i održavane su zelene površine, njegovano je cvijeće oko društvenog doma, igrališta, sakralnog objekta, eko otoka i dječjeg igrališta. Oko asfaltiranog igrališta betoniran je jarak za odvodnju oborinskih voda i obojena je ograda. Obojene su igračke na dječjem igralištu i postavljena je zaštitna ograda. Radovi će se nastaviti ovih dana, kao i na dovršetku društvenog doma. Na provođenje akcija utječe i prisutna recesija tako da nakon ukidanja mjesnih odbora i njihovih računa nema više odgovarajuće financijske pomoći od strane Općine, a izostale su i druge novčane dotacije. No i uz skromniju materijalnu

pomoć učinjeno je dosta zahvaljujući prije svega samim mještanima i pojedinim gospodarstvenicima.

Posla još ima dosta i mještani Orehovca Radobojskog očekuju bolje dane u narednom razdoblju. (Dragutin Gerić)

AKTIVNA DJECA DVD-a GORNJA ŠEMNICA

Unazad nekoliko godina djeca DVD-a Gornja Šemnica redovito sudjeluju na raznim vatrogasnim natjecanjima i ma-nifestacijama. Tako su ove godine nastupala na 2. memorijalu «Marko Piljek», koji je održan 4. rujna u Zavlovcu Zabočkom.

Vatrogasni podmladak DVD-a Gornja Šemnica pokazuje i veliki interes za vježbanjem i odlascima na natjecanja, zajed-ničke izlete i druženja. Za sve su to zaslužni i voditelji, koji rade s djecom, a ove su im se godine prikljućili i Jelena Veseljak te Tomislav Vuzem .

Djeci i voditeljima valja čestitati na ostvarenim rezulta-tima uz želju da i nadalje nastave svojim aktivnostima i tako predstavljaju Općinu Radoboj na natjecanjima. (S. G.)

ISTICANJE KUĆNIH BROJEVA NA STAMBENIM OBJEKTIMA

Sabor Republike Hrvatske donio je na svojoj sjed-nici 15.srpnja 2010.godine Zakon o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj u 2011. godi-ni. Popis stanovništva provest će se u razdoblju od 01.do 28.travnja 2011.godine.Popis priprema, organizira i provo-di Državni zavod za statistiku. U pripremi, organizaciji i provedbi Popisa u okviru svoje nadležnosti sudjeluju i:

– Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija,– Ministarstvo unutarnjih poslova,– Ministarstvo obrane,– Ministarstvo pravosuđa,– Državna geodetska upravaTehničku dokumentaciju,koja se sastoji od podataka o

prostornim jedinicama,ulicama i kućnim brojevima zgrada za popis stanovništva izradit će Državna geodetska upra-va.Ti podaci moraju odražavati stanje na dan 31. prosinca 2010 godine.S obzirom da službenici Državne geodetske uprave,Područnog ureda za katastar Krapina obilaze pod-ručje naše Općine radi izrade tehničke dokumentacije za provođenje popisa stanovništva mole se stanovnici naše Općine kojima su dodijeljeni kućni brojevi, a koji iste nisu istaknuli na svojim stambenim objektima da isto učine kako bi službenici Državne geodetske uprave, područnog ureda za katastar Krapina mogli izraditi što točniju tehničku do-kumentaciju za predstojeći popis stanovništva.


Predstavnici Ministarstva branitelja, obrane i unutrašnjih poslova, udruga proizašlih iz Domovinskog rata, Županije Krapinsko zagorske te Općine Radoboj povodom Dana Svih svetih obišli su grobove poginulih branitelja i na mjesnom groblju u Radoboju uz prisutvo obitelji Vjekoslava Cerovečkog- Cige i Josipa Švaljeka zapalili svijeće i odali im počast minutom šutnje. Za sve umrle i poginule svijeće su zapalili i ispred središnjeg križa na groblju.

Delegacija je uz sudjelovanje načelnika općine Jesenje položila vijenac i zapalila svijeću pred spomen križem na jesejanskom groblju, te na grobovima poginilih branitelja Stjepana Šaška, Andrije Bajcera i Dragutina Košanskog.

SVIJEĆE ZA POGINULE BRANITELJE

PRIJEM ZA JUBILARCA

Povodom Dana darivatelja krvi koji se u Hrvatskoj obilježava 25. listopada načelnik općine Jesenje Ivan Maligec je u prostorijama Općine priredio prigodni pri-jem za Stjepana Kovačec koji je ove godine ispunio ma-gičnu brojku od 100 darivanja krvi. Uz prisustvo ravna-telja Gradskog društva Crvenog križa Krapina Davora Šimunovića, načelnik je zahvalio Stjepanu na njegovoj humanosti, te doprinosu razvoju i animaciji dobro-voljnog darivanja krvi u našoj sredini, za što je primio Plaketu općine Jesenje. Ravnatelj Šimunović iznio je jedan zanimljiv podatak po kojem je Gradsko društvo Crvenog Križa Krapina unatrag dvije godine na vode-ćem mjestu u našoj zemlji, po prikupljenim dozama te za život dragocjene tekućine. Zahvaljujući ljudima kao što je Stjepan spašeni su mnogi ljudski životi na čemu im cijela zajednica mora biti zahvalna istaknuo je gosp.

POSJET BOLESNOM ŽUPNIKU

Delegacija općine Jesenje i načelnik Ivan Maligec posjetili su bolesnog župnika Ivicu Košutića koji boravi u svečeničkom domu u Varaždinu. Zbog bolesti župnika župa Jesenje je dobila privremenog ravnatelja a župnik Košutić smješten je u Dom kako bi imao adekvatnu (po-trebnu) medicinsku skrb. Susret župnika sa načelnikom i predstavnicima Općine prošao je u veselom ozračju, unatoč njegovoj teškoj bolesti. Svi prisutni izrazili su po-dršku ohrabrenja te zaželjeli za ozdravljenje kako bi se vratio u župu u kojoj je službovao punih trideset godina.

Šimunović. Načelnik Maligec je na kraju u ime Općine Jesenje uručio Stjepanu skroman poklon i zaželio mu do-bro zdravlje kako bi mogao još mnogo puta darovati krv. Takvim željama pridružili su se i svi prisutni.


PROŠLOST, SADAŠNJOST, BUDUĆNOST

Općina Radoboj i Osnovna škola Side Košutić u vremenu od16. do 23. listopada obilježile su nizom razmovrsnih sadržaja dan Općine i Škole. Dan općine i škole svake se godine slavi 20. listopada. Odabran je kao sjećanje na odluku radobojskih rudara od 20. listopada 1833. godine

da otvore školu za svoju djecu i da je sami financiraju. Obilježavanje tog dana stoga je i odavanje poštovanja ljudima koji su te daleke godine mislili o obrazovanju djece i to im omogučili odricanjem dijela svoje zarade. Radoboj zahvaljujući tom događaju spada u one sredine iz kojih su potekli brojni školovani ljudi, koja je zahvaljući rudarstvu imala uvjete za razvoj i otkrivanjem velikog broja fosila flore i faune ušla na velika vrata u svjetsku znanost.

Sve su to razlozi da se kroz program obolježavanja tog značajnog datuma, stariji podsjete, a mladi upoznaju sa prošlošću, sadašnjošću i budućnošću radobojskog područja.

Središnji događaji bili su održavanje svečane sjednice Općinskog vijeća i priredba za Dan škole održani u srijedu 20. listopada. Radoboj je ove godine imao prigodu da pozdravi promociju dviju značajnih publikacija: «Geološke zanimljivosti Krapinsko-zagorske županije» ćiji su autori profesori Geološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te «Orhideje na Strahinjšćici i susjednim područjima» autorice prof. Ljiljane Borovečki Voska. Uz to u središtu je Radoboja otkrivena informativno-edukacijska tabla «Fosilno i mineralno blago Radoboja».

NJEGOVANJE TRADICIJE

Za svaku su pohvalu i mnogobrojni sadržaji osmišljeni i ostvareni u oviru OŠ Side Košutić. Mogli smo tako prisustvovati Radionici- Ručni rad naših baka: pletenje, kukičanje i izrada goblena. Na galeriji školske sportske dvorane bila je postavljena izložba narodnih nošnji, ručnih radova, starih odjevnih predmeta, namještaja, glazbenih instrumenata, književnog blaga školske knjižnice i drugih uporabnih predmeta. Izložba jabuka i proizvoda od jabuka, jesenski plodovi Radobojskog trnaca te blagoslov jela u školi također su sadržaji koji su privukli veliku pozornost domaćina i gostiju. Učenice i učenici škole svoj su doprinos dali i kroz zabavni dio programa, održana je večer plesa, folklor, ritmika, nastup mažoretkinja, a njihovi su gosti i ove godine bili polaznici glazbene škole «Bonar» održavši svoj koncert.

KAZALIŠTE , SLIKE I PJESME

Treći put za redom Radoboj je bio domaćin glazbene priredbe «Vnučekove popevke». Najmlađi izvođaći zabavnih pjesama svoj su doprinos dali koncertom u školskoj sportskoj dvorani, a amateri iz Svetog Križa Začetrje i ove su godine oduševili publiku u Radoboju, ovaj put izvodeći kazališnu predstavu «Prvi put na moru».

NAJBROJNIJI SU BILI SPORTAŠI

Obilježavanje Dana općine i škole Radoboj proteklo je i u brojnim sportskim susretima uz više stotina sudio-nika. Poćelo je u Gornjoj Šemnici, gdje je na stazi «Borje» održano natjecanje motora na dva i četiri kotača. Sada već tradicionalni Radobojski maraton održan je u nedjelju 17. , a biciklijada u subotu 23. listopada. Palaglajderi su održali završnicu državne lige u preciznom slijetanju također u su-botu 23. listopada. Najnapetije, najbroinije i najzanimljivije ipak je bilo kod susreta članova sportskih udruga radobojske općine Natjecatelji iz Gornje Šemnice, Jazvina i Radoboja natjecali su se u košarci, stolnom tenisu, odbojci, beli, šahu, malom nogometu i potezanju konopa.

Na kraju treba zahvaliti svima koji su sudjelovali u planiranju i realizaciji sadržaja obilježavanja Dana općine i škole, svim sudionicima kao i brojnim posjetiteljima, gle-dateljima i navijaćima. Mala zamjerka domaćim kulturno umjetničkim društvima zbog izostanka njihovog doprino-sa, izuzev Limene glazde «Radobojsa zvona» i Kuburaša te samim stanovnicima općine Radoboj kojih je ipak bilo premalo na pojedinim zanimljivim i korisnim priredbama. Obaveza je organizatora da naredne godine pokušaju ostva-riti još veću suradnju sa svima koji su zainteresirani za su-djelovanje u programu kako bi on bio još kvalitetniji i kako bi u njemu sudjelovalo što više domaćih ljudi. (vir)


ŠKOLA, NOGOSTUPI, ZAVIČAJNA ZBIRKA

Na svečanoj sjedni-ci Općinskog vijeća Općine Radoboj, održanoj prigodom obilježavanja Dana općine bili su mnogi gosti, od župana krapinsko-zagorskog do gra-donačelnika i općinskih na-čelnika te velikog broja ostalih

uzvanika. Domaćine je najviše obradovala čestitka koju im je

uputio župan Siniša Hajdaš Dončić. Uz priznanje i če-stitke za do sada ostvarene rezultate župan je obećao da će Županija i dalje u skladu sa svojim mogučnostima po-magati u ostvarivanju programa na području radobojske općine. Naglasio je tako da će u idućoj godini Županika Krapinsko-zagorska osigurati realizaciju dovršenja adap-tacije stare škole, gdje bi uz Zavičajnu zbirku trebali biti uređeni i drugi prostori za potrebe Radoboja, zatim će osigurati sredstva za izmjenu stolarije na zgradi OŠ Side Košutić u Radoboju te dovršiti asfaltiranje nogostupa uz županijske ceste na području Općine Radoboj.

Siniša Hajdaš Dončić, župan Krapinsko-zagorski, uz čestitke i obećanja za nove projekte

DOK NEKI LAŽU, MI RADIMO

Obraćajući se prisutnima na svečanoj sjednici Općin-skog vijeća Općine Radoboj načelnik Anđelko Topolo-vec, ukratko je iznio podatke o tome što je u Općini na-pravljeno od prošlogodišnjeg obilježavanja Dana Općine do danas. Podsjetio je sudionike svečane sjednice na značaj događaja iz 1833. godine, kada su radobojski rudari doni-jeli odluku o otvaranju škole za svoju djecu, a to je bio i povod za određivanje dana općine i škole u Radoboju.

Govoreći o aktivnostima na izgradnji komunalne in-frastrukture, uređenju prostora za zavičajnu zbirku, dovr-šetak školske sportske dvorane, donošenje brojnih odluka značajnih za stanovništvo Općine Radoboj, općinski je na-čelnik rekao i to da dok neki lažu mi radimo. Radimo koli-ko u današnje vrijeme možemo jer neki od značajnih pro-jekata nisu relizirani zbog nepoštivanja potpisanih ugovo-ra između državnih institucija i Općine. Tu se prije svega radi o rekonstrukciji Rimske ceste i još nekim sadržajima.

Sve u svemu u Općini Radoboj ostvaruju se kontinu-irano dobri rezultati na svim područjima društvenog, gos-podarskog, kulturnog i sportskog života, a u skladu s mno-gučnostima tako će se nastaviti i u narednim godinama.

PRIZNANJE I ČESTITKE

Nakon što su članovi limene glazbe Radobojska zvona odsvirali hrvatsku himnu Lijepa naša, predsjednik Općinskog vijeća Općine Radoboj, Alojz Sajko, pozvao je prisutne da minutom šutnje odaju počast svim poginulim i preminulim braniteljima i umrlim općinskim vijećnicima Općine Radoboj , pozdravio je brojne goste . Među njima su bili; Župan Siniša Hajdaš Dončić, dožupanica Sonja Borovčak i dožupan Anđelko Ferek Jambrek, županijski pročelnici i rukovoditelji ureda, gradonačelnici Krapine i Klanjca, općinski načelnici susjednih i drugih općina s kojima Radoboj ima suradnju na raznim područjima , župnik radobojske župe vlč.Ivica Bračun, predsjednici udruga građana s područja općine Radoboj, gospodarstvenici te općinski vijećnici, kao i domaćice koje su sudjelovale u natječaju za najljepše uređenu okućnicu te nagrađeni učenici i njihove mentorice iz OŠ Side Košutić Radoboj.

Zahvaljujući svima na odazivu izrazio je uvjerenje kako je tako brojna nazočnost viskih gostiju ujedno i priznaje Općini Radoboj za ostvarene rezultate.

U ime gradonačelnika i općinskih načelnika, domaćinima je Dan općine i škole čestitao načelnik Općine Jesenje, Ivan Maligec, a čestitkama su se pridružili i potpredsjednik Županijske skupštine te župan KZŽ.

Nazočne na svečanoj sjednici zabavljao je Petar Benc sa svojim sastavom.

Učenici OŠ Side Košutić koji su ostvarili zapažene rezultate na natjecanjima , kao i njihove mentorice primili su posebno priznanje Općine.

Vrijedne radobojske domaćice, koje uz sve ostale poslove vode i veliku brigu o uređenju svojih okućnica.


ULJEPŠAN VATROGASNI DOM

Vatrogasni dom u Radoboju dobio je novi, ljepši, vanjski izgled. Obojena je, naime, fasada i asfaltiran je prostor oko same zgrade predviđen za parkiranje. Svakako da je ovo bilo potrebno jer se tu održavaju uglavnom svi značajni događaji. Kako se i unutrašnjost , posebno dvorana na katu stalno obnavlja i dobro održava Radoboj ima odgovarajući prostor za održavanje različitih skupova i druženja. Brigu o svemu tom vodi vodstvo DVD-a Radoboj za što im treba odati zasluženo priznanje.

JESENSKI RADOVI

Vremenski uvjeti nisu baš išli na ruku poljoprivrednicima. Berba grožđa nerijetko se odvijala se po kiši, no bilo je i sunčanih dana. Za berbu kukuruza na našim njivama još uvijek treba mnogo ruku, a dobro dođe njih više i kod pospremanja repe.

ZAVIČAJNA ZBIRKA DOBILA KROV

Jedan od rijetkih projekata koji se ostvaruje unatoč prisutnim teškoćama je adaptacija stare školske zgrade u Radoboju. Nakon sanacije zidova i ostalih radova stiglo se do postavljanja krovne konstrukcije. Zaštitit će se tako cijeli objekat od kiše i snijega prije nadolazeće zime, a moći će se prići i uređenju unutrašnjosti.

BOGATSVO GLJIVA

Ove jeseni, kao rijetko kada, naše šume pa i livade i dvorišta , bili su prepuni različitih vrsta gliva. Nažalost bilo je i slučajeva trovanja sa smrtnim posljedicama. Stoga najbolje prolaze oni koji beru samo one glive za koje su sigurni da su jestive više puta.


RODILE I ŠLJIVE I JABUKE

Nakon više nerodnih godina ova je donijela bogati urod šljive, bistrice, a to znači da će biti dobre rakije šljivovice. Jabuke su također donijele dobar urod. Uz pospremanje za zimnicu dobar dio nji završio je kao sirovina za rakiju ili vinski ocat. Treba li naglašavati da su sve to ekološki proizvodi, ali je još uvijek nerješeno pitanje kako te blagodati i financijski iskoristiti.

ASFALTIRANI NOGOSTUPI

Proteklih dana stotinjak metara nogostupa uz naše prometnice dobilo je asfaltni sloj. Radovi se nastavljaju i ovih dana, a financiraju ih Općina Radoboj i Županijska uprava za ceste.

NAJLJEPŠA OKUĆNICA

Uz Dan općine i ove su godine podjeljene nagrade za najljepše okućnice. Ove je godine titula pripala Ani Horvat.

BUKA MOTORA U G. ŠEMNICINa stazi «Borje» u Gornjoj Šemnici buka motora

na dva i četiri kotača dala je svoj doprinos obilježavanju Dana općine Radoboj.

PRVI PUT NA MORU

Da nema vrijednih kazališnih amaterua iz Svetog Križa Začretje, Radoboj bi svoj dan proslavio bez kazališne predstave. No, zahvaljući njima i ove su godine ljubitelji kazališnih predstava, prije svega onih u humorističkom stilu, došli na svoje. Pred velikim brojem posjetitelja glumci iz Začretja prikazali su nam kako je to kada dođemo na more.


RADOBOJ UZ BOK HUŠNJAKOVOM

U okviru programa obilježavanja Dana Općine Radoboj u prostorijama vatrogasnog doma u Radoboju održana je pro-mocija publikacije «Geološke zanimljivosti Krapinsko-zagorske županije». Knjigu koja na tridesetak stranica teksta i slika opisuje najznačajnija geološka nalazišta na području Krapinsko –zagor-ske županije izdala je Krapinsko zagorska županija u suradnji sa Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijed-nostima na području Krapinsko-zagorske županije, a autori tek-stova i fotografija su: doc. Dr. sc. Marijan Kovačić, izv. Prof. dr. sc. Dražen Balen, prof. dr. sc. Darko Tibljaš te prof. Zorica Petrinec, dok je urednik Ivan Ištok , dipl.ing. šumarstva, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima.

Od tridesetak stranica radobojskom području pripadaju če-tiri stranice, koliko je dobilo i Nalazište pračovjeka Hušnjakovo Krapina. Dokaz je to da je Radoboj uz Hušnjakovo najpoznatije nalazište fosila flore i faune. Svoje mjesto u znanstvenom svijetu geoloških zanimljivosti Radoboj mora prije svega zahvaliti rud-niku sumpora jer je prilikom njegove eksploatacije pronađeno blizu 10 tisuća komada fosilnih ostataka oko 300 različitih bilj-nih vrsta. Njapoznatiji je svakako fosilni list vinove loze za koji su stručnjaci utvrdili da je star oko 12 milijuna godina. Najveći dio tih ostataka nalazi se u muzejima u Beču, Budimpešti, Gracu, Ljubljani i Zurichu.U Hrvatskoj se radobojska zbirka največim dijelom čuva u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu i jedna je od najbogatijih paleobotaničkih zbirki tog muzeja. Zna-čajna zbirka nalazi se u muzeju na Hušnjakovom u Krapini.

Uz fosilne nalaze raznovrsnih biljnih vrsta vrlo je bogata i zbirka fosila faune. Ima tu fosilnih ostataka kukaca, riba, kitova, morskih rakova, ptica, školjaka, puževa i mnogih drugih vrsta. Fosilni kukci posebno su značajni jer se njihovi nalazi u svijetu vrlo rijetki. U Radoboju su pronađeni fosilni ostaci različitih vr-sta bumbara, cvrčka, osa, mušica, lisnih stjenica, mrava i sličnih insekata.

Osim fosila biljnog i životinskog porijekla Radoboj je po-znat i po mineralnim nalazištima. Najpoznatiji je sumpor, a ma-nje je poznato da su tu pronađeni i kristali barita, kojeg zbog težine nazivaju i kamen težac. Pronalazak kristala barita u Rado-boju 1850. godine smatra se prvi uopće zabilježeni nalaz barita u Hrvatskoj.

Zahvaljući svojoj više milijunskoj povjesti uz promociju knjige o značajnim geološkim zanimljivostima Radoboj je dobio i posebnu tablu u svojem središtu koja prikazuje fosilno i mine-ralno blago našeg područja. Tablu je na sam Dan Općine otkrio župan krapinsko-zagorski Siniša Hajdaš Dončić.

Inaće su u publikaciji «Geološke zanimljivosti Krapinsko-zagorske županije» obrađena nalazišta na Medvednici u Humu Zabočkom, Risvičkoj Gori, Kuna Gori, Krapini, Donjem Jese-nju, Gotalovcu, Hrašćini i Radoboju. (vir)

VNUČEKI I VNUČICE LIJEPO POPEVAJU

U petak 22. listopada u radoboju je održan 3. po redu festival naziva»Vnučekove popevke». Ova tradicionalna pri-redba uz obilježavanje dana Općine i Škole okupila je djecu i mlade između 8 i 16 godina starosti. Općina Radoboj, kao organizator, odredila je da festival nije natjecateljskog karak-tera pa je svoje umjeće bez posebnog opterećenja pred oko 300 –tinjak posjetitelja u školskoj sportskoj dvorani pokazalo 28 izvođača iz Radoboja, jazvina, Gornje Šemnice, Brestovca Orehovičkog, Oroslavja i Varaždina.Kao nagradu za uložen trud evo njihovih imena:

Filip Mikša, Valentina Žnidarić, Ana Pavleković, Va-lentino Žlabur, Melanija Sente, Petra Valjak, Hana Horvat, Petra Novački, Ivana Vuzem, Adrijana Dunaj, Ena Kola-rić, tamara Leško, Adriana Hlebec, Mateja Herceg, Lana Vuzem, Tomislav Sajko, katarina Šivalec, Ivona Belošević, Petra Mlakar, Lucija Kiseljak, Antonija Šivalec, Lorena Pa-žameta, Domagoj Kobeščak i Helena Poljak.

Na oduševljenje brojne publike izvođene su skladbe od dječjih, kajkavskih pa sve do zabavnih i pop pjesama. Kao gosti nastupili su popularni glazbenici iz Zagorja: Gordana Ivanjek, Marko Vukes i Ivan Benc. Nakon službenog dijela uslijedio je prigodni domijenak i druženje, a svi su izvođači dobili prizna-nja za nastup. Uspjeh dosadašnjih priredbi «Vnučekove po-pevke» obavezuje organizatore da taj vid uključivanja mladih njeguju i ubuduće te da priredba preraste u glazbeni događaj još širih razmjera. (B. Pavleković)

Mladi izvođaći nestrpljivo čekaju svoj nastup.

Voditeljica priredbe Gordana Tepuš, šemničarska sneha, kak se i šika prvog je najavila domaćeg «dejčeca» Filipa Mikšu.


NOVOSTI IZ OŠ SIDE KOŠUTIĆ RADOBOJ Ove stranice priprema, uređuje i lektorira OŠ Side Košutić Radoboj

DANI ŠKOLEOd 18. do 22.listopada ove godine u OŠ Side Košutić u Radoboju

održavali su se Dani otvorenih vrata škole. Učitelji i učiteljice ove su se go-dine veoma potrudili da se vi, kao i mi, što bolje zabavite. Program je bio raznovrstan, zanimljiv, a uz sve to i poučan.

Učitelji i učenici su se potrudili i svaku učionicu pomno ukrasili u je-senskom ugođaju. 18.listopada održavala se plesna večer. Prve su led probile mažoretkinje koje su veoma marljivo uvježbale svoju koreografiju uz pomoć gospođe Sonje iz Desinića i učiteljice Dragice Pospiš. Poslije njih nastupale su klinceze, zatim juniorke i na kraju uvijek dobre seniorke. Duo nastup izvele su nam Lea i Lucija koje su sve zadivile svojim umijećem plesanja.

No, dvoje veoma posebnih plesača ostavilo je publiku bez daha. To su Darija iz 5.a razreda naše škole i Matija koji nam je došao iz četvrtog razreda iz Krapine. Svi su bili oduševljeni njihovim izvedbama latino-ame-ričkih plesova. Naime, njih dvoje su profesionalni plesači, a uz to su i plesni partneri koji su osvojili već mnogo medalja.

na kajkavskom narječju. Kroz program su nas vodili Tomislav i Lana koji su nam, uz to što su bili odjeveni u narodne nošnje, prezentirali i kajkavsko narječje.

21.listopada profesorica kemije i biologije Ljiljana Borovečki-Voska predstavila nam je svoju knjigu Orhideje na Strahinjščici. Pokazala nam je slike koje je ona osobno fotografirala. Za tu prigodu učenici su oslikali orhi-deje , a slike izložili u maloj dvorani naše škole.

22. listopada održano je sportsko druženje učitelja i općinara. Na te-renu je bilo vatreno. Učitelji su pobijedili u odbojci, a općinari u nogometu.

Na kraju, moj je zaključak - neka bude žao svima koji nisu došli i uživali u danima škole, a svima koji ste došli i zabavili se, zahvaljujemo na podršci. Vidimo se dogodine.

Jelena Sajko, 5.a

Poslije plesne večeri mogli ste pogledati izložbu Knjižno blago naše školske knjižnice te se okušati u kukičanju, vezovima, izradi goblena i pletenju.

U utorak 19.listopada u školi je sve bilo u znaku kraljice voća - jabuke. U atriju škole bile su izložene raznovrsne starinske sorte jabuka, a u holu škole ste mogli pročitati neke pjesme i sastavke koji su posvećeni tom voću. Tog je dana bila i izložba proizvoda od jabuka te predstavljanje brošure pod nazivom Radobojski trnac –kolači i ostali proizvodi od jabuka.

Od utorka pa do petka mogli ste razgledati izložbu narodnih nošnji i ručnih radova te vrijednih starih odjevnih predmeta i namještaja koja se održavala na katu sportske dvorane.

No najveći spektakl sigurno je bio onaj 20.listopada kada se održala školska priredba. U 16 sati mogli ste biti s nama i uživati u raznim pjesmama zbora, pomno pripremljenim igrokazima, recitacijama i plesnim izvedbama. Posjetilo nas je veoma mnogo ljudi, od kojih posebno izdvajamo dožupanicu za društvene djelatnosti Sonju Borovčak, zamjenika župana za gospodar-stvo Anđelka Ferek-Jambreka, predstavnike Općine i ravnatelje susjednih škola. Svima se svidio igrokaz Babičina asocijacija kojeg su osmislile učenice 7.b razreda pod vodstvom učiteljice Ivanke Švaljek te monolog Penzioner koji je razveselio brojne djedove i bake koji su došli vidjeti nastup svojih najmlađih. Plesne izvedbe prezentirale su nam mažoretkinje, učenice-kau-bojke, folkloraši i ritmička skupina. Nekoliko učenika recitiralo je pjesmice

Nakon njih na-stupio je 3.a razred koji je vježbao pod budnim okom učiteljice Kar-men Roginić. Ugođaj Divljeg zapada u našu školu unijele su uče-nice koje su plesale na country pjesmuCotton eye Joe. Šećer na kraju bila je folklorna skupina koja je izvodila narodne plesove.

KNJIŽEVNI SUSRET POVODOM MJESECA HRVATSKE KNJIGE

Mjesec hrvatske knjige manifestacija je koja se obilježava od 15. listopada do 15. studenog. Ove godine posvećena je biološkoj raznolikosti. Uz ostale aktivnosti vezane uz Mjesec knjige, pozvali smo u goste književnika Jadranka Bitenca.

Književni susret održan je 28. listopada, a bio je namijenjen učenicima predmetne nastave. Susret je organiziran u suradnji s izdavačkom kućom Alfa. Ovom prilikom književnik je predstavio dvije knjige: Lana-godina mačke i Twist na bazenu (lektira za 6. razred).

Voditeljice susreta, Tea i Maja, pozdravile su gosta i prisutne učenike i učitelje, te im zaželjele ugodno druženje. Saznali smo nekoliko podataka o piščevom životu, te upoznali djela koja je napisao. Zatim smo pisca zamolili da nam sam predstavi svoja djela i ispriča zanimljivosti vezane uz svoj život i spisateljski rad. Gospodin Jadranko se raspričao o tome kako je nastala knjiga Twist na bazenu. To je zapravo autobiografski roman koji govori o problemima alkoholizma i nasilja u obitelji. Pisac je učenike oduševio svojom energijom i duhovitošću, te su se osobito začudili saznavši da ima već 60 godina. Uslijedila su pitanja učenika, od onih vezanih za književni rad do onih o omiljenom sportu, prvoj ljubavi, omiljenom predmetu. Najzanimljiviji je svakako bio dio kad je pisac pročitao ulomak iz romana Twist na bazenu u kojem se opisuje prvi poljubac. Saznali smo brojne zanimljivosti iz piščevog djetinjstva, poput činjenice da mu je otac bio vojno lice. Posebno smo se iznenadili što je gospodin Jadranko završio zrakoplovnu vojnu gimnaziju, te naučio upravljati avionom. Pisanjem se i dalje bavi, a u duši se osjeća kao mladić iako je kaže, pred ogledalom šezdesetogodišnjak.

Neuobičajeni književni sat protekao je ugodno i prebrzo. Hrabriji učenici zamolili su pisca za autogram, a učenice iz novinarske grupe napravile su kratki intervju.

I sljedeći Mjesec hrvatske knjige obilježit ćemo nekim zanimljivim književnim susretom, upoznajući tako naše dječje pisce i bogateći naš knjižni fond.

Jasenka Marmilić


POŽAR NA OBITELJSKOJ KUĆI

Jesenje: U Nedjelju 10. listopada u Cerje Jesenjskom izbio je požar na obiteljskoj kući. U gašenju gožara sudjelovali su vatrogasci DVD-a Jesenje, sa dva navalna vozila i djelaznici JVP Krapina. Požar se velikom brzinom razbuktao, budući da je vlasnik, Ivan Bosak, zbog skromnih primanja objekt gradio od raznovrsnog gorivog materijala. Kako su u kući bile dvije plinske boce, glavni smjer gašenja bio je spriječiti zagrijavanje boca i eventualnu eksploziju. Spretnošću vatrogasaca boce su izvučene, ali je nažalost stolarija i drveni dio kuće izgorio. Gašenje je bilo dosta otežano zbog nemogučnosti pristupa objektu pa su vatrogasci morali radi lakšeg gašenja raskrčiti prilaz. Na intervenciji je sudjelovalo 28 vatrogasaca DVD-a G. Jesenje i 12 članova JVP Krapina. Vlasniku kuće požar je za nekoliko minuta uništio sve što je prema svojim skromnim primanjima starao godinama. Kako zima stiže, Općina Jesenje nastoji u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb Krapina pronaći rješenje za zbrinjavanje Ivana i Nade, budući da su oboje korisnici socijalne pomoći.

OSNOVNOJ ŠKOLI GORNJE JESENJE PRVO MJESTO

Turistička zajednica KZŽ već nekoliko godina objavljuje nagradni natječaj za vrtiće i osnovne škole pod glavnom temom-VOLIM HRVATSKU. Osnovna škola Gornje Jesenje drugi je put za redom osvojila 1. mjesto. Dodjela nagrada održana je 7. listopada 2010. u hotelu-termama Jezerčica u Donjoj Stubici pod pokroviteljstvom Turističke zajednice i župana Krapinsko-zagorskog Siniše hajdaša Dončića. Učenice 8. razreda OŠ Gornje Jesenje Petra Pek i Ivana Buzina osvojile su svojim radom još jednom 1. mjesto, s podnaslovom teme: Bogatstvo Hrvatske u kaplici vode. U sklopu izvannastavnih aktivnosti, radom u likovnoj grupi sa voditeljicom Zdenkom Lazar, izradile su plakat-poruku u tehnici grottagea tj. Pastela i tempera, grubim skidanjem iglom. Djevojčice su time zaslužile svaku pohvalu, želimo im uspjeh i u nadolazećoj godini, kako bi potvrdile svoj uspjeh. (Z. Lazar)

IZGRADNJA ŠUMSKOG PUTA

Udruga privatnih šumovlasnika Jela iz Jesenja i njezin pred-sjednik Stjepan Kovačec –mlađi, pokrenuli su inicijativu za izradu šumskog puta sa sjeverne strane podnožja Strahinjčice. Udruga je projekt prijavila na Ministarstvo šumarstva i vodnoga gospodarstva koje je prepoznalo nužnost izrade i uređenja puta koji vodi do pri-vatnih šuma. Nakon svih potrebnih predradnji i suglasnosti vlasnika parcela uz put izvedeni su radovi te je napravljen i uređen put dužine 2000 metara. Vrijednost radova iznosila je cca. 200.000,00 kuna ,a cjelokupnu investiciju financiralo je navedeno Ministarstvo.

Izrada šumske ceste podno Strahinjčice

NOVE PLOČE DOBRODOŠLICE

Uz županijske i lokalne ceste koje vode prema općini Jesenje postavljene su ovih dana nove ploče dobrodošlice. Na pločama su uz grb Općine Jesenje ispisane riječi dobrodošlice na četiri jezika; hr-vatskom, engleskom, njemačkom i nama slabo znanom mađarskom. Posljednji na tabli mađarski jezik napisan je zbog mađarskih turi-sta koji u ljetnim mjesecima prolaze našim krajem putujući prema Jadranu. Uz nerazvrstane ceste koje su asfaltirane proteklih godina postavljeni su također prometni znakovi , te putokazi prema zasel-cima. Postavljenim znakovima olakšati će se i povećati sigurnost su-dionika u prometu.

Požar kuće na Cerju

Postavljanje ploča dobrodošlice

DRUŽENJE UMIROVLJENIKA

Udruga umirovljenika Radoboj organizirati će 11. prosinca 2010. godine druženje umirovljenika Općine Radoboj . Zna se da će druženje za kraj godine poćeti u 15 sati, ali se još nezna gdje će biti.Kada će mjesto druženja biti utvrđeno, umirovljenici će o tome biti obaviješteni putem oglasa na oglasnoj ploći.


IN MEMORIAM:

A NDRIJA ŠALKOVIĆ

Iz naše je sredine nenadano zauvijek otišao još jedan zaslužan mještanin. U pedeset petoj godini života nakon kratke i teške bolesti umro je ANDRIJA ŠALKOVIĆ. Rođen u seoskoj obitelji teško se probijao kroz život. Uz sve teškoće stekao je fakultetko obrazovanje i godinama radio na odgovornim mjestima u nekada najuglednijoj krapinskoj firmi: Tiskari «Ljudevit Gaj». Devedesetih godina prošlog stoljeća ulazi u privatne poduzetničke vode gdje se nalazi do prerane smrti.

Općina Radoboj, Mjesna zajednica Ja-zvine i posebno No-gometni klub Radoboj mnogo toga trebaju zahvaliti Andriji. U početku svoje poslov-ne , društvene i poli-tičlke karijere svoje je sposobnosti i želju za stvaranje boljih uvjeta u svojoj sredini usmje-rio na aktivnosti tadaš-nje Mjesne zajednice Jazvine, da bi njegov neizbrisiv trag ostao na prostorima i aktivnostima Nogo-metnog kluba u Radoboju. Okupivši desetak prijatelja i suradnika početkom devedesetih godina preuzima odgo-vornost za tada jedinu sportsku organizaciju u Radoboju, Nogometni klub. Uz izgradnju sportskih prostorija i pot-punu rekonstrukciju igrališta radi na okupljanju mladih no-gometnih talenata, kako sa područja općine Radoboj tako i bliže okolice i ostvaruje najveće rezultate u povijesti kluba. U dane Domovinskog rata u Radoboj dolaze na odigra-vanje prvenstvenih i kup utakmica nogometaši iz Ogulina, Karlovca, Jastrebarskog, Zagreba i drugih mjesta i slobodno se može zaključiti da su mnogi iz Karlovačke, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije u to vrijeme rado dolazili u Radoboj, ili primali radobojske nogometaše u svojoj sredini.

U vrijeme vođenja NK Radoboj od strane Andrije Šalkovića u Radoboju nastupaju nogometaši zagrebačkog Dinama, mlade hrvatske nogometne reprezentacije i mno-gih drugih velikih klubova. Ostaje stoga trajna zahvalnost kako nekadašnjih tako i sadašnjih i budućih generacija ra-dobojskih nogometaša Andriji Šalkoviću, jer bez njegovog doprinosa oni nebi imali uvjete kakove imaju i nebi se mo-gli ponosti ostvarenim rezultatima.

Ponovnim osnivanjem Općine Radoboj, Andrija se angažira na stvaranju lokalne vlasti i na prvim izborima biva izabran u Općinsko vijeće. Nakon četverogodišnjeg man-data izabran je za člana Općinskog poglavarsta zaduženog za razvoj gospodarstva. Zaokupljen sve većim obavezama u okviru privatnog poduzetništa, posljednjih se godina manje angažira na sportskom i društvenom planu, ali to ne uma-njuje njegov ukupni doprinos probitku sredine iz koje je ponikao i koja mu se na svemu zahvaljuje, a vrijeme će po-kazati koliko će se djelo Andrije Šalkovića trajno obilježiti.

SPORTAŠI DALI VELIKI DOPRINOS OBILJEŽAVANJU DANA OPĆINE

JAZVINE POBJEDNIK

Sportska zajednica Općine Radoboj ove je go-dine aktivno sudjelovala u obilježavanju Dana Općine. Sportske udruge iz Jazvina, Radoboja i Gornje Šemnice organizirale su natjecanja u sedam disciplina. Igrala se košarka, stolni tenis, šah, be-lot, ženska i muška odbojka i nogomete, a potezao se i konop. Uz sudjelovanje više od stotinu natjecatelja, nad-metanja je pratio veliki broj gledatelja, koji su zdušno bodrili svoje predstavnike.

Najviše uspjeha imali su predstavnici Š.K.U.G, «Josip Poljak» iz Jazvina, drugi su bili predstavnici Radoboja, a treće je mjesto pripalo natjecateljima iz Gornje Šemnice.Završna svečanost održana je u radobojskom vatroga-snom domu, gdje su predsjednik Općinskog vijeća Alojz Sajko i općinski načelnik Anđelko Topolovec zahvalili svim natjecateljima na sudjelovanju i pozvali ih da i na-redne godine sudjeluju u proslavi Dana općine Radoboj. (M. Topolovec)

Prijelazni pehar osvojila je ekipa Jazvina, a predsjednik udruge «Josip Poljak», Janko Cvetko nije krio zadovoljstvo ostvarenim uspjehom.

Članovi pobjedničke ekipe

Potezanje konopa, bila je jedna od zanimljivih disciplina.


NA RADOBOJSKOM MARATONU PEDESETAK MARATONACA

Ove godine Radobojski je maraton po broju sudi-onika nadmašio dosadašnje. U nedjelju 17. listopada sa starta u Radoboju krenulo je na stazu dugu 15.200 me-tara čak 49 natjecatelja, među kojima su se našli i Stje-pan Sever i Stjepan ferek Florjan iz Gorjana i ostvarili za mnoge neočekivane rezultate . Sever je bio ukupno na 13, a Ferek Florjan na 19 mjestu. Maratonci su istrčali stazu koja je vodila od Radoboja prema Lopaticama, Radoboj-skom Orehovcu, Radobojskim Bregima, Gornjoj Šemni-ci, Gorjanima pa do Radoboja. Ukupni pobjednik bio je s vremenom od 1 sata 19 minuta i 54 sekunde Nedjeljko ravnić iz Zagreba, drugi Josip Lacković iz kluba Hrvatski sokol, a treći Siniša Kovač iz Žumberka. U ženskoj kon-kurenciji najbolja je bila Marija Vraić iz Zagreba, druga Mirela Turk iz Čakovca, a treća Višnja Škevin iz atlet-skog kluba Sljeme. Četvero najbolje plasiranih primilo je novčane nagrade od 500 do 100 kuna.

Organizatori: Općina Radoboj, Sportska zajednica općine Radoboj i suorganizator Maraton klub iz Krapine uspjeli su uz pomoć sponzora Dundoprometa, Poljopri-vredne zadruge radoboj, Županike Krapinsko-zagorske i Bregi-ekspresa uspjeli su uspjelu sportsku priredbu na koju iz godine u godinu stiže sve veći broj natjecatelja iz mnogih krajeva Hrvatske, a eto ove su se godine pojavili i natjecatelji iz radobojske općine.

(G. Poslončec)

OTVORENA LIGA U BELOTU

Športsko kulturna udruga građana «Josip Poljak» Jazvine organizira otvorenu ligu u belotu. Natjecanje će početi 20. studenoga 2010. godine u 18 sati, a održavati će se u prostorijama društvenog doma u Jazvinama.

Prijave se primaju 20. studenoga do 17 sati i 30 minuta.

Prve tri ekipe primiti će novčane nagrade, a kotiza-cija po ekipi iznosi 100 kuna.

ZAVRŠNICA DRŽAVNE LIGE U PRECIZNOM SLIETANJU PARAGLIDEROM

U subotu 23. listopada adrenalin, natjecateljski duh, ugodno druženje i što je najvažnije, lijepo vrijeme, obilježili natjecanje parajedriličara koje se održalo u Radoboju. Radi se o natjecanju u preciznom slijetanju pod nazivom Hrvatski – liga kup u preciznom slijetanju 2010.

Liga se održava u nekoliko kola, od veljače do listopada, a sudionici su klubovi s područja Hrvatske. Subotnje natjeca-nje bilo je peto kolo što je ujedno i zavšnica spomenute lige. Domaćin završnice ovog natjecanja već tradicionalno je Klub padobranskog jedrenja Jastreb,-Radoboj, a klubovi koji su se natjecali su: LK Parafreek iz Samobora, KPJ Let iz Ivanca, KSL Kolibri iz Cvetlina te LD Zaprešić. Liga ukupno ima pedesetak natjecatelja od kojih se u Radoboju natjecalo tride-setak iz spomenutnih klubova. Među njima bio je i gost natje-catelj iz Engleske.

Kako je riječ o natjecanju u preciznom slijetanju cilj je bio sletjeti što bliže točki koja se nalazi u krugu od deset metara a promjera je samo 3 centimetra. Svaki natjecatelj ima priliku u dvije serije pokazati svoju spretnost. Prvo je mjesto pripalo Goranu Burazeru iz Parafreeka, a dugo je mjesto za-uzeo Zdravko Jakop iz Leta. Treće mjesto pripalo je jedinoj djevojci koja se natjecala među njih trideset. Riječ je o Martini Hohnjec iz kluba Parafreek.

Osim što se natječu pojedinci ovo je natjecanje i ekipnog karaketera pa je u tom dijelu najbolja bila ekipa kluba Kolibri iz Cvetlina.

Domaćin ovog natjecanja, klub Jastreb slavio je jedanaestu godinu postojanja. Klub okuplja letače s područja Krapinsko – zagorske županije pa tako ima članove iz Radoboja, Krapine, Pregrade, Stubičkih Toplica, Đurmanca i Zlatara.

Ovim događajem zatvorena je još jedna sezona letenja no za nekoliko mjeseci ćete opet moću uživati gledajući ih kako se bave ovim zamiljivim i neobičnim sportom, a možda se i odvažite pa postanete jedan od njih. ( J.D.)


IMAMO I DOMAĆE BICIKLISTE

Proslavi Dana općine i ove su se godine pridružili biciklisti. U subotu 23. listopada trasom Rimske ceste vožena je treća biciklijada. Osamnaest rekreativaca vozilo je 11.700 metara, a među njima našla su se i dva domaća dečka Mario i Božidar Draganić, koji su osvojili 9. i 14. mjesto. Inaće pobjednici su Luka Špehar iz Zlatara i Zoran Bregović iz Varaždina, dok je treći bio Karlo Glumpak iz Zlatara. Pobjednici su dobili novčanu nagradu od 450, a treće plasirani 300 kuna. Kod žena prva je bila Sandra Sinković iz Krapinskih Toplica, a druga Vlasta Orehovec iz Krapine. I njima su pripale novčane nagrade.

U kategoriji kadeta, koji su vozili kraću stazu sudje-lovalo je i četvero domaćih natjecatelja: Lorena Ban Vu-kmanović, zauzela 7. mjesto, Božidar Dunaj , treće, Karlo Rihtar, peto i Marko Cerovec osmo mjesto. Pobjednik u toj kategoriji bio je Filip Pentek iz Zlatara. Svi sudionici na poklon su dobili majice, različite radobojske suvenire, topli obrok i napitke, dok je pobjednik dobio biciklistič-ku jaknu i rukavice, drugoplasirani majicu a treći bicikli-stičku kacigu. Sredstva za održavanje ove manifestacije osigurala je Općina Radoboj, cilj je postignut, promocija Općine i zdravog načina života jedino se vozaći nisu baš proslavili. Iako su bili obavješteni o održavanju utrke i zamoljeni da omoguće nesmetan prolaz natjecatelja, njih devetoro nije imalo strpljenja da se na trenutak zaustavi kako nebi doveli u opasnost natjecatelje. No stvari se po-boljšavaju pa je za očekivati da će iduće godine biti veći broj natjecatelja amanje onih koji će za vrijeme održa-vanja utrke voziti svoje limene ljubimce. (G. Poslončec)

Start biciklista kadeta u središtu Radoboja.

Najbolji domaći predstavnik Božidar Dunaj

Jedina natjecateljka, Lorena Ban Vukmanović

međutim, dva poraza , kod kuće protiv Zabočke Mladosti 1:2 i u Zlataru protiv Oštrca 0:1.

ali i pobjeda u Klanjcu 2:1Nakon desetog kola vodi Rudar (M) sa 21, Mladost

(Z) i Radoboj imaju po 19, Oroslavje na četvrtom mjestu ima 18 bodova.

DOBRI I JUNIORI

Juniori NK Radoboj također se trenutno nalaze na trećem mjestu prvenstvene ljestvice u okviru natjecanja u I. ŽNL. Vode juniori Jedinstva, a drugi su mladi nogometaši Oštrca iz Zlatara. Pioniri su sedmi, veterani peti, a mlađi pioniri koji se natječu u II. ŽNL zauzimaju treće mjesto.

PRVA ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA

RADOBOJ PRI VRHU

Nakon odigranih deset kola u okviru natjecanja I. ŽNL nogometaši Radoboja nalaze se na trećem mjestu prvenstvene tablice. Dva tjedna proveli su i na samom vrhu, jer su nakon startnog poraza protiv Straže ostvarili pet pobjeda i jedan nerješeni rezultat. Uslijedila su,


R A D O B O J S K I K O R I J E N I


DR. PETAR RIHTAR /2/NISAM KRAO NI UBIJAO

«Nakon odluke o pomilovanju i kažnjavanju doživotnom robijom Nežmahen, Božić i ja, odvedeni smo u Lepoglavu, gdje smo prva tri mjeseca proveli u samici:» navodi u svojoj autobiografiji Petar Rihtar. Nakon toga raspoređeni su u prostorije sa ostalim kažnjenicima, među kojima su bili sitni lopovi, kradljivci stoke, ali i ubojice. Politički zatvorenici nisu imali priliku druženja ili bilo kakvog razgovora pa se svaki snalazio kako je znao. 13. srpnja 1943. u posjet svojim muževima došle su žene Nežmahena, Božića i Petra Rihtara - Marija koja je bila učiteljica u Radoboju. U susretu sa svojom ženom Petar je saznao da mu se rodila kći prije nekoliko mjeseci i da se u cijelom mjestu Lepoglava osjeća posebna atmosfera jer se nekako saznalo da partizani planiraju napad na kaznionu. Prilikom susreta, supruga Minka, kako ju je Petar zvao, držala se potišteno, a on je uz nazočnost stražara ponosno rekao: «Što se tako držiš? Nikoga nisao pokrao ni ubio i ovdje neću biti do kraja života. Uskoro ćemo biti slobodni i zajedno.» Stražar se zgrozio njegovim postupkom i zabranio daljni razgovor. No slobodu zatvorenici nisu dugo čekali. U sljedećoj noći partizani su napali Lepoglavu i oslobodili sve zatvorenike. Nakon prestanka borbe, partizani su pred zatvorenike postrojili preživjele stražare i dali priliku zatvorenicima da progovore o tome kako su se stražari odnosili prema njima za vrijeme služenja kazne. Prigodom svog 90. rođendana, Petar Rihtar napisao je: « Pojedini zatvorenici optuživali su stražare za maltretiranje, pa su neki od njih na temelju takvih izjava osuđeni na smrt od strane patizanskog suda. Ja sam šutio, nisam rekao ni riječi, jer sam bio u uvjerenju da su ti ljudi uglavnom obavljali službu zatvorskih čuvara kako bi prehranili svoje siromašne familije i nisu bili krivi za sva ona zla koja su provodili predstavnici ustaškog režima».

Nakon oslobađanja Lepoglave gotovo svi politički zatvorenici uključili su se u partizanske redove. Petar Rihtar nije bio u borbenim formacijama. Raspoređen je u uredništvo Glasa Zagorja, gdje je uz Vladu Stupara, Stjepana Tuđmana i druge pisao članke i uređivao novine Glas Hrvatskog zagorja. U svojim sjećanjima na dane provedene u partizanima, Petar spominje i nekoliko sustreta sa Franjom Tuđmanom. Navodi da nikada nisu uspostavili neki bliskiji kontakt iako je surađivao sa njegovim bratom Stjepanom na uređenju Glasa Hrvatskog zagorja. Petar o susretima sa Franjom Tuđmanom kaže: ‘’Dok sam bio u partizanima, a i nakon oslobođenja, više puta sam se u raznim prigodama sreo s Franjom Tuđmanom. Naši susreti uvijek su bili suzdržani, službeni i dosta hladni. Ne znam da li je tome bio uzrok u činjenici što je on imao samo nepotpunu srednju školu, a ja fakultet s položenim doktoratom prava.»

PRAVI LJUDI NA PRAVOM MJESTUNakon oslobođenja, Petar Rihtar bio je pomoćnik javnog tužioca

Hrvatske, javni tužilac za Zagreb, predsjednik Okružnog suda Zagreb, zamjenik javnog tužitelja za BIH i sudac Vrhovnog suda Hrvatske. Interesantan je detalj kako je jedan Zagorec, rođeni radobojčan postao zamjenik javnog tužitelja za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu. O tome Petar Rihtar piše: «Dok sam obavljao dužnost pomoćnika javnog tužitelja Hrvatske, u posjet tužiteljstvu došli su predstavnici tužiteljstva iz Beograda. Kako u tom trenutku nisu bili u uredu moji predpostavljeni, primio sam ih ja. U razgovoru smo došli i do stanja u javnom tužiteljstvu Bosne i Hercegovine. Ocijenjeno je od strane predstavnika iz Beograda da nije dobro, a ja sam to prokomentirao riječima –nemaju prave ljude na pravom mjestu-. Samo tri dana nakon tog razgovora iz Beograda je stigla naredba da idem u Sarajevo na mjesto zamjenika javnog tužitelja. Bez pogovora nalog sam morao poštivati. Pokupio sam ono malo stvari i obitelj te krenuo put Sarajeva. Nisam imao nikakvih privilegija. Morao sam tražiti smještaj, brinuti se za ženu bez posla i kćer te se prihvatiti posla. Dani provedeni u Sarajevu bili su uglavnom u vrijeme suprostavljanja Tita Staljinu i tada su mnogi kadrovi završili na Golom otoku jer su se izjasnili za Staljina’’. Po povratku iz Sarajeva Petar Rihtar postaje javni tužitelj za grad Zagreb, a potom i predsjednik Okružnog suda Zagreb. Kao čelnik tog suda prvi je u oblasti pravosuđa pokušao uvesti nagrađivanje sudaca

prema ostvarenim rezultatima rada. Rezultiralo je to velikim porastom rješavanja predmeta, ali i velikim otporom pojedinih sudaca koji nisu izvršavali svoje obveze kvalitetno i na vrijeme. Uveo je u sudstvo za to vrijeme neviđenu novost: magnetofonsko snimanje sudskih rasprava i osnivanje jedinstvene daktilografske službe što je pridonijelo bržem sastavljaju presuda i skraćivanju sudskih postupaka.

Nakon Okružnog suda, Petar Rihtar odlazi na Vrhovni sud Hrvatske, gdje radi do odlaska u mirovinu.

Uz obavljanje pravosudnih dužnosti bavi se i političkim radom, pa je četiri godine poslanik u Saveznoj Skupštini SFRJ u Beogradu. Nakon umirovljenja vraća se radobojskim korijenima. Na temeljima rodne kuće u selu Rihtari gradi vikendicu u kojoj provodi umirovljeničke dane.

MNOGIMA POMOGAO, NEKIMA SE I ZAMJERIOŽivotni moto Petra Rihtara bio je zaštiti nevine, osudi krivce. To

ga je često dovodilo u neugodne situacije. Ljudi su uvijek tražili neko pravo za sebe, pa se događalo da dolaze do suca Petra s nakanom da im pomogne jer su njihovi članovi obitelji, rođaci ili oni sami došli u sukob sa zakonom i osuđeni za određena kaznena djela. Mnogima se zamjerio jer nikada nije htio intervenirati kada je netko pravomoćno osuđen, a ako je sudski proces bio u tijeku, svakog je upućivao na odvjetničku pomoć. S druge pak strane, kada je vidio da su ljudi u pravu i da ne mogu to svoje pravo ostvarit,i pronašao je način da im pomogne. U dva slučaja to je bio određeni broj obitelji iz zaselka Pospiši u Radoboju. U prvom slučaju radilo se o ostvarivanju prava na nasljedstvo rođakinje koja je živjela i umrla u SAD-u. Rodbina je, naime, dobila obavijest o pravu na nasljedstvo iz Amerike i ljudi su potražili pomoć advokata. Angažirani pravnik vidio je mogućnost dobre zarade i pokušao uvjeriti nasljednike da od novca iz Amerike nema ništa ako on na njihov trošak ne otputuje u SAD i ako ne dobije postotak od ukupne svote. Saznavši za slučaj Petar Rihtar poslao je predstavnike nasljednika u tadašnje ministarstvo vanjskih poslova,što su oni i učinili, a rezultat toga bio je da su u kratkom vremenu primili nasljedstvo preko ambasade tadašnje države Jugoslavije bez ikakvih troškova. Drugi slučaj zbio se kada su kuće većeg broja obitelji u selu Pospiši počele kliziti zbog posljedica nekadašnje djelatnosti radobojskog ugljenokopa. Oštećene obitelji nisu nikako mogle dobiti pomoć od države i tadašnje općine Krapina sve dok Petar nije u Radoboj poslao svog poznanika novinara Jovana Hovana, koji je o svemu napisao reportažu u tjedniku «Arena». Nedugo nakon toga državni odvjetnik i odvjetnik općine Krapina pristali su da se ugroženim domaćinstvima isplati određena naknada za porušene kuće i gospodarske zgrade i zahvaljujući tome desetak domaćinstava je zbrinuto jer su izgradili nove kuće u okolici središta Radoboja.

Iako je za to imao priliku i mogućnosti, Petar Rihtar kao visoki pravosudni i politički dužnosnik nikada nije koristio službeni automobil, a nikada nije imao ni vlastiti auto. Iz Zagreba do Krapine uvijek je potovao vlakom ili autobusom, a iz Krapine do Radoboja uglavnom pješke. Bio je uvijek protiv privilegija i povlastica i za zaštitu ugroženih, no to mu nije pomoglo da ga i u vrijeme Domovinskog rata pojedinci iz Radoboja ne nastoje diskreditirati. Jednom je prilikom početkom devedesetih godina prošlog stoljeća pred dućanom u Radoboju rekao dečkima koji su pili pivo kako je sada dobro jer je Tuđman proglasio demobilizaciju pa neće trebati ići u rat. «Dobronamjernici» to su odmah prijavili tadašnjim službama sigurnosti, čiji su

ga predstavnici posjetili u njegovom stanu u Zagrebu, ispitivajući ga o tome kakvu to propagandu širi i što je radio u Radoboju prije pedesetak godina. Petar ih je saslušao i mirno odgovorio: «Dečki, znam da radite svoj posao, a da bi ga do kraja dobro obavili otiđite do Jože Manolića, koji vam je sada predsjednik Vlade Hrvatske, pa vam neka on kaže o meni sve što vas interesira’’. Službenici su otišli i nikada više ga nitko nije ništa pitao. Josip Manolić bio je, naime, višegodišnji suradnik Petra Rihtara, a nakon umirovljenja često su zajedno šetali Tuškancem i prijateljski razgovarali.

Svoju privrženost rodnom kraju dr.Petar Rihtar dokazao je i željom da bude nakon smrti pokopan na radobojskom mjesnom groblju. Želja mu je ostvarena 2006. godine kada je preminuo u svojoj 92. godini života. (vir)

Documents

Članovi Općinskog vijeća na svečanoj sjednici povodom … · Državna revizija svake godine kontrolira trošenje sredstava i zakonsko poslovanje u jedinicama lokalne samouprave