CMC Online

OSOBNO

Osobne (nesocijalne) aktivnosti putem interneta pod utjecajem su razliitih initelja: znanja i vjetina iz uporabe raunala, motivacije za uporabu interneta, potreba koje mogu biti ispunjene on-line, problematinih oblika ponaanja povezanih s uporabom interneta, kao i oblikovanja osobnog identiteta na internetu.

OSOBNO - Pismenost 1/4

On-line komunikacija pod utjecajem je razine znanja i vjetine u uporabi raunalate suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije (engl. information and communication technology - ICT). Ukoliko itate ovaj tekst, vrlo vjerojatno imate barem osnovne vjetine vezane uz raunalnu pismenost tebarem minimalno znanje o internetu i ICT-u. U svakom sluaju, mogli biste imati korist od upoznavanja pojmova kao to su raunalna i informacijska pismenost jer vea strunost iz tog podruja moe imati pozitivan utjecaj na vae on-line aktivnosti i komunikaciju.

Raunalna pismenost je popularan pojam koji oznauje sposobnost djelotvornog koritenja raunala (tj. ICT-a) za privatne i profesionalne potrebe, a povezana je s kompetencijom iz nekoliko podruja:- poznavanje informatike terminologije i znanje o raunalima;- sposobnost rukovanja raunalima (tipkovnica, mi, operacijski sustav);- koritenje programa za obradu teksta, tablinih kalkulatora itd.;- uporaba web preglednika (npr. MS Explorer), elektronike pote i sl.;- vjetine programiranja raunala u jednom ili vie programskih jezika.


HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/SELF/Literacy_3.html"

Pojam raunalna pismenost mogue je proiriti tako da ukljuuje djelotvorno koritenje interneta i prilagodbu specifinim on-line okruenjima, tj. tako da oznaauje i sljedee specifine elemente:- iskustvo i pozitivne stavove o koritenju on-line tehnologije i resursa;- kompetenciju u traenju informacija koje su dostupne pomou interneta;- sposobnost distribuiranja (diseminacije) informacija koritenjem interneta;- mogunost da se ispune osobne potrebe koristei internetsku tehnologiju i resurse;- sposobnost za produktivno djelovanje (obrazovanje, posao) koristei internet.

Informacijska pismenost iri je pojam od raunalne pismenosti, a kad se misli na internet kao izvor informacija, informacijski pismena osobaima mogunost (sposobna je)uiniti sljedee:- identificirati mogue izvore informacija na webu iliu on-line bazama podataka;- oblikovati djelotvorne strategije pretraivanja za pronalaenje potrebnih on-line resursa;- procijeniti vrijednost i tonost informacija koje su prikupljene putem interneta;- organizirati i koristiti on-line informacije za razliite praktine potrebe;- rjeavati probleme i odluivati na temelju cjelovitih i tonih on-line informacija.


HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/SELF/Literacy_4.html"

Pismenost u on-line komunikaciji povezana je s poznavanjem i uporabom internetskih komunikacijskih tehnologija:- pregledavanje weba, elektronika pota i prijenos datoteka (engl. file transfer).- distribucijske/mailing liste, diskusijske skupinei forumi na webu, priaonice (chatrooms) itd.- istovremene poruke (npr. IRC, ICQ, Yahoo messenger, AOL messenger);- videokonferencije (MS NetMeeting) i emitiranje na webu (webcasting);- internetska telefonijaili audiokonferencije preko interneta.

Mrena kompetencija (engl. network competency)pojam je koji oznauje sposobnost svrhovitog koritenja internetske tehnologije i resursa, a povezan je sa sljedeim elementima:- sposobnost za uporabu ICT-a za komunikaciju (npr. elektronikom potom, istovremenim porukama, videokonferencijama itd.);- svjesnost koje su informacije dostupne on-line, kako su strukturirane te moguem nainupristupa;- efikasnost u koritenju pretraivaa interneta (npr. Google), direktorija na webu (npr. Yahoo! Directory), web portala, on-line enciklopedija (npr. Infoplease) i on-line baza podataka;- evaluacija relevantnosti, novosti, cjelovitosti i tonosti on-line informacija uz filtriranja irelevantnih podataka;- uinkovitost i prikladnost u koritenju raunalom posredovane komunikacije;- kompetencija u uporabi on-line servisa za kupce/klijentekao to su narudbe i plaanje proizvoda i usluga, kuno bankarstvo itd.


Kako poveati osobnu razinu raunalne pismenosti? Provodite vie vremena u aktivnostima kod kojih koristite raunala i internet. Druite se i suraujte s ekspertima za raunala i internetili siskusnijim korisnicima te uite od njih uvijek kad je to mogue. itajte asopise o raunalima i internetu. Paljivo prouavajte upute za razliite raunalne tehnologije i servise.Isprobavajte i eksperimentirajte najnovijim tehnologijama i servisima koji su zasnovani na internetu.Pohaajte odgovarajue obrazovne predmete ili teajeve. Uzmite instrukcije iz rada s raunalima i internetom. Koristite on-line obrazovanje (engl. e-learning).

U pravilu, on-line komunikacija je ea, djelotvornija i prikladnija kod osoba koje imaju odgovarajuu raunalnu pismenost. Postanite znalaki korisnik interneta! Razvijte sloenije informacijske i komunikacijske kompetencije te steknite to vie iskustva s razliitim internetskim tehnologijama i iskoristite inovativne mogunosti internetskih aplikacija.

Pomou kviza ispitajte koliko znate o raunalnoj i informacijskoj pismenosti! Upotrijebite upitnik da procijenite svoje raunalne i informacijske vjetine! Prema potrebi, isprobajte vjebe za unapreenje osobne raunalne i informacijske pismenosti. Prouite dodatne izvore iz ovog podruja na internetu i u strunoj literaturi!

OSOBNO - Kiberfobija 1/4

Mnoge osobe suoavaju se sa strahom od raunala ili kiberfobijom (engl. cyberphobia). Slian, ali mnogo iri pojam je tehnofobija,a on oznauje nelagodu, anksioznost i strah koji je povezan s uporabom razliitih tehnolokih sredstava. Premda je tehnofobija prisutna kod mnogih osoba, najee se ne radi o nekom obliku mentalne bolesti. Naime, uobiajeni uzroci tehnofobije su pomanjkanje vjetina ili iskustva u koritenju nekog tehnolokog ureaja ili medija. Treba imati u vidu da jepojava straha, strepnje inelagode mogua i kod koritenja interneta, to smanjuje kompetencijupojedinca koji ga trebakoristiti.

Problem (ne)prihvaanja tehnologije jo je jedan mogui uzrok tehnofobije. Dok se neki pojedinci ne mogu prilagoditinovim tehnologijama, drugi teko mogu zamisliti svoj ivot bez najnovijih tehnolokih ureaja. Strah od raunala ili kiberfobija oituje se kao osjeaj anksioznosti u vezi s koritenjem raunala, kao i zbog potrebe svladavanja rada s raunalom. Posljedice kiberfobije mogu biti iracionalan strah, osjeaj odbojnosti prema raunalima, nervoza i panika prije ili tijekom uporabe raunala, strah od neuspjeha, ukoenost kad treba napraviti neku novu aktivnost na raunalu, zabrinutost zbog dojmova drugih osoba itd.


HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/SELF/Technophobia_3.html"

Raunalni stres (engl. computer stress)jo je jedan mogui uzrok kiberfobije. Rad s raunalima ponekad izaziva osjeaj frustracije i nezadovoljstva, a uzrokuju ga i sami korisnici raunala, kao npr. u sljedeim sluajevima:

- gubitak podataka jer se nije napravila sigurnosna kopija (engl. backup);

- teta od virusa na nezatienim raunalima; - uporaba jeftinih, ali nesigurnih ili nepouzdanih rjeenja; - pomanjkanje treninga, nedostatno prouavanje prirunika; - perfekcionizam ili prevelika oekivanja od tehnologije.

Raunalna anksioznost i frustracija mogu se pojaviti i kod iskusnih korisnika kad su njihova raunala izloena tehnikim problemima. Treba imati u vidu da veina korisnika raunala ima tehnike zastoje ili probleme (hardver i/ili softver) u prvoj godini nakon kupnje raunala. Takoer, oko 50% korisnika raunala ima probleme u konfiguriranju raunalnog sustava i postizanje stabilnosti u radu. Anksioznost izazivaju i nepotpune ili teko razumljive upute za rad s raunalom. S druge strane, korisnici interneta susreu se s problematinim internetskim vezama, sporim uitavanjem te s prekinutim poveznicama (linkovima) na webu. Zanimljivo je da vie od 50% korisnika vie na raunalo ili govore pogrdne izraze raunalu, a ak jedna etvrtinaje fiziki udarila raunalo.


HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/SELF/Technophobia_4.html"

Strah od interneta ili internetska fobija jo uvijek nije rairen pojam, premda su neki strahovi od tehnologije povezani i s internetom. Ova vrsta straha najvie se odnosi na privatnost i sigurnost korisnika interneta. Privatnost korisnika interneta ugroena je zbog mogunosti da neka trea strana prikuplja podatke o korisniku interneta pomou tzv. kolaia (engl. cookies) ili pijunskih softvera (engl. spyware), a njegovu je komunikaciju putem interneta takoer mogue presretati i nadzirati na lokalnoj, regionalnoj ili globalnoj raunalnoj mrei. Sigurnost korisnika povezana je s naruavanjem povjerljivosti podataka ili gubitkom podataka zbog raunalnih virusa ili drugih tetnih programa (tzv. crva, trojanaca i sl.).

Kiberfobija i strah od interneta negativno utjeu na motivaciju za koritenje interneta i on-line komunikaciju. Meutim, uzroci i "terapija" kiberfobije nisu isti za razliite vrste korisnika.- Poetnicima nedostaju temeljna znanja ili vjetine te obino imaju najvie koristi od vie treninga i iskustva u radu s raunalima.- Uplaeni korisnici raunala i interneta svoje e problemenajvjerojatnije rijeiti veim iskustvom i boljim vjetinama, manje zahtjevnim zadacima i oekivanjima u vezi s uporabom raunala/interneta, kao i uporabom tehnika oputanja, pozitivnim miljenjem ili nekom vrstom racionalno-emocionalne terapije.- Nepovjerljivi i skeptici trebali bi imati u vidu da aktivnostima na internetu mogu ispuniti mnoge svoje potrebe (npr. pristup poslovnim i zdravstvenim informacijama, bolji kontakti s drugima i sl). Vea svijest o osobnim negativnim stavovima uz dodatni trening u koritenju raunala i interneta mogu rezultirati veim zadovoljstvom i uspjehom u on-line aktivnostima.


Kako prevladati strah od raunala i interneta? Poveajte razinu vjetine i iskustva dodatnim treningom, prouavanjem raunalnih asopisa i prirunika za rad sa softverom/hardverom. Paljivo briite datoteke, arhivirajte podatke, pravilno iskljuujte raunalo i vrlo privatne sadraje drite podalje od raunala. Izbjegavajte perfekcionizam i ne gubite volju ako napravite pogreke. Uite od drugih, traite savjete strunjaka te budite uporni. Budite aktivni u zatiti svojeg raunala pa redovito nadograujte operacijski sustav, koristite antivirusne programe, zatitite pristup raunalu putem mree posebnim alatima (engl. firewall), paljivo otvarajte privitke elektronike pote i ne posjeujte sumnjive web stranice.

Vaa on-line komunikacija bit e ea, uspjenije i s vie zadovoljstva ako prevladate eventualne strahove od uporabe raunala i interneta. Uloite potreban napor da svladate tehnologiju te svoje raunalo uinite sigurnim i pouzdanim partnerom u koritenju potencijala interneta.

Pomou kviza ispitajte svoje znanje o strahu od raunala i interneta! Upotrijebite upitnik da procijenite u kojoj je mjeri kod vas prisutna kiberfobija i internetska fobija! Isprobajte vjebe za prevladavanje straha od raunala i uporabe interneta. Prouite dodatne izvore na internetu i u strunoj literaturi!

OSOBNO - Motivacija 1/4

Vea motivacija za uporabu interneta znai da e korisniciputem interneta vjerojatnoee obavljati neke od sljedeih potencijalno vrijednih i korisnih aktivnosti:- prikupljanje osobno vanih informacija (zdravlje, proizvodi i usluge, rad i zaposlenje, hobi, odmor i sl.);- kontaktiranje drugih osoba (obitelj, partneri, prijatelji, suradnici, klijenti, kupci itd.);- on-line obrazovne aktivnosti (traenje informacija, uenje/studij, eseji i projekti, prisustvovanje on-line teajevima itd.);- poslovne aktivnosti (prikupljanje i prezentiranje informacija, dopisivanje, suradnja, marketing, kupnja, prodaja itd.).

Istraivanja pokazujuda postojepozitivne posljedice veeg koritenja interneta koje je u pravilu povezano s boljom drutvenom interakcijom pojedinca i veim osjeajem osobne dobrobiti. Ustvari, veina korisnika smatra da je internet komunikacijski kanal koji najdjelotvornije moe ispuniti razliite potrebe i elje korisnika. Ipak, neki pojedinci ne koriste internet premda im je dostupan, uz obrazloenja poput: nemam potrebu ili elju koristiti internet, nemam raunalo ili pristup internetu, nemam dostatnu informatiku pismenost, ne provodim dovoljno vremena on-line i sl. Treba imati u vidu da (pre)niska motivacija za koritenje interneta moe smanjiti mogunost da pojedinac putem interneta ispuni neku vanu osobnu potrebu ili potencijal.


HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/SELF/Motivation_3.html"

Brojni su initelji koji utjeu na motivaciju za koritenje interneta, a meu vanijim motivacijskim preduvjetima su razina raunalne pismenosti i iskustvo u koritenju raunala. Osobe koje slabo poznaju raunala i neiskusne su u radu s njima u pravilu e imati potekoe u koritenju interneta. Zato je dobro uloiti odreeno vrijeme i trud u stjecanje raunalnih i s internetom povezanih znanja i vjetina. Drugi je (de)motivirajui initelj (ne)mogunost pristupa internetu. Ako je internetska veza slabog kapaciteta (spora), teko dostupna ili skupa, kao i sluajunedostatka slobodnog vremena, u pravilu je manja i uestalost koritenja interneta. Meutim, neki su korisnici unato navedenim potekoama vrlo motivirani da to vie vremena provedu on-line.

Mogunost socijalne interakcije je znaajan izvor motiva za koritenje interneta. Budui da je mnogim pojedincima internetska veza gotovo stalno dostupna (na poslu i/ili kod kue),mogu uz relativno niske trokove s drugim osobama kontaktirati elektronikom potom, u priaonicama (chatrooms) ili diskusijskim forumima, pomou istovremenih poruka (IRC, ICQ itd.) te putem dvosmjerne audio/video veze. Potreba za druenjemjedna je od vanih ljudskih potreba koju je mogue ispuniti kontaktima putem interneta. Osim toga, mnoge se osobe vole informirati o drugim pojedincima i njihovim interakcijama jer je ljudskoj prirodi svojstveno analiziranje socijalnih informacije i socijalna usporedba, a putem interneta mogue je saznati mnogo toga o poznatim osobama.


HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/SELF/Motivation_4.html"

Pretraivanje interneta zbog razonode ("surfanje") vrlo je est motiv brojnih korisnika interneta, pri emu ga neki ispunjavaju povremeno, a drugi redovito, ovisno o interesima i slobodnom vremenu. Osobe koje imaju izraen motiv traenja novih informacija sklone su ovakvom koritenju interneta. Osim toga, aktivnosti na internetu mnogima slue za oputanje, kao i za bijeg od problema, posebno kad na raunalu na kojem naporno rade samo trebaju pokrenuti internetski preglednik (engl. browser) da bi potisnuli zabrinutost zbog problema tako da npr. itaju zanimljive sadraje na internetu. Osim navedenog, posebno esti motivi za koritenje interneta su zabava, osjeaj zadovoljstva i razbibriga budui da mnoga web mjesta nude aktivnosti za ispunjavanje takvih potreba.

Ispunjavanje specifinih poslovnih ili privatnih potreba koristei internet najee se odnosi na prikupljanje ili razmjenu informacija, kao i na obavljanje aktivnosti kao to su oglaavanje, prodaja, kupnja, traenje i davanje razliitih usluga, dijeljenje resursa, suradnja itd. Mnogi koriste internet za nalaenje zaposlenja, kolovanje i dopunsko obrazovanje, lanstvo i sudjelovanje u radu strunih udruenja ili drugih organizacija, istraivanje turistikih destinacija, rezervaciju karata za putovanja i smjetaja u hotelima, kao i aktivnosti vezane uz hobi, kune ljubimce, uzgoj biljaka itd. Mnoge od nabrojanih aktivnosti mogue je uz manje truda ili trokova te bre i uspjenije obaviti putem interneta, to stvara osjeaj osobne efikasnosti i nagraenosti zbog njegove uporabe.


Interaktivnost je posebna odlika interneta koja ga jako razlikuje od drugih masovnih medija (tiska, radija, televizije). Dok neki korisnici vie vole pasivno koristiti odreeni masovni medij (sluati radio ili gledati televiziju), drugima vie odgovara aktivnost kao u radu s preglednikom ili kod uporabe on-line igara te biranje osobno vanijih sadraja izmeu brojnih koji su korisnicima ponueni na internetu. Nadalje, internetske stranice obino imaju odreene estetske karakteristike i vizualnu privlanost,to razlikuju internet od medija kao to su radio ili tisak. Osim toga, motivacija za uporabu interneta vezana jeuz osobni "image" (samopoimanje) korisnika koji se smatraju lanovima neke internetom povezane zajednice drugih korisnika s kojima se identificiraju.

Motivacija za koritenje interneta ovisi o dostupnosti tog medija odreenom korisniku te opaene i stvarne mogunosti da uporabom interneta ispuni neke svjesne ili potencijalne elje i potrebe. Meutim, treba voditi rauna da pretjerana motivacija za koritenje interneta moe manje ili vie stvoriti ovisnost o internetu.

OSOBNO - Koristi 1/3

Brojne su korisne aktivnosti koje pojedinci mogu obavljati putem interneta. Izbor tih aktivnosti pod utjecajem je specifinih motiva i potreba korisnika interneta. Korisnici interneta obino svoje off-line aktivnosti, poput itanja tiska, gledanja televizije, druenja s drugim osobama, kupovine i sl., s vremenom dijelom zamjenjuju srodnim aktivnostima na internetu koje im mogu ispuniti iste vrste potreba ili elja. On-line aktivnostima mogue je ispuniti vrlo razliite vrste potreba: bioloke/egzistencijalne, socijalne/drutvene, (samo)potovanje, realizacija osobnih potencijala, traenje informacija, traenje uzbuenja itd. Ispunjenje odreene potrebe ili elje putem interneta kod korisnika rezultira manje ili vie svjesnim osjeajem nagraenosti ili koristi.

Potencijalna upotrebljivost i koristi od razliitih on-line aktivnosti u vezi su sa specifinim individualnim potrebama i eljama. Korisnici podjednako biraju koje e aktivnosti obavljati on-line, kao i koje vrste potreba ele ispunjavati putem interneta kao medija, imajui u vidu druge dostupne komunikacijske medije i off-line aktivnosti. Njihov se izbor aktivnosti zasniva na prethodnom iskustvu u koritenju interneta, oekivanju odgovarajue koristi i zadovoljstva od odreene aktivnosti, kao i na tendenciji da se u skladu s navikama koristi ili ne koristi internet za ispunjenje odreene potrebe ili elje. Obavljanje razliitih potencijalno korisnih aktivnosti putem interneta poveat e subjektivan osjeaj zadovoljstva, dobrobiti, osobne efikasnosti i samoispunjenja.


HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/SELF/Infoneeds_3.html"

Osim ispunjenja razliitih prethodno navedenih potreba, koritenje interneta moe omoguiti pojedincima da uspjenije rjeavaju probleme, poslovno ili privatno surauju s drugim pojedincima i grupama te se bolje prilagoavaju privatnom i poslovnom okruenju. Kako biste poveali korisnost vremena koje provodite na internetu, pregledajte razliite kategorije i specifine vrste on-line aktivnosti koje su navedene u nastavku. Odluite se te isprobajte nove aktivnosti koje ete moi na siguran i djelotvoran nain obavljati on-line. Sljedee su kategorije moguih aktivnosti: svrhovito traenje informacija, novosti i ope informacije, obrazovanje i rad/posao, komunikacija i druenje, oputanje i zabava, financije i kupovanje.

Koje bi vam aktivnosti mogle biti korisne imajui u vidu pribavljanje i koritenje informacija na internetu/webu?

- Osobno korisne informacije: podaci za putovanje (o odreditu, prijevozu, smjetaju, autocestama itd.), rezervacije vezane uz putovanje, meteoroloke prognoze, zdravstvene informacije (dijagnostika, prevencije, lijekovi, terapija itd.), informacije dravne uprave, brojevi telefona i adrese, podaci o proizvodima i uslugama, informacije o welness i fitness programima itd.- Novosti i ope informacije: politika, poslovanje, znanost i tehnologija, sport, zabava, religija/spiritualno itd.- Obrazovanje i rad: istraivanja, zadaci i projekti, on-line nastava, suradnja, mogunosti zapoljavanja.


Koje bi vam aktivnosti mogle biti korisne imajui u vidu komunikaciju i razonodu putem interneta/weba?

- Komunikacija i druenje: elektronika pota, istovremene poruke (IRC, ICQ), diskusijski forumi, priaonice (chat), kreiranje i publiciranje sadraja na webu, internetska telefonija, videokonferencije itd. - Oputanje i zabava: pretraivanje weba za razonodu ("surfanje"), informacije za hobi, gledanje videozapisa ili sluanje glazbe, uitavanje datoteka (igre, audiozapisi npr. u MP3 formatu, slike, videozapisi), igranje on-line igara, sluanje on-line radija/glazbe, dijeljenje i razmjena datoteka, postavljanje fotografija na web itd.

Koje od sljedeih aktivnosti bi vam mogle biti korisne imajui u vidu prodaju/kupnju i finacijsko poslovanje putem interneta/weba?

- Trgovina: traenje informacija o proizvodu/uslugi, kupnja ili prodaja proizvoda ili usluge, on-line aukcije, kupnja ili prodaja nekretnina.

- Financije: praenje deviznih teajeva i kamata za kredite/tednju, on-line bankarstvo (pregled stanja naraunima,kartino poslovanje, slanje novca, plaanje proizvoda ili usluga), kupnja ili prodaja dionica i obveznica itd.

Imajte u vidu da va izbor korisnih on-line aktivnosti treba biti usklaen s vaim financijskim i vremenskim resursima, kao i prikladan imajui u vidu vae ue ili ire drutveno okruenje te obrazovnu ili poslovnu sredinu uz koju ste vezani.

OSOBNO - Ovisnost 1/5

Ovisnost o internetu obino se definira kao pretjerano koritenje tog medija, bez dovoljno opravdanog razloga,to stvara poremeaj ili disharmoniju u odnosu na socijalne potrebe ili obveze pojedinca i njegovu dobrobit (eng. well-being). Priblino 5-15% korisnika interneta pokazuje barem neke znakove ovisnosti o uporabi tog medija. Jedna od najeih karakteristika ovisnosti o internetu je prisutnost manje ili vie opsesivnog ili kompulzivnog ponaanja (npr. kod izvoenja aktivnosti koje pojedinac osjea da jako eli ili mora initi). Opsesivno ponaanje obino se odnosi na trajnu i neizbjenu preokupaciju nerazumnim idejama ili aktivnostima.

Ovisnost o internetu podsjea na ovisnosti o opojnim tvarima (alkohol, nikotin, droge), ali je ipak srodnija tehnolokoj/raunalnoj ovisnosti, npr. ovisnosti o raunalnim igrama,kao ikompulzivnim ponaanjimapretjerane kupnje, kockanja ili koritenja pornografije. Nekoliko je vanih osobina ovisnosti o internetu:- osoba ne moe kontrolirati poticaje da zapone i predugo nastavi koritenje interneta;- on-line aktivnosti troe vrijeme i druge resurse pojedinca preko svih razumnih granica;- nepovoljne posljedicejavljaju se na drutvenom, financijskom i poslovnom podruju;- pojava tolerancije (sve vie vremenaprovodi se on-line) i simptoma odvikavanja (osjeaj gubitka ili anksioznosti kad osoba due vrijeme nije on-line).


HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/SELF/Addiction_3.html"

Brojni su simptomi ovisnosti o internetu, a neke od njih pokazuju ih i osobe kod kojih ovaj poremeaj nije prisutan, pa je za (samo)procjenu potrebno staviti u odnos izraenost razliitih simptomai intenzitet njihovih negativnih posljedica. Slijede neki od uobiajenih simptoma vezanih uz intenzitet i kontrolu: - trajanje i uestalost (koritenje interneta nerazumno je esto ili dugotrajno);- smislenost i samokontrola (koritenje je bez posebnog razloga, uz gubitak osjeaja za utroeno vrijeme);- neracionalne aktivnosti na internetu nemaju tendenciju smanjivanja ili kraja;- nema initelja koji bi ograniavali ili suzdravali (inhibirali) pojedinca u nerazumnim aktivnostima.

Mnoge pretjerane on-line aktivnosti vezane su uz ispunjavanje odreenih subjektivno vanih i posebno izraenih potreba ili elja. Slijede neki od srodnih simptoma ovisnosti o internetu:- zadovoljstvo pojedinca ovisi o nekoj pretjeranoj aktivnosti na internetu;

- dojam je pojedinca da na internetu ima mnogo osobno stimulativnih sadraja;- sklonost pojedinca odreenim on-line aktivnostima koje doivljava kao nagradu;

- pojedinac ne razlikuje potrebe za smislenim i potrebe za iracionalnim aktivnostima.- pojedinac osjea da nije u mogunosti kontrolirati elju za obavljanjem neke iracionalne on-line aktivnosti.



Kod mnogih osoba simptomi ovisnosti o internetu oituju seu oblikuaktivnosti komunikacije s drugim pojedincima ili skupinama koje su nerazumno este i/ili dugotrajne. U nastavku su takve vrste simptoma:

- osjeajbliskosti i neposrednosti (intimnosti) s nedovolno poznatim on-line sugovornicima;

- ustrajno traenjeodreenih on-line poznanika, prijatelja ilipartnera;

- intenzivne interakcije u priaonicama (chatrooms) s (ranije) nepoznatim osobama;

- trajnijeosobne veze koje su nastale i odravaju se iskljuivo posredstvom interneta.

- sklonost stalnom traenju novih on-line partnera za emocionalne/intimne veze.

Zadnju skupinu simptoma ine negativne posljedice pretjeranog koritenja interneta koje moe zamijetiti pojedinac ili njegova okolina:

- laganje drugim osobama o tome koliko vremena se nerazumno troi on-line;

- druge osobe su primijetile koliko vremena se bespotrebno gubi na internetu;

- negativne promjene raspoloenja kad pojedinac ne moe redovito biti on-line;

- posljedice na drutvenom, financijskom i poslovnom podruju postale su ozbiljne;

- pojedinac tolerira negativne osobne posljedice pretjeranog koritenja interneta.



Ovisnost o internetu moe vrlo negativno djelovati na brane odnose i emocionalne veze (zbog koritenja pornografije i "nevjere" putem paralelnih on-line veza), a takoer se smanjuju aktivnosti s lanovima obitelji i prijateljima, slabiji je poslovni uinak i naruava se osobni poslovni "image", nii su prihodi pojedinca i loiji je njegov financijski status. Neki od poticaja ("okidaa") za pojavu ovisnosti o internetu, kao i negativne posljedice, imaju slinost s opsesivnim poremeajima (kockanje, nekontrolirano kupovanje i sl.). Osim toga, psiholoka stanja kao to su usamljenost ili depresija takoer mogu potaknuti ili uiniti intenzivnijima aktivnosti koje su povezane s ovisnou o internetu.

Osobine interneta kao medija takoer mogu biti dodatan razlog za pojavu ovisnikog ponaanja pojedinaca. Internet omoguuje bri i laki pristup informacijama za koje su pojedinci posebno zainteresirani. Interaktivnost koja angaira korisnika i atraktivne multimedijalne karakteristike, kao i potencijalno dojmljiv/uzbuujui sadraj mogu posebno snano djelovati na odreene pojedince. Budui da se internetesto koristi kod obrazovnih i profesionalnih aktivnosti, pojedinci se mogu lako "prebaciti" s radnih na zabavne i druge ovisnike aktivnosti na koje e nepotrebno potroiti svoje vrijeme. Konano, vrijeme koje mnogi iz obrazovnih ili poslovnih razloga provedu on-line stvara naviku koja moe podrati ovisniko ponaanje.


Tri su tipine kategorije aktivnosti opsesivnih korisnika interneta: surfanje, igra i druenje. Najpoznatiji su "surferi", kojiimaju potrebupretraivatiinformacije na internetu/webu bez posebnog usmjerenja ili samokontrole ne bi li pronali uzbuujue prikazane vijesti, zanimljivosti, otkria, ideje i sl. Zabavi i uzbuenjima takoer su skloni "igrai", koji se pretjerano ukljuuju u on-line aktivnosti poput viekorisnikih igara, kockanja, aukcijskog nadmetanja i povoljne kupnje. Meutim, meu najbrojnijima su "drutveni" koji su skloni prekomjerno koristiti on-line komunikacijske kanale kao to su elektronika pota, priaonice (chatrooms), istovremene poruke i diskusijski forumi.

Vrijeme za intervenciju u sluaju ovisnosti o internetu nastupa kad negativne posljedice traju predugo te kad se ne uspije smanjiti nepotrebno troenje resursa. Kako moete smanjiti utjecaj ovisnosti o internetu?

- Vodite dnevnik s popisom aktivnosti te njihovim stvarnim i optimalnim trajanjem.

- Trajanje razliitih on-line aktivnosti planirajte prema njihovom realnom prioritetu.

- Napravite dijagram s pregledom ovisnikih aktivnosti i njihovih negativnih posljedica.

- Zamijenite ovisnike on-line aktivnostiodgovarajuim bolje kontroliranim off-line aktivnostima.

- Ukljuite se u alternativne off-line aktivnosti koje e vas ispunjavati i initi zadovoljnima.

Zbog osjeaja anonimnosti i samostalnosti korisnici interneta su oputeniji i manje suzdrani u on-line aktivnostima nego u stvarnom fizikom i drutvenom okruenju te ponekad zanemaruju potrebu da njihove on-line aktivnosti budu socijalno prikladne prema vrsti i intenzitetu. Takoer, manji je stupanj u kojem korisnici interneta od drugih dobivaju povratne informacije o svojem ponaanju ili podrku u odluivanju to im je prikladno initi kada su on-line.

OSOBNO - Disinhibicija 1/4

Pod pojmom disinhibicija ponaanja na internetu podrazumijeva senedostatak suzdranosti i samokontrole u odreenim situacijama kod pojedinca koji koristi taj medij, u odnosu na ponaanje i aktivnosti istog pojedinca u slinim situacijama prilikom komunikacije licem u lice. Suprotan pojam, inhibicija, oznauje srameljivo, oprezno i rezervirano ponaanje koje je sputano ili kontrolirano razliitim mehanizmima. Dakle, disinhibicija u koritenju interneta oituje se kao u znatnoj mjeri nesuzdrano i neoprezno on-line ponaanje, bez dostatne kontrole i svjesnosti socijalnih posljedica.

U kontaktima licem u lice veina osoba vodi rauna o drutvenim pravilima/normama, moguim negativnim povratnim informacijama (primjedbama, upozorenjima, kritikama) te razliitim socijalnim sankcijama u sluaju osobnog neprimjerenog ili neprihvatljivog ponaanja pred drugima. Meutim, korisnici interneta mogu u mnogim on-line aktivnostima osjeati da su anonimni i fiziki sigurni. Takoer, oni mogu biti nedovoljno svjesnida neke druge osobe mogu pratiti njihovo negativno on-line ponaanje ili da zbog njega trpe posljedice. Zato su neki korisnici interneta skloni eempokazivanju ljutnje ili agresivnosti,neopreznim samootkrivanju te ukljuivanju u socijalno dvojbene on-line aktivnosti.


HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/SELF/Disinhibition_3.html"

Mnogi problematini oblici ponaanja koji su povezani s uporabom interneta barem dijelom su uzrokovani disinhibicijom. Disinhibicija utjee na pojavu neprikladnog samootkrivanja u diskusijskim forumima, priaonicama (chatrooms) i na osobnim web stranicama. Kod manjeg broja pojedinaca prisutna je verbalna agresivnost kad drugima piu poruke u on-line komunikaciji. Disinhibicija olakava pojavu problematinog ponaanja koje se oituju kao ovisnost o internetu (npr. pretjerano on-line druenje, kockanje, kupovanje, koritenje pornografije itd.). Na kraju, disinhicija utjee na rizino ponaanje na internetu koje rezultira materijalnom i nematerijalnom tetom za korisnika ili ga dovodi u situaciju da postane rtvom neijeg neprimjerenog djelovanja (viktimizacija).

Disinhibirano ponaanje vezano je uz manji stupanj zabrinutosti pojedinca za druge osobe koje su prisutne on-line, kao i za njihove procjene tog pojedinca kada on/ona pokazuje problematine oblike ponaanja. Disinhibirano ponaanje dovodi do zanemarivanja osobnog "imagea" koji pojedinac pokazuje u svojim on-line interakcijama, kao i do slabijeg zanimanja za to da se "sauva obraz" i izgradi pozitivna slika o sebi kod drugih sudionika u on-line komunikaciji ili osobnom socijalnom okruenju. U svakom sluaju, neki pojedinci koji koriste internet mogu gubiti samokontrolu u tome to ine kada su on-line, kako to ine i koliko esto to ine.


HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/SELF/Disinhibition_4.html"

Disinhibiciju na internetuobiljeava osjeaj pojedinca da je anoniman i neopaen od strane drugih u svojem privatnom (virtualnom) okruenju kada je on-line, kao i smanjena briga za potencijalne rizike vezane npr. uz naruavanje svoje privatnosti na internetu. Uz takav dojam samo virtualne prisutnosti i "nevidljivosti" za druge prisutan je i osjeaj fizike zatienosti i nedostupnosti. Budui da pojedinac obino nema brz i neposredan uvid u posljedice svojeg on-line ponaanja, posebno ako razmjena poruka nije istovremena (kao kod elektronike pote i diskusijskih foruma), gubi se interes za negativne reakcije drugih pojedinaca na neprimjereno osobno ponaanje, a svoje on-line aktivnostidoivljava kao igru.

Disinhibicija na internetu moe biti povezana i sa svojevrsnim stapanjem osobnog "ja" pojedinca sa skupinom drugih manje ili vie anonimnih "stanovnika" nekog dijela virtualnog internetskog prostora, uz tendenciju da se slijede ili imitiraju njihovi oblici ponaanja ("ako oni to mogu initi, zato ne bih ja") ili da se prave vani pred njima ("pogledajte to ja mogu napraviti"). S druge strane, zbog dominantne komunikacije putem teksta moe biti smanjen osjeaj socijalne prisutnosti drugih osoba. Osim toga,pojedinci ponekad oblikuju drukiji osobni identitet kada su on-line, koji je povezan s manje kontroliranim ponaanjem nego to ga ista osoba pokazuje u okruenju stvarnog svijeta. Konano, pojava disinhibicije moe biti pod utjecajem osobina linosti kao u sluaju impulzivnih osoba, neprijateljskih i asocijalnih pojedinaca, avanturista i pojedinaca kod kojih je jako izraena potreba za traenjem informacija.


Kako izbjei mogue negativne posljedice disinhibicije na internetu? Umjesto ukljuivanja u nerazborite ili nepromiljene on-line aktivnosti, planirajte to ete raditi imajui u vidu potencijalne koristi zasebe i druge osobe. Takoer, pokuajte bolje zapaati i biti svjesniji to se stvarno dogaa kada koristite internet, imajui u vidu posljedicesvojeg djelovanja na druge osobe. Razmotrite kako bi vas drugi doivljavali i prosuivali, imajui u vidusvoje on-line ponaanje, kad bi im ono bilo poznato (ili javno objavljeno). Na kraju, procjenjujte ono to inite kada ste on-line i u kontaktima licem u lice pitajte druge osobe kakvo je njihovo miljenje o tome koja ponaanja (ni)su socijalno prihvatljiva u on-line okruenju.

Osim svega navedenog treba imati u vidu da disinhibicija koja je povezana s internetom moe imati pozitivne posljedice kod odreenih osoba u specifinim situacijama. Na primjer, srameljive i socijalno anksiozne osobe mogu pokazati manju suzdranost i vei stupanj kompetencije u komunikaciji putem interneta nego u kontaktima licem u lice. Takoer, pojedinci koji teko zapoinju prijateljstva ili emocionalne veze mogu biti socijalno uspjeniji kada su poetni/rani kontakti s novim prijateljem ili potencijalnim partnerom zasnovani na interakciji posredstvom interneta. Konano, interkulturalna komunikacija, kao npr. kod suradnje u meunarodnim virtualnim timovima (koji se sastaju i djeluju uglavnom on-line), moe biti potaknuta i olakana uporabom interneta kao komunikacijskog medija

INTERAKCIJA

Svakodnevna interakcija s drugim korisnicima interneta pod utjecajem je osobne razine vjetina u raunalom posredovanoj komunikaciji, uinkovitosti u koritenju komunikacijskih kanala na internetu, prikladnosti i prilagoavanja kontekstima i osobinama poruka, procjene ishoda on-line komunikacije, kao i uporabe bontona u ponaanju na internetu te spremnosti na suradnju putem interneta.

INTERAKCIJA - Vjetine 1/5

Komunikacijske vjetine podjednako su vane u komunikaciji licem-u-lice, kao i u komunikaciji posredstvom raunala i interneta. Budui da u komunikaciji posredstvom raunala ne vidimo sugovornika, kao kod primjene elektronike pote (engl. e-mail) ili diskusija na webu (engl. web forum), neke komunikacijske vjetine postaju manje vane, dok druge u mnogo veoj mjeri trebaju biti pokazane. Primjerice, u komunikaciji licem-u-lice vane su vjetine usmenog izraavanja, a u komunikaciji posredstvom raunala izuzetno je vana sposobnost pisanog izraavanja.

Mnogo je initelja koji pridonose pokazivanju vjetina u komunikaciji putem interneta. Procijenite koliko su kod vas prisutni neki od preduvjeta za kompetentnu komunikaciju posredstvom raunala:

znanje o raunalima, internetu i alatima potrebnim za komunikaciju prethodno iskustvo te uestalost koritenja raunala i interneta

motivacija za postizanje eljenih ciljeva i uinaka komunikacijom dobro poznavanje pisane komunikacije i, ponekad, specifinog argona opa razina komunikacijskih vjetina i prikladne navike u komunikaciji


HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/INTERACT/Skills_3.html"

Za uspostavljanje meusobnih odnosa, suraivanje i pomaganje drugima u realizaciji njihovih ciljevavane su vjetine: pozornost, samootkrivanje i podravanje. Navedene vjetinevane su za razvoj prijateljskih i emocionalnih veza tijekom komunikacije putem interneta. S druge strane, za ostvarivanje osobnih i poslovnih ciljeva u komunikaciji posredstvom interneta vane su sljedee vjetine: uvjeravanje, upravljanje interakcijom i prilagodljivost. Te vjetine pomau utjecanju na jednu ili vie osoba s kojima ste u interakciji. Od ostalih vjetina potrebno je istaknuti ekspresivnost, upravljanje dojmovimai samoprezentaciju putem interneta koje su vane kad elimo biti zamijeeni te prihvaeni na eljeni nain.

Pozornost je takoer izuzetnovana vjetina u komunikaciji posredstvom interneta. Na primjer, u sluaju elektronike pote druge osobe nisu fiziki prisutne, tj. obino ih se ne moe vidjeti ili uti, pa se njihove poruke esto povrno razmatraju ili oteano tumae. Pozornost je vezana uz paljivo itanje pisanih poruka, a tijekom telekonferencija posredstvom interneta vezana je i uz aktivno sluanje sugovornika i promatranje njegova ponaanja. S druge strane, u komunikaciji posredstvom interneta oteano je i pokazivanje interesa za sugovornike, pa u svojim povratnim porukama trebamo naglaeno pokazivati zanimanje za druge osobe, njihovo gledite, misli i osjeaje.



Samootkrivanje je vjetina iznoenja manje ili vie osobnih/povjeljivih informacija o sebi na prikladan nain i u adekvatnom kontekstu. Samootkrivanje se uglavnom odvija u porukama elektronike pote, na osobnim web stranicama te u skupnim diskusijama (npr. u forumu ili priaonici na webu). Dobro je dvaput promisliti prije otkrivanja informacija o sebi te uzeti u obzir sljedee: (a) tko ih sve moe primiti; (b) kako sve mogu biti protumaene; (c) da li smo i koliko anonimni u nekom forumu ili priaonici; (d) djelujemo li hvalisavo ako elimo ostaviti jako dobar dojam; (e) je li samootkrivanje prihvatljivo u danim uvjetima (npr. poslovne komunikacije).

Podravanje se koristi u situacijama kad druga osoba treba savjet, podrku, razumijevanje, suosjeanje te konkretnu pomo ili brigu. U komunikaciji posredstvom interneta tee je zamijetiti u kakvoj je situaciji druga osoba te to uistinu osjea itreba li neki vid pomoi ili podrke. Osim toga, mnogo je korisnika sklono usmjeriti se samo na svoje potrebe u aktivnostima koje obavljaju putem interneta. Za podravanje je bitno (a) motivirati se, (b) znati to drugoj osobi treba i (c) odabrati pogodan nain pomaganja, tj. onaj koji je djelotvoran i koji druga osobamoe prihvatiti. Ponekad emo odreenu osobu podrati tako da je sasluamo, drugi put takoda je savjetujemo, a trei put tako da joj na konkretan nain pomognemo (tj. obavimo neto za tu osobu).



Uvjeravanje je jedna od najvanijih vjetina za utjecanje na druge i realizaciju ciljeve angairanjem drugih osoba. Za uspjeno uvjeravanje putem interneta bitno je stjecanje povjerenja drugih osoba i kredibilitetate konzistentno ili neproturjeno ponaanje. Takoer je vano dobro argumentirati svoja gledita i zahtjeve te pritom koristiti poznavanje potreba i interesa drugih osoba. Posebno je vano dobro se pripremiti za uvjeravanje i koristiti odgovarajuu taktiku te ne pretjerati s pritiscima na drugu stranu.

Upravljanje interakcijom u pravilu se oituje kao manje ili vie svjesno manipuliranje drugom osobom, ali na diskretan nain. Pritom se nastoji privui pozornost druge osobe te kontrolirati njeno miljenje, osjeaje i aktivnosti putem poruka koje joj aljemo. Pritom oblikujemo tijek komunikacije onako kako elimo. Naravno, za takav oblik utjecanja treba barem donekle poznavati drugu osobu, kao i pogodne naine djelovanja na njeno ponaanje i tzv. manipulativne tehnike. Kod upravljanja interakcijom takoer je vano stjecanje dobrih (poetnih) dojmova, zamiljanje slijeda interakcije koji vodi eljenom ishodu te igranje odgovarajue "uloge".


Prilagoavanje je jedan od glavnih initelja uspjenosti u raunalom posredovanoj komunikaciji. Prije svega, poruku koju upuujemo trebamo prilagoditi internetu kao mediju, a ako to nije mogue, treba izabrati pogodniji medij za odreenu poruku (npr. telefon ili komunikaciju licem u licebolji je izbor za povjerljive poruke). Nadalje, potrebno je stei potrebnu razinu vjetine u koritenju raunala i interneta. Takoer, nain komunikacije treba prilagoditi razliitim uvjetima (osobna, anonimna, javna komunikacija), kao i osobinama sugovornika te odnosu izmeu sugovornika. Nedovoljna prilagodljivost u pravilu vodi neuspjesima u komunikaciji putem interneta.

Ekspresivnost se odnosi na sposobnost da se poruka uini privlanijom, emocionalnijom teizraajnijom, s vie stila, ukljuujui humor. Ova vjetina barem donekle zamjenjuje komunikaciju bojom glasa, izrazima lica, gestama i drugim neverbalnim znakovima kojih u pravilu nema u porukama s tekstom koje dominiraju na internetu (npr. u forumima na webu ili priaonicama). Upravljanje dojmovimavjetina je oblikovanja pozitivnih/eljenih dojmova o sebi kod drugih osoba, a potrebna je da nas drugi prihvate na eljeni nain. Dojmovima upravljamo tako da oblikujemo poruke na nain koji omoguuje da nam drugi pripisuju odlike (atribute) koji su za nas povoljni. Srodna vjetina je samoprezentiranje koje rezultira idealiziranom slikom (imageom) o nama.

INTERAKCIJA - Kanali 1/4

Internet je medij za slanje i primanje informacija. Razliiti internetski servisi i korisniki programi omoguuju razmjenu informacija brojnim komunikacijskim kanalima. Neki od tih komunikacijskih kanala uglavnom koriste tekst (elektronika pota, priaonice, forumi), dok kod drugih dominira razmjena podataka u audiovizualnom formatu (videokonferencije). Takoer, kod nekih oblika komunikacije posredstvom interneta poruke se razmjenjuju gotovo istovremeno (tzv. sinkrona komunikacija, kao kod uporabe priaonica i videokonferencija), dok je kod drugih oblika komunikacije neto vee vremensko odstupanje izmeu slanja i primanja poruka (tzv. asinkrona komunikacija, kao kod uporabe elektronike pote i foruma na webu).

Elektronika pota (engl. e-mail) jedan je od najee koritenih internetskih servisa, odnosno kanala za komunikaciju putem interneta. Vie od 90% korisnika interneta razmjenjuje poruke elektronikom potom. Poruke elektronike pote u pravilu se sastoje se od alfanumerikih znakova (teksta). Ponekad se tekstualnoj poruci elektronike pote dodaju grafike sliice, fotografije, zvukovi, animacija ili video. Za razliku od komunikacije licem u lice, kod elektronike pote nedostaju neverbalni komunikacijski znakovi poput izraza lica, boje glasa, dranja i ponaanja sugovornika. Osim toga, elektronika pota je asinkroni nain komunikacije pa dosta vremena protekne od poiljanja poruke do primanja odgovora, to moe uzrokovati razliite probleme u komunikaciji.


HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/INTERACT/Channels_3.html"

Distribucijske liste (engl. mailing liste ili listserv) jesu grupni oblici uporabe elektronike pote. Ukljuivanjem u distribucijsku listu korisnik moe slanjem elektronike pote na jednu adresu istovremeno poslati poruku velikom broju osoba koje su lanovi odreene distribucijske liste. Distribucijske liste obino povezuju osobe koje imaju neto zajedniko: lanovi su neke tvrtke, odjela, tima, kluba, tj. formalnog ili neformalnog udruenja, odnosno dijele isti hobi, zanimanje i sl. Za distribucijske liste koriste se programi kao to su Listserv ili ListProc, pomou kojih se ureuje lanstvo odreene liste te prosljeuju poruke svim registriranim lanovima.

Diskusijski forumi (lat. forum znai trg) esti su oblik voenja skupne diskusije na webu, a mogu se nai na web portalima kao to je npr. Yahoo, koji ima velik broj oglasnih ploa (eng. message boards), te na web mjestima davatelja razliitih on-line usluga, kao i u poslovnim organizacijama. Jedan od vrlo popularni servisa za grupnu komunikaciju je Usenet, vrlo opsena kolekcija elektronikih oglasnih ploa (eng. electronic bulletin board) na razliite teme. Svaka oglasna ploa povezana s nekom temom jest samostalna diskusijska skupina koju zainteresirane osobe mogu posjetiti te proitati tue poruke i objaviti svoju poruku u vezi s temom rasprave koja je u tijeku. Podaci mogu biti u obliku teksta, slike, audio i videozapisa, a komunikacija je uglavnom asinkrona.


HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/INTERACT/Channels_4.html"

Priaonice (engl. chatrooms)oblici suskupne diskusije kod kojih je komunikacija sudionika gotovo istovremena ili sinkrona. Kod uporabe priaonica ogranieni broj osoba nalazi se u odreenoj tematskoj "sobi" te primaju i alju poruke drugim osobama koje su u toj "sobi" informacijski prisutne. U sluaju intenzivne "komunikacije" u priaonici neprestano se pojavljuju nove poruke, koje su obino vie ili manje povezane s prethodnim porukama drugih sudionika u raspravi. Premda priaonice ponekad djeluju konfuzno nenaviknutom korisniku, uspjeno se koriste u poslovnim organizacijama za (ponekad anonimno) iznoenje ideja i problema.

Videokonferencije posredstvom interneta omoguuju sastanke izmeu dviju ili vie osoba koji su najsliniji komunikaciji licem u lice. Za odravanje videokonferencije potrebne su videokamere za raunalo (tzv. webcam), kao i dovoljno brza internetska veza. Mnoge tvrtke imaju u ponudi softver za sinkronu audio i videokomunikaciju putem interneta, a najveu je popularnost na tom podruju stekao Microsoftov NetMeeting, koji omoguuje dvosmjernu audio i video komunikaciju te razmjenu tekstualnih i grafikih poruka. Osim videokonferencija, zbog niskih trokova vrlo je popularno i telefoniranje putem interneta (eng. voice over IP).


Sustavi za suradnju (engl. groupware) slue za podrku radnim skupinama, timovima i odborima u poslovnim organizacijama, a zasnivaju se na koritenju interneta ili lokalnih raunalnih mrea (tzv. intraneta). Takvi informacijski sustavi slue kao komunikacijska veza prema podacima koje koristi, proizvodi i dijeli odreena skupina korisnika te omoguuju uspjenije ostvarivanje zajednikih ciljeva, donoenje odluka i rjeavanje problema u timovima ili odborima. Sustavi za suradnju olakavaju koordiniranje rada lanova tima ili odbora te informacijski povezuju udaljene lanove i smanjuju trokoveputovanja.

INTERAKCIJA - Konteksti 1/4

Svaka komunikacija izmeu dviju ili vie osoba vezana je uz odreenu situaciju ili kontekst u kojem se odvija. Kontekst se odnosi na obiljeja kao to su privatna ili poslovna komunikacija, a moe se odnositi i na razinu odnosa izmeu sudionika u komunikaciji i statusne razlike. Bitan initelj konteksta su i interkulturalna komunikacija, kao i broj osoba koje su ukljuene u interakciju te stupanj u kojem je komunikacija meuosobna ili javna. Mediji za prijenos poruke (tj. komunikacijski kanali) ne biraju sesamo prema njihovoj pogodnosti i ciljevima to ih se eli postii, ve i prema situaciji ili kontekstu interakcije, a kontekstu se takoer prilagoavaju sadraj i stil u oblikovanju poruke.

Privatna komunikacija putem interneta uglavnomodvija se pomou elektronike pote i videokonferencija te u tzv. privatnim sobama internetskih priaonica (engl. chatrooms).Privatno obino znai neslubeno, osobno, povjerljivo ili intimno. Zbog prirode interneta kao medija privatnost sudionika u komunikaciji nije dovoljno zatiena. Obino je za vrlo povjerljive ili intimne poruke bolje koristiti druge medije ili komunikaciju licem u lice. Ne preporuuje se bez posebne zatite internetom slati poruke koje sadre poslovnu tajnu. Takoer je vano znati da mnoge tvrtke nadziru internetsku komunikaciju svojih zaposlenika.


HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/INTERACT/Contexts_3.html"

Poslovna komunikacija putem interneta u pravilu se odvija elektronikom potom i videokonferencijama, a ponekad i u posebnim diskusijskim forumima za radne skupine ili timove. Kod poslovne uporabe elektronike pote vrlo esto se alju dokumenti u privitku (engl. attachments). Budui da se u privitcima elektronikoj poti mogu nalaziti tetni programi (raunalni "virusi", "crvi" i sl.), korisnici interneta trebaju na raunalu imati antivirusni program s najnovijom antivirusnom zatitom. Obino su poslovne poruke elektronikom potom kratke i saete (najvie nekoliko stotina rijei), a dokumenti u privitku ne zauzimaju vie od 1 do 5 Mb memorijskog prostora.

Razina odnosa izmeu sudionika vaan je element konteksta u komunikaciji putem interneta. Neki korisnici interneta imaju previe povjerenja u sugovornike s druge strane internetske veze ili su s njima previe otvoreni i neposredni. Naime, pokazano povjerenje, otvorenost i neposrednost u oblikovanju poruka trebali bi biti u skladu s time koliko se poznaju i kakav je meusobni odnos (prijateljski, kolegijalni ili dr.) sudionika u komunikaciji putem interneta. Ako je odnos izmeu sudionika u komunikaciji uglavnom slubeni, poruke koje oni razmjenjuju obino su suzdrane te sadre informacije vezane uz posao i zadatke koje treba obaviti.


HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/INTERACT/Contexts_4.html"

Statusne razlike izmeu sudionika u komunikaciji obino djeluju manje nego to uistinu jesu ako se komunikacija odvija putem interneta umjesto licem u lice. Pojedinac moe nehotice zanemariti da je osoba s kojom razmjenjuje poruke putem interneta na znatno viem (ili niem) poloaju u hijerarhiji unutar poslovne organizacije, obrazovne ustanove ili u nekom drugom okruenju, to moe uzrokovati probleme u komunikaciji. Zato treba paziti na oslovljavanje i uporabu drugih verbalnih izraza koji su uobiajeni za odreenu sredinu. S druge strane, u nekim sredinama uobiajeno je neformalno komuniciranje izmeu osoba razliitog statusa. U svakom sluaju osim opreznosti i prethodnog informiranja o uobiajenoj praksi i obiajima, treba biti tolerantan u sluaju pogreaka.

Interkulturalna komunikacija obino je povezana s nastojanjem da se to vie smanji mogunost nerazumijevanja u interakciji s pripadnicima drukijih kultura. Kod komunikacije posredstvom interneta lako je stupiti u kontakt s osobama drukijeg podrijetla, kuture i religije, meutim ponekad je teko postii da meusobna komunikacija bude prikladna i uinkovita. Jezine barijere nisu jedini izvor problema, ve treba imati u vidu i potrebu prilagoavanja stilu komunikacije druge osobe te biti tolerantan prema razlikama u vrijednostima i pravilima ponaanja. Inae, ukoliko jezine barijere nisu prevelike, esto je uspjenija interkulturalna komunikacija putem interneta, posebno u poslovnim kontaktima, nego li interkulturalna komunikacije licem u lice.


Broj osoba koje su ukljuene u interakciju putem interneta moe znatno varirati. Kod uporabe elektronike pote, videokonferencija i istovremenih poruka (npr. IRC ili ICQ) obino samo dvije osobe razmjenjuju poruke i komunikacija u pravilu nije "otvorena" prema drugima. Meutim, u sluaju diskusija u forumima na webu ili objavljivanja podataka na osobnim web stranicama vie je (u pravilu nepoznatih) primatelja poruka pa poruke treba "filtrirati" imajui u vidu mogue negativne posljedice objavljivanja socijalno neprihvatljivih sadraja, povjerljivih poslovnih informacija ili osjetljivih osobnih podataka. Osim u sluaju namjere da se podaci javno objave, u ostalim sluajevima treba posebno voditi rauna o potencijalnim primateljima poruka.

Javnu komunikaciju, za razliku od meuosobne, odlikuje prije svega vei broj primatelja poruke, a pritom je vanoi da prenesene informacije budu prikladne za objavljivanje. Budui da je internet medij preko kojeg neku informaciju moe dobiti mnogo primatelja, treba voditi rauna o moguoj povredi prava drugih subjekata (privatnih osoba, poslovnih organizacija i dr.) ukoliko se putem interneta iznose informacije koje se zbog pravnih i moralnih ogranienja ne bi mogle objavljivati u drugim masovnim medijima (televizija, radio, tisak). Zbog jednostavnosti publiciranja na internetu, osim povreda autorskih prava, este su i pojave neovlatenog objavljivanja privatnih, povjerljivih i neistinitih informacija o pojedincima, skupinama, poslovnim organizacijama i dr.

INTERAKCIJA - Poruke 1/4

U komunikaciji posredstvom interneta poruke mogu imati razliite sadraje i funkcije, kao i kod drugih vrsta komunikacije. Funkcije poruka veinom su vezane uz obavljanje poslova ili zadataka, traenje ili davanje informacija, zabavu i razbibrigu, kao i razvoj i odravanje meusobnih odnosa. Veliki je broj drugih vanih obiljeja poruka: (a) vrsta sadraja; (b) jasnoa ili razumljivost; (c) duina ili trajanje; (d) pravovremenost; (e) prikladnost; (f) povezanost s kontekstom; (g) prilagoenost sugovorniku; (h) stil komunikacije; (i) ekspresivnost; (j) multimedijalne osobine; (k) pogodnost za odreeni kanal komunikacije itd. Karakteristike poruke treba uskladiti s njenim ciljem i funkcijom, kao i s osobinama sugovornika te uvjetima u kojima se komunikacija odvija.

Poruke vezane uz poslove ili zadatke trebaju biti dobro planirane, pravovremene, usklaene s mogunostima sudionika za izvrenje zadataka, jasne i razumljive, kao i poslane jednim ili vie komunikacijskih kanala tako da se osigura njihov prijem. Kod ovih poruka poiljatelju treba dostaviti povratnu informaciju o njihovom primitku teo mogunostima izvrenja zadatka i eventualnim problemima. Internet je jedan od najpogodnijih medija imajui u vidu poruke traenja i davanja informacija jer omoguuje brzo lociranje potrebnih sadraja i dokumenata te njihov prijenos u elektronikom obliku. Prilikom slanja informacije nije potrebno prepisivati, a njihovo je arhiviranje lako uporabom raunalne tehnologije. Meutim, potrebno je voditi rauna o vjerodostojnosti i sigurnosti informacija.


HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/INTERACT/Messages_3.html"

Poruke vezane uz zabavu i razbibrigu razmjenjuju se uporabom elektronike pote, diskusijskih skupina i web foruma, kao i priaonica. Pritom se esto koriste humor, argon, skraenice ili akronimi, emocionalni znakovi ili emotikoni poput ":)", ":o" i sl., a predmeti rasprava mogu biti razliite privatne ili zabavne teme, sport, prepriavanje dogodovtina i traevi. Prethodne vrste poruka esto su povezane s porukama za razvoj i odravanje odnosa. Naime, za pokretanje i odravanje prijateljske ili emocionalne veze s drugom osobom vano je neformalno avrljanje, zajednika razonoda i zabava te izraavanje emocija. Takoer suvane izravne ili neizravne poruke o naklonosti drugoj osobite poruke kojima se upravlja vezom i zajednikim aktivnostima.

Sadraj poruka u pravilu je prilagoen potrebamapoiljatelja ili primatelja poruke, odnosno svih sudionika ukoliko se radi o kvalitetnom dijalogu/raspravi.Vano je da je razmjena poruka usmjerena stvaranju to sukladnijeg tumaenja predmeta rasprave ili, barem, postizanju to tonijeg uvida u miljenja i stavove druge strane. Jasnoa i razumljivost osnovni su ciljevi koje se eli postii u oblikovanju poruka, osim u sluajevima kad se poruku namjerno eli uiniti dvosmislenom ili neodreenom. Duina ili trajanje poruke ovisi o kapacitetu komunikacijkog kanala i spremnosti primatelja da odvoji potrebno vrijeme za poruku. U pravilu su poruke poslane internetom saetije ili krae nego kod drugih medija. To se posebno odnosi na poruke u priaonicama.


HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/INTERACT/Messages_4.html"

Pravovremenost poruka u komunikaciji putem interneta ovisi o brojnim initeljima. Prije svega, pravovremenost nije mogua ukoliko primateljne moe pristupiti internetu u vrijeme primitka poruke (ili svojem sanduiu elektronike pote), ili ako ne vodi rauna o tome da na vrijeme odgovori na primljenu poruku. Zabrzu dvosmjernurazmjenu poruka preporuuje se uporaba sinkronih kanala poput videokonferencije, priaonice ili istovremenih tekstualnih poruka. Prikladnost poruke odnosi se na potivanje socijalnih normi i obiaja skupine s kojom se komunicira, kao i oekivanja primatelja u pogledu forme i sadraja poruke. Povezanost s kontekstom slina je osobina poruke koja se odnosi na njenu povezanost sa specifinom situacijom u kojoj se komunikacija odvija.

Prilagoenost poruke sugovorniku jedan je od preduvjeta za uspjenost u komunikaciji posredstvom interneta koji je u pravilu teko postii ako o sugovorniku nemamo dovoljno informacija. Zato je korisno prikupiti to vie informacija o osobama s kojima razmjenjujemo poruke te barem u vanim interakcijama razmiljati o tome kako izbjei egocentrino oblikovanje poruka usmjereno samo na nae osobne ciljeve i kriterije. Stil komunikacije utjee na oblikovanje poruka, a moe biti formalan ili neformalan, dominantan ili subordiniran, otvoren ili zatvoren, jasan ili dvosmislen itd. Ekspresivnost poruke takoer je vezana uz stil komunikacije, a esto je prisutna kod poruka koje su vezane uz razonodu i razbibrigu, odnosno uz upravljanje odnosima s primateljima poruke.


Multimedijalne osobine poruka vezane su uz koritenje slike, animacije, videa, zvuka i drugih "komunikacijskih kanala" za prijenos informacija. Poruke koje imaju vie multimedijalnih obiljeja bolje privlae pozornost i mogu biti uvjerljivije od poruka u kojima se koristi samo tekst. One takoer omoguuju izraavanje osobnosti ("stila" u komunikaciji) poiljatelja poruke, kao i unoenje dodatnih estetskih i emocionalnih elemenata u poruku. Meutim, treba imati u vidu da multimedijalni elementi poruke takoer mogu u nekim okolnostima djelovati neozbiljno te odvlaiti pozornost od drugih vanijih sadraja poruke. Budui da multimedijalne poruke zauzimaju vie memorijskog prostora, treba voditi rauna o tomemoe li ih primateljprimiti i pregledati.

Pogodnost poruke za odreeni kanal komunikacije ovisi o vie initelja. Naime, nisu sve vrste poruka pogodne za svaku komunikacijsku tehnologiju koja je dostupna uporabom interneta. Na primjer, vrlo osobne ili privatne poruke ponekad je bolje priopiti telefonom nego li elektronikom potom. Elektronika potadobra je za krae tekstualne poruke, dok je opsenije dokumente ili multimedijalne sadraje bolje slati u privitku (engl. attachmentu) elektronike pote. Kod uporabe javnih foruma na webu ne preporuuje se u porukama otkrivati svoj identitet, a preferiraju se kratke poruke i, ponekad, popratne slike ili crtei. Za sloenije poruke u kojima je vana interaktivnost (npr. kod dogovaranja poslova ili prezentacije projekata) dobro je koristiti videokonferencije.

INTERAKCIJA - Ishodi 1/5

Ishodi, rezultatiili posljedice koritenja interneta kao medija za komunikaciju s drugim osobama mogu se podijeliti u dvije osnovne kategorije: (1) radni ili poslovni ishodi, tj. postignue i djelotvornost, kao i (2) meuljudski ili odnosni ishodi, npr. prihvaenost i uspostavljanje veza s drugim pojedincima. S kategorijom radni ili poslovni ishodi povezani su efekti kao to su razumijevanje poruke, produktivnost, postignue i suradnja. S kategorijom meuljudski ili odnosni uinci povezani su efekti poput prikladnosti poruke, upravljanja dojmovima, realizacije oekivanja, zadovoljstva sudionika u komunikaciji, razvoja meusobnog odnosa i formiranja socijalne mree.

Razumijevanje poruke od strane primatelja temeljni je cilj svake poslovne komunikacije posredstvom interneta. Za razliku od komunikacije licem u lice, kod uporabe elektronike pote ili diskusijskih foruma nema mogunosti brze provjere kako je primatelj protumaio poruku, niti lakog ispravka meusobnog nerazumijevanja. Zato poiljatelj, prije slanja/objavljivanja poruke, jo jednom treba provjeriti koliko je poruka dobro sroena, potpuna, jednoznana te prilagoena predznanju i drugim osobinama primatelja. Ukoliko se koristi audio ili videokomunikacija, razumijevanje moe biti smanjenoako je loa internetska veza ("um u kanalu") i tad je preporuka istovremeno koristiti paralelne kanale za komunikaciju tekstom.


HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/INTERACT/Outcomes_3.html"

Produktivnost je posljedica djelotvornog koritenja komunikacije posredstvom interneta. Internet je bre i fleksibilnije sredstvo za komunikaciju od obine pote. Poruku poslanu internetom obino je lake proslijediti ili arhivirati od poruke poslane telefaksom. Takoer, poruka primljena elektronikom potom ostaje pohranjena koliko to elimo, za razliku od poruka koje su primljene telefonom, koje treba pamtiti ili zapisivati. U privitku elektronike pote mogue je poslati stotine i tisue stranica nekog dokumenta, dok je putem distribucijskih lista i diskusijskih foruma mogue istovremeno poslati poruku desecima i stotinama primatelja. Produktivnosti u elektronikoj komunikaciji pridonosi odgovarajua raunalna pismenost, iskustvo, planiranje i organiziranost.

Postignue se obino povezuje s realizacijom posebno vanih osobnih ili poslovnih ciljeva, kao i s uspjenim izvravanjem aktivnosti koje neka osoba posebno voli raditi. Koritenje interneta za komunikaciju moe pospjeiti individualna postignua zbog brojnih prednosti koje taj medij ima za prikupljanje informacija, koordiniranje rada u izvrenju zadataka, utjecanje na druge, kao i upravljanje radnim grupama i timovima. Osim toga, komunikacija putem interneta omoguuje i bolju povezanost i suradnju unutar nekog tima, meusobno koordiniranje u izvrenju zadataka te podravanje i pomaganje meu lanovima te tako utjee na kolektivna postignua. Meutim, za vea individualna i kolektivna postignua potrebne su odgovarajue vjetine i motivacija za osobno usavravanje.



Suradnja u komunikaciji posredstvom interneta ovisi o vie initelja. Prvi je motivacija za rad u skupini ili timu, kao i za uklapanje u tim te pridravanje normi koje vrijede u timu. Drugi je odgovornost u izvrenju svojih obveza teosjeaj odgovornosti za uspjenost tima u cjelini. Trei je stvaranje prikladne timske atmosfere, tj. meusobno uvaavanje i podravanje. etvrti je prihvaanje i sposobnost prilagoavanja drugim lanovima tima. Peti je stvaranje timske atmosfere, tj. osjeaja zajednitva i pripadnosti timu. Potrebno je i svladati razliite alate za timsku komunikaciju posredstvom interneta (npr. alate za distribucijske liste, forume, priaonice, videokonferencije sustave za suradnju itd.) te voditi rauna o sigurnosti i povjerljivosti podataka.

Prikladnost poruke odnosi se na kriterije koje primatelj ima za tumaenje i doivljavanje sadraja i forme poruke. Neprikladne poruke esto su nedjelotvorne i ostavljaju lo dojam te imaju negativne posljedice za odnos izmeu sudionika u komunikaciji. Prije svega, dobro je da je poruka gramatiki i pravopisno korektna tejasna i razumljiva. Takoer je vano da poruka bez posebnog razloga ne vrijea osjeaje ili dostojanstvo primatelja. Nadalje, poruka bi trebala biti povezana s temom koja je prihvatljiva primatelju. Osim navedenog, stil izraavanja korisno je uskladiti s oekivanjima primatelja, pri emu treba imati u vidu kulturne, statusne, dobne i spolne razlike. Takvo "filtriranje" poruka bitno pomae upravljanju dojmovima o poiljatelju.



Upravljanje dojmovima jedna je od vanih komponenti komunikacije posredstvom interneta. Sudionici u on-line komunikaciji obino imaju mnogo vie vremena isplanirati kako postii eljene dojmove kod primateljasvojih poruka nego u komunikaciji licem u lice. U upravljanju dojmovima obino su uspjeniji oni pojedinci koji su za to vie motivirani i posjeduju odgovarajue vjetine. Posebno je vana vjetina samopraenja, koja se odnosi na svjesno promatranje svojeg komunikacijskog ponaanja (poruka), njihovu analizu u odnosu na oekivanja drugih osoba i kontrolu osobnog ponaanja zbog ostvarivanja ciljnih dojmova. Za uspjenije upravljanje dojmovima pojedinci ponekad pokuavaju oblikovati poseban osobni stil komunikacije i razvijaju prikladne strategije.

Realizacije oekivanja u vezi sishodom komunikacije posredstvom interneta pod utjecajem je iskustva i kompetencije pojedinca u on-line interakciji s drugima. Iskusniji korisnici upoznati su s potekoama i preprekama u komunikaciji posredstvom interneta te bolje poznaju ogranienja interneta kao medija. S druge strane, poetnici ponekad imaju velika oekivanja, a premalo kompetencije te se suoavaju s problemima i neostvarenim oekivanjima u on-line komunikaciji. Poeljno je da se u interakciji posredstvom interneta upoznaju i barem donekle ostvare oekivanja svih sudionika. Drugim rijeima, zadovoljstvo sudionika u komunikaciji jedan je od vanih ishoda uspjene komunikacije posredstvom interneta.


Razvoj meusobnog odnosa izmeu sudionika u komunikaciji posredstvom interneta esta je pojava kako izmeu osoba koje su se poznavale i prije on-line kontakta, tako i izmeu osoba koje su se prvi put upoznale u on-line komunikaciji. Razvoju meusobnog odnosa pridonosi interes za sudionike u komunikaciji, usmjerenost ne samo na ispunjenje osobnih ciljeva i potreba, ve i usmjerenost na ispunjenje ciljeva i potreba drugih sudionika. Prikladnost i bonton u komunikaciji tespontanost i neposrednost u izraavanju stvaraju dobru komunikacijsku atmosferu. Zbog lakog uspostavljanja kontakta s udaljenim osobama internet je pogodan za formiranje socijalnih mrea, tj. za stvaranje neformalnih skupina pojedinaca koji dijele sline interese.

INTERAKCIJA - Bonton 1/4

Kako bi se komunikacija djelotvornije i prikladnije odvijala, sudionici obino primjenjuju odreena pravila u komunikaciji. Tako se u komunikaciji licem u lice mnogi pridravaju odgovarajuih normi ponaanja ili bontona. Za on-line ponaanje, odnosno komunikaciju putem interneta,takoer vrijede posebna pravila ili netiquette (engl. net ili mrea + etiquette ili bonton). Navedena pravila mogu biti openita i vrijediti u gotovo svim situacijama on-line komunikacije, ili specifina i vrijediti npr. kod uporabe elektronike pote, distribucijskih lista, diskusijskih foruma i brbljaonica. Pridravanje tih pravila nije obvezno nego poeljno, a rezultat je vee zadovoljstvo svih sudionika u komunikaciji.

Openita pravila u komunikaciji putem interneta odnose se na to kako oblikovati poruke (forma), koje vrste poruka su tematski prikladne (sadraj) te to (ni)je poeljno initi (bonton). Takoer, odreena pravila iz komunikacije licem u lice mogu dobro posluiti kao temeljne smjernice: (1) "Ne ini drugome putem interneta ono to ne bi htio/htjela da drugi ini tebi"; i (2) "Ne zaboravi da se s druge strane elektronikog medija nalazi ljudsko bie"; (3) "Onako kako nisi sklon/a ponaati se pred drugima u komunikaciji licem u lice, nemoj se ponaati ni kad si on-line"; (4) "Etiki principi vrijede i u on-line komunikaciji"; (5) "Dojam da na internetu nema policije nije razlog za krenje zakona putem interneta". (Prema on-line publikaciji Netiquette koju je napisala Virginia Shea).


HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/INTERACT/Netiquette_3.html"

Oblikovanje poruka u on-line komunikaciji, imajuu u vidu njihovu formu, zasniva se na nekoliko jednostavnih pravila. Na primjer, PORUKE NIJE DOBRO PISATI VELIKIM SLOVIMA jer to djeluje kao "vikanje". Nadalje, ukoliko niste sigurni da primatelj poruke moe vidjeti specijalne znakove, poput "$#[]{}", dobro ih je izbjegavati i pridravati se osnovnih 26 znakova engleske abecede. Osim navedenog, treba imati u vidu da masno otisnute, podvuene i zakoene (italic) dijelove teksta neki primatelji elektronikih poruka nee moi vidjeti. Isto pravilo odnosi se i na slike umetnute u poruke elektronike pote budui da neki koriste jednostavnije alate za pregledavanje koji ih ne podravaju.

Sadraj poruka koje se distribuiraju putem interneta treba oblikovati tako da se ne kre prava drugih osoba ili institucija. Prvo pravilo vezano je uz potivanje prava kopiranja sadraja (eng. copyright) koji su tue vlasnitvo ili autorsko djelo. Drugo pravilo odnosi se na voenje rauna o potrebama i oekivanjima primatelja, umjesto voenja egocentrinih osobnih monologa. Tree pravilo odnosi se na potivanje privatnosti drugih osoba, to znai da se vrlo osobne poruke i povjerljive privatne informacije o nekoj osobi ne bi trebale putem interneta initi dostupnima irem auditoriju na nain koju dotinu osobu moe povrijediti. etvrto pravilo, koje nije posljednje, preporuuje izbjegavanje agresivnih i uvredljivih verbalnih poruka (verbalno agresivno ponaanje nazivase "flaming").


HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/INTERACT/Netiquette_4.html"

to nije poeljno initi u komunikaciji posredstvom interneta? Osim financijskih prijevara putem interneta, posebno su neprimjerene sljedee on-line aktivnosti:-zlouporaba povjerenja i iskoritavanje na razliite naine drugih osoba s kojima se stupilo u kontakt;

-predstavljanje kao neka druga osoba i obmanjivanje drugih na temelju lanog on-line identiteta;

-uznemiravanje putem elektronike pote, tj. slanje nametljivih, neugodnih ili neeljenih poruka;

-neovlateno pregledavanje tue elektronike pote i praenje tue on-line komunikacije bez odobrenja;

-zlouporaba raunalnih i internetskih resursa organizacije iji ste lan ili tvrtke u kojoj ste zaposleni.

Pravila kod uporabe elektronike pote vezana su uglavnom uz koliinu sadraja, stil pisanja, sigurnost i privitke (engl. attachments). Korisnike interneta svakodnevno optereuju brojne primljene poruke elektronike pote pa se takve poruke ne alju ukoliko za to ne postoji potreba. Dugake elektronike poruke optereuju primatelja i tekose itaju na raunalnom ekranu pa treba pisati saeto i jasno, navodei prvo ono to je najvanije. Sadraj treba biti paljivo sroen, a poruku je dobro dvaput proitati prije slanja zbog moguih nejasnoa i dvosmislenosti. U odgovoru je dobro ukljuiti primljenu poruku kako bi se pokazalo na to se odgovor odnosi. Na kraju, privitke treba slati samo kad je potrebno, vodei rauna da ne sadre raunalne viruse.


Distribucijske liste (engl. mailing lists ili listserv) omoguuju istovremeno slanje elektronike pote skupini korisnika iji lanovi imaju zajednike interese, hobi, zanimanje ili sl. Slian oblik grupne komunikacije su diskusijske skupine (engl. newsgroups), koje takoer mogu koristiti elektroniku potu za razmjenu poruka izmeu lanova. Nakon prijave u distribucijsku listu ili diskusijsku skupinu, dobro je informirati se o temama rasprave koje su (bile) aktualne posljednjih dana, tjedana ili mjeseci, pa tek onda postaviti svoj komentar ili pitanje. Budui da je diskusija skupna, treba izbjegavati poruke namijenjene samo jednoj osobi u skupini. U diskusiji nije prikladno omalovaavanje sugovornika na osnovi rase, spola, dobi, religijske i etnike pripadnosti.

Diskusijski forumi i priaonice na webu imaju slina pravila komuniciranja kao i distribucijske liste ili diskusijske skupine. Uglavnom, prvo treba prouiti pravila ponaanja koja su istaknuta za njihove korisnike. Sudionici foruma i priaonica obino suzatieni anonimnou pa su ponekad skloni meusobnom vrijeanju, traenju povoda za verbalne napade i drugim vrstama neprimjerenog verbalnog ponaanja. Zato je vano pokazati toleranciju prema drugima i ne reagirati naglo na eventualne provokacije. Diskusijama treba pristupati s prikladnom temom te se treba pokuati uklopiti u postojeu raspravu, umjesto da je se ometa. Osim toga, dobro je prouiti argon kojim se slui odreena diskusijska skupinate prihvaati nove pojedince koji nisu usvojili "jezik" vae skupine.

ODNOSI

Razvoj meuosobnih odnosa i njihovo odravanje putem interneta postaje mnogo vanije kad se okruenje za komunikaciju promijeni iz interakcije licem u lice u internetom posredovanu komunikaciju, ali potrebne vjetine i oblici ponaanja za upravljanje meusobnim odnosima ostaju manje-vie nepromijenjeni.

ODNOSI - Iniciranje 1/4

Iniciranje ili zapoinjanje kontaktavana je vjetina u on-line komunikacijijer je uporaba interneta sve prisutnija u privatnim i poslovnim interakcijama s drugima. Na primjer, on-line komunikacija sve vie zamjenjuje tradicionalne kanale poslovne komunikacije ili licem u lice, ili drugim tradicionalnim kanalima (telefon, telefaks, obina pota itd.). Takoer, poznanstva i prijateljstvastjeu se i odravaju i uporabom on-line komunikacijskih kanala kao to su priaonice (chatrooms), diskusijski forumi na webu, istovremene poruke (engl. instant messaging; npr. IRC, ICQ, Yahoo Messanger itd.) i elektronika pota. Na kraju, iemocionalne i romantine veze sve se vie uspostavljaju i odravaju uporabom on-line komunikacijskih tehnologija i servisa.

Prvi kontakt posebno je vaan za uspjean nastavak interakcije u on-line komunikaciji. Naime, poetni dojmovi primatelja poruke u on-line komunikaciji o poiljatelju poruke utjeu na izbor primatelja poruke da li e nastaviti interakciju i odgovoriti na poruku. Ukoliko su ti poetni dojmovi primatelja poruke u on-line komunikaciji loi, a poruka poiljateljaneuvjerljiva ili nezanimljiva, primatelj(i) nee odgovoriti na poruku i iniciranje kontakta bit e neuspjeno. Naravno, izborpogodnog naina pristupa drugim osobama kod uspostavljanja kontakta u on-line komunikaciji u znatnoj mjeri ovisi o vrsti komunikacijskog kanala, kao to su npr. elektronika pota, distribucijske (mailing) liste diskusijski forumi, priaonice itd.


HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/RELATE/Initiation_3.html"

Potencijali on-line komunikacije za uspostavljanje kontakta s drugim osobama vrlo su velikijer je pomou interneta mogue prevladati mnoge socijalne, prostorne, kulturalne i ekonomske prepreke. Na primjer, pomou internetalake je uspostaviti kontakt s udaljenim osobama slinog profesionalnog ili privatnog interesa. Internet takoer omoguuje da se obnove i odravaju rodbinske veze izmeu osoba koje ive u udaljenim zemljama ili na udaljenim kontinentima. Diskusijski forumi i priaonice omoguuju upoznavanje novih osoba te razmjenu osobnih miljenja ili iskustava, druenjei kasnije susrete licem u lice koji nerijetko zavravaju prijateljstvima, pa ak i emocionalnim vezama. Internet se takoer koristi i za uspostavljanje romantinih veza.

Kod uporabe elektronike pote poruka se upuuje osobi koju poznajemo ili o kojoj jemogue unaprijed saznati odreene podatke. Pritom se preporuuje informacije o primatelju poruke koristiti kod oblikovanja sadraja poruke, a posebno za pravilno oslovljavanje osobe kojoj poruku namjeravamo uputiti. U poslovnoj komunikaciji stil komunikacije moe biti formalan ili neformalan, pri emu je dobro zapoeti formalnim stilom, a treba voditi rauna i o obiajima poslovne/kulturne sredine primatelja poruke, kao i o statusnim razlikama te pravilima ponaanja ili bontonu u on-line komunikaciji (engl. netiquette). U privatnoj komunikaciji oslovljavanje je u pravilu manje formalno, a poruke su obino krae i sadre vie humora, argona, emocionalnih znakova i otkrivanja privatnih podataka.


HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/RELATE/Initiation_4.html"

U on-line diskusijskim forumima komunikacija se u pravilu odvija izmeu anonimnih sudionika pa se prvi dojmovi o nekom sudioniku oblikuju na osnovinadimka/pseudonima (engl. nick, nickname) koji odreena osoba koristi umjesto osobnog imena. Osim nadimaka, esta je i uporaba sliica ili grafikih znakova, a ponekad i tzv. avatara (ponuenih sliica simbolikih likova kojima se netko anonimno karakterizira). Za uspjeno iniciranje kontakta u on-line diskusijskim forumima mogue jedati prikladan komentarrasprave koja je u tijeku, postaviti smisleno pitanje povezano s raspravom, izloiti zanimljive informacije, kao i ispriati anegdotu ili intrigantno osobno iskustvo itd.

U on-line priaonicama (chatrooms) kontakti s drugima obino zapoinju pozdravom i predstavljanjem koje ne ukljuuje pravo osobno ime i prezime ve, eventualno,nadimak/pseudonim jer je komunikacija obino anonimna. Uobiajeni su neformalni pozdravi (npr. "Bok!", "Pozdrav svima!" itd.), a jezik je esto ekspresivan, uz uporabu humora i nerijetko nastojanje sudionika da ostave dojam domiljate osobe. Osim toga, esta je uporaba emocionalnih znakova (tzv. emotikona ili "smajlija"), a ponekad i boja za oznaavanje teksta. Povremeno se koriste VELIKA SLOVA te se, najee iz zabave ili zbog stvaranja neformalne atmosfere,ponekad namjernone potuju svapravila lijepog ponaanja ili bontona (netiquette) u on-line komunikaciji. Za uspostavljanje kontakta u priaonicama potrebno je prilagoditi se stilu komunikacije drugih sudionika i ulaziti u rasprave o temama koje su im zanimljive.


Proces iniciranja interakcije odvija se u nekoliko faza. Prije svega, da bi uope dolo do iniciranja kontakta s drugima u on-line komunikaciji, vano je da je osoba motivirana za uspostavljanje kontakta s drugim osobama putem interneta (tj. da ima odgovarajuu potrebu ili cilj). Naime, nemotivirane osobe izbjegavaju on-line kontakte i biraju loije pristupe kad trebaju kontaktirati s nepoznatom osobom putem interneta. Osim toga, treba posjedovati odgovarajui repertoar ponaanja za uspjeno pristupanje drugim osobama putem interneta i upoznavanje s njima (npr. poznavanje razliitih pristupa drugoj osobi i pozdrava, pogodnih naina oslovljavanja, naina privlaenja pozornosti na sebe i poticanja interesa za konverzaciju itd.).

Procjena osobe s kojom se eli stupiti u kontakt putem internetaobavlja se na temelju podataka koji su o njoj prethodno prikupljeni, npr. na njenim osobnim web stranicama (personal homepage) ili pretraivanjem interneta primjerice pomou trailice Google. Kod anonimnih interakcija u diskusijskim forumima procjenu odreene osobe mogue je izvriti i na osnovi njenih izjava u raspravama u kojima je sudjelovala. Nakon procjene potrebno je izvriti izabrati pogodan pristup osobi. Pritom treba voditi rauna o potrebnoj razini formalnosti i pravilima za uspostavljanje kontakta. U nekim sluajevima dobro je biti neposredniji i prirodniji kako bi se kasnije lake uspostavili bliskiji odnosi. Na kraju, treba nastojati uspjeno nastaviti prvotne razmjene poruka avrljanjem ili pokretanjem neke zajednike teme za raspravu s izabranom osobom.

ODNOSI - Konverzacija 1/4

Konverzacija je vaan oblik meuljudske komunikacije, pri emu postoji odreena razlika izmeu konverzacije koja se odvija usmenim kanalima i konverzacije putem pisanih poruka. U on-line komunikaciji konverzacija se moe odvijati primjenom istovremenih (sinkronih) razmjena poruka (npr. uporabom internetske videokonferencije ili tehnologija za razmjenu istovremenih tekstualnih poruka kao to su IRC, ICQ ili Yahoo Messenger), kao i uporabom vremenski odmaknutih (asinkronih) razmjena poruka (npr. uporabom on-line diskusijskih foruma i, rjee, putem elektronike pote). Konverzacija se obino drukije odvija ukoliko se radi o sinkronim oblicima komunikacije (priaonice, istovremene poruke) u odnosu na asinkrone oblike komunikacije (forumi na webu, elektronika pota).

Forme konverzacije u on-line komunikaciji mogu biti vrlo razliite i sukladne su oblicima usmene govorne komunikacije. Monolog je oblik komunikacije izmeu dviju ili vie osobakada u slanju poruka dominira jedna osoba. Dijalog je razmjena poruka izmeu dviju osoba. Skupna diskusija je razmjena poruka izmeu triju ili vie osoba. Kod asinkrone razmjene poruka, poput uporabe elektronike pote i diskusijskih foruma na webu, relativno je esto prisutan monolog, a poruke su obino due i sloenije. S druge strane, u sinkronim oblicima komunikacije kao to su priaonice i istovremene poruke (instant messaging) mnogo je vie zastupljena dvosmjerna razmjena poruka, a poruke su krae, saetije i jednostavne. Bez obzira na kanal komunikacije i formu, teme konverzacije mogu biti poslovne/strune ili privatne.


HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/RELATE/Conversation_3.html"

Pravila u konverzaciji podjednako su prisutna u komunikaciji licem u lice, kao i u on-line komunikaciji. Prije svega, u komunikaciji posredstvom interneta treba se pridravati pravila on-line ponaanja ili bontona (engl. netiquette). Osim toga, sudionici u on-line konverzacijama koriste brojna i uglavnom nepisana pravila za upravljanje formom, temom i sudionicima u raspravi,npr. za: (a) uzimanje i zadravanje rijei u raspravi, (b) reguliranje tijeka rasprave o nekoj temi; (c) nain voenja i/ili moderiranja on-line rasprave; (d) prihvaanje ili neprihvaanje novih sudionika u raspravi; (e) koritenje argona i strunog rijenika u raspravama; (f) veu ili manju primjerenost privatnih tema itd. U on-line konverzaciji dobro je primjenjivati odgovarajua pravila.

Za pravilno uzimanje i zadravanje rijei u skupnoj raspravi korisno je prouiti nain na koji se konverzacija odvija u slinim uvjetima u srodnim diskusijskim skupinama. Kod asinkronih oblika komunikacije kao to su diskusijski forumi i distribucijske (mailing) liste kod uzimanja rijei treba se nastojati sadrajno/tematski nadovezati na temu rasprave koja je u tijeku ili postaviti prikladno pitanje povezano s temom rasprave. Tijek rasprave o nekoj specifinoj temi moe trajati due ili krae imajui u vidu broj odgovora i/ili komentara razliitih sudionika. Kod voenja ili usmjeravanja rasprave, prema potrebi sedrugisudionici nenametljivo potiu na pridravanje odreene teme rasprave, ali se ne forsira odreena tema nakon to veina sudionika smatra da je uglavnom iscrpljena.


HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/RELATE/Conversation_4.html"

Voenje ili moderiranje rasprave u on-line konverzaciji moe biti spontano ili organizirano. Nekim skupnim raspravama upravljaju najstruniji pojedinci ili osobe koje zbog svojih komunikacijskih sposobnosti uspijevaju upravljati drugima u diskusiji imajui u vidu usmjeravanje teme rasprave ili reguliranje meusobnih interakcija tijekom rasprave. U drugim sluajevima voditelji ili moderatori su pojedinci koji su zapoeli ili otvorili odreenu temu rasprave ili su zadueni/ovlateni za moderiranje neke diskusijske skupine. Posebno treba istaknuti da nisu sve on-line rasprave otvorene za druge sudionike, tj. u nekim raspravama sudionici koji u psiholokom smislu ine jedinstvenu skupinu ne prihvaaju pridolice, tj. izoliraju ih, ignoriraju, ismijavaju ili napadaju.

Koritenje odgovarajueg argonapravilo je u nekim privatnijimon-line diskusijskim skupinama, dok je argon rijedak u skupinama koje su otvorenije ili strunijeg profila. Inae, esto se dogaada nisu dobro prihvaene pridolice koje ne vladaju argonom koji se koristi uodreenoj on-line diskusijskoj skupini. Privatne teme obino su rijetke u diskusijskim skupinama u kojima sudionici nisu anonimni. Sdruge strane, brojne suanonimne diskusijske skupine koje se bave upravo privatnim temama, npr.u tzv. mrenim novostima (engl. newsgroups) ili forumima na webu. Nadalje, privatne teme ee su u dijalokim formama konverzacije izmeu dviju osoba, npr. elektronikom potom, istovremenim porukama (instant messaging) ili u tzv. privatnim sobama priaonica (chatrooms).


Faze konverzacije obino su prisutne u veini on-line diskusijama izmeu dviju ili vie osoba. Prva je tzv. inicijalna faza, u kojoj se razmjenjuju pozdravi i, prema potrebi, meusobno predstavljaju/upoznaju sudionici u raspravi. Zatim obino slijedi faza definiranja pravila u kojoj sudionici nastoje uskladiti svoja oekivanja o tome kako se konverzacija treba odvijati. Ako su se u sljedeoj fazi potvrivanja pravila sudionici suglasili s nainom odvijanja konverzacije, moe uslijediti intenzivnija rasprava o odreenoj temi. U fazi razvijanja rasprave intenzivira se konverzacija uz razmjenu miljenja i stavova te produbljivanje uvida u temu konverzacije. U zavrnoj fazi promjene teme ili oprotaja mijenja se tema konverzacije ili sudionici prekidaju/naputaju raspravu.

Usklaenost sudionika u konverzaciji posebno je vaan initelj uspjenog odvijanja rasprave. Usklaivanje sudionikaobavlja se u odnosu na tip interakcije (npr. avrljanje, rasprava, prepirka itd.), pravila u konverzaciji (npr. vezano uz uzimanje rijei, prihvaanje voditelja rasprave, koritenje argona itd.), temu rasprave (npr. izbor, razvijanje i promjene teme) isudjelovanje u raspravi (npr. tko se, na koji nain i kada ukljuuje u raspravu). Ukoliko sudionici imaju oprena pravila ili se ne uspjevaju uskladiti, konverzacija se ne odvija na povoljan nain ili se prekida. Ciljevi konverzacije mogu biti poslovni ili privatni, vezani uz razmjenu informacija, rjeavanje problema, koordiniranje aktivnosti, davanje podrke, pokazivanje razumijevanja, zbliavanje, razvijanje i odravanje meusobnih kolegijalnih, prijateljskih i emocionalnih veza itd.

ODNOSI - Pozornost 1/4

Pozornost je podjednako vana aktivnost u on-line komunikaciji, kao i u komunikaciji licem u lice. Tijekom komunikacije licem u lice, pozornost se oituje kao sluanje govora druge osobe i kao paljivo praenje sugovornikovih neverbalnih poruka u odnosu na situaciju u kojoj se komunikacija odvija. Kod komunikacije putem tekstualnih poruka (npr. elektronikom potom ili u diskusijskom forumu na webu) pozornost se oituje kao usmjerenost na razumijevanje tekstualne poruke onako kako ju je zamislio poiljatelj, tj. na njenu pravilnu interpretaciju. Ovo jekod razmjene tekstualnih poruka prilino oteano jernedostaju pomoni neverbalni znakovi poput boje glasa, izraza licem, gestikulacije i drugih poruka sugovornika.

Pokazivanje zanimanja za sugovornika vaan je element tzv. aktivnog sluanja u komunikaciji licem u lice, a obavljase znakovima kao to su kimanje glavom, pozorno dranje, komentiranje, postavljanje pitanja vezanih uz primljenu poruku itd. Kod aktivnog sluanja obino se pokazuje zanimanje/interes u odnosu na primljene poruke i u odnosu na osobu koja upuuje poruke. Na analogan je naini u on-line komunikaciji mogue pokazati pozornost i/ili zanimanje za primljene tekstualne poruke teinteres za osobu od koje su te poruke primljene. To se najee ini odgovorima na vanije dijelove primljene tekstualne poruke i izjavama u tekstu poruke kojima se izraava interes/naklonost u odnosu na sugovornika i pokazuje panja prema osobi koja je poslala poruku.


HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/RELATE/Attentiveness_3.html"

itanje teksta poruke neke druge osobe esta je on-line komunikacijska aktivnost korisnika interneta, tj. ak 50% ili vie on-line komunikacije povezano je s itanjem tuih poruka. Meutim, pozornost u primanju tekstualnih poruka od drugih sudionika u on-line komunikaciji ponekad oteavaju negativni initelji poput informacijskog preoptereenja primatelja, prevelike sloenosti poruke, nedostatka vremena, pomanjkanja interesa za sugovornika ili njegovu poruku, sklonosti primatelja egocentrinoj komunikaciji i filtriranju poruke i dr. Navedeni problemi, koji su povezani sa (ne)pozornou u on-line komunikaciji,javljaju se tijekom uporabe razliitih on-line komunikacijskih kanala kao to su elektronika pota, diskusijski forumi, priaonice (chatrooms) itd.

Informacijsko preoptereenje ima negativan utjecaj na pozornost u on-line komunikaciji u situacijama kada zbog obilja informacija primateljne moe (ili ne stigne) primiti, razmotriti i zapamtiti sve vane dijelove poruke. Nedostatak vremena takoer negativno utjee na pozornost jer potie primatelja na povrno razmatranje poruke ili na zanemarivanje njenihvanih sadraja. Pomanjkanje interesa za sugovornika dovodi do zanemarivanja primljene poruke u cjelini, kaoi do bezline komunikacijetako da se ne vodi rauna da je poruku poslalo ljudsko bie s vlastitim mislima i osjeajima. Sklonost primatelja egocentrinoj komunikaciji iskazuje se kad je primatelj u primanju i reagiranju na poruku usmjeren samo na sebe, svoje potrebe i svoja tumaenja poruke.


HYPERLINK "http://cmc.foi.hr/hr/RELATE/Attentiveness_4.html"

Filtriranje poruke esta je pojava u on-line komunikaciji. Kod ove pojave osoba koja je primila poruku selektivno odbacuje ili ne prihvaa one dijelove primljene poruke koji joj iz nekog razloga ne odgovaraju, odnosno selektivno prihvaa ili uzima u obzir samo one dijelove primljene poruke koji su za nju povoljni. U on-line diskusijskim forumima i priaonicama esta je pojava otimanja rijei, pri emu primatelj poruke prati ono to izriu drugi sudionici u raspravi samo da ugrabi priliku za vlastiti nastup ili monolog. Takoer nije rijetko tzv. obrambeno ili defanzivno primanje poruke, kada pojedinac i dobronamjerne izjave sugovornika interpretira kao napad. Na kraju, ponekad se javlja previe doslovno primanje poruke, kada su zanemarene nijanse u znaenju poslane poruke.

Osobine nepozornih primatelja poruke vrlo su brojne pa e ovdje biti navedene samo neke od njih koje moete pokuati identificirati i u svojem primanju on-line poruka:

nezainteresiranost za osobu od koje primate poruku i/ili njene potrebe;

proputanje da se uzmu u obzir nekidijelovi poruke i/ili da se na njih odgovori;

Documents

CMC Online