Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
AGRONOMSKI FAKULTET
Ivana Štedul
UTJECAJ DUŽINE ČUVANJA U KONTROLIRANOJ
ATMOSFERI NA KAKVOĆU PLODA JABUKE SORTE
'CRIPPS PINK'
DIPLOMSKI RAD
Zagreb, 2012.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
AGRONOMSKI FAKULTET
Studij: Bilinogojstvo
Usmjerenje: Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo
Ivana Štedul
UTJECAJ DUŽINE ČUVANJA U KONTROLIRANOJ
ATMOSFERI NA KAKVOĆU PLODA JABUKE SORTE
'CRIPPS PINK'
DIPLOMSKI RAD
Voditelj diplomskog rada:
Doc. dr. sc. Zoran Šindrak
Zagreb, 2012.
TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA
Sveučilište u Zagrebu
Agronomski fakultet
Diplomski rad
Utjecaj dužine čuvanja u kontroliranoj atmosferi na kakvoću ploda jabuke sorte
'Cripps Pink'
Ivana Štedul
SAŽETAK
'Cripps Pink' je sorta jabuke koja je raširena u uzgoju u Australiji. Sorta je stvorena na
području Margaret River u Zapadnoj Australiji 1979. godine križanjem sorata 'Golden
Delicious' i 'Lady Williams' s ciljem kombiniranja najboljih svojstava oba roditelja. Ima
sjajnu ružičastu boju, slatko kiselkasti okus i hrskavu teksturu. Najbitnija tržišna
kakvoća 'Cripps Pink' jabuke su pozadinska boja i čvrstoća mesa koje su povezane s
proizvodnjom etilena i CO2, te su pod utjecajem uvjeta skladištenja. U ovom su
istraživanju proučavane dvije dužine čuvanja, od 6 i 7 mjeseci, s plodovima iz dva
proizvodna područja. Jabuke su čuvane u ULO kontroliranoj atmosferi. Cilj istraživanja
je bio ustanoviti kakvoću plodova ovisno o duljini čuvanja i području proizvodnje.
Rezultati su pokazali da su se prosječne težine plodova kretale između 166,5 i 194,5 g.
Statističke razlike su izmjerene kod tvrdoće ploda u prvom (02.05.2012. – 8,48 kg cm-2
)
i drugom (30.05.2012. – 7,43 kg cm-2
) vađenju iz skladišta. Udio suhe tvari u plodovima
proizvođača ‘LM’ (17.0°Brix) značajno se razlikovao od onoga u plodovima
proizvođača ‘Pokupić’ producer (15,4°Brix). Prosječno, plodovi izvađeni iz skladišta u
drugom datumu imali su određeno smanjenje ukupne kiselosti (0,40%) u odnosu na one
izvađene u prvom datumu (0,64%). Rezultati ovog istraživanja pokazuju da postoji
utjecaj dužine čuvanja i proizvodnog područja na kakvoću ploda sorte 'Cripps Pink'
Ključne riječi: sorta jabuke, 'Cripps Pink', trajanje čuvanja, kakvoća ploda, kontrolirana
atmosfera
stranica: 31, tablica: 2, slika: 8, grafikon: 1, navoda literature: 32
BASIC DOCUMENTAL CARD
University of Zagreb
Faculty of Agriculture
Diploma thesis
Influence of storage duration in controlled atmosphere on fruit quality of 'Cripps
Pink' apple cultivar
Ivana Štedul
SUMMARY
'Cripps Pink' is an apple cultivar grown widely in Australia. The cultivar was created in
year 1979 by crossing 'Golden Delicious' and 'Lady Williams' cultivars from the
Margaret River area of Western Australia to combine the best features of both parents.
It has a brilliant pink colour, a sweet-tart flavour and a crunchy texture. The most
important market qualities of 'Cripps Pink' apples are background colour and flesh
firmness, which are related to ethylene and CO2 production, and are influenced by
storage conditions. In this research two storage durations, lasting from 6 to 7 months,
with fruits from two production areas have been examined. Apples were kept in ULO
controlled atmosphere. The goal was to revealed fruit quality depending on storage
duration and production area (‘LM’ and ‘Pokupić’). Results showed that the average
fruit weight ranged from 166.5 to 194.5 g. Statistical differences were observed in fruit
firmness at first (02.05.2012. – 8.48 kg cm-2
) and second (30.05.2012. – 7.43 kg cm-2
)
taking out of the storage. Dry matter fruit content of ‘LM’ producer (17.0°Brix) was
significantly different from those in fruits of ‘Pokupić’ producer (15.4°Brix). In
average, fruits taking out of storage on second date have certain decrease in total acidity
(0.40%) in relation to the first date (0.64%). Results of this research showed that there
was influence of storage duration and production area on fruit quality of 'Cripps Pink'
cultivar.
Key words: apple cultivar, 'Cripps Pink', storage duration, fruit quality, controlled
atmosphere
pages: 31, tables: 2, pictures: 8, graph: 1, literature cited: 32
SADRŽAJ
1. UVOD……………………………………………….…………………….………………. 1
2. CILJ RADA……………………………………………………………………………….. 2
3. PREGLED LITERATURE………………………………………………………………... 3
3.1. Botanička pripadnost…………………………………………………………………. 3
3.2. Sorta 'Cripps Pink'…………………………………………………………………….. 4
3.3. Parametri kakvoće……………………………………………………………………. 5
3.4. Čuvanje plodova u kontroliranoj atmosferi…………………………………………… 6
3.4.1. Važnost kontrolirane atmosfere………………………………………………... 8
3.4.2. Prilagođavanje uvjeta atmosfere……………………………………………….. 9
3.5. Promjene u kakvoći 'Cripps Pink' jabuke po utjecajem različitih faktora..................... 10
3.5.1. Zrelost jabuke kao vremenski čimbenik kakvoće jabuke..................................... 10
3.5.2. Skladištenje i njegovo trajanje u odnosu na kakvoću jabuke............................... 12
3.5.3. Tretmani korišteni u kombinaciji s kontroliranom atmosferom......................... 15
3.5.3.1. Zračenje.................................................................................................... 15
3.5.3.2. Tretman toplinom..................................................................................... 16
3.5.3.3. 1-MCP...................................................................................................... 16
3.5.3.4. Izlaganje visokim temperaturama............................................................ 16
3.5.4. Organoleptička (senzorna) kakvoća plodova....................................................... 17
3.5.4.1. Hlapljivi spojevi...................................................................................... 17
3.5.5. Bolesti i poremećaji jabuka tijekom čuvanja.................................................... 19
3.5.5.1. Poremećaj smeđenja mesa plodova 'Cripps Pink'................................... 19
3.5.5.2. Ostali poremećaji tijekom skladištenja................................................... 22
4. MATERIJALI I METODE RADA………………………………………………………... 24
5. REZUKTATI I RASPRAVA……………………………………………………………... 25
6. ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………... 27
7. POPIS LITERATURE…………………………………………………………………….. 28
Ovaj diplomski rad posvećujem svojim roditeljima.
Ivana Štedul (2012.) Diplomski rad
_______________________________________________________________________
1
1. UVOD
Hladnjače s kontroliranom atmosferom su široko korištena tehnologija za
dugoročno čuvanje svježe ubranog voća. Od kad se primjenjuju, prostori s
kontroliranim atmosferama (i odgovarajućim temperaturama) pokazali su se
najučinkovitijima za dugotrajno čuvanje jabuka. Kroz niz bioloških procesa
(respiracija), jabuka uzima kisik i stvara ugljični dioksid, vodu i toplinu. Kontrolirana
atmosfera je potpuno prirodni proces koji reducira respiraciju na minimum,
kontrolirajući prvenstveno koncentraciju ugljičnog dioksida i kisika. Hladnjače sa
kontroliranom atmosferom omogućuju dosptupnost svježeg voća tijekom cijele godine.
Mnogi kultivari mogu biti čuvani značajnih 9-12 mjeseci, za razliku od samo 5-6 mj.,
ako se koriste hladnjače s normalnom atmosferom. Da bi se učinkovito održala kakvoća
jabuke, atmosfera spremišta mora imati kontroliranu količinu vlage, kisika, ugljičnog
dioksida i temperature. Bit CA spremišta je raspon koncentracije O2 i CO2, gdje obje
moraju biti održavane na 0,5 do 2,5 %. Točan optimum koncentracije varira za različite
sorte jabuka (npr. 'Golden Delicious' jabuke će možda trebati drugačije uvjete od
'Jonagold' jabuka, itd.). Relativna vlažnost zraka se održava u rasponu od 90 do 95 %, a
temperatura na oko 1°C.
Ivana Štedul (2012.) Diplomski rad
_______________________________________________________________________
2
2. CILJ RADA
Cilj rada je utvrditi kakvoću ploda i sposobnost čuvanja jabuke sorte 'Cripps Pink'
uzgajanih u Hrvatskoj i čuvanih 6 i 7 mjeseci u ULO uvjetima kako bi se dale
preporuke o prihvatljivom trajanju čuvanja plodova.
Ivana Štedul (2012.) Diplomski rad
_______________________________________________________________________
3
3. PREGLED LITERATURE
3.1. Botanička pripadnost
Jabuka (Malus × domestica Borkh.) prema botaničkoj klasifikacija (Ivančič,
2002.) spada u:
Red: Rosales
Porodica: Rosaceae
Potporodica: Maloideae
Rod: Malus
Vrsta: Malus × domestica Borkh.
Slika 1. Grana s plodovima sorte 'Cripps Pink' (izvor: http//www.columbiafruit.com)
Ivana Štedul (2012.) Diplomski rad
_______________________________________________________________________
4
3.2. Sorta 'Cripps Pink'
Uzgojni program Zapadne Australije je počeo 1972. godine sa programom koji je
proizvodio 700-1200 sjemenjaka godišnje, od čega je većina došla križanjem 'Golden
Delicious' sorte sa 'Lady Williams' sortom. Sorta jabuke 'Cripps Pink' nastala je u
uzgojnom programu Zapadne Australije i bila puštena na tržišnu evaluaciju 1986.
godine. Jedan od krajnjih rezultata ovog programa je bio razvoj 'Cripps Pink' sorte
jabuke (Slika 1). 'Cripps Pink' je od tada postao jedna od vodećih sorti i smatra se
sortom premium kakvoće. Ima karakterističnu boju i okus, te nema tendenciju postati
brašnjavom tijekom dugoročnog skladištenja. Senzorne analize upućuju da je 'Cripps
Pink' sorta jabuke imala najvišu razinu prihvaćanja od nekoliko kasno sezonskih sorata
(James, 2007.). Kao rezultat toga, kupci ukazuju na to da bi kupili 'Cripps Pink' jabuke
češće nego druge sorte i da bi bili spremni platiti njenu kvalitetu. Kao kasnosezonska
sorta, 'Cripps Pink' jabuka ima tržišnu prednost da popuni proizvodni procjep,
produžujući sezonu berbe (O'Rourke i sur., 2003.). Izuzetno rasprostranjeni marketing
je rezultirao jedinstvenim tržišnim identitetom, gdje je 'Pink Lady®' jedna od prvih
sorata jabuke koja je brandirana u istom smjeru kao što tvrtke brandiraju svoje
prerađene proizvode. 'Pink Lady®' je zaštitni znak u vlasništvu Apple and Pear
Australia Ltd. (James, 2007.). Drake i sur. (2002.) navode da je 'Cripps Pink' sorta
jabuke kojoj izrazito raste popularnost u SAD-u.Skoro 17 000 000 kg je proizvedeno u
2000. godini, prvenstveno u državi Washington, dok O'Rourke i sur. (2003.)
komentiraju kako je 'Pink Lady®' novi kandidat, ali je proizvodnja na Zapadu osuđena
na ograničavajući marketinški dogovor, tako da je svjetska pozicija neizvjesna.
Ivana Štedul (2012.) Diplomski rad
_______________________________________________________________________
5
Tablica 1. Najznačajnijih 5 voćnih kultura u Hrvatskoj 2009. godine
Kategorija Nasad Proizvodnja (t)
1 Jabuke 93 355
2 Šljive 38 369
3 Mandarine 37 500
4 Masline 32 592
5 Breskve i nektarine 10 110
(izvor: prema Jemrić i Ilić, 2012.)
3.3. Parametri kakvoće
Kakvoća tj. stupanj izvrsnosti ili superiornosti svježeg voća i njegovih proizvoda
je kombinacija svojstava ili karakteristika koje daju proizvodnu vrijednost u smislu
ljudske hrane (Tablica 1). Relativna važnost svake komponente kakvoće ovisi o
proizvodu i njegovoj namjeni. Proizvođačima dani proizvod mora imati visoku dobit i
dobar izgled, mora biti jednostavan za berbu i mora izdržati duge relacije slanja
tržištima. Kvaliteta izgleda, čvrstoća i život na polici su važni za trgovce na veliko i
trgovce na malo. Potrošači ocjenjuju kakvoću svježeg voća na bazi izgleda/pojave
(uključujući svježinu) i čvrstoće u vrijeme prvobitne kupnje (Slika 2). Naknadne
kupovine ovise o potrošačkom zadovoljstvu u odnosu na kakvoću okusa (jedenja)
proizvoda. Potrošači su također zabrinuti oko nutricionističke vrijednosti svježeg voća,
koji nisu samo šarolike komponente punog okusa, već i dobar izvor energije, vitamina,
minerala, vlakana i mnogih bioaktivnih komponenti koji poboljšavaju ljudsko zdravlje
(Michalczuk, 1999.)
Ivana Štedul (2012.) Diplomski rad
_______________________________________________________________________
6
Slika 2. Plod sorte 'Cripps Pink' (izvor: http://www.sunset.com)
3.4. Čuvanje plodova u kontroliranoj atmosferi
Održavanje ili poboljšanje kakvoće nakon berbe i život nakon berbe svježeg voća
postaje sve više važno. To je djelomično kao odgovor situaciji slobodnog tržišta gdje
nabava voća dobre kakvoće stalno premašuje potražnju. Stoga, da bi se održao ili
povećao udio na tržištu, naglasak je na kakvoći (Thompson, 2010).
Hladnjača sa kontroliranom atmosferom (Grafikon 1) je sistem za održavanje
proizvoda u atmosferi koja znatno odstupa od normalnog zraka u odnosu na razine O2 i
CO2. Kontrolirana atmosfera se odnosi na konstantno praćenje i prilagodbu O2 i CO2
razina unutar komora nepropusnih za plin. Ova mješavina plinova će se konstantno
Ivana Štedul (2012.) Diplomski rad
_______________________________________________________________________
7
mijenjati radi metabolitičke aktivnosti voća u spremištu i curenja plinova kroz vrata i
zidove. Stoga se plinovi mjere periodički i prilagođeni su na prije određenoj razini
(http://www.unido.org).
Thompson (2010.) navodi da se je u Francuskoj 1819. godine, na Sveučilištu
Montepellier provodila znanstvena studija o kontroliranoj atmosferi. Ustanovljeno je da
voće nakon berbe usvaja kisik i ispušta ugljični dioksid. Također je pokazao da voće
spremljeno u atmosferi koja nije sadržavala kisik, nije dozrijevala, ali ako bi se držala
kratki period tamo i onda stavljena na uvjete normalne atmosfere, nastavila bi
dozrijevati. To istraživanje je pokazalo da skladištenje sa 0% kisika produživalo životni
vijek jabukama i kruškama oko 3 mj.
Altisent i sur. (2011.) spominju kako su jabuke obično skladištene na 6-8 mjeseci
u hladnim sobama, iako dužina skladištenja ovisi o kultivaru. Sa tržišnog gledišta,
najbolja tehnologija za održavanje kakvoće jabuka i reduciranje učestalosti fizioloških
poremećaja je kontrolirana atmosfera sa ultra niskim kisikom (ULO). Tijekom
skladištenja, kakvoća jabuke se mijenja. Fizikalne i kemijske analize mogu utvrditi
promjene u kakvoći ovisno o dužini trajanja skladištenja (Kovač i sur., 2010.).
Grafikon 1. Skladišni kapaciteti u Hrvatskoj (izvor: Jemrić, 2012.)
Ivana Štedul (2012.) Diplomski rad
_______________________________________________________________________
8
Jemrić i Ilić (2012.) navode kako svježe jabuke ne bi trebale biti prodane prije 5.
ili 6. mjeseca, tako da najbolja cijena, koja je u to doba godine, nadoknadi za ulaganje u
skladišta s kontroliranom atmosferom. ULO (Ultra Low Oxygen) hladna skladišta bi
trebala biti iskorištena tijekom ljetnih mjeseci, kada su prazna, za čuvanje proizvoda
tipa marelica, šljiva na par mjeseci, za svježu konzumaciju i izvoz.
3.4.1. Važnost kontrolirane atmosfere
Spremište sa kontroliranom atmosferom je bio subjekt mnogih biokemijskih,
fizioloških i tehnoloških studija (Slika 3).
Praktične prednosti spremišta sa kontroliranom atmosferom su (http://www.unido .org):
Poprilično smanjenje respiracije, sa redukcijom u klimakterijski maksimum,
praćen razvojem i preklimakterijskog i postklimakterijskog perioda
Redukcija (smanjenje) posljedica etilena na metabolizam zbog interakcije sa
etilenom, sa odgađanjem pojave simptoma starenja
Produženje života u spremištu, koje može biti udvostručeno
Očuvanje izvrsne čvrstoće mesa, zbog CO2 koncentracije na enzime koji djeluju
na staničnu membranu
Visoka nabuhlost je postignuta, tako da je voće više sočno i hrskavo
Manji gubici kiselosti, šećera i vitamina C, tako da su nutricionistička i
organoleptička kakvoća, veće
Ograničena degradacija klorofila, sa posljedičnom visokom stabilnošću boje
Neke fiziološke promjene, kao npr. ozljede zbog hladnoće, pjege, truljenje,
smeđenje, vodenasta srž i opekotine su spriječene ili znatno limitirane
Plijesni se mogu smanjiti, pogotovo pod niskom konc. O2 i visokom konc. CO2
Duži život na policama
Ivana Štedul (2012.) Diplomski rad
_______________________________________________________________________
9
3.4.2. Prilagođavanje uvjeta atmosfere
Smanjenje razine kisika unutar spremišta može biti biološki postignuto na osnovi
disanja (respiracije) voća, izgaranjem kisika ili zamjenom kisika dušikom. U prvom
slučaju, redukcija kisika na dinamičku ravnotežu, nastupa između 15-25 dana, sa sporim
i progresivnim smanjenjem. Kada se primjenjuje nebiološki sistem, kisik može biti
smanjen na razinu od 6-8% unutar 24 sata. Smanjenje kisika može biti brzo samo ako je
voće postiglo temperaturu manju od 5ºC. Međutim, bolje je pričekati da se voće samo
rashladi, da ne uzrokuje asfikciju sa razvijanjem smeđenja na površini ili unutar prvih
slojeva mesa (http://www.unido.org).
Slika 3. Jabuke u kontroliranoj atmosferi (izvor: http://www.ars.usda.gov)
Ivana Štedul (2012.) Diplomski rad
_______________________________________________________________________
10
3.5. Promjene u kakvoći 'Cripps Pink' jabuke pod utjecajem različitih faktora
Neke studije su pokazale da što je brža uspostava uvjeta kontrolirane atmosfere, to
je bolja kakvoća jabuka nakon skladištenja. Čak i kratka kašnjenja između berbe i
uspostave prave atmosfere u spremištima, rezultiraju gubitkom kakvoće tijekom
skladištenja (Drake i sur., 2002.).
Sembok (2009.) navodi neke opće parametre za 'Cripps Pink' jabuku gdje bi ona
trebala imati preko 40% površine svijetlo ružičaste boje, 7-9 kg cm–², topljive suhe tvari
od 13 do > 15ºBrix, 0.7-0.9 % kiselosti i minimalne veličine od 65 mm.Nadalje navodi
da uvjeti kontrolirane atmosfere sa 1.5% kisika i do 3% ugljičnog dioksida su izvješteni
kao idealni, za većinu kultura, dok bi za 'Cripps Pink' idealni bili sa 2% kisika i 1%
ugljičnog dioksida ili 1% kisika i 1-3% ugljičnog dioksida, na koje 'Cripps Pink' također
dobro reagira.
3.5.1. Zrelost jabuke kao vremenski čimbenik kakvoće jabuke
Praćenje i kontroliranje zrelosti postaje dosta važno u postupanju s voćem jer je
zrelost percipirana od kupca kao glavni indikator kakvoće (Brezmes i sur., 2001.).
Nedozrelo voće je više sklono smežuranju i mehaničkim oštećenjima te je
inferiornog okusa kad dozrije, dok će prezrelo voće prije postati mekano i brašnjavo
(Michalczuk, 1999.).
Dozrijevanje jabuka je slijed procesa procesa koji nastupaju kod kasnijih faza
rasta i razvoja odnosno tijekom početnih faza starenja plodova, koje u rezultira
karakterističnim izgledom i kakvoćom plodova (Michalczuk, 1999.)
Mnoge metode za nadziranje zrelosti su već predložene.Glavni nedostatak većine
njih je da zahtijevaju uništavanje uzoraka korištenih za analizu. Zato se danas
predviđanja zrelosti većinom baziraju na praktičnom iskustvu (Brezmes i sur., 2001.).
Zrelost pri branju je najvažniji faktor koji određuje spremišni period i finalnu kakvoću
voća.
Ivana Štedul (2012.) Diplomski rad
_______________________________________________________________________
11
Kovač i sur., (2010.) navode kako je zrelost određena fiziološkim i strukturnim
promjenama. Zrelost pri berbi je kritični faktor koji utječe na razvoj okusa, dozrijevanje
nakon berbe. Prerana berba može rezultirati manjkom okusa, dok se kod prekasne berbe
rapidno gubi na čvrstoći tijekom skladištenja. Pri studiji za 'Cripps Pink' sortu u odnosu
na rok berbe rezultati su pokazali značajne promjene na parametre kakvoće osim
čvrstoće kiselina i gubitka težine. Jabuke brane u trećem roku berbe (217 dana nakon
pune cvatnje) su zadržale zadovoljavajuću kakvoću bez pojave fizioloških poremećaja.
Vrijednosti zrelosti su važne za određivanje kada bi se dana roba trebala brati da
osiguraju marketinšku fleksibilnost i ostvarenje prihvatljive kakvoće robe potrošaču. To
dvoje nisu nužno uvijek kompatibilni. Potrebitost slanja voća na duge rute često
rezultira ranijom berbom (Michalczuk, 1999.).
Brezmes i sur. (2001.) navode da postoje 3 tradicionalne, fizikalno kemijske
metode za utvrđivanje zrelosti:
čvrstoća-najjednostavnija, najbrža i najjeftinija, te jedan od parametara koji
najbolje korelira sa zrelošću jabuke. Mjeri se penetrometrom.
kiselost- mjeri se pH metrom
škrobni indeks-mjeri se u otopini jodne tinkture
Umjesto standardnih testova za utvrđivanje zrelosti, koristio se je elektronički nos.
Rezultati su pokazali da 3 klasična parametra kakvoće (čvrstoća, škrobni indeks i pH)
razumno dobro koreliraju sa signalima elektroničkog nosa, bez uništavanja jabuke, te
kako bi elektronički nos, u budućnosti, mogao postati korisni instrument za mjerenje
kakvoće ploda i zrelosti.
Voće brano ili prerano ili prekasno u svojoj sezoni je podložno fiziološkim
poremećajima poslije berbe, nego voće brano u pravo vrijeme. Jabuka je voće koje
može biti brano zrelo i dozrijevati nakon što je ubrano. Takvo voće proizvodi puno veće
količine etilena povezanog sa dozrijevanjem i ono će pri izlaganju tretmanima etilenom
rezultirati bržim i više uniformnim dozrijavanjem (Michalczuk, 1999.).
Visoke koncentracije ugljičnog dioksida izgleda škode voću, dovodeći do veće
proizvodnje etilena što rezultira omekšavanjem mesa plodova. Da se prevenira gubitak
kakvoće i veliki opseg CO2 induciranog smeđenja mesa ploda, uvjeti kontrolirane
atmosfere za 'Pink Lady' ne bi trebali prelaziti 1 kPa CO2 (De Castro i sur., 2007.).
Ivana Štedul (2012.) Diplomski rad
_______________________________________________________________________
12
Optimalni uvjeti atmosfere skladišta za maksimalni život u spremištu i visoku
kakvoću jabuke ovisi i o kultivaru i o zrelosti u vrijeme berbe. Drake i sur. (2002)
navode da se škrobni indeks mesa jabuke već dugo upotrebljava kao indikator stadija
zrelosti ploda čime je koristan za određivanje roka berbe; većina sorti jabuka se smatra
prikladnom, pri škrobnom indeksu od 2-4, za držanje u uvjetima kontrolirane atmosfere,
što su autori zaključili nakon trogodišnjeg istraživanja.
3.5.2. Skladištenje i njegovo trajanje u odnosu na kakvoću jabuke
U današnje vrijeme skladištenje i čuvanje svježeg voća na duži vremenski period
odvija se u velikim hladnjačama, pri normalnoj atmosferi zraka (NA) ili u kontroliranoj
atmosferi (CA). U CA, regulacijom koncentracije plinova (O2 i CO2) utječe se na
fiziološke procese plodova tj. onemogućava se disanje plodova, produkcija i djelovanje
etilena, usporava se starenje plodova, produžuje se vrijeme čuvanja, smanjuju se gubici
kvalitete i tržišne vrijednosti.
Osnovni faktori skladištenja koji utječu na kakvoću svježih proizvoda su
temperatura, odnos plinova, vlažnost zraka i koncentracija etilena. Generalno,
kombinacija niske temperature spremišta, niski odnos O2:CO2, visoka relativna vlažnost
zraka i niska koncentracija etilena u spremištu, najbolje zadržavaju kakvoću voća.
Provedeno je istraživanje kod Fuji sorte jabuka gdje se je ispitivao utjecaj ULO
hladnog spremišta sa kombinacijom ULO + izlaganje jabuka hladnom zraku u različitim
periodima,gdje je ova kombinacija sa zrakom povećala emisiju nekih hlapljivih spojeva,
uključujući karakteristične hlapljive spojeve za sortu, i nisu imali nikakav negativan
učinak na parametre kakvoće. Dodatno, potrošačko prihvaćanje je bilo veće kod tog
voća (Altisent i sur., 2011.).
Lau (1998.) navodi podatke za jabuke sorte 'Braeburn' čiji su plodovi čuvani 6
mjeseci u uvjetima normalne atmosfere pri 0ºC, imale manju kiselost i slabiju čvrstoću
mesa. Plodovi koji su bili čuvani na 1.2-1.5% O2 + 1.0 ili 1.2% CO2 kontrolirane
atmosfere bili su čvršći, imali su 20% višu kiselost, te signifikantno manje smeđenja
srži i scalda nego voće čuvano u uvjetima normalne atmosfere.
Ivana Štedul (2012.) Diplomski rad
_______________________________________________________________________
13
Doduše, neke sorte kao što je sorta Braeburn u kontroliranoj atmosferi je više
sklona unutarnjem posmeđenju koje je specifično za nju.
Slika 4. Uvjeti kontrolirane atmosfere sa ULO (izvor:http://www.celtic.nl)
Blažek i sur. (2003.) spominju učinkovitost ULO (Slika 4.) spremišta kod 'Golden
Delicious' sorte jabuke. Prema navedenom istraživanju, ova sorta se može čuvati u ULO
uvjetima i preko 250 dana. Omjer šećera i kiselina je ostao niži tijekom čuvanja, što je
održalo svježinu samih jabuka, no okus nije uvijek bio izvrstan.
Odgoda od 10 dana od predviđenog roka berbe kod sorte 'Delicious' je pozitivno
djelovala na čuvanje u kontroliranoj atmosferi jer značajno popravlja kakvoću ploda
(Drake i Eisele, 1994.).
Ivana Štedul (2012.) Diplomski rad
_______________________________________________________________________
14
Provedeno je istraživanje u kojem su plodovi sorte 'Delicious' bili izloženi
atmosferi s 2% kisika i 7.5% ugljičnog dioksida. To je djelovalo na veću čvrstoću i veći
sadržaj klorofila u usporedbi s plodovima čuvanim u normalnoj atmosferi na 0ºC.
Režim čuvanja s temperaturom od 10ºC i atmosferom od 2% O2 i 7.5% CO2 spriječio je
razvoj površinskog scalda. Voće spremljeno na 0ºC uz 2% O2 i 7.5% CO2 je također
bilo bez površinskog scalda nakon čuvanja u normalnoj atmosferi na 5-7ºC kroz 30
dana. Ti rezultati pokazuju da odgovarajući CA tretaman sa niskim kisikom može
kontrolirati površinski scald jabuka na dugi period (KeJun i sur., 2000.).
Kovač i sur. (2010.), u istraživanju sa jabukom 'Cripps Pink' navode da
interakcija roka berbe i trajanja skladištenja imaju signifikantan utjecaj na parametre
zrelosti, no da se ipak ne mogu odrediti optimalni rok berbe niti dužina čuvanja.
Istraživanje optimalnog trajanja CA uvjeta pokazuje da jabuke brane pri
škrobnom indexu 4 i stavljene na čuvanje u kontroliranu atmosferu sadrže manje
kiseline i nisu toliko čvrste kao jabuke brane pri škrobnom indeksu 2. Boja se nije
mijenjala tijekom dužeg čuvanja. Jabuke u uvjetima od 3% CO2 su bile tamnije u boji sa
više ružičaste nego one na 1% CO2. Režim čuvanja od 5% CO2 i 1% O2 je djeluje na
značajan gubitak čvrstoće. Vrijeme od 90-180 dana u uvjetima kontrolirane atmosfere
nije dovelo do značajnijih promjena čvrstoće, ukupne suhe tvari ili boje, ali su se
ukupne kiseline smanjile. Duže vrijeme čuvanja u CA je rezultira višom razinom
glukoze, fruktoze i sorbitola (Drake i sur., 2002.).
Ivana Štedul (2012.) Diplomski rad
_______________________________________________________________________
15
Slika 5. Spremište s kontroliranom atmosferom (izvor: http://www.sommet.com.gr)
Jabuke 'Cripps Pink' koje su bile skladištene u kontroliranoj atmosferi su zadržale
bolju čvrstoću nego jabuke spremljene na normalnoj atmosferi, no nisu poboljšale boju
kožice. No s druge strane, kontrolirana atmosfera je imala nepoželjan učinak na
proizvodnju etilena, pogotovo u dugo čuvanim plodovima (Pham, 2008.).
Bez obzira da čuvaju li jabuke se iz vlastitog uzgoja ili se kupuju u trgovini usred
zime, ili čak proljeće, treba imati na umu pozitivno svojstvo jabuke da čuva hranive
sastojke čak i u duljem skladištenju. Zapravo, jabuka je jedna od rijetkih namirnica koje
toleriraju dugoročno skladištenje bez značajnog gubitka kvalitete (Slika 5).
3.5.3. Tretmani korišteni u kombinaciji s kontroliranom atmosferom
3.5.3.1. Zračenje
Prilikom prodaje jabuka, ono što privlači kupca jest boja. Razvoj crvenila na
dvobojnim jabukama je obavezan da zadovolji standarde izvoza. Crvenilo je rezultat
pigmenta antocijanina, no i utjecaj klorofila, karotenoida i ostalih flavonoida.
Ivana Štedul (2012.) Diplomski rad
_______________________________________________________________________
16
Nadalje, Marais i sur. (2001.) navode kako su provedeni eksperimenti djelovanja
ionizirajućeg zračenja nakon berbe na kakvoću jabuke poslije berbe. Ono je povećalo
sintezu antocijanina u sorti 'Cripps Pink' jabukama. Jabuke koje su se brale 5, 4, 3, 2 i 1
tjedan prije komercijalne berbe nisu razvile crvenilo kao reakciju na zračenje nakon
berbe, dok su one jabuke koje su brane u optimalnoj zrelosti, razvile crvenilo kao
reakciju na zračenje.
U kombinaciji sa zračenjem,dobre rezultate su dale i niske temperature (-0.5ºC) 5
dana prije zračenja jer su poboljšale boju i povećale sintezu antocijanina.
Pham (2008.) navodi kako se u usporedbi normalne i kontrolirane atmosfere, boja
bolje razvila u hladnjači s normalnom atmosferom, unatoč istim niskim temperaturama
(0ºC), što je dovelo do zaključka da je ipak viša koncentracija kisika u zraku djelovala
stimulirajuće na akumulaciju antocijanina u kožici jabuke.
3.5.3.2. Tretman toplinom
Površinski scald je fiziološki poremećaj koji se razvija u kontroliranoj atmosferi te
može uzrokovati značajne gubitke voća. U Hrvatskoj, gubitak voća zbog površinskog
scalda može ići i do 15%, čak i u CA uvjetima (Jemrić i ilić, 2012.). Tretmani toplinom
(uranjanje u toplu vodu) u kombinaciji sa kasnijim rokom berbe značajno smanjuju
površinski scald na sorti Granny Smith čuvanoj u normalnoj atmosferi (Jemrić i sur.,
2006.).
3.5.3.3. 1-MCP
1-metilociklopropen je inhibitor etilena i sada se komercijalno koristi širom
svijeta kao preparat za održanje kakvoće plodova poslije berbe. Jabuke su bile prvo
voće za koje je registriran 1-MCP te je nakon toga široko prihvaćeno od brojnih
proizvođača jabuka u svijetu. Kada se aplicira u pravo vrijeme, 1-MCP inhibira
Ivana Štedul (2012.) Diplomski rad
_______________________________________________________________________
17
respiraciju i proizvodnju etilena, odgađajući gubitak čvrstoće voća (Hoang i sur.,
2011.).
3.5.3.4. Izlaganje visokim temperaturama
Prekidi u kontroli temperature koja bi se smatrala ekstremnom u komercijalnim
uvjetima (20ºC tijekom 1-6 dana) tijekom čuvanja postklimakterijskih jabuka 'Cripps
Pink' na 0ºC na zraku smanjuje kakvoću. Preklimakterijske jabuke koje su eksponirane
tim temperaturama, su ubrzale proces prema klimakterijskom razvoju, dok su
postklimakterijske jabuke bile inducirane na proizvodnju otprilike 1.5 do 2 puta više
etilena, nakon što su vraćene na hladno čuvanje (East i sur., 2008.).
3.5.4. Organoleptička (senzorna) kakvoća plodova
Već se dobro zna za neke sorte jabuka, da nakon dugoročnog skladištenja pod
ULO uvjetima, dolazi do smanjenja hlapljivih spojeva. Te jabuke iamaju slabiji okus i
aromom, u usporedbi sa jabukama spremljenim u hladnjače s normalnom atmosferom.
Ipak, za većinu sorti, sa komercijalnog stajališta, najbolja tehnologija za održavanje
kakvoće i reduciranje posljedica fizioloških poremećaja je kontrolirana atmosfera sa
ULO (Altisent i sur., 2011.).
Brackmann i sur. (1993.) napominju kako kontrolirana atmosfera, pogotovo
ULO, umanjuje gubitak čvrstoće, klorofila i šećera voća te smanjuje pojavnost nekoliko
fizioloških poremećaja u usporedbi sa hladnim čuvanjem. No, CA uvjeti potiskuju
razvoj okusa u jabukama. Taj gubitak ovisi i o atmosferi čuvanja i dužini čuvanja.
Fenolni spojevi u jabuci su glavne molekule odgovorne za antioksidativnu
sposobnost voća. Epidemiološke studije su pokazale korelaciju između konzumacije
jabuka i smanjenog rizika od kardiovaskularnih bolesti, astme, dijabetesa i nekih oblika
karcinoma. Tijekom skladištenja, mnoštvo fenolnih spojeva ostane relativno stabilno po
Ivana Štedul (2012.) Diplomski rad
_______________________________________________________________________
18
nekim studijama, dok su neke studije detektirale minorne oscilacije u koncentraciji
fenola (Hoang i sur., 2011.).
Nadalje, navodi kako su se razine ukupnih fenola i pojedinačnih fenolnih spojeva
u 'Cripps Pink' kožici jabuke, neznatno smanjile ili ostale iste tijekom skladištenja, dok
su se fenolni spojevi u mesu ploda povećali ili ostali isti.
3.5.4.1. Hlapljivi spojevi
Oplemenjivački programi žele poboljšati atribute potrebne za podnošenje slanja i
skladištenja, te favoriziraju vanjski izgled, i to katkada na štetu okusa i arome. Kako
god, aroma i okus igraju jednu od glavnih uloga kada proizvođači žele dobiti ekstra
vrijednost iz svojih proizvoda, zato što prihvaćenost od strane potrošača je izrazito pod
utjecajem ovih atributa (Altisent i sur., 2011.).
Voćna aroma je složena mješavina velikog broja hlapljivih spojeva koji doprinose
cjelokupnoj organoleptičkoj kvaliteti voća. U jabukama je utvrđeno preko 300 hlapljivih
spojeva. Ti spojevi uključuju alkohole, aldehide, karboksilne estere, ketone i etere.
Većina pripada esterima (78-92%) i alkoholima (6-16%). Okus tipičan za jabuku se
razvija tijekom dozrijevanja i može biti povezan sa proizvodnjom etilena i
metaboličkom aktivnošću (Dixon i Hewett, 2000.).
Kontrolirana atmosfera skladišta pod niskim (2kPa) i ultra niskim
koncentracijama (1kPa) kisika, kombinirana sa sličnim razinama CO2, postaje sve
prihvaćenija u praksi, u odnosu na 'tradicionalniju' kontroliranu atmosferu (3kPa O2+
3kPa CO2) u pokušaju da se produži vrijeme čuvanja bez smanjivanja kakvoće jabuke i
senzornih karakteristika. Navode se studije gdje je 'Pink Lady®', izložena kratkom
(24h) anaerobnom tretmanu, pretrpjela ozljede niskog kisika, sa pratećim gubitkom
arome i okusa (Lopez i sur., 2007).
Brackmann i sur. (1993.) navode kako razlozi za sprečavanje proizvodnje arome
nakon uvjeta kontrolirane atmosfere nisu potpuno razumljivi. Pripisuje se taj pad arome
Ivana Štedul (2012.) Diplomski rad
_______________________________________________________________________
19
hlapljivih spojeva jabuka koje su dugoročno u skladištenju, gubitku enzima bitnih za
formaciju estera. Dok neki predlažu vezu između kočenja respiracije nakon kontrolirane
atmosfere i sprečavanja proizvodnje arome. Visoke koncentracije ugljičnog dioksida u
kombinaciji sa ULO uvjetima sprečavaju aroma proizvodnju na policama.
Lopez i sur., (2007.) navode u svojem radu kako je voće spremljeno u CA
uvjetima pokazalo manju emisiju većine aroma hlapljivih spojeva.
Okus jabuke rezultira iz kombinacije okusa i mirisa. Iako su okus i tekstura bitni
za kakvoću jabuke, prisutnost hlapljivih spojeva koji su odgovrni za karakterističan
miris jabuka, daju voću odgovarajuću kakvoću.
Corrigan i sur. (1997.) proveli su organoleptičko ocijenjivanje 'Pink Lady®'
jabuka, te prihvaćenost plodova od strane potrošača. U tom ocjenjivanju 'Pink Lady®'
se našla u društvu sorata 'Fuji', 'Braeburn', 'Granny Smith' i 'Red Dougherty'. U
senzornoj kakvoći je imala najviše sličnosti sa sortama 'Fuji' i 'Braeburn', no manje
sočna. Potrošačima se najviše dopao izgled jabuke što bi trebalo pospješiti inicijalnu
prodaju. To je kultivar koji uspješno produžuje trenutnu sezonu berbe.
3.5.5. Bolesti i poremećaji jabuka tijekom čuvanja u kontroliranoj atmosferi
Dobro je poznato da uvođenje kontrolirane atmosfere uz nisku temperaturu
skladišta može očuvati kakvoću jabuke na duže razdoblje. No, kontrolirana atmosfera
također može uzrokovati fiziološke poremećaje (De Castro i sur., 2008.).
Procesi dozrijevanja i zrelosti mogu imati štetne učinke na kakvoću i skladišni
potencijal mnogih proizvoda. Procesi zriobe voća su kompleksni i uključuju niz
fizikalnih i kemijskih promjena. Zrelost, s druge strane, je točka tijekom zriobe koja se
podudara sa ili komercijalnim ili fiziološkim stadijem razvoja. Kod jabuka zrioba i
zrelost plodova mogu imati značajan utjecaj na njihovu kakvoću, upravo kao i na
skladišni potencijal i pojavu mnogih skladišnih poremećaja (James, 2007.).
Ivana Štedul (2012.) Diplomski rad
_______________________________________________________________________
20
3.5.5.1 Poremećaj smeđenja mesa plodova sorte 'Cripps Pink'
Unutarnji poremećaj smeđenja kod 'Pink Lady®' jabuka predisponiran je nekim
ne posve definiranim fiziološkim stanjima plodova pri berbi, a to se oštećenje pojavljije
tijekom čuvanja u određenim uvjetima (Jobling i sur., 2004.).
Poremećaj smeđenja mesa se mjestimično nalazi u prirodi, sa simptomima koji se
ne pokazuju u svakoj sezoni ili okrugu. S obzirom da je to poremećaj koji je tako
nepredvidljiv i sa prekidima, rapidno je narušio izgrađeno povjerenje u kultivar i
erodirao tržišnu prednost koja je bila razvijena (James, 2007.).
Jobling i sur. (2004.) navode kako su dva tipa poremećaja posmeđenja poznata.
Jedan tip je poremećaj unutarnjeg posmeđenja koji korelira sa određenim sezonalnim
uvjetima i reduciranom propusnošću kisika i ugljičnog dioksida u voću, te je izražen na
zraku i u uvjetima kontrolirane atmosfere (primjer: poremećaj smeđenja kod Braeburn
sorte jabuka).
Drugi tip je unutarnje smeđenje koje se pojavljuje samo u uvjetima kontrolirane
atmosfere i nije u korelaciji sa propusnošću plinova voća, već sa CO2 ozljedom
(primjer: poremećaj smeđenja kod Fuji sorte jabuka).
Poremećaj je definiran na tri različita, bazirano na vizualnim izrazima simptoma:
Difuzno smeđenje (Slika 6)
Radijalno smeđenje (Slika 7)
CO2 ozljeda (Slika 8)
Ovi simptomi su praćeni u 'Cripps Pink' jabuci rasloj u različitim regijama. Niti
jedan poznati uzrok ovog poremećaja nije bio precizno definiran. Spominju se različiti
faktori koji bi mogli biti involvirani uključujući zrelost voća i ishranu, uvjete
skladištenja i klimatske uvjete (James, 2007.).
Ivana Štedul (2012.) Diplomski rad
_______________________________________________________________________
21
Slika 6. Difuzno smeđenje (izvor: disertacija H.J.James)
Slika 7. Radijalno smeđenje (izvor: disertacija H.J.James)
Slika 8. CO2 ozljeda (izvor: disertacija H. J. James)
Ivana Štedul (2012.) Diplomski rad
_______________________________________________________________________
22
De Castro i sur. (2008.) navode kako su poremećaji izazvani CO2 u jabukama ili
kruškama, posljedica oksidativnih poremećaja uzrokovanih visokim koncentracijama
CO2 a dodatno ih pojačavaju niske koncentracije O2. Istraživanja su pokazala da je
sinteza vodikovog peroksida (H2O2) povezana sa stanjem stresa; visoke koncentracije
ugljičnog dioksida unutar stanica uzrokuju oksidativni stres i akumualciju H2O2, koji
može povećati štetu stanične membrane.
Provedeno je istraživanje sa sortom jabuka 'Empire', te je donesen zaključak da je
razvoj smeđenja mesa ploda i vanjske CO2 ozljede bio pod utjecajem temperatura i
razina CO2, no da su na njih utjecale različite varijante voćnjaka (Watkins, 2010.).
Preliminarni rezultati Jobling i sur. (2004.) pokazuju da će plodovi sorte Pink
Lady® razviti simptome posmeđenja ako se beru prekasno i ako su izložene atmosferi
koja sadrži visoki udio CO2.
Uvjeti kontrolirane atmosfere, tj. razine CO2 ne bi trebale prelaziti 1% (De Castro
Hernandez i sur., 2005.).
3.5.5.2. Ostali poremećaji tijekom skladištenja
Nekoliko patogena truljenja uzrokuje gubitke jabuka tijekom skladištenja
Alternaria spp.
Cylindrocarpon heteroneum
Gloesporium spp.
Phomopsis mali
Venturia inaequalis
Botrytis cinerea
Monilia fructigena
Ivana Štedul (2012.) Diplomski rad
_______________________________________________________________________
23
Kontrolirana atmosfera je pokazala da može reducirati rast gljivica na voću.
Uvjeti skladištenja koji sadrže < 1kPa O2, tzv. ULO, je pokazala da sprečavaju razvoj
patogenih gljivica i rješavaju insekte štetočine, te da ULO može reducirati truljenje.
Rezultati istraživanja su pokazali da je gubitak voća tijekom čuvanja ovisan o uvjetima
kontrolirane atmosfere ali i zdravstvenom stanju plodova. Za dugoročno čuvanje, ULO
se pokazala kao najbolja opcija (Balla i Holb, 2007.).
Sever i sur. (2012.) su u svojoj studiji naveli relativno velike gubitke, pri
skladištenju u ULO uvjetima, 'Cripps Pink' jabuke, nakon 5 i 7 mjeseci, napominjujući
kako su bolesti nakon berbe uzrokovale 5-25% gubitka od sveukupne dobiti. Napominje
kako bi se trebali točno utvrditi periodi za duže čuvanje 'Cripps Pink' sorte jabuka, te
patogene, plavu plijesan (Penicillium spp.) i sivu plijesan (Botrytis cinerea) kao dva
moguća razloga za propadanje voća.
Kvaliteta samih plodova ovisi o načinu i mediju čuvanja kao i o
mikroorganizmima prisutnim na plodovima jer aktivnost mikroorganizama može
uzrokovati degradaciju plodova. Odgovarajuće izabrane mješavine plinova produžuju
vrijeme čuvanja reducirajući razvoj organizama. Kako navode Juhrićeva i sur. (2011.),
signifikantno smanjenje broja kolonija mikroorganizama (uglavnom gljivica) u
komorama s modificiranom atmosferom navode, bila je posljedica niskog udjela kisika,
jer se pod tim uvjetima aerobni mikroorganizmi, kao i plijesni, ne razvijaju, za razliku
od velike količine gljivica na jabukama, spremljenih u ULO. Kontaminacija zraka
mikroorganizmima u hladnom prostoru je bila pet puta već nego u kontroliranoj
atmosferi.
Ivana Štedul (2012.) Diplomski rad
_______________________________________________________________________
24
4. MATERIJALI I METODE RADA
Analizirani su plodovi sorte 'Cripps Pink' u vegetacijskoj godini 2011. koji su
stavljeni na čuvanje u kontroliranu atmosferu u komercijalnoj hladnjači poduzeća
Agrofructus u Dugom Selu.
Plodovi su brani u optimalnoj zrelosti u voćnjacima proizvođača Pokupić iz Nove
Gradiške i tvrtke 'LM' iz Vrgorca. Nakon 6 i 7 mjeseci obavljena su dva vađenja u
terminima 02.05.2012 i 30.05.2012.
Pokus je postavljen po shemi slučajnog rasporeda. Plodovi su čuvani u letvaricma
u komori sa kontroliranom atmosferom (1° C, 2.5 % O2 i 2.5 % CO2) u tri repeticije.
Svaka letvarica predstavljala je jednu repeticiju. U svakoj letvarici označeno je 10
plodova koji su biti korišteni za analizu kakvoće.
Kakvoća plodova je određena mjerenjem mase, tvrdoće ploda, količine topljive
suhe tvari, količine ukupnih kiselina. Podaci su obrađeni standardnim statističkim
metodama.
Ivana Štedul (2012.) Diplomski rad
_______________________________________________________________________
25
5. REZULTATI I RASPRAVA
U analizu su bile uključene prosječne vrijednosti parametara kakvoće (masa ploda
na polici, tvrdoća ploda na polici, topljiva suha tvar i ukupne kiseline preračunate kao
udio jabučne kiseline) na izlazu iz hladnjače.
Tablica 2. Prosječne vrijednosti osnovnih parametara kakvoće plodova jabuke sorte
'Cripps Pink' na izlazu iz hladnjače nakon 6 i 7 mjeseci čuvanja. Vrijednosti su
aritmetičke sredine ± SD (nPROIZVOĐAČ=30 ; nVAĐENJE=30 ; nKOMBINACIJA=15).
Osnovni parametri kakvoće plodova jabuka sorte 'Cripps Pink'
Masa ploda na
polici
(g)
Tvrdoća ploda na
polici
(kg cm–2
)
Topljiva suha
tvar
(°Brix)
Ukupne kiseline*
(%)
PROIZVOĐAČ P=0,1013 P=0,0512 P<0,0001 P<0,0001
Pokupić 190,9a±35,96 8,08
a±0,887 15,4
b±0,74 0,56
a±0,160
'LM' 176,3a±31,02 7,83
a±0,607 17,0
a±1,14 0,48
b±0,116
VAĐENJE P=0,1290 P<0,0001 P=0,5802 P<0,0001
02.05.2012. 190,4a±31,97 8,48
a±0,632 16,1
a±1,29 0,64
a±0,106
30.05.2012. 176,9a±35,34 7,43
b±0,468 16,3
a±1,22 0,40
b±0,060
Int. P×V P=0,4796 P=0,0780 P=0,2089 P=0,0970
Kombinacije: P=0,1426 P<0,0001 P<0,0001 P<0,0001
P1V1 194,5±29,42 8,73±0,659 15,5±0,80 0,69±0,104
P1V2 187,3±42,25 7,44±0,548 15,3±0,68 0,43±0,068
P2V1 186,2±34,85 8,23±0,509 16,7±1,39 0,58±0,070
P2V2 166,5±23,88 7,42±0,393 17,2±0,80 0,37±0,034
P1 = Pokupić; P2 = 'LM'; V1 = vađenje 02.05.2012.; V2 = vađenje 30.05.2012.; Int. P×V
= interakcija proizvođač×datum vađenja plodova iz hladnjače.
*Ukupne kiseline preračunate su na udio jabučne kiseline.
Prosječne vrijednosti unutar pojedinog svojstva, faktora i kombinacija kojima je
pridodano isto slovo ne razlikuju se statistički značajno uz P≤0.05.
Iz podataka u tablici 2. vidljivo je da su plodovi proizvođača 'Pokupić' nakon
prvog vađenja iz hladnjače imali veću prosječnu masu na polici (194,5 g) od plodova
tvrtke 'LM' (186,2 g), iako razlika nije statistički značajna pri zadanoj P vrijednosti.
Ivana Štedul (2012.) Diplomski rad
_______________________________________________________________________
26
Masa plodova na polici proizvođača Pokupić u prvom vađenju (02.05.2012) bila je
zamjetno veća (194,5 g) pogotovo u odnosu na najmanju masu plodova (166,5 g) tvrtke
'LM' nakon drugog vađenja (30.05.2012.); međutim, ni ove kombinacije ni međusobna
interakcija proizvođača i roka vađenja plodova iz hladnjače nisu statistički signifikante.
S obzirom na veće količine oborina i nešto niže temperature u Novoj Gradišci, ovi
rezultati imaju smisla, a i nesignifikantnost interakcije je očekivana.
Nakon prvog vađenja iz hladnjače plodovi proizvođača 'Pokupić' imali su na
polici neznatno veću prosječnu tvrdoću (8,73 kg/cm-2
) od plodova tvrtke 'LM' (8,23
kg/cm-2
). Nakon drugog vađenja iz hladnjače, plodovi oba proizvođača imali su nešto
manju tvrdoću (Pokupić 7,44 kg/cm-2
, 'LM' 7,42 kg/cm-2
) ali ne i statistički značajno
različitu. S obzirom da je tvrdoća ploda u uskoj vezi s trajanjem čuvanja, za očekivati je
da će nakon dužeg vremena čuvanja plodovi biti mekši; prosječno (računavši po oba
proizvođača) plodovi su nakon prvog vađenja imali tvrdoću od 8,48 kg cm-2
, a nakon
drugog vađenja 7,43 kg cm-2
, pri čemu se ove vrijednosti i statistočki značajno
razlikuju. De Castro Hernandez i sur. (2005.) su povezali tvrdoća jabuke s
koncentracijama CO2 (1% CO2, 3% CO2, 5% CO2 na 2, 4 i 6 mjeseci) te ustanovili da
su najveću tvrdoću imale jabuke čuvane na 1% CO2, a da se tvrdoća smanjivala
povećanjem trajanja skladištenja – što je potvrđeno i u ovom istraživanju.
Prosječni udio topljive suhe tvari u plodovima tvrtke 'LM' nakon drugog vađenja
bio je zamjetno veći (17,2°Brix) u odnosu na ostale kombinacije, ali ne i značajno
različit. Najmanji udio suhe topljive tvari (15,3°Brix) imali su plodovi proizvođača
'Pokupić' nakon drugog vađenja. I prosječno gledano po datumima vađenja iz hladnjače,
plodovi proizvođača 'LM' imali su znatno veći (i to statistički značajno) udio suhe tvari
(17,0°Brix) od proizvođača 'Pokupić' (15,4°Brix) što je i razumljivo s obzirom na
ekološke uvjete proizvodnje. Kod oba proizvođača udio topljive suhe tvari je nešto veći
od onog kojeg su izmjerili Drake i sur. (2002.) nakon 6 mjeseci čuvanja jabuka sorte
'Cripps pink' (14,7°Brix). Kovač i sur. (2010.) su mjerili parametre kakvoće nakon
skladištenja u kontroliranoj atmosferi i izmjerili 14,3°Brix nakon 7 mjeseci.
Ivana Štedul (2012.) Diplomski rad
_______________________________________________________________________
27
Za razliku od udjela topljive suhe tvari, udio ukupnih kiselina u plodovima
pokazao je suprotan trend, što je i za očekivati. Tako je u plodovima proizvođača
'Pokupić' prosječno (po oba datuma vađenja plodova) bio statistički značajno veći udio
ukupnih kiselina (0,64%) od onog u plodovima proizvođača 'LM' (0,40%). Istraživanje
koje su proveli Kovač i sur. (2010.) također pokazuje određeno smanjenje udjela
ukupnih kiselina u plodovima kroz tri vremena čuvanja jabuka (odmah nakon berbe,
nakon 14 tjedana i nakon 30 tjedana); nakon 30 tjedana udio ukupnih kiselina smanjio
se na 0,432%.
Ivana Štedul (2012.) Diplomski rad
_______________________________________________________________________
28
6. ZAKLJUČAK
'Cripps Pink' je sorta jabuke koja se sve više uzgaja u Hrvatskoj zbog svoje
izvrsne kakvoće plodova. S obzirom da je 'Cripps Pink' vrlo dobro prihvaćena od strane
potrošača, te zbog visokih cijena njenih plodova, od ključne je važnosti poznavati njenu
skladišnu sposobnost i utjecaj čuvanja na kakvoću ploda.
Na temelju ovog istraživanja može se zaključiti da trajanje čuvanja zaista utječe
na kakvoću plodova sorte 'Cripps Pink' ovisno o proizvođaču. U intervalu od mjesec
dana, pokazale su se neke veće razlike u odnosu prvog vađenja na drugo vađenje,
vezano za tvrdoću ploda na takav način da što su duže jabuke bile skladištene to su bile
mekše. Vidljive razlike su se također pokazale u ukupnim kiselinama, za koje se
pokazao blagi pad kroz dužinu čuvanja. Isto tako, može se zaključiti da ekološki uvjeti
proizvodnje u interakciji sa dužinom čuvanja igraju značajnu ulogu u navedenim
razlikama.
Ivana Štedul (2012.) Diplomski rad
_______________________________________________________________________
29
7. POPIS LITERATURE
1. Altisent, R., Graell, J., Lara, I., Lopez, L., Echeveria, G. 2012. Eating quality of of
'Fuji' apples affected by aperiod of cold air after ULO storage. Journal of Food
Quality 35(1):1-12
2. Balla, B., Holb, I., 2007. Effect of three storage methods on fruit decay and brown
rot of apple. Int. J. of Hort. science, 13(3): 55-57
3. Blažek, J., Hlušičkova, I., Varga, A., 2003. Changes in Quality characterictis of
Golden Deliciousapples under different storage conditions and correlations
between them. Hort Science 30(3):81-89
4. Brackman, A., Streit, J., Banglerth, F., 1993. Relationship between reduced aroma
production and lipid metabolism of apples after long-term controlled-atmosphere
storage. J. Amer. Soc. Hort. Sci., 118(2):243-247
5. Brezmes, J., Llobet, E., Vilanova, X., Orts, J., Saiz, G., Correig, X., 2001.
Correlation between electronic nose signals and fruit quality indicators on shelf-life
measurements with Pink Lady apples. Sensors and actuators B 80: 41-50
6. Corrigan, V.K., Hurst, P.L., Boulton, G., 1997. Sensory characterictis and
consumer acceptability of 'Pink Lady' and other late-season apple cultivars.New
Zealand Journal of crop and horticultural Science, 25:375-383
7. De Castro, E., Barret, D.M., Joblin, J., Mitcham, E.J., 2008. Biochemical factors
associated with a CO2 induced flesh browning of Pink Lady apples.Postharvest
Biology and Technology, 48:182-191
8. De Castro, E., Biasi, W.V., Mitcham, E.J., 2007. Qualitiy of Pink lady apples in
relation to maturity at harvest, prestorage tretaments and controlled atmosphere
during storage. Hort Science, 42(3):605-610
9. De Castro Hernandez, E., Biasi, B., Mitchum, E., 2005. Quality of Pink Lady®
Brand Apple. Washington Tree Fruit Postharvest Conference, p.1-8
10. Drake, S.R., Eisele, T.A., 1994. Influence of harvest date and controlled
atmosphere storage delay on the color and quality of 'Delicious' apples stored in a
purge-type controlled-atmosphere enviroment. HortTechnology 4(3):260-263
11. Drake, S.R., Elfving, D.C., Eisele, T.A., 2002. Harvest Maturity and storage affect
quality of Cripps Pink (Pink Lady®) apples. Scientia Horticulturae, 107:271-276
Ivana Štedul (2012.) Diplomski rad
_______________________________________________________________________
30
12. Dixon, J., Hewett, E.W., 2000. Factors affecting apple aroma/flavour volatile
concentracion:a review. New Zealand Journal of Crop and Horticultural Science,
28:155-173
13.
East, A.R., Tanner, D.J., Jobling, J.J., Maguire, K.M., Mawson, A.J., 2008. The
influence of breaks in storage temperature on 'Cripps Pink' (Pink Lady®) apple
physiology and quality. Hort science, 43(3):818-824
14. Hoang, N.T.T., Golding, J.B., Wilkes, M.A., 2011. The effect of postharvest 1-
MCP treatment and storage atmosphere on Cripps Pink apple phenolics and
antioxidant activity. Food chemistry, 127:1249-1256
15. Ivančič, A., 2002. Hibridizacija pomembnejših rastlinskih vrst. Fakulteta za
kmetijstvo, Maribor. p. 397
16. James, H.J., 2007. Understanding the flesh browning disorder of 'Cripps Pink'
apples.Thesis, Faculty of Agriculture, Food and Natural Resources
17. Jemrić, T., Ilić, Z., 2012. Present state of cold chain and postharvest loss of fruits
and vegetablesin Croatia and Serbia. Agriculturae Conpectus scientificus, vol.77,
no.1 (1-4)
18. Jemrić, T., Lurie, S., Đumija, Lj., Pavičić, N., Hribar, J., 2006. Heat treatment and
harvest date interact in their affeston superficial scald of Granny Smith apple.
Scientia Horticulturae 107:155-163
19. Jobling, J., Tanner, D., Wilkinson, I., Brown, G., Tustin, S., 2004. Understanding
the flesh browning in Pink Lady® apples. Report to New Zealand Pipmit Ltd,
Project HRO3PO4.O4
20. Juhrićeva, K., Skudra, G., Skudra, L., 2011. Evaluation of microbiological
contamination of apple fruit stored in a modified atmosphere. Enviromental and
Experimental Biology 9:53-59
21. KeJun, Y., ZhenSan, L., DaoHui, Z., YuGang, S., 2000. A special low oxygen
controlled atmosphere combination and its effects on controlling apple superficial
scald. Journal of Friut Science, vol.17, no.3:175-180
22. Kovač, A., Skendrović Babojelić, Pavičić, N., Voća, S., Voća, N., Dobričević, N.,
Jagatić, A. M., Šindrak, Z., 2010. Influence of harvest time and storage duration on
'Cripps Pink' apple cultivars (Malus x Domestica Borkh.)quality parameters. Cyta-
Journal of Food, 8(1):1-6
Ivana Štedul (2012.) Diplomski rad
_______________________________________________________________________
31
23. Lau, O. L., 1998. Effect of growing season, harvest maturity, waxing, low O2 and
elevated CO2 on flesh browning disorders in 'Breaburn' apple. Postharvest Biology
and Technology, 14:131:141
24. Lopez, M.L., Villatoro, C., Fuentes, T., Graell, J., Lara, I., Echeverria, G., 2007.
Volatile compuonds, quality parameters and consumer acceptance of Pink Lady
apples stored in different conditions.Postharvest Biology and Technology 43:55-66
25. Marais, E., Jacobs, G., Holocroft, D.M., 2001. Color response of 'Cripps Pink'
apples to postharvest irradation is influenced by maturity and temperature. Scientia
Horticulturae 90:31-41
26. Michalczuk, E.L., 1999. Fruit maturity, ripening and qualitiy relationships. Acta
Horticulturae, 485:203-208
27. O'Rourke, D.O., Janick, J., Sansavini, S., 2003. World Apple Cultivar Dinamics.
Chronica Horticulturae vol.43, no.3:10-13
28. Pham, T.V., 2008. Prediction of change in quality of 'Cripps Pink' apples during
storage.Thesis,Faculty of agriculture, Food and Natural resources
29. Sever, Z., Miličević, T., Kaliterna, J., 2012. Losses of apple fruit (cv. Cripps Pink)
caused by fungal diseases during storage. Agronomski fakultet, Zavod za
fitopatologiju
30. Sembok, W.Z.B.W., 2009. Regulation of fruit color development, quality and
atorage life of 'Cripps pink' apple with deficit irrigation and plant bioregulators.
Thesis, School of Agriculture and Enviroment
31. Thompson, A.K., 2010. Controlled atmosphere storage of friuts and vegetables,
Second edition
32. Watkins, C.B, 2010. Storage disorders of controlled atmosphere stored Empire
apples. New York fruit Quarterly, 18:19-22
Izvori podataka na internetu:
1. http://www.unido.org
2. http://www.columbiafruit.com
3. http://www.sunset.com
4. http://www.ars.usda.gov
5. http://www.celtic.nl
6. http://www.sommet.com.gr