CRKVA U SREDNJEM

VIJEKUOd duhovnog procvata do ratova i

raskola

SVJETLA SREDNJEG

VIJEKADuhovni zanos i doprinos Crkve

Seoba naroda i antička kultura

• seoba naroda u Europi (4.-7. st.) prijetila je uništenjem cijele kulture stare Grčke i staroga Rima, a napose svih onih vrijednosti koje je donijelo kršćanstvo u prvim stoljećima Crkve

• u rušenjima, pljačkama i ubijanjima koja su slijedila prodorom barbarskih plemena, jedino je papa sa svojim svećenstvom imao čvrstu vlast i bio je posljednje utočište koje je moglo nešto učiniti

Crkve i samostani - rasadišta kulture i

znanosti• tako su crkve i samostani jedini bili

pošteđivani od pljačke, pa se u njima naveliko razvijala kultura, pismenost i znanost, a također su pomagali u vjerskom sazrijevanju novopridošlih plemena

• skupljale su se i prepisivale knjige starih kršćanskih pisaca i velikih klasika rimske i grčke kulture

Crkva istiskuje staro rimsko vjerovanje

• Crkva je imala sve veći utjecaj, a kako je od vremena cara Konstantina rimska religija dolazila u drugi plan, a kasnije i zabranjivana i mnogobošci progonjeni, dolazilo je do vrlo brzog iščeznuća religije, a time kulture iz vremena Rimskog carstva

Crkva i pokrštavanje

starih barbarskih naroda• mnogi su barbarski narodi ostavljali

iza sebe strašne posljedice, a svećenici i biskupi bivaju uz narod, te i njih muče i ubijaju, ali su s vremenom uspjeli okrenuti barbarska plemena na kršćanstvo, a u tom su smislu posebnu ulogu imali redovnici benediktinci, koji su kasnije bili potpomognuti velikim knezovima i kraljevima, a koji su u svoje države uvodili kršćanstvo (posebno Karlo Veliki)

Crkva i briga za siromahe

• Crkva dobiva posjede od knezova i kraljeva, te na takav način ima mogućnost pomagati siromasima i nemoćnima, što svesrdno i čini

• podiže mnoge institucije za pomoć najugroženijima, a posebno bolnice za gubavce i gostinjce za putnike, ali i mnoge druge ustanove

• posebno se brine za pomaganje robovima i nastoji oko ukidanja ropstva

• također, pridonosi dostojanstvu žena, zapuštene djece itd.

Crkva i opći procvat

• iako je uvriježeno to razdoblje nazivati "mračni srednji vijek", povijest pokazuje da je to razdoblje, napose rani srednji vijek, posebno pridonijelo općem procvatu i plemenitijem gledanju na cjelokupnu stvarnost

• unose se kršćanske vrijednosti u obiteljski i društveni život, brak postaje čvrsta zajednica utemeljena na ispravnim vrijednostima, a društvo biva sve pravednije uređeno

Crkva i temelji kulture

• Crkva udara temelje kulturi u cijeloj Europi:• među Nijemcima - sveti Bonifacije

najprije udara temelje kulturi među Francima, a potom i među Germanima (Nijemcima); završio je svoj život mučeničkom smrću

• među Anglosasima - papa Grgur I. 596. god. šalje 40 monaha pod vodstvom svetog Augustina u Englesku, a koji čuvaju staru tradiciju i oplemenjuju je kršćanstvom, te su se na takav način mnogi okrenuli evanđelju

Razvoj kulture i prosvjete u Engleskoj• Anglosasi su posebno držali do

dobrog odnosa prema papi i Rimu, pa dolazi do velikog procvata u vjerskom smislu

• benediktinci marljivo rade na procvatu kulture, znanosti, pismenosti i svih drugih područja, a u tom je smislu posebno bila poznata škola u Canterburyju, gdje se proučavala astronomija, kronologija, metrika, glazba, latinski, grčki itd.

• samostanske škole odgajaju i svećenike i nesvećenike

Razvoj kulture i vjere u Engleskoj• posebno je značajan sv. Beda Časni,

kojega se naziva "ocem povijesti engleskog naroda" (zbog njegova djela "Crkvena povijest Anglosasa")

• nastaju mnogi ženski samostani, koji također uvelike pridonose razvoju kulture i vjere

• djevičanstvo se jako cijenilo, a kako su u samostane često ulazile kćeri kraljeva i velikaša, one su svojim primjerom imale poseban pozitivan utjecaj i na druge djevojke

Utjecaj Anglosasa na druge narode

• Anglosasi doživljavaju poseban procvat u 8. st., a mnogi su kraljevi i velikaši, zbog svog pobožnog života, postali sveci: od 7. do 11. st. svetima je u Engleskoj proglašeno 23 kralja i 60 kraljica i članova kraljevske obitelji, a svoj su život u samostanima pred kraj svoga života posvetili 33 kralja i kraljice

• takav procvat se pozitivno odražava na okolne narode, te i drugdje u Europi dolazi do sličnog procvata

Nastanak kulture metodom

prepisivanja knjiga• kultura u Europi je posebno nastajala

na način da su redovnici marljivo svakodnevno prepisivali stare vrijedne knjige, napose u 9. st.

• njima možemo zahvaliti što danas imamo sačuvana brojna ne samo kršćanska djela, nego i djela starih grčkih i rimskih klasika

• također, u samostanima se pišu ljetopisi, pa njima možemo zahvaliti za sve sačuvane povijesne podatke koji nam pomažu za današnja istraživanja

Utjecaj Crkve na razvoj gospodarstva

• redovnici i svećenici su djelovali na svim područjima, pa tako i na području gospodarstva: prenošenjem kršćanskih vrijednosti i ispravnog odnosa prema radu, bili su poticaj lijenim barbarima koji su samo znali ratovati i otimati, u razvoju gospodarstva i u poštenom radu (krčile su se šume, gradile zgrade i općenito je bio razvijen pošten odnos u svim područjima)

• samostani se bave i vrtlarstvom i botanikom i na tom području ostavljaju značajnih tragova

Razvoj filozofije, teologije,

umjetnosti i znanosti

• u 9. st. posebno dolazi do razvoja filozofije i teologije, ali one nisu bile dovoljno odijeljene, tako da je to škodilo njihovu daljnjem razvoju

• u samostanima se proučavaju i stari grčki i rimski filozofi, a posebno Aristotel

• razvija se geometrija, aritmetika, minijaturno slikarstvo, umjetnost općenito

Nastanak i razvoj romanike

• u 9. st. dolazi i do nastanka novog stila u gradnji crkava, a to je romanika: staroj kršćanskoj bazilici su dodali tornjeve i poprečnu lađu, pa je ona dobila tlocrt latinskog križa, a uz to ju karakteriziraju obli lukovi na prozorima i vratima

KATEDRALA I KRSTIONICA U PISI

Pad zanosa i gubitak samostalnosti Crkve

• od kraja 9. st. do 11. st. dolazi do negativnih utjecaja koji će se odrazati i na crkvenu i na društvenu zbilju

• gubi se prvotni zanos i popušta svetost života, a u tome prednjače velikaši

• kako je Crkva dobivala darovnice i posjede od svjetovnih velikaša, oni su sve češće postavljali nekakve uvjete, pa su tako samostani dospjeli u njihove ruke i više nije bilo napretka

Ponovna obnova Crkve

• Crkva uskoro pronalazi nove putove duhovne izgradnje, a taj se duhovni i svaki drugi preporod najprije zbiva u južnoj Francuskoj, u samostanu Cluny, koji je bio izravno podložan Rimu i na njega svjetovni velikaši nisu imali utjecaja

• živjeli su vrlo skromno, izrađivali su liturgijsko ruho i njegovali crkveno pjevanje, radili su u šutnji i velikoj poniznosti

• svojoj izrazitom duhovnošću utjecali su i na druge koji su također duhovno obnavljali svoje samostane

SAMOSTAN CLUNY

Procvat u 12. st.

• u 12. st. dolazi do velikog preporoda: osnivaju se sveučilišta, grade se velebne gotske crkve i cvjeta duhovni i društveni život

• obnavlja se kiparstvo, utemeljuju se pučke škole i radi se na općoj kulturi

UNUTRAŠNJOST CRKVE ST. DENIS U

PARIZU (12. st.)

SJENE SREDNJEG

VIJEKAPad zanosa i negativnosti

Razlike između Istoka i Zapada

• još od prvih stoljeća Crkve nastajale su manje ili veće razlike u vjerskom i društvenom smislu između Istoka i Zapada, što je s vremenom dovelo do nastanka Zapadnog Rimskog Crastva i Istočnog Rimskog Carstva (Bizantskog)

• na Istoku carevi preuzimaju vlast ne samo na svjetovnom, nego i na crkvenom području, dok na Zapadu papa ima veću ili manju samostalnost u odlučivanju u vjerskom smislu

Udaljavanje Istoka i Zapada

• dolazi do sve većih razlika u crkvenoj disciplini, liturgiji i teologiji, a kulturološke razlike više nisu shvaćane kao bogatstvo, nego su postale razlog međusobnog nerazumijevanja

• takva loša komunikacija još je više oslabljena zbog prodora barbarskih naroda na Zapadu, te zbog prodora islama na Istoku

Veliki crkveni raskol 1054. god.• zbog takvih loših odnosa 1054. god.

dolazi do velikog crkvenog raskola, kada se Crkva raspala na:• Istočnu (Pravoslavne) i• Zapadnu (Katoličku)

• papa Lav IX. poslao je svoga izaslanika Humberta de Silvu u Carigrad patrijarhu Mihajlu Cerulariju kako bi smirio napetosti, no susret je završio međusobnim ekskomunikacijama, koje su ostale na snazi sve do 1965. god., kada su ih ukinuli papa Pavao VI. i carigradski patrijarh Atenagora I.

PAVA

O V

I. I A

TEN

AGO

RA

I.

Prodor islama

• u 7. st. se javio islam i on se ubrzano širio: onim narodima koji su prihvaćali islam, nudili su velike povlastice, a one koji ga nisu prihvatili su ubijali (džihad - sveti rat)

• Arapi su 637. god. osvojili Svetu zemlju, ali su kršćani i dalje mogli posjećivati sveta mjesta

• međutim, u 11. st. Palestinom su zavladali tzv. seldžuci koji su ubijali i mučili hodočasnike

Križarski ratovi

• u Europi jača želja za oslobođenjem Svete zemlje, pa uskoro nastaju vojni pohodi kojima je cilj osloboditi Svetu zemlju od muslimana i zaštititi hodočasnike: od 1099. do 1270. god. organizirano je 8 križarskih ratova

• nažalost, iako je u početku cilj bio plemenit, uskoro u križarske vojne polaze oni koji su željni pljačke i bogatstva, što je dovelo do pogoršanih odnosa između Istoka i Zapada, a posebno između kršćana i muslimana

Viteški redovi

• s križarskom vojnom javljaju se tzv. viteški redovi, odnosno takvi redovnici koji su bili duhovna i oružana pratnja hodočasnicima

• najpoznatiji su:• templari• ivanovci• teutonci

• oni su imali svoje i dobre i loše strane TEMPLAR

IVAN

OVA

C

TEU

TON

AC

Pojava katara

• u 10. se st. Europom počinje širiti krivovjerje poznato pod nazivom katari (albigenzi, krstjani, bogumili)

• riječ je dualističkoj gnostičko-manihejskoj sekti koja je nastala u Bizantu, a preko Balkana se proširila po južnoj i zadadnoj Europi

• katari su naučavali postojanje dva boga: boga dobra i boga zla, te da se treba držati strogog isposničkog života ako se želi postići spasenje (samo će se "čisti" - tj. katari /naziv dolazi od grč. catharos = čist/ spasiti)

STEĆAK - CRKVA

BOSANSKA

Katari i inkvizicija

• mnogi su među onima koji nisu bili dovoljno poučeni u vjeri postali katari, a posebno su se proširili u Bosni i Francuskoj

• pape su više puta pozivale na odbacivanje takvog krivovjerja, no kako je to bilo bezuspješno, 1184. god. car Fridrik I. Barbarossa i papa Lucije III. izdaju dekret kojim započinje njihova istraga, a uskoro i progoni

• to je bio početak inkvizicije, a posebni istražitelji koji su utvrđivali pojedine okolnosti bili su inkvizitori

Bosanski krstjani• iako se donedavno

smatralo da su bogumili u Bosni (nazivali su se bosanski krstjani, a Crkva se nazivala Crkva Bosanska) bili također dualistička sekta, neki povjesničari ističu kako je riječ o povijesnom iskrivljenju, te da su oni zapravo bili pravovjerni, iako su imali nešto drukčije običaje od drugih kršćana

STEĆAK - NADGROBNI SPOMENIK

Inkvizicija i njene

posljedice• ako netko ni nakon mučenja nije htio

priznati da je katar, bio je predan svjetovnoj vlasti i obično spaljen na lomači

• uskoro se s katara prešlo i na druge koji su bili na sličan način istraživani, a potom i spaljeni: svetogrdnici, vračari, čarobnjaci, žene koje su bile optužene da su vještice...

• iako je to možda i najžalosnije razdoblje Crkve i velika sjena na njezinu "licu", valja istaknuti kako je bilo i onih koji su se takvim progonima izričito i oštro protivili

Odnos Crkve i države u srednjem vijeku

• s ulaskom germanskih naroda u Crkvu javlja se razmišljanje da Crkva nema svoju samostalnost, nego je sastavni dio države

• crkveni su ljudi dobivali i političke uloge, pa su mnogi s vremenom zapustili svoju duhovnost

• također, dolazi do situacije da vladar sebi uzima za pravo postavljati biskupe i opate (poglavare samostana), a najčešće su postavljali politički podobne, odnosno one koji nisu baš imali puno veze s Crkvom

Klinijevska i grgurovska

reforma• takvo stanje gdje Crkva nije imala

autonomiju birati crkvene ljude doseglo je razinu nepodnošljivosti, pa u 10. i 11. st. dolazi do crkvene obnove, a koju predvode redovnici iz samostana Cluny u Francuskoj (klinijevska reforma), nastojeći povratiti duhovnu snagu Crkve

• istovremeno papa Grgur VII. (1073.-1085.) provodi tzv. grgurovsku reformu, a koja nastoji osloboditi Crkvu od utjecaja svjetovnih velikaša

• tako obnovljena Crkva postaje opet rasadište vjere, pismenosti i kulture

OPATIJA CLUNY

Crkva u srednjem vijeku - od duhovnog procvata do ratova i

raskola• Crkva u srednjem vijeku puno pridonosi razvoju znanosti, kulture, pismenosti i duhovnosti

• dolazi do udaljavanja Istoka i Zapada, što dovodi do crkvenog raskola 1054. god.

• Crkva postaje potčinjena svjetovnim vladarima

• križarski ratovi su imali za cilj osloboditi Svetu zemlju od muslimana, ali su se s vremenom pretvorili u pljačkanje

• zbog nastanka sekte katara javlja se inkvizicija, a koja je nalagala spaljivanje krivovjeraca i otpadnika

• u 10. i 11. dolazi do obnove Crkve: klinijevska i grgurovska reforma

ZAPIŠIMO

www.vjeraidjela.com