4
CRNOGORSKA SAVREMENA SKULPTURA IZ FONDA CENTRA SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE

CRNOGORSKA SAVREMENA SKULPTURA - montenegrina.netmontenegrina.net/wp-content/uploads/2011/04/Izlozba-skulptura-u-andrijevici.pdf · umjetnosti Crne Gore, još je jedna u nizu planiranih

  • Upload
    others

  • View
    8

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: CRNOGORSKA SAVREMENA SKULPTURA - montenegrina.netmontenegrina.net/wp-content/uploads/2011/04/Izlozba-skulptura-u-andrijevici.pdf · umjetnosti Crne Gore, još je jedna u nizu planiranih

CRNOGORSKA SAVREMENA

SKULPTURAIZ FONDA CENTRA SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE

Page 2: CRNOGORSKA SAVREMENA SKULPTURA - montenegrina.netmontenegrina.net/wp-content/uploads/2011/04/Izlozba-skulptura-u-andrijevici.pdf · umjetnosti Crne Gore, još je jedna u nizu planiranih

Izložba „Savremena crnogorska skulptura“, koja je dio fonda Centra savremene umjetnosti Crne Gore, još je jedna u nizu planiranih povodom učvršćivanja sara-dnje naše i kulturnih institucija sjevernog dijela Crne Gore, a posredstvom koje će ljubitelji umjetnosti biti upoznati sa skulptorskim ostvarenjima i karakteristikama pojedinaca kroz izložene radove. Pod skulptorskim tehnikama podrazumijeva se vajarski rad u različitim ma-terijalima od tradicionalnih (koji se upotrebljavaju od praistorije do danas kamen, drvo, glina, metal) do pojave novijih materijala (koji se pojavljuju u vremenu in-dustrijske proizvodnje kao što su fabrički oblikovani metali, žice, ploče, plastične mase...). Osnovnu vajarevu tehniku određuje ne samo materijal nego i njegov odnos prema materijalu u kojem radi. Skulptura, oblik koji stvara čovjek, prije svega treba da zrači svojim unutrašnjim životom, energijom, nezavisno od teme koju ilustrativno pokazuje. Tvrdoću kamena, oblik, boju i strukturu drveta, mekoću gline, topivost i sjaj metala... umjetnik može iskorišćavati, izraziti, naglasiti, a ista ta specifična svojstva svakog materijala može i negirati. Savremena crnogorska skulptura, koja čini ovu izložbu, je raznovrsna, što i potvrdjuju radovi koji je čine, kako po tehnici tako i po načinu tretiranja forme.

Marko Brežanin je poznat kao autor brojnih portreta pa je i ovom prilikom predstavljen radom u gipsu „Portret Aleksandra Čilikova“. Naglašena je re-alnost ličnosti, sa težnjom da prodre u njeno psihičko stanje i uspijeva da laganom stilizacijom forme, pokaže izraz, kao manifestaciju snažnijeg unutrašnjeg pokreta, da se primakne suštini tog stanja i približi njegovom simbolu. Luki Tomanoviću je od materijala odgovaralo drvo iz kojeg je izvlačio sugestivne poze i postizao uzbudljivu asocijativnost, „uhvaćeni“ pokret. Skulptura »Ležeći akt« je »preformulisana« iz mirne forme u ležeću pozu tijela, uopštena da se približava apstrakciji, zadržavajući asocijativnu sugestiju.Tomanovićev izraz počiva na pre-finjenoj modelaciji i suptilnom osjećanju. Stevan Luketić, majstor obrade metala, za realizaciju svog djela „Skulptura LLS IX“ koristi odsluženi industrijski materi-jal-hladnjak. Transpozicijom odbačenog industrijskog materijala (predmeta)-hladnjaka, stvorio je novi plastični oblik dao mu suštinu, estetski i umjetnički cilj, materijalizovao osnovnu ideju. Drvo Srđan Kovačević obrađuje vrlo promišljeno i nastoji da uklopi svoju zamisao u izdužene forme debla i tokove koje ono sadrži. Vodi računa prilikom izbora drvenih formi iz prirode: o vrsti, boji, kvalitetu. Skulptura »Dva lika jedne žene« urađena u orahovom drvetu, tamne je boje. Na drvenoj formi iz prirode na jednoj strani intervenisanje je svedeno na minimalno, gotovo reljefno ucrtavanje ženskih atributa, dok su na drugoj strani oni naglašeni. Za izradu skulpture pod nazivom „Ženska“ Krsto Andrijašević koristi drvo. Ženska figura je oživljena aplikacijama od metalne žice sa takvom obazrivošću da te intervencije izgledaju kao prirodne, neke djelove na figuri akcentira crvenom bojom. Pavle Pejović je predstavljen kompozicijom „Dugo iščekivanje“. Čine je četiri ženska akta u bronzi koje on radi u karakterističnom arhaičnom maniru sa

Page 3: CRNOGORSKA SAVREMENA SKULPTURA - montenegrina.netmontenegrina.net/wp-content/uploads/2011/04/Izlozba-skulptura-u-andrijevici.pdf · umjetnosti Crne Gore, još je jedna u nizu planiranih

naglašenom ekspresijom njihovih mitsko-simboličkih slojeva. Aktovi su u različitim pozama: ležećim, sjedećim, glave uzdignute, okrenute u stranu ... kako sam naziv kompozicije kaže - kao u nekom iščekivanju.

Skulpturu dijelimo po stepenu plastičnosti na punu plastiku (statua, mobil) i reljef (uleknuti, niski i visoki). Risto Radmilović nam se na ovoj izložbi predstavlja reljefom u metalu-mesin-gu. Vješto koristi njegova specifična svojstva, stvara masivne apstraktne forme, oštrih ivica, glača površinu naglašavajući njegovo zlatno-žuto zračenje. Miodrag Šćepanović djelo pod nazivom „Pogled“ radi u drvetu. U formi debla-javora sprovodi svoju zamisao na kojoj odmah uočavamo smisao za realno. Posebno nas zaokuplja obrada same površine, ženskog lika sa maramom, sprovedena do kraja sa naglašenim fiksiranim pogledom. Peko Nikčević za izradu svog djela koristi ka-men. Poštujući sve njegove karakteristike, intelektualnu preokupaciju i zamisao sprovodi minimalnim, jednostavnim intervencijama na prirodnoj kamenoj masi ili njenom dijelu. Tijana Dujović Liščević koristi pečenu glinu i žicu za rad pod nazivom „K nebu“ koji predstavlja arhitektonski oblik koji seže uvis, blago navi-jen. Vrh je ogoljen, a na vrhovima žičanih konstrukcija zadržali su se trouglasti djelići keramike. Širi donji dio, ovog malog eksponata, čini “kuća” od blago oker keramike sa tamnim (braon i crnim) prugastim urezima, vertikalno i horizontalno. Ana Djukanović-Miljkovac je zastupljena skulpturom iz ciklusa »Terakota I« pod nazivom »Stojeća«. Naziv ciklusa upućuje na tehniku izrade. Forma posjeduje elemente koji asociraju na žensku figuru. Sanja Bulatović jednostavnim, mekim linijama stvara asocijativnu formu pognute figure,u bijelom mermeru, čiji je naziv „Sjetna“. Volumen sa svih strana djeluje jedinstveno, zatvoreno, statično. Omeđen je glatkim površinama koje prate njegove pregibe, zaobljene spajajući se u je-dinstvenu kontinuiranu površinu. Na mjestima gdje se volumen savija nastaje blaga, mekana igra svjetlosti i sjene.

Razvoj crnogorske likovne umjetnosti mnogo je više vezan za slikarstvo nego za vajarstvo iako imamo izuzetnih vajara. Raduje činjenica da se mladje generacije sve više upuštaju u nova iskustva i eksperimentisanja, tražeći nadahnuća u „novim“ materijalima za realizaciju svojih ideja, ali i poštujući one tradicionalne.

Marina Čelebić

Page 4: CRNOGORSKA SAVREMENA SKULPTURA - montenegrina.netmontenegrina.net/wp-content/uploads/2011/04/Izlozba-skulptura-u-andrijevici.pdf · umjetnosti Crne Gore, još je jedna u nizu planiranih

Organizator izložbe: Centar savremene umjetnosti Crne Gore

Za organizatora: Milenko Damjanović

Izbor radova i kataloški podaci:Marina ČelebićNada Baković

Brankica Nedović Dizajn i štampa: DPC, Podgorica

Kataloški podaci:

1. Marko Brežanin »Portret Aleksandra Čilikova« 1952.godina, gips, 28x16x20,5cm2. Luka Tomanović »Ležeći akt« skulptura-drvo, 25x79x25,5cm3. Stevan Luketić »Skulptura LLS IX« 1989godina, kombinovana tehnika, 140x30x10cm 4. Srđan Kovačević »Dva lika jedne žene« skulptura, drvo-orah,1995.godina;180x32x20cm5. Krsto Andrijašević „Ženska“ 1988.godina, skulptura, kombinovana tehnika,drvo-žica,65x16x25 cm6. Pavle Pejović, Akt I, II, III, IV, rad u bronzi, kompozicija „Dugo iščekivanje“ 15x27x50cm,18x24x55cm, 21x34x43cm, 25x30x45cm7. Risto Radmilović, bez naziva, 1997.godina, reljef - mesing, 81x64x12 cm8. Miodrag Šćepanović »Pogled« bajcovani javor, 1995.godina, 45x15x18,5cm 9. Peko Nikčević, bez naziva, 1996.godina, skulptura-kamen, 56x56x54cm10.Tijana Dujović-Liščević »K nebu« pečena glina i žica, 1996.godina, 64x17,5x14cm11.Ana Đukanović Miljkovac, skulptura iz ciklusa »Terakota I« pod nazivom »Stojeća« , terakota, 1997.godina, 70x30x15cm12. Sanja Bulatović „Sjetna“ skulptura, bijeli mermer, 46x28x28cm