crnogorski glasnik br 62

  • View
    234

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Glasilo Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i VijeÊa crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba Crnogorski glasnik - Broj 62. - 2010. Strana 1

Text of crnogorski glasnik br 62

  • C r n o g o r s k i g l a s n i k - B r o j 6 2 . - 2 0 1 0 . Strana 1

    GODINA XI. _ BROJ 62. _ OUJAK-TRAVANJ / MART-APRIL_ 2010.

    Glasilo Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i Vijea crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba

  • Strana 2 C r n o g o r s k i g l a s n i k - B r o j 6 2 . - 2 0 1 0 . C r n o g o r s k i g l a s n i k - B r o j 6 2 . - 2 0 1 0 . Strana 3

    Dva pisma uredniku i ne samo njemu!

    Kada je nakon to su u prethodnom broju Crnogorskog glasnika objavljena dva priloga povodom ezdeset godina knjievnog rada akademika Sretena Perovia stiglo pismo gospodina Perovia, nije bilo dvojbe da to pismo treba objaviti, jer ono nije upueno samo uredniku nego i svim lanovima nae Zajednice!

    Potovani gospodine urednie,Najtoplije Vam zahvaljujem na poasti koju ste mi ukazali izdano obiljeavajui

    moj knjievni jubilej u Glasniku br. 61.Molim Vas da moju zahvalnost prenesete lanovima Redakcije te akademiku

    Veselinu Simoviu i dr. sc. Radomiru Pavieviu.Svim lanovima Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i Vijea crnogorske

    nacionalne manjine Grada Zagreba upuujem najbolje elje.Srdano

    Sreten Perovi

    A nije bilo dvojbe da treba objaviti i pismo koje je stiglo od knjievnog kritiara Vlatka Simunovia, iji smo razgovor sa akademikom Sretenom Peroviem bili tada prenijeli iz Pobjede. Naime, pismo gospodina Simunovia jeste bilo odgovor na uredniku molbu da biblioteci Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske uputi primjerak svoje knjige eseja Zapisi, jer on u njima pie o autorima i knjigama koji kako je sam kazao na promociji Zapisa neemu to uvam duboko u sebi kao tajnu donose dobru vijest. Ali, to pismo upueno je zapravo svim Crnogorcima u Hrvatskoj!

    Uvaeni gospodine urednie,Vae pismo mi je uljepalo dan. Lijepo je znati da to to ini, ugaajui dobru

    u sebi, jeste dobra vijest drugom ovjeku.im prije aljem par primjeraka moje knjige na adresu u Zagrebu, to ste je

    naznaili. Naravno, jedan primjerak i sa posvetom Vama lino.Moete sebi bez ustezanja dati za pravo da, kad god Vam panju privue

    neki crnogorski naslov, od mene zatraite da tu knjigu proslijedim biblioteci Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske. Sa zadovoljstvom u to uiniti. U mom srcu i memoriji Crnogorci Hrvatske imaju posebno mjesto kao ljudi koji su sauvali obraz naem narodu.

    Vlatko Simunovi

    E JE TO

    PREDSTAVLJANJE KNJIGEFrantiek istek: Naa braa na jugu 4

    DANI CRNOGORSKE KULTURE 2010.Art u Splitu, Rijeci, Puli i Zagrebu 10Testament Testamenta Pee onovia 12Izloba Ratka Odalovia u Splitu 14

    DJELOVANJE NZCH I VIJEA CRNOGORACASjednica Predsjednitva NZCH 16Susret u Crnogorskom domu u Zagrebu 16Sjednica Vijea u Zagrebu 17Skuptina Zajednice Crnogoraca Split 17Sredstva za programe NZCH 18O unapreenju rada Zajednice Crnogoraca Pule 18

    IZ CRNE GORE I SVIJETAPogled Brisela i Vaingtona na Crnu Goru je realan 20Branku Banjeviu nagrada za ivotno djelo 24Deset godina Crnogorske kinoteke 24Kada korijenje progovori u Ljubljani 25Putokaz istraivaima iseljavanja iz Crne Gore 25Dani crnogorske kulture u Vojvodini 26Pokuaji asimilacije Crnogoraca 26

    OSVRTI, VIENJA, PRIKAZIDan kada su uloge zamijenjene 27Batina je vie od prolosti 29

    KULTURNI I ZAVIAJNI TURIZAMCrnogorski vijenici u Klovievim dvorima 30edo Jankovi: Putovah po sjeveru Crne Gore 30

    EROS I TANATOSNovi ciklus Dimitrija Popovia 32

    GALERIJA MONTENEGRINAIzloba spomenika kulture i religije 33Molitva u Belom Manastiru 33Samostalna izloba Sae Jantoleka 34Izgubljeni raj 35Izloba crtea Natae Raovi 36

    CRNOGORSKI MOZAIKKnjaz Nikola I: Kako se ja pravo kleo, ... 38

    IN MEMORIAMProf. dr. Duan Strahinja 42

    TRADICIONALNO DRUENJE 43

    GALERIJA MONTENEGRINA 43

    NOVI NASLOVI 43

    BOKA NEKAD I DANAS 44

    Izdavai: NACIONALNA ZAJEDNICA CRNOGORACA HRVATSKE

    i VIJEE CRNOGORSKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZAGREBA,

    Zagreb, Trnjanska cesta 35, Tel/Fax: 01/6197 078, 01/ 6314 263, E-mail: nzch@net.amis.hr, vijececrn@net.amis.hr,

    montenegro@net.amis.hrInternet adresa: www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr

    Za izdavaa: dr. sc. Radomir Pavievi i prof. emer. dr. sc. Veselin Simovi

    Glavni i odgovorni urednik: Zoran DrakoviRedakcija: Jovan Abramovi, Zoran Drakovi, Stevo

    urakovi, Nenad Ivanovi, Danilo Ivezi, Dragutin Laki Rukopisi se ne vraaju. Naklada / Tiraa: 1000

    ONA

    Zagledana u visoko sunceKao u pobratimaLeluja ona i lebdi iznadUmorne Crne Gore i sivog NebaKao izmeu poslunog SinaI nadmonog Oca

    Raduje se dodiru zrakaU kojemu pepela nemaA sve je pepeo

    Vre se kao leptirNa cvijet prve mladostiI sobom okree poluloptuSvojih snova o MontenegruS malo soli u oku i grke usne

    Slobodno hodaPreko ledenih voda

    uje plimne zvuke iz duboke DukljeIz vlastite se aure izvlaiI raduje seRaduje se ...

    Sreten Perovi

    (IZABRANA DJELA, Poezija III,Fondacija Prijateljstvo, Podgorica, 2009.)

    e s t i t a m o 8 . m a r t

  • Strana 4 C r n o g o r s k i g l a s n i k - B r o j 6 2 . - 2 0 1 0 . C r n o g o r s k i g l a s n i k - B r o j 6 2 . - 2 0 1 0 . Strana 5

    eke predstave o Crnoj Gori i Crnogorcima

    FRANTIEK ISTEK: NAA BRAA NA JUGU

    Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Vijee crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba, eka Beseda Zagreb i Vijee eke nacionalne manjine Grada Zagreba su 14. aprila ove godine, u

    zdanju ekog narodnog doma u Zagrebu, predstavili knjigu dr. sc. Frantieka isteka Naa braa na

    jugu eke predstave o Crnoj Gori i Crnogorcima 1830 - 2006, koju je prole godine, u prevodu

    knjievnika Adina Ljuce, izdala Matica crnogorska.

    U novoureenom kulturno-gospodarstvenom centru ekog narodnog doma brojne prisutne

    pripadnike eke i crnogorske nacionalne manjine u Zagrebu, kao i vei broj uzvanika i gostiju meu

    kojima su bili predstavnici ambasada eke Republike i Crne Gore u Republici Hrvatskoj te predstavnik

    gradonaelnika Grada Zagreba pozdravili su predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske

    dr. sc. Radomir Pavievi i upravnik odbora eke Besede gospodin Jaromil Kubiek.

    U prigodnom obraanju predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske dr. sc. Radomir

    Pavievi istakao je da mnogi od onih koji su radili na internacionalizaciji crnogorskog pitanja na svetskoj

    sceni od devedestih godina do obnove suvereniteta Crne Gore znaju da je tome dao znaajan doprinos

    i najmlai akademik eke akademije dr. Frantiek istek. Dr. Pavievi je iskoristio priliku da iznese

    prijedlog da eka manjina zajedno sa crnogorskom manjinom u Hrvatskoj, zajedno sa hrvatskom

    nacionalnom manjinom u Crnoj Gori te Maticom crnogorskom uestvuje u stvaranju monografije o

    Duanu Vukotiu, priznatom prakom aku, tvorcu Zagrebake kole crtanog filma i oskarovcu.

    Gospodin Jaromil Kubiek je ispred upravnog odbora eke Besede iznio zadovoljstvo to se

    promocija kapitalnog djela dr. Frantieka isteka dogaa u Zagrebu, jer to svjedoi o dobrim stoljetnim

    odnosima izmeu eha i junoslavenske brae, a to se potvruje i kroz jako dorbu saradnju izmeu

    vijea eke i crnogorske manjine u Zagrebu.

    O knjizi su potom, nakon uvodnih rijei moderatora veeri tajnika NZCH gospodina Danila Ivezia,

    govorili prof. dr. sc. Drago Roksandi (Odsjek za povijest, Filozofski fakultet u Zagrebu), gospodin

    Novica Samardi (Matica crnogorska) i na kraju sam autor knjige dr. sc. Frantiek istek

    PREDSTAVLJANJE KNJIGEKnjiga prati istorijski razvoj i transformaciju percepcije i recepcije Crne Gore i Crnogoraca u

    ekoj od prvih romantinih pomena malog plemena slovenskih junaka koje u vrletima iznad Jadrana vjekovima odoljeva i prkosi osmanskoj hegemoniji, pa sve do obnavljanja crnogorske nezavisnosti 2006. godine, te refleksija o savremenoj Crnoj Gori kao turistikoj destinaciji. Tematske odrednice knjige su pritom smjetene u iri junoslovenski, balkanski i evropski istorijski i kulturni kontekst. U fokusu ove unikatne, nadahnute i erudirane studije je razdoblje od polovine 19. vijeka do 1918., kad se u ekoj knjievnosti, urnalistici i slikarstvu Crnogorci i Crna Gora esto referiraju kao naa braa na jugu koju krase kako ojstvo, junatvo i tolerantnost, tako i visok stepen ouvanosti izvorne kulture i drevnog patrijarhalnog naina ivota.

    Prof. dr. sc. Drago Roksandi: POTENO NAPISANA I VRLO VANA KNJIGAIzrazivi zadovoljstvo to je jedna doista poticajna knjiga dr. isteka povod susretu u ekom

    narodnom domu, prof. dr. sc. Drago Roksandi koji je ef Katedre za povijest Srednje i Jugoistone Evrope na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, to znai da su u njegovoj ingerenciji i esi i Crnogorci (i to prvenstveno onaj dio njihove povijesti u habsburkoj domeni, u osmanskoj domeni, u mletakoj domeni) najprije je istakao da se poslije 1989. godine promijenila ne samo politika geografija, nego se tota promijenilo i u ljudskim glavama, tako da je danas u ekoj malo ljudi koji, ne samo za Crnu Goru nego i za ovaj dio evropskoga kontinenta, imaju onu vrstu interesa koja je nekad postojala:

    Mi smo svi svjesni da je neko SFRJ, iz ehoslovake ili neke druge perspektive, bila nedostian svijet. Sad su se stvari presloile: sad su ovi prostori na neki nain u pozicijama u kojima su bili u dugome 18. i 19. stoljeu. Oigledno je da ne samo politika geografija, nego napose i kulturna geografija ima svoje dubinske, strukturne initelje koji nas i dovode u situaciju u kojoj se sad nalazimo, a koja ovu knjigu ini izuzetno aktualnom!

    Naglasivi da eki interes za Crnu Goru nije samo pitanje nekih zaneenjaka, slavenskih inspiracija itd., nego da je i izraz meunarodnih konteksta crnogorskoga samoosvjeivanja, prof. Roksandi je podvukao kako se malo to deavalo meu Junim Slavenima, od konca 18. stoljea pa nadalje, to nije imalo i svoje eke