NVO BILTEN

Projekat finansira Evropska unija

WWW.CRNVO.ME

20 godina Centra za razvoj nevladinih organizacija

Dom aktivizma

T E M A B R O J A

 Na početku, podsjećamo na nekoliko  ključnih faktora koji čine ovo okruženje/ambijent za djelovanje civilnog društva o kojem ćemo mi govoriti danas: To su,  prije svega, neometana sloboda udruživanja i izražavanja; zatim zakoni, strategije za civilni dijalog, adekvatna i transparentna finansijska podrška za projekte organizacija  iz javnih fondova, kao i  stalno razvijanje kapaciteta u samom civilnom društvu. Nalazi različitih istraživanja, domaćih i medjunarodnih organizacija ukazuju da u Crnoj Gori nijedan od  elemenata za djelovanje civilnog društva nije u potpunosti ostvaren.  Nažalost, neka pitanja, poput slobode izražavanja, nezakonitog  isključivanja predstavnika civilnog društva iz nekih tijela, medijsko obračunavanje sa neistomišljenicima  su se neočekivano vratili na našu javnu scenu i vratili sve nas više od deceniju unazad u neka stara, loša vremena. Kada je u pitanju civilni dijalog,  na papiru imamo možda i najbolja zakonska rješenja u regionu, strategiju, savjetodavno tijelo za dijalog vlade i NVO, ali je primjena zakona kao i u mnogim drugim oblastima vladavine prava  još uvijek veliki problem, izvor nezadovoljstva i medjusobnog nepovjerenja.

Slična je situacija i u  dijelu finansiranja projekata iz javnih fondova, gdje je zakonsko rješenje  najsličnije evropskim praksama. Ali, dvije godine zaredom  minsitarstva pokazuju neodgovoran odnos, i svojim kašnjenjima obesmišljavaju cijeli koncept. Kada je u pitanju iznos koji se iz javnih fondova opredjeljuje za projekte civilnog društva, najmanji je u poredjenju sa zemljama regiona. Ako govorimo o volonterizmu, volonterski duh se u našem društvu razvio i održao zahvaljujući civilnom sektoru, a Vlada još nije stvorila zakonski okvir koji će motivisati gradjane i podstaći razvoj ovako važne kulture i djelatnosti. Zato zaključujemo, primjenu zakona u svim oblastima  koči nedostatak političke volje i nedostatak jake prioritizacije  civilnog društva na najvišem nivou. Sloboda izražavanja, kao jedan od ključnih preduslova za djelovanje aktivista civilnog društva propisana je u Ustavu. Činjenica,  nije zabranjeno da kažete sta mislite, ali to ne znači da ćete proći bez posljedica.   Podsjećam  da su aktivisti civilnog društva, u jednom periodu, a ne tako davno,  bili izloženi nezapamćenoj prljavoj medijskoj kampanji, samo zato što su radili svoj posao: ukazivali na propuste u radu pojedinih institucija, ili davali neke predloge koji nijesu bili po mjeri vlasti. Da, oni su imali pravo da kažu sta misle, ali su posljedice bile  vrlo očigledne. Sloboda izražavanja je propisana, ali nije zagarantovana. Ali, kako je entuzijazam neraskidivo vezan za civilno društvo, i pored ovih dešavanja, značajan je broj onih koji ostaju da se iz ovog ugla bore za kvalitetnije društvo. Sa 56% povjerenja gradjana, prema posljednjim podacima, vise nego  za predsjednika države ili političke partije , naše je zadovoljstvo što nas gradjani prepoznaju kao važne aktere društvenih promjena, ali i ogromna odgovornost da u tom pravcu nastavimo naše djelovanje.  Znamo da gradjani  od nas  očekuju  da o svim važnim pitanjima imamo jasan i javno artikulisan stav, da saopštimo kritiku i ukažemo konkretno na one koji ometaju vladavinu prava. 

. Poštovani prijatelji, Drago mi je što imam priliku da Vas pozdravim ispred cijelog tima Centra za razvoj nevladinih organizacija koji je ovog mjeseca obilježio 20 godina od osnivanja naše organizacije. Naš jubilej bio je dodatni povod daorganizujemo konferenciju "Civilno društvo u Crnoj Gori -Kako do povoljnog okruženja za djelovanje civilnog društva? ", cijeneći da je ovo dovoljna vremenska ali i svaka druga distanca sa koje objektivno možemo govoriti o ovom pitanju- u kakvom okruženju djeluje civilno društvo u Crnoj Gori danas, da li se i šta promijenilo   nakon dvije decenije od osnivanja prvih udruženja i prvih akcija u nevladinom sektoru.

A N A N O V A K O V I Ć , I Z V R Š N A D I R E K T O R K A , C R N V O

www.crnvo.me

Zato zaključujemo, primjenu zakona u svim oblastima  koči nedostatak političke volje i nedostatak jake prioritizacije  civilnog društva na najvišem nivou. Sloboda izražavanja, kao jedan od ključnih preduslova za djelovanje aktivista civilnog društva propisana je u Ustavu. Činjenica,  nije zabranjeno da kažete sta mislite, ali to ne znači da ćete proći bez posljedica.  Podsjećam  da su aktivisti civilnog društva, u jednom periodu, a ne tako davno,  bili izloženi nezapamćenoj prljavoj medijskoj kampanji, samo zato što su radili svoj posao: ukazivali na propuste u radu pojedinih institucija, ili davali neke predloge koji nijesu bili po mjeri vlasti. Da, oni su imali pravo da kažu sta misle, ali su posljedice bile  vrlo očigledne. Sloboda izražavanja je propisana, ali nije zagarantovana. Ali, kako je entuzijazam neraskidivo vezan za civilno društvo, i pored ovih dešavanja, značajan je broj onih koji ostaju da se iz ovog ugla bore za kvalitetnije društvo. Sa 56% povjerenja gradjana, prema posljednjim podacima, vise nego  za predsjednika države ili političke partije , naše je zadovoljstvo što nas gradjani prepoznaju kao važne aktere društvenih promjena, ali i ogromna odgovornost da u tom pravcu nastavimo naše djelovanje. Znamo da gradjani  od nas očekuju  da o svim važnim pitanjima imamo jasan i javno artikulisan stav, da saopštimo kritiku i ukažemo konkretno na one koji ometaju vladavinu prava. Takodje očekuje se i da saradjujemo sa donosiocima odluka. Neka od pitanja se ne mogu riješiti bez direktnog dijaloga sa njima, kao na primjer pitanja socijalne politike, ali i mnoga druga. Tada  smo izloženi drugim preispitivanjima –jesmo li potpali pod uticaj vlasti ili opozicije, koliko smo i da li uopšte nezavisni. Ako pogledamo samo izjave  u parlementu predstavnika vlasti i značajnog dijela opozicije-vidimo da je njihov zajednički problem često civilno društvo. Njihove izjave su najbolji pokazatelj koliko smo daleko od jednih i drugih.  Vjerujem da su gradjani prepoznali da je javni interes jedini autoritet najznačajnijeg dijela civilnog društva.  

Mnogo puta smo govorili zašto je civilno društvo važno, ali treba koristiti svaku priliku da na to podsjetimo. Pomenuću samo jedan, ne tako veseo primjer, kada se djelovanje civilnog društva pokazalo neophodnim i jedinim izvorom zdravog razuma.    Devedesetih godina, koje svi želimo da zaboravimo,  kada su političke elite regiona učinile mnogo toga na štetu svojih gradjana, i kada su države medjusobno bile u zvaničnom sukobu, okupila su se prva udruženja i aktivisti koji nisu prihvatali te sukobe  i koje nisu  interesovale granice i podjele. Oni su se medjusobno dogovarali, preko granica  organizovali i donosili pomoć izbjeglicama, i u tim godinama kada je djelovalo da je izgubljen svaki vid humanosti i solidarnosti, i da su porušene sve univerzalne vrijednosti, upravo su gradjanski aktivisti podsjetili da su te vrijednosti jedini  temelj koji će možda  ova društva vratiti na pravi put. Danas je civilno društvo neophodno kako bi pomoglo rješavanju druge vrste krize, a to je  kriza predstavničke demokratije koja odavno nije tabu tema, već realnost, koju je na vrijeme uočila i Evropska unija, prilikom donošenja Lisabonskog ugovora. U tom dokumentu potvrdjeno je da je participativna demokratija suštinski demokratski princip EU i predlažu se nacini organizovanja dijaloga sa „reprezentativnim udruženjima i civilnim društvom“. Kvalitet civilnog dijaloga – kao i socijalnog dijaloga– pokazatalj je zdravlja naših demokratija”.

www.crnvo.me

Ovo je, izmedju ostalog svojevremeno  zapisano  u „Manifestu za autentični civilni dijalog”, koji je formulisala koalicija evropskih organizacija civilnog društva, kao platformu u raspravi o Lisabonskom dokumentu. I  desilo se, u jednom od najznačajnijih  akata EU našla se  inicjiativa civlnog društva. Tako je upravo evropsko civilno društvo, svojim Manifestom donijelo   ozbiljnu kvalitativnu promjenu na nivou Evropske unije, ali i svih budućih članica. E  to je snaga civilnog društva, i tako se doprinosi važnim iskoracima. Zato bi vlasti trebalo da omoguće pristojne uslove za djelovanje civilnog društva, jer bez tog faktora nema daljeg razvoja funkcionalne demokratije. Kao što vidimo, to su prepoznale mnogo razvijenije države od naše, u kojima se uloga i prostor za civilno društvo uzimaju kao datost. Od EU i dalje očekujemo da civilni dijalog tretira kao  horizontalnu političku mjeru koja je  direktno vezana za reformu državne  uprave, borbu protiv korupcije i funkcionalnu vladavinu prava. Civilni dijalog treba  da postane prioritet kao i druge mjere pravne tekovine EU, a u tom pravcu   koherentno i strateški treba  koristi instrument za pretpistupnu podršku- odnosno IPA sredstva- za finansiranje glavnih mjera civilnog dijaloga. Na kraju, koristim priliku, da se iskreno zahvalim kolegama iz nevladinog sektora sa kojima svih ovih godina imamo profesionalni i prijateljski odnos, što svojim radom i djelovanjem pomažu i ostvarenje naše misije. Mi se nadamo da ćemo neke naše naredne jubileje slaviti kroz svjetlije primjere otvorenog, inkluzivnog društva, profesionalne administracije, kvalitetnije socijalne politike   i iznad svega slobode mišljenja i djelovanja. Ana Novaković Izvršna direktorka

WWW.CRNVO.ME

Pozivi za finansiranje projekata OCD#DomAktivizma

W W W . C R N V O . M E

www.crnvo.meNVO BILTEN   |   8

Crnogorski Telekom AD Podgorica javno objavljuje pravila konkursa za društveno odgovorne projekte „Za svako dobro“. Pravo učešća na konkursu imaju nevladine organizacije (udruženja i fondacije) koje su registrovane u Crnoj Gori (u daljem tekstu: NVO). Na konkurs se podnose predlozi projekata (u daljem tekstu: Projekat) i predlozi idejnih rješenja (u daljem tekstu: Idejno rješenje), čiji razvoj i realizacija doprinose dobrobiti zajednice, i u čijoj se realizaciji primjenjuju digitalne tehnologije. Projekat podrazumijeva detaljan opis projekta i njegovih ciljeva, veza sa prioritetima Konkursa, i detaljno razrađene plan finansija i plan i opis aktivnosti koje podnosilac Projekta realizuje u cjelosti. Idejno rješenje podrazumijeva predlog razvoja određenog digitalnog rješenja čija su primjena i ciljevi u skladu sa prioritetima Konkursa, kao i plan održivosti predloženog digitalnog rješenja. Crnogorski Telekom u ovom slučaju zadržava pravo da, ukoliko ima daljeg interesa, na realizaciji razvoja i implementacije angažuje sopstvene ili eksterne eksperte, da utiče i usmjeri razvoj u onom pravcu za koji smatra da će na najbolji način zadovoljiti prioritete Konkursa i obezbijediti održivost rješenja. Učesnik konkursa za idejno rješenje garantuje da je vlasnik predloženog idejnog rješenja, te da na dato idejno rješenje pravo iskorišćavanja ne posjeduje niti jedno drugo lice. Učesnik konkursa koji bude izabran, obavezuje se da sva autorska prava prenese na Crnogorski Telekom, a naknada koju Crnogorski Telekom plati smatraće se cijenom za isto.

Konkurs za društveno odgovorne projekte „Za svako dobro“

Oblasti podrške su: - Obrazovanje i kultura (medijska pismenost i korišćenje digitalnih tehnologija u službi obrazovanja svih generacija, edukacija mladih u STEM području    – nauka, tehnologija, inženjerstvo, matematika, digitalne tehnologije u službi razvoja i promocije kulture) -Zaštita životne sredine Inkluzija osjetljivih grupa i stvaranje jednakih mogućnosti za povezivanje i uključivanje u digitalno društvo Ukupna sredstva za realizaciju odabranih Projekata i Idejnog rješenja iznose 30.000 eura. Telekom dodjeljuje sredstva za realizaciju u maksimalnom iznosu do 10.000 eura po projektu za najmanje dva projekta, i sredstva u maksimalnom iznosu do 10.000 eura za razvoj i realizaciju jednog idejnog rješenja. Kako bi se osigurala održivost odabranih Projekata, potrebno je da organizacija obezbijedi finansiranje najmanje 30% budžeta za projekat iz sopstvenih ili drugih izvora. Rok za dostavljanje prijava je 4. oktobar 2019. godine, do 12h. Više na https://telekom.me/za- svako-dobro-2019.nspx

www.crnvo.meNVO BILTEN   |   9

Institut za medije Crne Gore (IMCG) upućuje poziv za podnošenje prijedloga projekata čiji je cilj izgradnja kapaciteta organizacija civilnog društva u Crnoj Gori radi promovisanja praksi i politike medijske i informacijske pismenosti na lokalnom nivou. Ovaj poziv za podnošenje prijedloga projekata je dio regionalnog projekta Mediji za građane – građani za medije, koji se uz podršku Evropske unije realizuje u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji. Poziv za podnošenje prijedloga projekata je otvoren za organizacije civilnog društva u Crnoj Gori koje se bave programima za medije, obrazovanje, zagovaranje, javne kampanje i umjetnost ili razvojem digitalnih inovativnih projekata. Podršku će dobiti dvije vrste projekata: LOT 1: Projekat podrške poboljšanju vještina medijske i informacijske pismenosti građana LOT 2: Kreativne inovacije – Projekti u oblasti umjetničke, medijske i tehnološke produkcije kojima se promovišu inovacije i pristupačnost u obrazovanju iz medijske i informacione pismenosti Budžet za ovaj poziv za podnošenje prijedloga projekata iznosi 22.877 eura, od čega 11.710 eura za Lot1 i 11.167 eura za Lot2. Trajanje projekta je 6 do 10 mjeseci. Datum početka aktivnosti biće preciziran ugovorom, a aktivnosti treba da se završe najkasnije do 30. novembra 2020. godine. Rok za podnošenje prijedloga je 7. oktobar 2019. godine, do 24:00h. IViše na https://www.mminstitute.org/poziv_20190906.html

Medijska i informaciona pismenost za organizacije civilnog društva u Crnoj Gori

Javni poziv Ministarstvo rada i socijalnog staranja: Javni poziv za predlaganje predstavnika nevladinih organizacija u Radnu grupu za izradu Izvještaja o sprovođenju Akcionog plana za 2019. godinu  i Akcionog plana za 2020. godinu za realizaciju Strategije razvoja sistema socijalne i dječje zaštite za period od 2018. do 2022. godine. http://www.mrs.gov.me/vijesti/20942 4/JAVNI-POZIV-za-predlaganje- predstavnika-nevladinih- organizacija-u-Radnu-grupu-za- izradu-Izvjestaja-o-sprovodenju- Akcionog-plana.html 

Prijavite se na NVO mailing listu putem CRNVO sajta

Članovi liste dnevno dobijaju

informacije o aktuelnim pozivima, događajima kao i

vijestima iz NVO sektora

www.crnvo.meNVO BILTEN   |   8

Ministarstvo finansija Vlade Republike Srbije, u saradnji sa Kancelarijom za evropske integracije Vlade Crne Gore i Ministarstvom za evropske integracije Vlade Republike Srbije, je objavilo Drugi poziv za dostavljanje predloga projekata u okviru IPA Programa prekogranične saradnje Srbija – Crna Gora 2014-2020. Poziv je otvoren za sljedeće tematske prioritete (TP): • TP 1 - Promocija zapošljavanja, mobilnosti radne snage i prekogranične socijalne i kulturne inkluzije; i • TP 3 - Unapređenje kapaciteta za korišćenje turističkih potencijala programske oblasti. Upustvo za podnosioce predloga projekata, kao i kompletan Aplikacioni paket, su dostupni na sljedećim linkovima: https://webgate.ec.europa.eu/europeaid/online-services/index.cfm? do=publi.welcome&nbPubliList=15&orderby=upd&orderbyad=Desc&searchty pe=RS&aofr=165238 http://www.cfcu.gov.rs/tender.php?id=597 https://cbcsrb-mne.org/2nd-call-for-proposals-within-the-ipa-cross-border- cooperation-programme-serbia-montenegro-2014-2020-has-been-launched/ Rok za dostavljanje predloga projekata je 27. decembar 2019. do 15:00 sati.

Objavljen Drugi poziv za dostavljanje predloga projekata u okviru IPA Programa prekogranične saradnje Srbija – Crna Gora 2014-2020

Sjednica Savjeta za saradnju organa državne uprave i NVO  Savjet za saradnju organa državne uprave i NVO održao je šestu sjednicu u ponedeljak, 22. jula, kojom je predsjedavala Suzana Pribilović, ministarka javne uprave Savjet je razmotrio tri dokumenta, koje je pripremilo Ministarstvo javne uprave, iz oblasti saradnje organa državne uprave i nevladinih organizacija: Izvještaj o realizaciji Strategije unapređenja podsticajnog okruženja za djelovanje NVO 2018-2020. za 2018. godinu, Predlog odluke o utvrđivanju prioritetnih oblasti od javnog interesa i visine sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u 2020. godini i Izvještaj o primjeni Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela organa državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija za 2018. godinu. Savjet je razmotrio i Izvještaj o primjeni Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela organa državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija za 2018. godinu, Više informacija www.mju.gov.me

IZVOR :WWW.EU.ME

www.crnvo.me

Koalicija NVO- Saradnjom do cilja uputila je Predsjedniku Vlade, g. Dušku Markoviću, urgenciju  povodom  neodgovornog djelovanja nekoliko ministarstava u Vladi koja  onemogućavaju adekvatnu primjenu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nevladinim organizacijama (NVO) i blokiraju procese dodjele sredstava za projekte NVO u tekućoj godini. Konkretno, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Ministarstvo pravde, Ministarstvo sporta, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo kulture, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Ministarstvo nauke još uvijek nijesu objavili odluke o dodjeli sredstava za projekte nevladinih organizacija za ovu godinu. U pitanju je ukupno čak 18 neobjavljenih odluka za isto toliko konkursa . Koalicija NVO je pozvala Vladu  da se navedena ministarstva obavežu da u hitnom roku objave odluke o dodjeli sredstava za projekte nevladinih organizacija i omoguće realizaciju projekata u brojnim oblastima. Sva pomenuta ministarstva su objavili konkurse za projekte prije nekoliko mjeseci, neka ministarstva prije čak pola godine, a odluke o dodjeli sredstva još nisu objavljene. Podsjećamo da se, u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o nevladinim organizacijama, na godišnjem nivou objavljuju konkursi za projekte NVO, koji treba da se realizuju u tekućoj godini. Kako je već  9-ti  mjesec tekuće godine, postavlja se pitanje kako će se  uopšte projekti sa ovogodišnjih konkursa realizovati u ovoj godini. Objektivno, najveći broj projekata će se  vjerovatno realizovati u narednoj godini, što direktno utiče na dinamiku podržanih projekata,  ostvarenje njihovih ciljeva, zadovoljstvo korisnika, narušavanje propisanih rokova i dovodi u pitanje cjelokupni koncept finansiranja programa i projekata NVO. 

MINISTARSTVA BLOKIRAJU DODJELU SREDSTAVA ZA PROJEKTE NVO

Ovakva praksa se ponavlja već drugu godinu zaredom, od početka primjene zakona, i sada smo objektivno zabrinuti za volju, spremnost i kapacitete ministarstava, ali i Vlade da omogući finansiranje projekata NVO. Pored hitnog objavljivanja odluka i deblokiranja procesa finansiranja projekata NVO od strane pomenutih ministarstava, očekujemo i jasne odgovore zašto nisu u stanju da, neki čak u roku od 6 mjeseci, sprovedu postupak ocjenjivanja i odlučivanja o projektima. S obzirom na to da druga ministarstva to učine u roku 60 dana, vjerujemo da problemi nisu ni u procedurama ni u zakonskim rješenjima, već u pojedincima i njihovoj odgovornosti prema obavezama.  Očekujemo od Predsjednika Vlade da utvrdi odgovornost u ovim resorima i adekvatno se odnesete prema neodgovornom obavljanju posla i direktnom ometanju primjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nevladinim organizacijama. Izvor : Koalicija NVO - Saradnjom do cilja

Novinari su nagrade dobili u okviru projekta "Unapređivanje kvaliteta vijesti i nezavisnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj" koji je podržala Evropska unija, a koji realizuje Balkanska istraživačka regionalna mreža (BIRN) sa više partnera. Nacionalni koordinator za dodjelu nagrada u našoj zemlji je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore. Dodjeljujući nagrade novinarima u prostorijama EU info centra, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav kazao je da EU ohrabruje i podržava istraživačko novinarstvo jer, kada se radi profesionalno I etično, istraživačko novinarsto predstavlja dodatnu vrijednost za vladavinu prava. 

Kako je kazao, istraživačko novinarstvo doprinosi izlaganju slučajeva u kojima javni službenici zloupotrebljavaju državne fondove ili zloupotrebljavaju moc. Na taj način mediji mogu držati institucije odgovornim. Više informacija na - https://eeas.europa.eu/delegati ons/montenegro/67251/nagrade -eu-za-najbolje-novinarske- istra%C5%BEiva%C4%8Dke- pri%C4%8De_me

Jovan Nikitović, novinar dnevnog lista Pobjeda, dobitnikje prve nagrade Evropske unije za serijal o uzrocima nestanka, krađe, oštećenja i uništenja 14.475 eksponata u Narodnom muzeju. Druga nagrada pripala je Maji Boričić, novinarki Centra za istraživačko novinarstvo, za priču o odlaganju medicinskog otpada. Dejan Milovac i Lazar Grdinić dobitnici su treće nagrade za istraživanje o donacijama građana i crnim fondovima tokom izbora u Crnoj Gori.

NAGRADE EU ZA NAJBOLJE NOVINARSKE ISTRAŽIVAČKE PRIČE

IZVOR : DELEGACIJA EVROPSKE UNIJE U CRNOJ GORI

IZVOR : DELEGACIJA EVROPSKE UNIJE U CRNOJ GORI

Više od tri miliona eura opredijeljeno jeza prekogranične projekte Crne Gore iSrbije koji treba da doprinesu jačanjusocijalne i kulturne inkluzije ranjivihgrupa, kao i unapređenju kapaciteta zakorišćenje turističkih potencijala objedržave. Drugi poziv za dostavljanje predlogaprojekata u okviru Programaprekogranične saradnje Srbija – CrnaGora, vrijednosti 3,24 miliona eura,otvoren je do 27. decembra. „Ovaj poziv je nastavak uspješneprekogranične saradnje između CrneGore i Srbije započete 2008. godine, uokviru koje su u periodu od 2008. do2018. godine, kroz četiri javna poziva zadostavljanje predloga projekata,ugovorena 43 projekta, ukupnevrijednosti 9,6 miliona eura. Projekti surealizovani ili se još uvijek realizuju uoblastima kulture, turizma, zdravstvenezaštite, ekonomske saradnje, socijalneinkluzije, zapošljavanja, zaštite životnesredine i prevencije od rizika“, rekla jezamjenica glavnog pregovarača inacionalna IPA koordinatorka IvanaGlišević Đurović na konferenciji održanoju Podgorici povodom objavljivanjaPoziva.

ZA PREKOGRANIČNE PROJEKTE CRNE GORE I SRBIJE 3,24 MILIONA EURA

vaš dom

aktivizma