n 1 nTJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Godina XXV, broj 32 13. kolovoza 2015. cijena 200 Ft

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Sumartonska kolonija 14. stranicaSnježnoj Gospi 7. stranica

Foto: Ákos Kollár 3. – 4. – 5. stranica

CROATICA FEST ’15 - BRLOBAŠ, 1. KOLOVOZA

„Od srca iz Narde" 16. stranica

Ovih ljetnih mjesecikroz projekte Hrvat skematice iseljenika velikbroj (!?) mladih Hrvataiz Mađarske boravi ili jeboravio u RepubliciHrvatskoj sa svojimvršnjacima iz cijelogasvijeta. Oni su svoj bo-ravak ostvarili prijavomna projekte kojimasudjeluju neki besplat -no, tek uza snošenjeputnih troškova. Ako su ih organizacijeHrvata u Mađarskoj poslale ipreporučile za njih, onda ni tih briganemaju. Niz projekata Hrvatske mati -ce iseljenika otvorenoga je tipa i su -djelovanje se uglavnom plaća

(sim bolične školarine kod nekih pro-jekata, dok su neki i potpuno bes -platni, kod nekih se plaća teksmještaj, a školarina je besplatna),osim ako postoje sporazumne kvote.Tako preko Hrvatske državne sa -mouprave Hrvatska matica iseljenikaosigurava određeni broj bes platnihmjesta (kako saznajemo, ove godinetri) za sudionike koji HDS-ovom

preporu kom sudjelujuprojektu Ljetne školehrvatskoga folklora... U ovogodišnjoj ljetnojškoli hrvatskoga folk-lora, po mojim sazna -njima, tijekom desetdana boravilo je sed-mero(!) mladih Hrvata izMađarske: Marko Je -rant, Judita Jerant, BalažŠimara i Vanda Klepah,Mate Vargović, NorbertLukač, Balint Horvat...U projektu Eco-heritage

task Force dvadeset dana, do 14.kolovoza, boravi, po mojim sazna -njima, četvero mladih Hrvata izMađarske: Natalija Ronai, BenceGyöngyös, Silvana Pajrić i Dora

Grubić. Sudionici ovogaprojekta sami plaćajuputne troškove svogdolaska do Zagreba ipovratka iz Zagreba.Troškove programapokrivaju nosi telji pro-jekta.Nemojmo zaboraviti niseminar za voditelje ka -zališnih (dramskih) dru -žina koji dje luju izvanHrvatske «Stva ranje ka -

zališta», pa ni Malu školu hrvatskogajezika i kulture, Sveu čilišnu školuhrvatskoga jezika i kulture, Hrvatskuetnoriznicu u Pučiš ćima... Sve su to projekti okup ljanja Hrvataizvan Republike Hrvatske u ovimtoplim ljetnim mjesecima u matičnojdomovini.

Branka Pavić Blažetin

Ovih ljetnih mjeseci kroz projekte

Hrvatske matice iseljenika velik broj

(!?) mladih Hrvata iz Mađarske bo-

ravi ili je boravio u Republici Hrvat-

skoj sa svojim vršnjacima iz cijeloga

svijeta.

n 2 n KOMENTAR UVODNIK

Glasnikov tjedanKomentar

Znanje je zalihaOve se godine u visokoškolske ustanove prija-vilo 105 646 osoba, a od njih je primljeno 72 171.Prije deset godina ove brojke bile su mnogobolje, prijavilo se 150 233 osobe, a primljeno ihje 103 364, dakle u odnosu na deset godina 44587 osoba manje se prijavilo, a 31 193 manje ihje i primljeno, od tada više od trideset tisućamladih ne smatra važnim studiranje ili nemamogućnosti da se upiše na fakultet. Neprestanočujemo o problemima u visokom obrazovanju,o nedostatku materijalnih sredstava, dobrih kad -rova, o nemarnim studentima, pa je Parlamentupravo početkom srpnja prihvatio novi zakon ovisokom obrazovanju. Prema novom zakonu mi-nistarstvo će donijeti određene mjere u visokomobrazovanju, postupno će s 15 % smanjiti brojstruka iz kojih se može birati na fakultetima, tekod prijavljivanja bit će uvjet položen ispit sred -njega stupnja iz nekog stranog jezika, tijekomstudiranja bit će obvezatna i kompetencijskamjerenja. Regulirat će se i prelaženje s državnestipendije na plaćeni studij kako bi se izbjeglodugoročno studiranje nemarljivih studenata.Jedan od uvjeta uspješnosti razvijenih zemaljajest upravo ulaganje u obrazovanje, npr. europ-ske zemlje Engleska, Škotska, Irska, Švicarska izdržavnoga proračuna odvajaju znatna sredstvaza zdravstvo i obrazovanje. U tim se zemljamanude povlastice osobama koje studiraju, naimevažno im je da im građani budu učeni ljudi.Prema informacijama studentice iz naše pomur-ske regije koja studira u Škotskoj, saznala sam dase u tim zemljama lakše može dospjeti na fakul-tet, međutim besplatno studiranje može se za-držati samo s dobrim rezultatima, besplatnomogu studirati i oni koji rade, njima je osigurananastava po osebujnom rasporedu. Prilikom pri-jave manje cijene rezultate iz srednje škole, aviše motivacijsko pismo, preporuku nastavnika,održano vrijeme u volontiranju i u društvenimaktivnostima, osobno porazgovaraju s prijavlje-nim kako bi upoznali osobu. Te zemlje shvatilesu da je čovjek najveća zaliha glede razvitka, dau modernom gospodarstvu tradicionalne zalihe(zemlja, rad i kapital) zamjenjuje znanje, visokatehnologija i razvijena informacijsko-komunika-cijska infrastruktura, drugim riječima, znanje i in-telektualni kapital jedan je od ključnihčimbenika da se stvori društvo blagostanja. Zna-nje je oduvijek bilo jedan od osnovnih temeljarazvoja društvenih zajednica i uspješnih nacio-nalnih gospodarstava. Želi li naša zemlja izaći izrecesije, trebat će obrazovane ljudi do kojih ćedoći dobrim zakonom i sustavom obrazovanja.

beta

mcc.croatica.hu – dnevne vijesti • www.glasnik.hu – dnevno svježe vijesti, napisi, albumi fotografija

radio.croatica.hu – 24 sata glazbe, (svaki radni dan od 16 sati) pet radijskih emisija s ponavljanjima drugoga dana u 10 sati.

Tiskano izdanje Hrvatskoga glasnika – svakoga petka u Vašem domu.

Budite naši prijatelji, pratite Medijski centar Croatica i preko Facebookovih profila: Hrvatski glasnik; Radio Croatica.

HHrrvvaattsskkii ggllaassnniikk!!ČČiittaajjttee ii ššiirriittee

AKTUALNO n 3 n

CROATICA FEST ’15Croatica, neprofitno poduzeće za kulturnu, izdavačku i informativnu djelatnost, u suradnji s Hrvatskom samo -upravom Šomođske županije, u Brlobašu, 1. kolovoza na prvoj proslavi obilježavanja 15. godine utemeljenjaodržala je cjelodnevnu priredbu pod nazivom Croatica fest ’15.

U prvom, radnom dijelu proslave, u suorgani-zaciji s Generalnim konzulatom Republike Hr-vatske u Pečuhu, održan je forum „Mo -gućnosti prekogranične suradnje 2014. –2020.“ na kojem su uz generalnu konzulicuVesnu Halugu sudjelovali kao predavači IvanaJurić iz Regionalne razvojne agencije Slavo-nije i Baranje iz Osijeka i ravnatelj HGK ŽK Vi-rovitica Milan Vanđura. Skup je vodila glavnaurednica Medijskog centra Croatica BrankaPavić Blažetin, koja je ukratko upoznala nazoč -ne s poviješću poduzeća Croatica, njegovomdjelatnošću, s posebnim osvrtom na informa-tivnu djelatnost kroz novinske i radijske plat-forme Medijskog centra Croatica. Skup su

činili Hrvati iz mađarskog dijela Podravine, članovi hrvatskih sa-mouprava, načelnici naselja s hrvatskim življem, predstavnici hrvatskih civilnih udruga, poduzetnici, gospodarstvenici s obje

strane Drave... Predstavljena su dosadašnja iskustva i postignućaposljednjeg IPA prekograničnog programa te je najavljen noviprekogranični program Hrvatska – Mađarska 2014. – 2020. Svi suse suglasili kako hrvatska zajednica u Mađarskoj do sada nije do-voljno korištena kao partner na projektima te su istaknuti pri-mjeri Međimurske i Koprivničko-križevačke županije gdje sezbog suradnje s Hrvatima iz Mađarske lakše i uspješnije provo-dilo projekte, poglavito što se na taj način izbjegla jezična pre-preka koja, bez obzira na sve veće znanje engleskog jezika smađarske strane, i dalje postoji.

Ivana Jurić predložila je i konkretan projekt čiji bi nositeljmogao biti Medijski centar Croatica, a riječ je o boljem informi-ranju o događanjima u pograničnim područjima obiju država.Hrvatski predstavnici stavili su na raspolaganje svoja znanja iiskustva te izrazili želju da upravo preko EU projekata daju svoj

Konferencija na temu „Mogućnosti prekogranične suradnje 2014.– 2020.“ u okviru „Croatica festa ’15“ „Mala skupina” salantskoga KUD-a Marica

Croaticin autor László Devecsery sa zainteresiranom publikom

n 4 n AKTUALNO

doprinos jačanju idaljnjem snaženjuhrvatske zajednice uMađarskoj.

Pripreme «tere -na» kod kuće vod-noga gospodarstvaNacionalnog parkaDunav – Drava zaCroatica fest otpo-čele su već nekolikodana prije samogdogađaja. Trebalo jepripremiti šatore,pozornice, brod zakrstarenje Dravom,osigurati internet,priključke struje, i jošbezbroj važnih sit-nica. U provedbiprograma s punimzanosom sudjelo-vale su sve hrvatskesamouprave Šomođ -ske županije i ba-ranjskog dijela Pod -ravine, s radom i financijskom potporom. Toga su dana na stotinekilograma kolača donesene na mjesto druženja koje su pekle vri-jedne hrvatske ruke kod svojih. Uz organizatore, najviše poslaimali su u ulozi domaćina Seoska samouprava obližnjeg Brlo-baša, na čelu s načelnicom Piroškom Gujaš i brlobaška Hrvatskasamouprava, na čelu s predsjednikom Ivicom Pavlekovićem, kažeza Medijski centar Croatica budni pratitelj i koordinator svih do-gađanja Jozo Solga, predsjednik Hrvatske samouprave Šomođ-ske županije, ujedno i voditelj HDS-ova Ureda. Croatica festunazočili su uime suvlasnika poduzeća HDS-a (97%) i Saveza Hrva -ta u Mađarskoj (3%) predsjednici spomenutih organizacija IvanGugan i Joso Ostrogonac. Do večernjih koncerata okupilo seznat no više od tisuću ljudi, bili su mnogi, tako privremeni otprav-

nik poslova Velepo-slanstva RepublikeHrvatske u Budim-pešti Berislav Živko-vić, generalan kon -zulica Re publikeHrvat ske u PečuhuVesna Haluga, parla-mentarni glasnogo-vornik Hrvata uMa đarskom parla-mentu Mišo Hepp,ravnatelj Znanstve-nog zavoda Hrvata uMađarskoj dr. Stje-pan Blažetin, ravna-telj školskoga sre diš taMiroslava KrležeGabor Győrvári, umi -rovljeni istražitelj na-rodnoga blaga Hrva -ta u Mađarskoj ĐuroFranković, voditelj

Hrvatskoga kluba Augusta Šenoe Mišo Šarošac, predsjednici izas tupnici okolnih hrvatskih samouprava, načelnici i zastupnicipodravskih naselja s hrvatskim življem, prijatelji iz pograničnihkrajeva Hrvatske sa svih strana.

Prigodom 15. obljetnice djelovanja Croatice nazočnima seobratio ravnatelj tvrtke od njezina prvoga dana do danas ČabaHorvath. On se zajedno s glavnom urednicom Medijskog centraCroatica Brankom Pavić Blažetin brinuo kako bi svi oni koji su

pos jetili Croaticin iz-lagački prostor do-bili odgovor na svo japitanja i upoznali ses raznovrsnom dje-latnošću poduzećaCroatica, u čemu jenajvažnije područjeinformacijsko, a onose ostvaruje kroz raz -ličite medijske plat- forme Medijskogcentra Croatica (Hr -vat ski glasnik, Ra dioCroatica, online iz-danje Hrvatskogaglas nika te dva Fejs-buk profila: Hrvatskiglasnik i Radio Croa-tica) i izdavački, kojise ost varuje tiska-

njem udžbenika i ostalih izdanja na jezicima nacionalnih zajed-nica u Mađarskoj, tako Croatica nakon 15 godina djelovanja imaautorska prava, do kraja godine će to biti i preko 150 udžbeničkihnaslova i preko stotinu naslova drugih knjiga, uz CD izdanja...

Zainteresirani su se na izložbenom prostoru Croatice mogliupoznati s Croaticinim autorima knjiga Lász lóom Devecseryjemi Tiborom Kedvešem, koji su im i dedicirali te darovali svoja au-

Čaba Horvath, Croaticin ravnatelj, pozdravlja okupljene.

Kušalo se izvrsno jelo.

Jozo Solga, predsjednik Hrvatske samouprave Šomođske županije,imao je pune ruke posla.

Tamburaški zbor i orkestar iz Šeljina

AKTUALNO n 5 n

Glazbeni sastav FTM trio iz Beča Na plesačnici je svirao Orkestar Vizin.

torska izdanja. Našlo se tu prigodnih pok -lona, od majica, brojeva Hrvatskoga glas -nika, olovaka, a nije izostala ni ponuda zaosvježenje.

U okolnim šatorima, na mnogim štan-dovima kuhalo se od ranih prijepodnevnihsati. Bilo je svega: od prasetine i janjetine naražnju, mesa na zelju ma martinački način,pečeni grah, pogača, slanina i luk, tripice sbuncekom, grahom i goveđim mozgom,vratina pečena na tanjurači, paprikaš odbunceka s noklicama, paprikaš od divljači,paprikaš od gljiva, riblji paprikaš, paprikašod bunceka, kotlovina, langoša koje su ne-umorno pekle Dombolkinje, svatko semogao i okrijepiti i popiti piće, nuđeni susadržaji za djecu te glazbeno krstarenjeDravom uz lukoviški Orkestar Drava i mar-tinački Ženski pjevački zbor «Korjeni», cijelije dan vozio neumorni kapetan martinač -kih korijena.

Predvečer su nastupili KUD-ovi i or -

kestri: aljmaška «Zora», kukinjski «Ladis-lav Matušek», Mali plesači salantskogaKUD-a «Marica», tamburaši koji sa Zol-tánom Vízvárijem uče svirati tamburu,martinačka i šeljinska skupina, svaka za-sebno, nastupio je i starinski Tamburaškizbor i Orkestar Biseri Drave, svirali su or-kestri «Drava» i «Vizin» koji je svirao iplesačnicu koju je vodila Vesna Velin...Koncert je imao glazbeni sastav FTMtrio iz Beča. A kao šlag na kraju dana bioje nastup Glazbenog sastava Mejaši kojisu duga četiri sata zabavljali odušev-ljenu publiku, između njihovih nastupaoko 11 sati zbio se veličanstveni vatro-met... Zaista za priču...

Medijski centar Croatica

Neponovljivi MEJAŠI

Okupilo se više od tisuću ljudi.

n 6 n BAČKA

U organizaciji čavoljske Hrvatske samoup -rave, u tome bačkome naselju 25. – 26.srp nja priređen je Hrvatski dan. Cjelodnev -ni program otpočeo je u knjižnici spo-men-predavanjem Đure Frankovića u častisusovca Petra Pančića rodom iz Čavolja.U izlaganju s naslovom Povodom 110. ob-ljetnice smrti isusovca Petra Pančića, Fran-ković je između ostalog ukazao na to:Kako se je znameniti sin, isusovac i profesorrodom iz Čavolja, Petar Pančić, mogao naćiu Travniku? Bosna i Hercegovina odlukomBečkog kongresa 1787. pripala je Austro-Ugarskoj Monarhiji. Stvaranju travničkoga

duhovnog, kulturnog ozračja svojim je za-laganjem pridonio i o. Pančić. No ni za tre-nutak nije zaboravio za svoje bunjevačkeHrvate i Mađare, koje je posjećivao u pučkimmisijama, odnosno pisao za novine Neven.

Petar Pančić rođen je u Čavolju 29. lip-nja 1853. od oca Martina i majke Ane Peš -talić. Osnovnu je školu završio u rodnomselu, a gimnaziju u Kalači gdje su ga pou-čavali isusovci. Budući da je odabrao sve-ćenički poziv, pozavršetku školova-nja, 19. listopada1872. stupa u isu-sovački red. Svojuje službu obavljaou mnogim nase-ljima tadašnje Au-stro-Ugarske. Daoje znatan doprinosutemeljenju kato-ličke gim nazije iisusovačkog sje-meništa u Trav nikugdje je službovaogotovo 20 godina.Vrhunac karijerepostiže 20. srpnja1893. godine kadaje imenovan zarektora ka toličkogsredišta (sjemeništa) i učenič kog doma.Predaje gramatiku, latinski, grčki i hrvat-sku književnost. Misiju je obavljao kasnije.Pisao je za hrvatske novine u Bosni, te zaNeven. Umro je 1. studenoga 1905. u 52.

godini života u Szatmáru. Čavoljska Hrvat-ska samouprava prigodom 100. obljetnicenjegove smrti postavila mu je spomen-ploču.

Nakon svečanosti okupljeni su položilivijence kod spomen-ploče Petra Pančića,a prigodni govor održao je Stipan Mandić,predsjednik čavoljske Hrvatske samou-prave. Događaju su nazočili i gosti iz pri-jateljskog naselja, izaslanstvo Općine

Čačinci i članovi KUD-a „Čačin ci”. Svojomnazočnošću priredbu su uveličali pred-sjednik Saveza Hrva ta u Mađarskoj JosoOstrogonac, donačelnik Općine ČačinciAlen Jurenac i čavoljski načelnik NorbertHamháber. Nakon ručka upriličeno je za-jedničko razgledavanje naselja, me đunjima župne crkve i čavoljskoga Zavičaj-nog muzeja.

U predvečernjim satima na pozorniciu školskom dvorištu priređen je prigodnikulturni program u kojem su nastupili:Tamburaška sekcija HKUD-a „Ljutovo” (Sr-bija), KUD „Pettyem” iz Nasvada (Slovačka),erčinski Pjevački zbor „Jorgovan”, KUD „Ča-činci” iz prijateljskog naselja u Hrvatskoj,Dječja i odrasla folklorna skupina mjesneHrvatske samouprave.

Cjelodnevno druženje završeno jebalom, a za dobro raspoloženje pobrinuose garski Tamburaški sastav „Bačka”. Sutra-dan ujutro održano je i svečano misnoslavlje.

S. B.Zahvalno slušateljstvo

Stipan Mandić, predsjednik čavoljske Hrvatske samouprave, i predavač Đuro Franković

Dan Hrvata u Čavolju

U spomen isusovcu Petru Pančiću prigodom 110. obljetnice smrti

Pred spomen-pločom isusovcu Petru Pančiću

BARANJA n 7 n

Iznad Pečuha kao budno oko već više odtri stoljeća bdi nad gradom i njegovimstanovništvom kapela, danas crkva, naBrdicama, posvećena Snježnoj Gospi. «Navrhu Budimske kapije popelo se "Brdice".Kroz predgrađe teče odvodnim i podzem-nim cijevima pitka planinska voda kojudovode do Tekije. Ovu vodu navode u ka-menite zdence koje nazivaju turskimimenom "šandrvani". Takvih šandrvanamnogo ima po Budimskoj kapiji. Cijelo sepredgrađe dijeli na krajeve, a ti krajevi sezovu: Benga, Puturluk, Zemunica, Barator,Balukana, Tekija. Crkvica na šljemenuBrdica takozvana Snježana Gospa. Nemaljepšega pogleda no što je s Brdice naPečuh. Godine 1709. udari žestoka kugana Pečuh i morila je hametice svijet: kadaje nešto jenjala, zakleše se Hrvati da ćegraditi crkvu, da bi ih Bog očuvao ovakvenevolje. Što rekoše ne porekoše te godine1710. malo i veliko, staro i mlado na ra-menima na rukama svojima pratilo je ka-menje, pijesak, vapno i građu na Brdice iondje uzidaše crkvu. O velikoj Gospojiniovamo svijet hodočasti, a nema dana dase u njoj ne misi. – piše 1885. godine zasvoga boravka u Pečuhu Nikola Tordinac.Danas na Brdicama stoji crkva, odlukompečuškog biskupa Györgya Udvardyja.Donedavno se kroza stoljeća nazivalo ovozdanje kapelom Snježne Gospe. Naslužbenoj stranici piše kako je Pečuh 1690.– 1691. g. zadesila strašna kuga te su sestanovnici grada zavjetovali ako se oslo-bode pošasti, sagradit će spomenkapelicu na Kokos dombu kako su tadazvali Snježno brdo. (Havihegy/Brdice)

iznad grada. Vjerno zavjetu, rukama sunosili kamenje i sagradili kapelicu s dr-venim tornjem 1697. godine. Kapelica je1713. dobila zvono, a 1724. i orgulje. Go-

dine 1878. nedaleko od kapelice postav -ljena je Pieta, rad kipara Mihajla Bar talića,a nedaleko na strmoj stijeni 1900. Krist nakrižu, rad kipara Györgya Kis sa. BučuraSnježne Gospe slavi se 5. kolovoza kadaveliki broj hodočasnika, među njima iHrvata grada Pečuha i okolice, hodočastik Snježnoj Gospi, svaki s kamenčićem uruci.

Dana 2. kolovoza 2015. u crkvi jeodržana Narodnosna misa. Služena je namađarskom jeziku uz nekoliko crkvenihnapjeva na hrvatskom i njemačkom te uzpo dva zaziva molitve vjernika nahrvatskom i njemačkom jeziku. Sveta misa

služena je na otvorenome, ali nas je ljetnakišica potjerala u crkvu...

Misilo se, molilo i pjevalo pred oltaromšto ga krasi milosna slika Majke Božje.

Predmisno okupljanjevjernika bilo je uz crkvusv. Augustina odakle jeprocesija krenula premaBrdicama i crkvi SnježneGospe uz molitve napostajama križ noga putana mađarskom, hrvat -skom i njemačkom jezikunaizmjence. Lijepo je bilou povorci vidjeti obu čeneu hrvatsku narodnu noš -nju, članove salant skogKUD-a Marica i pečuškogKUD-a Tanac. Zamisao oovom danu i spomenu naSnježnu Gospu kao okos-nici okupljanja pečuškihHrvata potekla je od

voditelja KUD-a Tanac Józsefa Szávaija, akako smo vidjeli, priredba se našla i usklopu programa Europa Cantat, zadnjidan događanja i trojezična sveta misa iprocesija. Ideji se pridružila i podržala je ipečuška Hrvatska samouprava, pa je is-toga dana na tekijskim ruševinamaodržan i folklorni program, a događanjasu i nazvana Hrvatskim danom.

Folklorni program na tekijskim ruše -vinama, uz domaćine, KUD Tanac, dali susalantski KUD Marica, sa svojim orkest -rom, i ženski pjevački zbor Augusta Še -noe. József Szávai pozdravio je generalnukonzulicu Vesnu Halugu, glasnogovornikaHrvata u Mađarskom parlamentu MišuHeppa, te predsjednika HDS-a Ivana Gu-gana. Ivan Gugan, kao predsjednik pe -čuške Hrvatske sa mo uprave, pozdravio jenazočne i zaželio im ugodno druženje... Li-jepo je bilo među gledateljima vidjetiolaske, katoljske, sa lantske i podravskeHrvate. Svi su oni nakon programa poz-vani na pogačice i osvježenje te nadruženje oko prek rasnog krajolika pe -čuških Tekija... Napomenimo kako je nablagdan Snježne Gospe u srijedu, 5.kolovoza, u tradicionalnom ophodu odcrkve sv. Augustina do crkve SnježneGospe sudjelovalo mnoštvo vjernika,među njima i Hrvata, a svetu misu u crkviSnježne Gospe predvodio je velečasni Au-gustin Darnai.

Branka Pavić BlažetinFoto: Ákos Kollár

Snježna Gospo, zaštitnice naša…

Ophodnja od Augustinske crkve do Brdica i Snježne Gospe

„Odrasla skupina”salantskoga KUD-a Marica nastupila je u sklopu programa pečuškogaHrvatskog dana.

Ovogodišnje 19. izdanje Europa Cantat,međunarodnoga zborskog festivala, uzviše od 4200 amaterskih i profesionalnihpjevača i dirigenata, glazbom je ispunilopečuške ulice, trgove, koncertne i školskedvorane, kazališta i svetišta, gdje se od 24.srpnja do 2. kolovoza 2015. održao EuropaCantat. Među njima 200 glazbenika, um-jetnika i ansambala činilo je hrvatskuglazbenu reprezentaciju u okviru festival-skog programa i Dana hrvatske glazbe 29.srpnja.

Od 1961. godine do danas Festival Eu-ropa Cantat, međunarodni festival zbo-rova, svake treće godine gostuje u jednojod europskih prijestolnica, pronoseći ra-dost zborskog pjevanja i povezujući tisućeljubitelja glazbe iz cijeloga svijeta. Doj -mljiv organizacijski sastav od 150 članovai 300 dragovoljaca osigurava vrhunski ost-varaj festivalskih programa tijekom desetdana glazbenih događanja. Suradnja sHrvatskim saborom kulture traje od 2013.,u okviru koje je i ostvaren program

međunarodne suradnje „Prozor u Hrvat -sku“, poradi promidžbe i predstavljanjavrhunskih glazbenih ostvarenja i kulturnebaštine Hrvatske. Osnovni je cilj programabio prikaz najistaknutijih amaterskih i pro-fesionalnih hrvatskih ansambala i hrvat -ske glazbe. Tako je nastupio osječki Zbor«Lipa», čakovečki Mješoviti zbor «JosipŠtolcer Slavenski», zadarska Klapa «Mu-

n 8 n KULTURA

Trenutak za pjesmuSTVARU sivoj boji vremenaima jedna stvar

u kiši, u vjetru, u sjenama

ima jedna stvaru sivoj boji vremena

ne znam joj imena.

Miroslav M. Mađer

KUD Tanac

EUROPA CANTAT 2015 – HRVATSKI DAN

Tamburaški orkestar zagrebačkog KUD-a Gaj

nita», jastrebarski Ženski vo kal ni ansambl «Go uriena», zbor HRT-a Muši, Folklorni ansambl «Mladost», Vokalni ansambl «An-tiphonus», Tamburaški or kestar zagrebač kogKUD-a «Gaj».

Uz njihove koncertne nastupe, bogat-stvo hrvatske zborske glazbene baštinepredstavilo je i nekoliko profesionalnihansambala. Jedini hrvatski izvođači iz re-dova hrvatske zajednice u Mađarskoj Eu-ropa Cantata bili su KUD Tanac i OrkestarVizin.

Osječki Zbor «Lipa» pod ravnanjem Va-lerije Fischbach imali su dva službena nas-tupa: s pečuškim Mješovitim pjevačkimzborom Mecsek na sceni Lutkarskog kaza -lišta Bobita u Kulturnoj četvrti «Zsolnay» tena zajedničkom koncertu svih hrvatskihzborova na otvorenome, na pečuškomDom Square. «Lipa» se predstavila izab -ranim kombiniranim i raznovrsnim pro-gramom u rasponu od klasičnih domodernijih i jazz-skladba, s naglaskom nahrvatske autore poput Ivana pl. Zajca, Vat -roslava Lisinskog, Davora Bobića...

Vokalni ansambl «Gouriena» nastupio jes polusatnim programom te na OpenSinging događaju, a pridružili su im se ičakovečki Pjevački zbor «Josip Štolcer

Slavenski» te osječko Hrvatsko pjevačko društvo «Lipa». Po -znati i priznati dirigent i glazbeni pedagog Michael Ghol izZüricha, dirigirao je na spomenutom Open Singing događajukoji se održavao svaki dan, a u sklopu kojega pjevaju glavnizborovi, uz pratnju glasovira te im se slobodno mogu pridružitisvi nazočni.

Zbor HRT-a «Muši» nastupio je u pečuškoj katedrali uz diri-gentsku palicu Tončija Bilića; i solist Stjepan Franetović, tenorIvo Gamulin Gianni, tenor Ante Jerkunica, bas Matija Meić, bari-ton Monika Cerovčec, sopran Andro Bojanić, tenor MiroslavŽivković, a izveli su djelo Borisa Papandopula Muka Gospodinanašega Isukrsta (po Ivanu). oratorij za sole i muški zbor a cap-pella na osnovi splitskoga pučkog crkvenog pjevanja BorisaPapandopula. Orkestar Vizin nastupio je u sklopu programa«Egy kis nemzetiségi zene» s balkona gradske kuće, a zaintere-sirani su plesali na gradskom trgu..., i u Ulici Király. PosebnostEuropa Cantata ogledala se u nastupu KUD-a Tanac. Naime,KUD Tanac imao je zajednički nastup sa zadarskom Klapom«Munita» i Orkestrom KUD-a «Gaj» u Četvrti «Zsolnay». «Gaj»je izveo Vidošićeve, Njikoševe, Špoljarove, Leo poldove,Markovićeve, Gotovčeve i Po točnikove probrane skladbe, aKUD «Tanac» predstavio je folklorno blago podravskih Hrvata.

Klapa «Munita» s maestrom Joškom Ćaletom kroz posebneradionice približila je zborovođama i pjevačima iz cijele Europepjevanje klapa uz izvorne napjeve, i skladbe najvećih majstora«klapske pisme», Sti pi šića, Tambače, Čačije, Ćalete i inih autora. U sklopu Festivala nastupio je i sa moborski Folklorni ansambl«Mladost», koji je uz «Tanac» prikazao hrvatski folklor. Vokalniansambl «Antiphonus», pod vodstvom Tomislava Fačinija, nas-tupio je s Perotinusovim, Dufayevim, Lukačićevim, Vranjani-novim, Jelićevim, Monteverdijevim i Ruž đakovim djelima. Uzkoncertnos censki dio programa, na Festivalu su su djelovali ihrvatski dirigenti i stručnjaci Robert Ho men, Joško Ćaleta iTomislav Fačini održavanjem stručnih seminara za dirigente ipjevače na Festivalu.

Branka Pavić BlažetinFoto: Ákos Kollár

KULTURA n 9 n

Orkestar Vizin na Europa Cantatu 2015

Bogatstvo...

Mnoštvo ljudi na glavnome gradskom trgu pleše na hrvatske note u izvedbi Orkestra Vizin.

n 10 n BUDIMPEŠTA I OKOLICA

U Tukulji, u graduna Čepeljskomotoku, pokraj ri-jeke Dunava, uv r e m e n i m a„dika“ (djedova)tamburica nijeukrašavala zi-dove kuća, negoje bila omiljenoglazbalo hrvat-skih obitelji. Go-vore da je svakakrčma imala svojtamburaški sa-stav, a naseljesvoje vrsne tam-buraše, poputMije Milkovića iliStipana Kirch-

nera Piđe, naravno, i druge svirače, primjerice Antuna Čvorića,Josu Milkovića te ne u posljednjem redu plesače, pjevače odkojih su neki aktivni i dandanas. Oblikovali su se i novi sastavi tezborovi, nasljeđe predaka se gaji i čuva. No čežnja i želja za starimvremenima oduvijek je postojala. U početku nekoliko mladih po-dučavao je Franjo Cirko, ali tamburica se podučavala i u Osnov-noj umjetničkoj školi „Szárny-Nyitogató“ s pomoću MarijeSchneider Guthi. Kako bi oživili tradicije, koje su duboko ukle-sane u sjećanja Tukuljaca, nekoliko glazbenika tog naselja sudje-lovalo je i u koljnofskome Međunarodnom hrvatskomtamburaškom i plesnom taboru, gdje su ih podučavali Ingrid Kle-menšić, Geza Völgyi i Tibor Bün. Lani su mladi bili polaznici Ljetneškole hrvatskoga folklora u Boriku, pokraj Zadra, u organizacijiHrvatske matice iseljenika.

Poticaj za organiziranje prvoga hrvatskoga tamburaškog ta-bora niknuo je u redovima sastava Prekovac koji, na poziv vodi-teljice Eve Išpanović, redovito prati nastupe budimpeštanskeHrvatske izvorne plesne skupine. Zahvaljujući njihovoj dobrojsuradnji, orkestar iza sebe ima mnoštvo gostovanja u Hrvatskoji u naseljima gdje obitava i hrvatska zajednica, a također i učenote viđeno u koljnofskome taboru pripomoglo je pri ustrojavanjukampa. Riječ je o sviračima koji su glazbeno klasično potkovani.Prvi hrvatski tamburaški kamp priređen je od 30. lipnja do 7. srp -nja, u odmaralištu tukuljske Gradske samouprave. U sklopu ta-

bora sustavno se učila hrvatska tamburaška glazba, podvodstvom mladoga tamburaša Matije Agića. Polaznici kampajesu Petar Agić ml., Gabor Eperješi, Lajos Bíbor, Bence Mađarić,Ladislav Mađarić, Ivan Milković, Felix Sajó, Tijana Šarac, VirágCserna i Kata Nađ. Glazbeno su pripomogli Petar Agić, StjepanAgić, Matija Fekete, Ivan Joskin, Gábor Papp i Estera Radić. Tako

je oblikovan veliki tamburaški sastav, čiji su članovisvaki dan zajednički vježbali. Svirač koji nije mogaousvojiti glazbeno gradivo, vježbao je posebno ili usklopu radionica zajednički mu se pomoglo. Skupnodruženje i sviranje sudionike je oduševilo toliko dasu utemeljili tamburašku udrugu, te pokrenuli sud-ski registar.

Posljednjeg je dana priređen glazbeno-kulturniprogram u sklopu kojeg, uza sudjelovanje koljnof-skih tamburaša Ivana Völgyija i Zoltana Korlata, pri-kazalo se naučeno. Osim glazbenika, organiza-torima ususret su izašli i roditelji, koji su kuhali teobavljali razne poslove u kampu, Katinka Agić Far-kaš i Katalin Hodi.

Prvi tukuljski hrvatski tamburaški kamp financij-ski su poduprli Samouprava grada Tukulje, na čelus Pálom Hoffmanom, Hrvatska samouprava grada ipojedini poduzetnici. Zanos još uvijek živi i organi-zatori već planiraju nastavak dogodine.

Kristina GoherFoto: Stipan Malacko

Prvi hrvatski tamburaški tabor u Tukulji – oživjeli zvuci tamburice

Prvi nastup (slijeva: Matija Agić, Ivan Milković,Petar Agić ml., Franjo Cirko)

Živopisni trenutak

Nakon zajedničkog koncerta

U nimškom gradu Lausitzu (Łužyca) po je-danaesti put je priredjen Medjunarodnifolklorni festival, kamo su ljetos pozivnicudostali i naši gradišćanski čuvari tradicij.Od 9. do 12. julija su Hrvatsko kulturnodruštvo „Čakavci” i tamburaški sastav „Ži-danci” gostovali i skupa predstavljali folk -lorne i glazbene kinče GradišćanskihHrvatov, a uza nje iz brojnih europskih ze-malj ter iz Indije, Južne Amerike takaj sunastupale grupe. Prvi dan je diozimateljefestivala spojila u gradu Sorbov u Budi-šinu (Bautzen) šarena povorka u muzičkojkavalkadi, a pri večernjem nastupu svakiizvodjač je prikazao svoje koreografije, au finalu svi nazočni su skupa tancali sorb-

ski ples. Za protokolarnim dijelom četve-rodnevnoga boravka pravoda je važnomjesto dobilo i druženje, pri kom su našiŽidanci uspostavili zvanaredno vridno pri-jateljstvo s Meksikanci, zahvaljujući čemumorebit – ako već tajna nije – vrijeda ćeslijediti i službeni poziv u Južnu Ameriku.Drugi dan za izlet u Drachhausenu, a uve-čer pri finalnom spektaklu još je bilo sapei moći za gradišćanske, medjimurske, val-povske tance i za posebnu koncentracijuzahtijevajuće Glamočko kolo. Svojompredstavom Gradišćanci su i na ovommjestu zavridili burni aplauz publike. Trećidan je potrošen u Crostwitzu, čula su sepredavanja na temu folklora, a od Židan-cev Timea Lakotar-Meršić je predstavilakarakteristike i osebujnosti folklornoga

žitka Gradišćanskih Hrvatov. U spomenu-tom gradu je došao četvrti dan i do završ -noga akta Medjunarodnoga festivala, a prisvetoj maši svaka grupa je s jednom svo-jom jačkom polipšala crikveni obred. Noćzbogomdavanja je bila turobna, a istovri-meno i burna pri koj su se prezbrižno za-bavljali Ugri, Hrvati, Meksikanci, Parag -vajci, Indijci, Čehi, Estoni, Slovaki, Slovencii domaći Sorbi, sve do ranoga svitanja.Člani HKD-a „Čakavci” i ovput se zahvaljujuTimei Lakotar-Meršić za odličnu organiza-ciju i da su mogli skupasabrati zaistinulipe doživljaje u Nimškoj .

Tiho

GRADIŠĆE n 11 n

HKD „Čakavci” u Nimškoj

11. Medjunarodni folklorni festival kod Sorbov

n 12 n PODRAVINA

Folklorni susret podravskih naselja, Hrvatski dan i 300. obljetnica novoselske crkve

U organizaciji Hrvatske samouprave Šomođske županije te Hrvatske i Seoske samouprave NovogaSela, u nedjelju, 26. srpnja, priređen je Folklorni susret podravskih naselja i Hrvatski dan, 300. obljet-nica novoselske crkve. U sklopu programa u poslijepodnevnim satima, bila je sveta misa nahrvatskome i mađarskome jeziku, pa je svakoga čekalo dvorište tamošnjega Društvenog doma ukojem su nastupali sudionici kulturnog programa. Ozračje je i ovaj put bilo izvrsno.

Sveta Ana kršćanska je svetica, majka Blažene Djevice Marije.Spomendan ove svetice obilježava se i slavi u Katoličkoj Crkvi 26.srpnja. O Ani i njezinu mužu Joakimu u Bibliji nema spomena,njihovo se ime prvi put spominje u jednom apokrifnom spisu izII. stoljeća. Sveta je Ana u pučkoj pobožnosti simbol materinstvate joj se utječu osobito žene prije porođaja i nerotkinje, ali i majkei udovice, radnice i kućanice. Preporučuju joj se i mladenci za sre-tan brak. U nekim europskim krajevima svetu Anu, kao zaštitnicu,štuju zlatari, krojači, rezbari, mlinari, tkalci. Na papinskome dvoruslavili su je konjušari pa su na njezin blagdan uvijek priređivalisvečanu ophodnju. Sveta Ana i sveti Joakim postali su zaštitni-

cima sela, a crkva – koja je iz XV. stoljeća, ali ne postoje podatcikada je točno izgrađena – nosi ime svete Ane. Prvotno je bila gra-đena u gotičkome stilu, a 1715. godine opat István Kontor daoju je obnoviti u baroknome stilu.

Programi su započeli u popodnevnim satima u mjesnoj crkvis misom, koju je predvodio Ilija Ćuzdi, martinački župnik, dušo-brižnik i Novoseljana, uz koncelebraciju braće svećenika JozeEgrija i Augustina Darnaija. Nakon svete mise pisac i etnografĐuro Franković predstavio je svoju novu knjigu U 15. stoljeću iz-građena crkva u Novom Selu.

Na priredbi su među ostalima nazočili predsjednik Hrvatske

državne samouprave Ivan Gugan, predsjednik Hrvatske samoup -rave Šomođske županije Jozo Solga, parlamentarni zastupnikLászló Szászfalvi te načelnici obližnjih naselja. Predsjednik tamoš -nje Hrvatske samouprave Bela Silađi, te načelnik sela ZoltanVarga pozdravili su nazočne. Potom je i predsjednik Hrvatskedržav ne samouprave Ivan Gugan u svom pozdravu poželio dob -rodošlicu svim gostima i uzvanicima.

U večernjim satima u mjesnom domu kulture priređen je kul-turni program uz nastup društava iz Podravine, što ga je vodilaRenata Balatinac, urednica i voditeljica hrvatskih emisija priMTVA. Program je započeo zajedničkim pjevanjem jedneprekras ne podravske pjesme, a zatim je slijedila starinska skupinaBiseri Drave, od koje je publika mogla čuti pjesme također s pod -ravskom tematikom. Barčanski KUD Podravina, svojom podrav-skom koreografijom opet je dao najbolje od sebe. Domaćini supripremili bogatu večeru na koju su rado čekali svakoga. Na baluu večernjim satima svirao je Orkestar Podravka, koji je opet doniosa sobom ono odlično ozračje. Kao završna sastavnica dana sva-koga je čekao prekrasan vatromet.

Luca GažićFoto: Ákos KollárNovoselska crkva svojom ljepotom već stoljećima krasi ovaj krajolik.

Crkva puna ljudi

Svečana sveta misa

MALA STRANICA n 13 n

PRAZNIČNA OSMOSMJERKAU osmosmjerci pronađi 18 pojmova vezanih uz ljetnepraznike. Kad ih sve pronađeš i prekrižiš, pročitaj redompreostala slova i dobit ćeš konačno rješenje (tri riječi), onošto najviše volite ljeti.

AUTOBUS, BAZEN, GLAZBA, KUPANJE, LUKA, LJETOVANJE,MORE, MURTER, PRAZNICI , VAL, RAB, SOL, SUNCE, PUTO-VANJE, TULUM, TURIST, GALEB, LEPEZA.

P R A Z N I C I T Lj

U A K U P A Nj E U E

T B U N E Z A B L T

O S L E P E Z A U O

V U I R E T R U M V

A A Ž R G C I V A A

NJ NJ L E U A N N A NJ

A O P L A T L U Ž E

S U B U T U A E S I

M O R E G L A Z B A

20. kolovoza – Dan državnostiMađarske

Dan državnosti, 20. kolovoza, najveći je praznik uMađarskoj, naziva se i Danom kralja svetog Stjepana,utemeljitelja mađarske države, a istoga dana obilje-žava se Dan novoga kruha.

Mađari su se naselili u Karpatski bazen između 895. i 900.godine, te pokraj slavenskih i avarskih naroda živjeli natim područjima. U doba vladavine kneza Geze i kraljaStjepana I. na prekretnici X. i XI. stoljeća Mađari su seuključili u zajednicu kršćanskih europskih naroda i us-pjeli osnovati državu.

ZANIMLJIVOSTI O LJETU– Zbog visokih temperatura Eiffelov toranj u Parizu tijekom ljeta „naraste” do 15 centimetara. To se događa

zato što se željezo širi na sunčevoj toplini. – Badići za kupanje počeli su se upotrebljavati tek u 17. stoljeću, a do tada su se ljudi kupali goli. Prvi su

kupaći kostimi izgledali kao prave haljine i odijela.– Komarci, dosadni insekti stari više od 30 milijuna godina, imaju senzore kojima mogu nanjušiti toplokrvne

ljude i životinje na daljinu od 30 metara.– Kad im je jako vruće , klokani se ne kupaju niti ne dahću kao psi , rashlađuju se tako da ližu svoje podlak-

tice.– Najviša temperatura izmjerena je na Zemlji 13. rujna 1922. u libijskoj pustinji. Mjerenje se vršilo u hladu ,

a termometar je pokazivao malo više od 57 stupnjeva celzijevih.

n 14 n POMURJE

Drvorezbarska kolonija u Sumartonu prviput organizirana je 1991. godine, a zatimod 1996. u organizaciji Udruge drvorez-bara. Osmislio ju je Stjepan Radnai, pred-sjednik sumartonske udruge, kojemu jedrvorezbarenje odavno hobi, pa jednomje sudjelovao u letinjskoj drvorezbarskojkoloniji i odlučio organizirati slično. Odtada svake godine mu je puna „klijet” sli-kara, drvorezbara i djece.

– Nakon društvenih promjena imali smomnogo narudžaba, u svakoj koloniji smo iz-radili neki veći drveni kip. U Sumartonu u cr-kvenome dvoru se nalaze kipovi neka -dašnjih župnika, učitelja, u vinogradu tako-đer ima većih kipova, pa tako i u okolici, uSerdahelu, Fićehazu itd. Mnogi od naših su-dionika sudjelovali su i u kolonijama uHrvat skoj. Naši su slikari nedavno bili uHrže nici u koloniji, a mogao bih još nabrojitiviše. – reče Stjepan Radnai.

U ovogodišnjoj koloniji sudjelovalo je14 umjetnika: Katica Vertarić iz Letinje,Erika Veg iz Lentibe, Anet Pokec iz Ostro-gnje, Csaba Csavas iz Kaniže, Pál László izBudimpešte, Bene Lakatos iz Zalakomára,László Tyukodi iz Karcaga, József Zsupániz Čestrega, Zoltán Timár iz Letinje, LajošRodek i Stjepan Radnai iz Sumartona, Mi-ljenko Kranjčec iz Hodošana, Stanko Saboliz Hrženice i Franjo Ružman iz Preloga. Uznjih su radila i djeca iz okolnih mjesta:Noemi Sabo, Šara Vajdai, Lucija Serenj,

Luca Slavinić, Ervin Beči, Edvin Beči, MiraMesaroš, Kiti Bokronji i Bence Bokronji. Su-dionici kolonije minutom šutnje prisjetilisu se dugogodišnjih sudionika kolonijedrvorezbara Josipa (otac) i Ivana (sin) Ci-kača iz Kučan Marofa koji su, nažalost, lanipreminuli. Josip Cikač likovnim oblikova-njem, skulpturom i reljefom u drvu i ka-menu djelatno se bavio više od 60 godina,a njegov sin Ivan više od 40 godina. Autorisu 60 velebnih kipova u Hrvatskoj, Slove-

niji i Mađarskoj, bili su proglašeni poča-snim građanima grada Letinje i dobitnicisu Plakete „Nikola Zrinski” u Jegerseku. Nizgodina bili su organizatori kolonija u Ma-riji Bistrici u kojoj su sudjelovali i pomurskidrvorezbari, njihovi kipovi krase pomur-ske hrvatske škole i urede. Sumartonskakolonija trudi se očuvati tradiciju drvorez-barenja na tom području i nudi moguć-nost amaterskom slikarstvu. Iz godine ugodinu proširuje se paleta umjetničkihtehnika, uz rezbarenje je predstavljeno sli-karstvo na platno, staklo, s uljanombojom, tušem, grafika, lončarenje, a većtreću godinu nazočni su i naivni slikariHlebinske škole. U zadnje vrijeme nije lakoorganizirati koloniju, naime sve manjemogućnosti ima za nabavu materijalnepotpore, međutim u Sumartonu uvijek se

nađu ljudi koji pomažu koloniju, neki s po-gačicama, neki s raznim namirnicama, svi-ranjem, kako bi umjetnici mogli mirnostvarati. Preložanin Franjo Ružman prviput je sudjelovao u sumartonskoj koloniji,naime od svog prijatelja, naivca StankaSabola saznao je za nju i dobio volju dasudjeluje. Priroda i dobro društvo ga jeoduševilo tako da je obećao sudjelovati idogodine te se nada da će se družiti s ko-legama i u kolonijama po Hrvatskoj.

beta

XX. kolonija u Kamanovim goricamaProšlo je već više od dva desetljeća otkako je u Sumartonu održana prva drvorezbarska kolonija, međutim u okvi-rima Udruge sumartonskih drvorezbara upravo dvadeset. Kao i za prvu, tako i za svu ostalu koloniju zaslužan jeStjepan Radnai, predsjednik Udruge koji već godinama neumorno okuplja umjetnike iz Pomurja, odnosno iz osta-lih krajeva Mađarske te iz Međimurske i Varaždinske županije. Ovogodišnja kolonija, koja je okupila 14 umjetnika(kipara i slikara) i devetero djece, održana je između 6. i 11. srpnja na uobičajenome mjestu, kod podruma pred-sjednika Radnaija na Kamanovim goricama blizu Sumartona.

Šara Vajdai iskušava drvorezbarenje.

Franjo Ružman sa svojom slikom

Sudionici kolonije

SA SVIH STRANA n 15 n

Daranjska Seoska i Hrvatska samouprava zajedničkim su sna-gama 25. srpnja u tome mjestu Šomođske županije u sklopuDana sela priredile već tradicionalni «Hrvatski kulturni susret».Predsjednik tamošnje Hrvatske samouprave Đuso Gorjanac poz-vao je na taj susret KUD-ove iz regije te barčanski KUD Podravinuu kojem ima članova koji su upravo iz Daranja. Načelnik sela Lász -ló Villányi raduje se što u mjestu djeluje Hrvatska samoupravakoja okuplja malu zajednicu Hrvata, njih pedesetak, koji su se uto mjesto doselili u posljednjih pedesetak godina iz obližnjih selau kojima je obitavao i obitava hrvatski živalj stoljećima.

Kao i uvijek kada se druže Hrvati, bilo je nogometa, malono-gometni turnir, natjecanje u kuhanju, razne manifestacije uokviru Dana sela, ali su im aktivno sudjelovale hrvatske skupinekoje su se dobro plasirale na svim poljima. Nastup KUD-a Podra-

vina i njihova pratećeg Orkestra Vizin još jednom je pobrao po -hvale, jednako kao i ukusna večera. Druženje uz glazbu nastavilose do kasnih noćnih sati. Hrvatski kulturni susret uživao je pot-poru Hrvatske samouprave Šomođske županije, Ministarstvaljudskih resursa, Hrvatske državne samouprave, Zajednice pod -ravskih Hrvata, Saveza Hrvata u Mađarskoj.

Branka Pavić Blažetin Foto: Daranjska samouprava

HRVATSKI KULTURNI SUSRET

Barčanski KUD Podravina istaknuo se i u kuhanju.

Najbolji hrvatski nogometaši malonogometnog turnira

Uspjeh mohačkog KUD-a „Zora” u Francuskoj

Mohački se KUD „Zora” ovihdana vratio iz Francuske gdje jekao pozvani gost sudjelovao naSmotri folklora održanoj u nase-lju Campan. Osim pet francus -kih KUD-ova, „Zora” je bilajedino društvo iz inozemstva.Imala je dva nastupa na pozor-nici gdje je izvela mađarske ihrvat ske plesove iz Sárköza iSzatmára, odnosno Pomurja, apublika ih je ispratila na no-gama gromoglasnim pljeskom.S uspješ nim nastupom „Zora”nije oduševila samo domaćupubliku, nego je dobila i novepozive na inozemna gostova-nja.

Stipan Balatinac

n 16 n GLASNIK

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: 06-30-3961852, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac, tel.: +36/30/396/1851, e-mail: balatinac.s.66@nicom.hu,Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat (zamjen. glavne urednice), tel.: +36-30-437-0271, e-mail: tiho@croatica.hu, RAČUNALNI SLOG: Katalin BerencsiZámbóné, tel.: 1/269-1974, e-mail: zkati@croatica.hu, LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 06-70-96 79 333, e-mail: zmsantovo@gmail.com, ADRESA: 1065 Budapest, Nagymező u. 68. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.: 1/269-1974, e-mail: glasnik@cro atica.hu – ZA OSNIVAČ: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAČ: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Hor vath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovipretplate na žiroračun: CITIBANK Rt. 10800014-10000006-10612016, redakcija Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se finacira iz državnogproračuna Mađarske. Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 68.

HU ISSN 1222-1270

Nardarske jačkarice su u prošlosti jur jednoč skoro dostale svojuCD-ploču, ali do realizacije nekako nisu zašle. Medjutim, ljetos jeodlučeno da će ipak ovjekovječiti naše obljubljene gradišćanskejačke i ovako je pred kratkim snimljeno jedanaest jačkov djelo-mično iz Narde (Ve nardarske žene, Zdola va dibokom, Svitlosunce, visoko si) i u drugi djeli Gradišća obljubljene melodije (Ma-rica rožica, Sve ptičice, Zvečera po selu sam se šetal), a i iz staredomovine (Kad čujem tambure, Pjesma rastanka). Nardarski zbor,koji danas postoji samo od žen, broji trenutno 16 članov sa zbo-rovodjem Magdalenom Horvat-Nemet, i osnovan je 1987. ljeta,dokle tamburaše pelja Petrovišćan Rajmund Filipović, od 2007.ljeta. Tamburaški sastav okuplja petnaest mladih sviračev ki re-

dovno nastupaju ne samo u gradišćanski seli u Ugarskoj, nego iu Austriji ter Hrvatskoj. U zadnji ljeti su začeli muzički sprohadjatii jačkarice, ke ovako pravoda vekši uspjeh imaju. CD-ploču je iz-dala mjesna Hrvatska samouprava, na čelu s Julijanom Bošić-Nemet, u petsto primjerkov, i kupiti se more za 2000 Ft. Prviglazbeni produkt nardarskoga zbora snimljen je u mjesnom Kul-turnom domu uz tehničku dirigenciju Dušana Timara, svirača izPetrovoga Sela.

Tiho

„Od srca iz Narde”

Prezentacija CD-ploče na Hrvatskom danuAko si negdo želji dočarati onu atmosferu ka je toliko bila karakteristična u staru dob u naši svi seli ovde u zapad-noj Ugarskoj, onda ništ drugo ne mora učiniti, nego staviti na slušanje novu i ujedno prvu CD-ploču nardarskogajačkarnoga zbora u pratnji mjesnih tamburašev, od naslova „Od srca iz Narde”. Nek oči si morate zapriti i veljekse otvara prik glasov ta stari svit pred nami. Tako smo otpeljani iz sadašnjosti u daleku prošlost uživo na krajujunija, kad je u okviru Hrvatskoga dana prezentiran i ta nosač zvuka.

Po tradiciji, prve subote kolovoza, u organizaciji Čitaonice mohač kihŠokaca, u tome podunavskom gradiću već 22. godinu zaredom prire-đena je Grahijada, kulturno-gastronomska mani festacija šokačkih Hrvata koja iz godine u godinu okuplja sve više sudionika i posjetitelja.Danas jedna od najvećih i najposjećenijih gradskih priredaba. Kuhanjetradicijskog graha u Táncsicsevoj ulici sa središtem ispred zgrade Šokač -kog kera i ove godine, 1. kolovoza, okupilo je mnoštvo sudionika i pos -jetitelja. U ranim popodnevnim satima okupljene su pozdravilidogradonačelnik Áron Cserdi i predsjednik Đuro Jakšić, dočim je usli-jedilo paljenje vatre i počelo kuhanje šokačkoga graha na domaćinačin. Vrijeme je uistinu poslužilo organizatore i sudionike, a izostalaje i velika vrućina proteklih nekoliko godina, pa je unatoč gustom dimudruženje bilo više nego ugodno. Na dvorištu Čitaonice već se pos -luživao šokački grah, dok se on na ulici još satima kuhao, uz druženjesudionika i njihovih gostiju za stolovima, naravno, uz dobru kapljicuvina i zvuke tambura. Za djecu je bilo raznih igračnica i zabavnih prog -rama, a kao i uvijek, za dobro raspoloženje odraslih pobrinuo se Orkes -tar «Šokadija». Nakon večere okup ljene je zabavljao Orkestar «Juice»,pa je veselica potrajala do zore.

S. B.

Grahijada u Mohaču

Kuhanje šokačkoga graha na tradicijski način

i pučka veselica