CROATICUM CENTAR ZA HRVATSKI KAO DRUGI I STRANI JEZIK ... · PDF filesemestar ili studenti koji završe samo jezične vježbe, ... (Standardni hrvatski jezik) ... leksik i gramatika

1

CROATICUM – CENTAR ZA HRVATSKI KAO DRUGI I STRANI JEZIK ODSJEK ZA KROATISTIKU FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

SAMOSTALNI MODUL: HRVATSKI KAO DRUGI I STRANI JEZIK

Modul: Hrvatski kao drugi i strani jezik je samostalni modul sveučilišnog studijskog

programa namijenjen stranim studentima za koji se izdaje dodatak diplomi (dopunska

isprava).

Akademski/stručni naziv stječe se u okviru matičnih studija (preddiplomskih i diplomskih), a

za završen dvosemestralni modul studenti dobivaju dopunsku ispravu – dodatak diplomi.

Studenti koji ne završe cijeli modul, nego samo neke kolegije, dobivaju potvrdu u kojoj stoji

koje su kolegije završili.

Croaticum je pokrenuo ovaj modul s obzirom na svoju tradiciju poučavanja, a u posljednjih

desetak godina i proučavanja hrvatskog kao inojezičnog te sve veću i brojniju međunarodnu

suradnju. Ovim modulom Croaticum izražava podršku međunarodnoj mobilnosti studenata,

ali i nastavnika i stručnog osoblja.

Potencijalni korisnici modula:

1. Strani studenti na Sveučilištu u Zagrebu koji provode razmjenski semestar ne nekom

od fakulteta (pohađaju modul besplatno)

2. Komercijalni polaznici:

strani državljani koji se tek žele upisati na neku visokoškolsku ustanovu u Republici

Hrvatskoj

strani studenti koji studiraju na sveučilištima u Republici Hrvatskoj i žele poboljšati

jezične kompetencije (poznavanje hrvatskoga jezika na razini B2 prema ZEROJ-u

uvjet za upis u treći semestar studija)

polaznici koji nemaju status redovitih studenata (koncept cjeloživotnog obrazovanja):

hrvatska dijaspora, nacionalne manjine u RH, azilanti i osobe sa supsidijarnom

zaštitom u RH, poslovni ljudi, strani diplomati...

2

Svrha:

usavršavanje polaznika u hrvatskome jeziku i upoznavanje hrvatskog društva i kulture

stjecanje važnih kompetencija u djelatnostima kao što su prevođenje na hrvatski i s

hrvatskoga jezika, poučavanje hrvatskoga jezika u inozemstvu, poučavanje govornika

hrvatskoga jezika stranim jezicima u školama stranih jezika, rad u turističkim

agencijama, predstavništvima stranih tvrtki, diplomaciji, tijelima EU-a i sl.

Uvjeti za upis modula:

punoljetnost i završena srednja škola

razredbeni ispit kojim se utvrđuje razina poznavanja hrvatskoga jezika (na razredbeni

ispit ne upućuju se studenti koji nemaju prethodno znanje hrvatskoga jezika)

Trajanje modula i bodovi:

traje jednu akademsku godinu, odnosno 2 semestra

za završen se modul studentima izdaje dopunska isprava, a za završene pojedine

kolegije potvrda

minimalan broj ECTS bodova potreban za završetak modula jest 60 ECTS-bodova

studenti koji završe samo jedan dio modula (npr. studenti koji završe samo jedan

semestar ili studenti koji završe samo jezične vježbe, a ne i izborne predmete)

dobivaju potvrdu u kojoj se navode kolegiji koje su završili, ocjena s kojom su ih

završili te broj ECTS-bodova

Kolegiji:

Obavezni: Jezične vježbe

Izborni:

- Govorne vježbe

- Izborni kroatistički kolegiji na hrvatskome jeziku:

Povijest hrvatskog jezika

Sintaksa hrv. jezika (Standardni hrvatski jezik)

Fonologija i morfonologija hrv. jezika (Standardni hrvatski jezik)

Morfologija hrv. Jezika (Standardni hrvatski jezik)

Hrvatska književnost 17. i 18. st. (Starija hrvatska književnost)

Hrvatska književnost 15. i 16. st. (Starija hrvatska književnost)

Hrvatska književnost 19. st. (Novija hrvatska književnost)

3

Hrvatska književnost 20. stoljeća (Novija hrvatska književnost)

- Izborni kolegiji na engleskome jeziku:

Uvod u hrvatsku gramatiku za neizvorne govornike 1

Uvod u hrvatsku gramatiku za neizvorne govornike 2

Usvajanje drugog jezika

Svakodnevna hrvatska kultura i jezik

Hrvatska etnološka baština

Europski kontekst hrvatske književnosti

Hrvatski film u europskom kontekstu

Politički sustav Republike Hrvatske

Povijest hrvatske umjetnosti

Hrvatska povijest

OPISI KOLEGIJA CROATICUMOVA MODULA

Obvezni kolegiji Croaticumova modula:

Jezične vježbe iz hrvatskoga kao drugog i stranog jezika 1 (14 ECTS BODOVA), 225

sati nastave u semestru

Okvirni sadržaj kolegija: Osnove hrvatskog jezika: fonetika i fonologija, osnovna morfologija

(deklinacija imenica i ličnih zamjenica, posvojne zamjenice i posvojni pridjevi, opisni

pridjevi, brojevi, prezent najčešćih glagolskih skupina, modalni glagoli, perfekt i futur I,

povratni glagoli) i sintaksa. Osnovna konverzacija, pisanje i čitanje jednostavnih tekstova.

Ovladavanje osnovnim vokabularom i izrazima. Teme koje se obrađuju: rodbinski odnosi,

države, nacionalnosti, zanimanja, životinje, odjeća, vrijeme te osnovni kulturološki podaci

vezani uz Hrvatsku.



Okvirni sadržaj kolegija: Studenti uče osnove fonologije, morfologije i sintakse hrvatskoga

standardnog jezika i uvježbavaju njegovu uporabu u različitim situacijama. Obrađuju se opće

teme: osobni identitet, naobrazba, posao, slobodno vrijeme, zdravlje, sport, turizam, kultura,

4

mediji, okoliš te teme iz hrvatske kulture. Usvaja se leksik vezan uz te teme i ponavlja se

leksik i gramatika s Jezičnih vježbi za neizvorne govornika 1 (A2+) te obrađuje novo

gramatičko gradivo – npr. genitiv s brojevima, složeni brojevi, glavni i redni brojevi, genitiv

uz datum, i-sklonidba, imperativ, vokativ, pridjevna sklonidba, stupnjevanje pridjeva,

glagolski vid, kondicional I, futur II.



Okvirni sadržaj kolegija: Studenti uče i uvježbavaju uporabu hrvatskoga standardnoga jezika

u različitim situacijama. Čitaju, analiziraju i reproduciraju tekstove primjerene težine za niži

srednji stupanj učenja. Obrađuju se opće teme (moderni život, izumi i otkrića, generacijske

razlike, odnosi među spolovima, humor i sl.) i kulturološke teme (glagoljica, znameniti

hrvatski umjetnici i znanstvenici i njihova djela, hrvatsko novinstvo i sl.). Ponavlja se

gramatičko gradivo s nižih stupnjeva te proširuje i usvaja novo (sintaksa padeža, glagolski

vid, upitno-odnosne zamjenice, redoslijed rečeničnih elemenata, pasivni pridjev i sl.).



Okvirni sadržaj kolegija: Čitanje, analiziranje i reproduciranje tekstova primjerene težine za

ovaj stupanj učenja. Usmeno i pismeno sporazumijevanje na toj razini. Opće teme (moderna

tehnologija, ljudska prava, svjetske i hrvatske aktualnosti i sl.) i kulturološke teme (hrvatski

znanstvenici i izumitelji u prošlosti i u suvremeno vrijeme, hrvatski običaji, blagdani,

zaštićena priroda i sl.). Ponavljanje i proširivanje gramatičkoga gradiva s nižih stupnjeva i

usvajanje novoga (umanjenice i uvećanice, brojevne imenice, neodređene zamjenice,

glagolski prilozi, nezavisnosložene i zavisnosložene rečenice, upravni i neupravni govor).



Okvirni sadržaj kolegija: Studenti uče hrvatski standardni jezik i uvježbavaju njegovu

uporabu u različitim situacijama. Čitaju, analiziraju i reproduciraju tekstove primjerene težine

za ovaj stupanj učenja. Obrađuju se opće teme (zaštita okoliša, globalizacija, promjene na

tržištu rada i druge aktualne svjetske i hrvatske teme) te kulturološke teme (hrvatski identitet,

hrvatski umjetnici u prošlosti i u sadašnjosti, hrvatski suveniri i brendovi, hrvatska kulturna

scena i sl.). Ponavlja se i proširuje gramatičko gradivo s nižih stupnjeva te usvaja novo

(valentnost glagola, kolokacije, sročnost, konektori, glasovne promjene itd.)

5



Okvirni sadržaj kolegija: Jezično gradivo obuhvaća uporabu glagolskih vremena, glagolski

vid i glagole u kontekstu, prepoznavanje aorista i imperfekta, modalne riječi i konektore,

stilski obilježen red riječi u rečenici, odabrana poglavlja iz sintakse, tvorbe riječi i

leksikologije te pravopisa. Gradivo iz kulture odnosi se na kulturu u najširem smislu (od

subkulture preko popularne i urbane kulture do spomenika kulturne i prirodne baštine). U

nastavi je fokus na književnim tekstovima od 70-ih do 90-ih godina prošloga stoljeća te

osobito na suvremenim tekstovima od 90-ih do danas, ali i na stručnim i znanstvenim

tekstovima.

Nositelji obaveznih kolegija:

Marinela Aleksovski, prof.

Ana Grgić, prof.

dr.sc. Marica Čilaš Mikulić, viša lektorica

dr.sc. Ivančica Banković-Mandić, viša lektorica

mr.sc. Dinka Pasini, viša lektorica

dr.sc. Milvia Gulešić-Machata, viša lektorica i znanstvena suradnica

dr.sc. Sanda Lucija Udier, viša lektorica i znanstvena suradnica

dr.sc. Antonio-Toni Juričić, viši lektor

Izborni kolegiji Croaticumova modula

Svi izborni kolegiji na engleskom jeziku imaju satnicu od ukupno 30 sati.

Kroatistički kolegiji imaju različitu satnicu.

6

Zimski semestar

A) Izborni kolegiji na hrvatskom jeziku (uvjet: poznavanje hrvatskoga jezika na razini

B2):

prof. dr.sc. Ivo Pranjković: Sintaksa hrvatskoga jezika (Standardni hrvatski jezik) (5

ECTS BODOVA), satnica 2P+2S

Cilj je predmeta ovladavanje osnovama sintakse hrvatskoga standardnoga jezika, što

obuhvaća definiranje i navođenje temeljnih pojmova discipline, primjenu tih pojmova u

sintatktičkoj analizi, samostalno istraživanja najvažnijih tema i kritičku diskusiju o teorijskim

pretpostavkama i hipotezama.

prof. dr. sc. Vinko Brešić: Uvod u noviju hrvatsku književnost 1 (19.stoljeće) (Novija

hrvatska književnost) (5 ECTS BODOVA), satnica 2P+2S

Kolegij u okviru socijalnoga, kulturnoga i književnog života 18. i 19. st. daje pregled

nacionalne književnosti od romantizma do modernizma, a cilj mu je da student stekne

osnovna znanja o njezinim stilskim formacijama, žanrovima i poetikama te o najznačajnijim

autorima i djelima. Tim se propedeutičkim kolegijem stječu osnovna znanja te prvi cjeloviti

pregled strukture novije hrvatske književnosti tijekom njezina 18. i 19. stoljeća.

dr. sc. Bernardina Petrović, izv. prof.: Hrvatski standardni jezik - Fonologija i

morfonologija (Standardni hrvatski jezik) (5 ECTS BODOVA), satnica 2P+2S

Cilj je predmeta definirati osnovne pojmove iz fonologije (strukturalne, generativne,

autosegmentne) i morfonologije, klasificirati foneme hrvatskoga standardnog jezika prema

njihovim artikulacijskim i akustičkim obilježjima, omogućniti prepoznavanje fonološki i

morfonološki uvjetovane alternacije fonema, provesti fonetsku i fonološku transkripciju

hrvatskoga standardnog jezika i primijeniti prozodijska pravila hrvatskoga standardnog jezika.

dr.sc. Dolores Grmača, doc. i dr.sc. Tomislav Bogdan, izv. prof.: Hrvatska književnost

15. i 16. stoljeća (Starija hrvatska književnost) (5 ECTS BODOVA), satnica 1P+3S

Stjecanje temeljnih znanja o hrvatskoj književnosti s kraja 15. i iz 16. stoljeća: ovladavanje

tekstološko-filološkim, stilsko-periodizacijskim i žanrovskim pojmovljem. Analiza različitih

tipova tekstova hrvatske književnosti toga doba. Pismena obrada odabranih

7

književnopovijesnih problema na temelju sekundarne literature. Stjecanje znanja iz jednoga

segmenta povijesti hrvatske književnosti, koje, povezujući se s drugim segmentima,

omogućuje analiziranje, sintetiziranje i vrednovanje književnopovijesnih činjenica, pojmova,

postupaka i principa u području književne povijesti; upravljanje znanstveno-istraživačkim

aktivnostima u području povijesti hrvatske književnosti i sposobnost razvoja novih ideja i

procesa.

B) Izborni kolegiji na engleskom jeziku (uvjet: poznavanje engleskoga jezika na B1

razini, osim za kolegij Usvajanje drugog jezika za koji se traži B2 razina)

dr. sc. Goran Čular, doc.: Politički sustav RH (Hrvatska politika) (3 ECTS boda),

satnica 2 P

Predmet će pružiti pretpostavke za razumijevanje hrvatskog državnog razvoja, glavnih

problema demokratske tranzicije i njihovih posljedica na suvremenu političku dinamiku i

institucijski razvoj. Razumijevanjem ustavnog ustroja i političke dinamike studenti će bolje

razumjeti i druge procese u hrvatskom društvu.

prof. dr. sc. Zrinka Jelaska: Uvod u hrvatsku gramatiku 1 (Standardni hrvatski jezik) (3

ECTS boda), satnica 1P+1S

Cilj je predmeta osposobiti studente da definiraju osnovne gramatičke pojmove iz fonologije i

morfonologije hrvatskoga jezika, klasificiraju hrvatske riječi prema njihovim gramatičkim i

semantičkim obilježjima u kategorije, prepoznaju obličnice pojedinih riječi i povezuju ih s

citatnim oblikom, provode glasovne promjene u fleksiji i primjenjuju naučena pravila u svojoj

jezičnoj proizvodnji.

prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina: Hrvatska povijest (6 ECTS bodova), satnica 2P

Cilj kolegija je pokazati tijek i najvažnije prekretnice i događaje hrvatske povijesti, pokazati

na koji se način i kako njezin teritorij sužavao i povećavao te koji su glavni povijesni akteri.

Kolegij bi trebao omogućiti studentima razumijevanje kako je svaka „lokalna“ povijest

integralni dio velike povijesti Europe.

prof. dr. sc. Miljenko Jurković: Povijest hrvatske umjetnosti (Povijest umjetnosti) (3

ECTS boda), satnica 2P

Kolegij daje pregled likovnih vrsta nastalih i sačuvanih na hrvatskome povijesnom prostoru

od prahistorije do suvremenosti; omogućuej prepoznavanje stilskih i ikonografskih obrazaca i

usvajanje metodoloških postupaka za povijesnu i kulturnoumjetničku kontekstualizaciju

relevantnih spomeničkih jedinica. Cilj je kolegija ovladavanje povijesnim i kulturološkim

8

kontekstom nastanka likovnih djela, povezivanje drugih umjetničkih djelatnosti (glazba,

književnost, pismo, umjetnički obrt....) s djelima visoke umjetnosti u kontekstu i povezivanje

složenih kulturnih krugova koji se prepliću na hrvatskim povijesnim prostorima – odnosi

doprinosa bizantskog i turskog podrijetla na hrvatsku kulturu; dominantna zapadna

komponenta u razvoju umjetničkih djelatnosti; detaljnije razrađivanje specifičnih

kulturoloških komponenti (Venecija, srednja Europa...).

prof. dr.sc. Renata Geld, doc.: Usvajanje drugog jezika (5 ECTS bodova), satnica 1P+2S

Cilj je stjecanje uvida u složenost procesa usvajanja, obrade i uporabe drugoga jezika te u

suvremene teorije usvajanja drugoga jezika. Razvijanje kritičkog promišljanja tih teorija i

poticanje na samostalnost u istraživanju spomenutog procesa.

9

Ljetni semestar

A) Izborni kolegiji na hrvatskom jeziku (uvjet: poznavanje hrvatskoga jezika na razini

B2):

dr.sc. Bernardina Petrović, izv. prof.: Morfologija hrvatskog standardnog jezika

(Standardni hrvatski jezik) (5 ECTS BODOVA), satnica 2P+2S

Cilj je predmeta usvajanje temeljnih znanja o morfološkoj razini i o fleksiji hrvatskoga

standardnog jezika. Studetni će biti osposobljeni navesti i definirati temeljne pojmove

discipline, primijeniti te pojmove u jezičnoj analizi na morfološkoj razini, istraživati

samostalno teme od posebnog interesa i kritički diskutirati o teorijskim pretpostavkama i

hipotezama.

prof.dr.sc. Vinko Brešić: Uvod u noviju hrvatsku književnost 2 (20./21. stoljeće) (Novija

hrvatska književnost) (5 ECTS BODOVA), satnica 2P+2S

Kolegij u okviru socijalnoga, kulturnoga i književnog života 20. i 21. st. daje pregled

nacionalne književnosti od moderne do suvremenosti, a cilj mu je da student stekne osnovna

znanja o njezinim stilovima, žanrovima i poetikama te o najznačajnijim autorima i djelima.

Ovim se propedeutičkim kolegijem stječu osnovna znanja te prvi cjeloviti pregled strukture

novije hrvatske književnosti tijekom 20. i 21. stoljeća.

dr.sc. Lahorka Plejić-Poje, doc. i dr.sc. Ivana Brković , doc. : Hrvatska književnost 17. i

18. stoljeća (Starija hrvatska književnost) (5 ECTS BODOVA), 1P+3S

Stjecanje temeljnih znanja o hrvatskoj književnosti 17. i 18. stoljeća: ovladavanje tekstološko-

filološkim, stilsko-periodizacijskim i žanrovskim pojmovljem. Analiza različitih tipova

tekstova hrvatske književnosti toga doba. Pismena obrada odabranih književnopovijesnih

problema na temelju sekundarne literature. Stjecanje znanja iz jednoga segmenta povijesti

hrvatske ranonovovjekovne književnosti, koje, povezujući se s drugim segmentima,

omogućuje analiziranje, sintetiziranje i vrednovanje književnopovijesnih činjenica, pojmova,

postupaka i principa u području književne povijesti; upravljanje znanstveno-istraživačkim

aktivnostima u području povijesti hrvatske književnosti i sposobnost razvoja novih ideja i

procesa.

10

prof. dr. sc. Anđela Frančić: Povijest hrvatskog jezika (4 ECTS BODA), satnica 2P+2S

Cilj je ovoga kolegija studentima kroz predavanja pružiti osnovna znanja iz „vanjske“

povijesti hrvatskog jezika, a kroz seminare naučiti ih prepoznavati i objašnjavati bitne

povijesnojezične pojave te ih time osposobiti za daljnje izučavanje hrvatskoga jezika.

Osnovni se naglasak stavlja na tzv. „vanjsku“ povijest hrvatskoga jezika – prikazuju se

najvažniji kulturnopovijesni događaji i spomenici hrvatske pismenosti od 16. do 19. st.

(najvažniji spomenici iz povijesti hrvatske pisane kulture, počeci tiskarstva, pojava rječnika,

pravopisa i gramatika hrvatskoga jezika od početaka do oblikovanja hrvatskoga standardnog

jezika, razvoj standardizacije hrvatskoga jezika).

B) Izborni kolegiji na engleskom jeziku (uvjet: poznavanje engleskoga jezika na B1

razini):

dr. sc. Leo Rafolt, izv. prof.: Europski kontekst hrvatske književnosti (Komparativna

povijest hrvatske književnosti) (4 ECTS), satnica 2P+1S

Osnovni je cilj kolegija polaznike upoznati s heterogenim supstratom hrvatske književnosti,

kao i s osnovnim načelima književnoporedbene i književnoantropološke analize književnosti

uopće. Polaznici kolegija upoznat će se s osnovnim pojmovima vezanim uz povijest hrvatske

književnosti u poredbenom kontekstu. Nadalje, upoznat će se s dinamikom smjene stilskih

formacija u hrvatskoj književnosti – u rasponu od srednjeg vijeka, preko formacijski

dominantnog ranonovovjekovlja i novovjekovlja, sve do tranzicijske suvremenosti. Pritom će

pristup biti strogo književnoporedbeni i književnoantropološki, odnosno hrvatska književnost

smještat će se redovito u širi društveni, kulturni i politički kontekst, kako zapadnoeuropski

tako i svjetski, ovisno o razdoblju.

dr.sc. Tihana Petrović Leš, izv. prof.: Hrvatska etnološka baština (Etnologija) (4 ECTS),

satnica 1P+1S

Cilj je predmeta studente upoznati s hrvatskom etnografskom baštinom, s mijenama kroz

vrijeme i ulozi u sadašnjem društvenom hrvatskom i europskom kontekstu. Studenti bi trebali

dobiti osnovni pregled i uvid u odabrane specifične etnološke pojave, stanje istraženosti,

osnovnu literaturu i tumačenje.

dr.sc. Jasna Novak Milić, doc. i dr.sc. Sanda Lucija Udier, viša lektorica i znanstvena

suradnica (sunositeljica): Svakodnevna hrvatska kultura (Hrvatska kultura) (4 ECTS),

satnica 2P+2S

11

Prvotni je cilj kolegija osvještavanje kulturoloških različitosti i njihovo odražavanje u jeziku,

a drugotni su ciljevi usvajanje prihvatljivih jezičnih obrazaca u komunikaciji na hrvatskome

jeziku, usvajanje znanja o hrvatskome jeziku i usvajanje hrvatskoga jezika. Jedan je od važnih

ciljeva i stjecanja znanja o hrvatskoj svakodnevnoj kulturi u usporedbi s drugim pretežito

europskim, ali i svjetskim kulturama.

prof. dr.sc. Zrinka Jelaska: Uvod u hrvatsku gramatiku 2 (Standardni hrvatski jezik) (3

ECTS boda), satnica 1P+1S

Cilj je kolegija osposobiti studente da definiraju osnovne gramatičke pojmove iz sintakse i

leksikologije hrvatskoga jezika, klasificiraju dijelove rečeničnoga ustroja i glavne jezične

kategorije prema njihovim gramatičkim i semantičkim obilježjima, nauče osnove sročnosti i

glagolskoga vida i upoznaju se s problematikom roda u hrvatskome jeziku, da ovladaju

osnovama leksikologije te da naučeno primjenjuju u pisanoj i govornoj produkciji hrvatskoga

jezika.

dr.sc. Tomislav Šakić, doc. Hrvatski film u europskom kontekstu (Filmska umjetnost) (4

ECTS), satnica 2P

(umjesto dr. sc. Nikica Gilić, izv.prof.)

Cilj je upoznati studente s hrvatskim filmom kao nacionalnom kinematografijom i kulturnom

praksom, s posebnim naglaskom na položaj hrvatskog filma u europskom kontekstu. Glavni je

cilj uspostaviti pregled nad estetskom poviješću domaćeg filma, s uvidom u najvažnije

redateljske i autorske opuse, žanrove i stilske smjernice, te ustanoviti uklapanje u europske

filmske tokove.

12

IZBORNI KOLEGIJI U ZIMSKOME I LJETNOME SEMESTRU:

Ana Grgić, lektorica i fonetičarka: Govorne vježbe iz hrvatskoga kao drugog i stranog

jezika, (1 ECTS)

Okvirni sadržaj kolegija: Studenti uče pravilno izgovarati sve glasove hrvatskoga

standardnoga govora i uvježbavaju izgovor govornih cjelina i intonacije. Posebno se

uvježbava izgovor glasova koji ne postoje u njihovom materinskom govoru. Studenti uče

glasovne promjene koje se ne bilježe u pismu na jednostavnom zvučnom i pisanom materijalu

– ispadanje suglasnika, jednačenje po zvučnosti i mjestu tvorbe.


jezika 2, (1 ECTS)

Okvirni sadržaj kolegija: Studenti uvježbavaju izgovor govornih cjelina i intonacije. Posebno

uvježbavaju teže izgovorne skupine glasova i izgovor glasova koji ne postoje u njihovom

materinskom govoru. Uče glasovne promjene koje se ne bilježe u pismu na složenijem

zvučnom i pisanom materijalu. S učenjem vokabulara uče i mjesto naglaska u riječima te

najčešće naglasne paradigme.


jezika 3, (1 ECTS)

Okvirni sadržaj kolegija: Studenti uvježbavaju izgovor govornih cjelina (klitike i naglašene

riječi) i asimilacije – ispadanje suglasnika, jednačenje po zvučnosti i mjestu tvorbe. Posebno

se uvježbavaju teže izgovorne skupine glasova i izgovor glasova koji im predstavlja problem.

Zajedno s učenjem vokabulara uče mjesto i kvantitetu naglaska, najčešće naglasne paradigme

te prelaženje naglasaka na negaciju i prijedloge.

dr.sc. Ivančica Banković-Mandić, viša lektorica i fonetičarka: Govorne vježbe iz

hrvatskoga kao drugog i stranog jezika 4, (1 ECTS)

Okvirni sadržaj kolegija: Ispravljanje glasova koji odstupaju od standardnog izgovora.

Uvježbavanje asimilacija u govoru i vježbe izgovorne tečnosti. Studenti slušaju i čitaju

tekstove primjerene težine za ovaj stupanj učenja. Zajedno s učenjem novog vokabulara uče i

uvježbavaju naglasak riječi (pravilno čitati oznake za naglaske) te najčešće naglasne

paradigme.

13




Studenti zajedno s novim vokabularom standardnog jezika uče i naglasak riječi te naglasne

paradigme. Slušaju i analiziraju duže izvorne zvučne zapise različite provenijencije – govore

snimljene u neoptimalnim uvjetima, nedovoljno uzorne govornike na standardnom jeziku

(govornike s govornim manama) i govor s dijalektalnim izgovornim obilježjima.




Studenti uče naglasak novih riječi i njihove naglasne paradigme. Uče (ne)prelaženje naglaska

na proklitiku. Slušaju izvorne tekstove različitih funkcionalnih stilova. Upoznaju se s

klasičnim i općeprihvaćenim naglascima te osnovnim hrvatskim dijalektalnim izgovornim

odstupanjima od hrvatskoga standardnoga izgovora i govorom većih hrvatskih gradova.

I. HRVATSKI KAO DRUGI I STRANI 1 – ZIMSKI SEMESTAR

KOLEGIJ: JEZIČNE VJEŽBE IZ HRVATSKOGA KAO INOGA JEZIKA

OBAVEZNI KOLEGIJ

NOSITELJI I IZVODITELJI: Marinela Aleksovski, prof, lektorica, dr. sc. Ivančica Banković

Mandić, viša lektorica, dr. sc. Marica Čilaš Mikulić, viša lektorica, dr. sc. Milvia Gulešić

Machata, viša lektorica, dr. sc. Antonio Toni Juričić, viši lektor, mr. sc. Dinka Pasini, viša

lektorica i dr. sc. Sanda Lucija Udier, viša lektorica

STUPANJ BROJ SATI TJEDNO ECTS BODOVI

1.

JEZIČNE VJEŽBE 1

POČETNI

(A2+)

15 14

2.

JEZIČNE VJEŽBE 2

VIŠI POČETNI

(B1)

15 14

3.

JEZIČNE VJEŽBE 3

SREDNJI

(B1+)

15 14

14

4.

JEZIČNE VJEŽBE 4

VIŠI SREDNJI

(B2)

15 14

5.

JEZIČNE VJEŽBE 5

NAPREDNI

(B2+)

15 14

6.

JEZIČNE VJEŽBE 6

VIŠI NAPREDNI

(C1)

15 14

KOLEGIJ: GOVORNE VJEŽBE IZ HRVATSKOGA KAO INOGA JEZIKA

IZBORNI KOLEGIJ

NOSITELJI: dr. sc. Ivančica Banković Mandić, viša lektorica

IZVODITELJI: dr. sc. Ivančica Banković Mandić, viša lektorica, Ana Grgić, prof., lektorica i

Nikolina Sokolić, prof., fonetičarka


1.

GOVORNE VJEŽBE 1

POČETNI

(A2+)

2 1

2.

GOVORNE VJEŽBE 2

VIŠI POČETNI

(B1)

2 1

3.

GOVORNE VJEŽBE 3

SREDNJI

(B1+)

2 1

4.

GOVORNE VJEŽBE 4

VIŠI SREDNJI

(B2)

2 1

5.

GOVORNE VJEŽBE 5

NAPREDNI

(B2+)

2 1

6.

GOVORNE VJEŽBE 6

VIŠI NAPREDNI

2 1

15

(C1)

KOLEGIJI IZ HRVATSKE KULTURE (IZVODE SE NA ENGLESKOME JEZIKU)

IZBORNI KOLEGIJI

NAZIV KOLEGIJA I

PREDMETA

NOSITELJ KOLEGIJA ECTS

1. Politički sustav RH

(Hrvatska politika)

G. Čular (FPZ) 3

2. Uvod u hrv. gramatiku 1

(Standardni hrvatski jezik)

Z. Jelaska 3

3. Hrvatska povijest

(Povijest)

T. Jakovina 4

4. Pov. hrv. umjetnosti

(Povijest umjetnosti)

M. Jurković 4

5. Usvajanje drugoga jezika

(Psiholingvistika)

M. Medved Krajnović 5

Studenti biraju 4 od 5 ponuđenih kolegija. Ukupan broj ECTS bodova je fleksibilan i iznosi

između 15 i 17.

KROATISTIČKI KOLEGIJI (IZVODE SE NA HRVATSKOME JEZIKU)

IZBORNI KOLEGIJI

NAZIV PREDMETA I

KOLEGIJA

NOSITELJ KOLEGIJA BROJ SATI I ECTS

1. Sintaksa hrv. jezika


I. Pranjković 5

2. Hrvatska književnost 19.

st.

(Novija hrvatska književnost)

V. Brešić 5

3. Fonologija i morfonologija

hrv. jezika


B. Petrović 5

4. Hrv. knjiž. 15. i 16. st.

(Starija hrvatska književnost)

L. Plejić-Poje 5

Studenti biraju 3 od 4 ponuđena kolegija kako bi ukupan zbroj ECTS bodova bio 15.

16

TABLIČNI PRIKAZ TJEDNE SATNICE

JEZIČNE VJEŽBE 15 SATI

GOVORNE VJEŽBE 2 SATA

KOLEGIJI IZ HRVATSKE KUTLURE NA

ENGLESKOM JEZIKU

8 SATI

KROATISTIČKI KOLEGIJI 6 SATI

Napomena: Studenti biraju hoće li sudjelovati u kolegijima iz hrvatske kulture na engleskom

jeziku ili u kroatističkim kolegijima, a jezične i govorne vježbe namijenjene su svim

studentima.

HRVATSKI KAO DRUGI I STRANI 2 – LJETNI SEMESTAR

KOLEGIJ: JEZIČNE VJEŽBE IZ HRVATSKOGA KAO INOGA JEZIKA

OBAVEZNI KOLEGIJ

NOSITELJI I IZVODITELJI: Marinela Aleksovski, prof, lektorica, dr. sc. Ivančica Banković

Mandić, viša lektorica, dr. sc. Marica Čilaš Mikulić, viša lektorica, dr. sc. Milvia Gulešić

Machata, viša lektorica, dr. sc. Antonio Toni Juričić, viši lektor, mr. sc. Dinka Pasini, viša

lektorica i dr. sc. Sanda Lucija Udier, viša lektorica


1.

JEZIČNE VJEŽBE 1

POČETNI

(A2+)

15 14

2.

JEZIČNE VJEŽBE 2

VIŠI POČETNI

(B1)

15 14

3.

JEZIČNE VJEŽBE 3

SREDNJI

(B1+)

15 14

4.

JEZIČNE VJEŽBE 4

VIŠI SREDNJI

(B2)

15 14

5.

JEZIČNE VJEŽBE 5

NAPREDNI

(B2+)

15 14

6.

JEZIČNE VJEŽBE 6

VIŠI NAPREDNI

(C1)

15 14

17

KOLEGIJ: GOVORNE VJEŽBE IZ HRVATSKOGA KAO INOGA JEZIKA

NOSITELJI: dr. sc. Ivančica Banković Mandić, viša lektorica

IZVOĐAČI: dr. sc. Ivančica Banković Mandić, viša lektorica, Ines Carović, prof., znanstvena

novakinja, Ana Grgić, prof., lektorica i Nikolina Sokolić, prof.


1.

GOVORNE VJEŽBE 1

POČETNI

(A2+)

2 1

2.

GOVORNE VJEŽBE 2

VIŠI POČETNI

(B1)

2 1

3.

GOVORNE VJEŽBE 3

SREDNJI

(B1+)

2 1

4.

GOVORNE VJEŽBE 4

VIŠI SREDNJI

(B2)

2 1

5.

GOVORNE VJEŽBE 5

NAPREDNI

(B2+)

2 1

6.

GOVORNE VJEŽBE 6

VIŠI NAPREDNI

(C1)

2 1

KOLEGIJI IZ HRVATSKE KULTURE (IZVODE SE NA ENGLESKOM JEZIKU)

IZBORNI KOLEGIJI

NAZIV KOLEGIJA I

PREDMETA


1.Europski kontekst hrvatske

književnosti

(Komparativna povijest

Leo Rafolt 4

18

hrvatske književnosti)

2. Hrvatska etnologija

(Etnologija)

T. Petrović Leš 4

3. Svakodnevna hrv. kultura

(Hrvatska kultura)

J. Novak Milić 3

4. Uvod u hrv. gramatiku 2


Z. Jelaska 3

5. Hrvatski film

(Filmska umjetnost)

N. Gilić 4

Studenti biraju 4 od 5 ponuđenih kolegija. Ukupan broj ECTS bodova je fleksibilan i iznosi

između 14 i 16.

KROATISTIČKI KOLEGIJI (IZVODE SE NA HRVATSKOME JEZIKU)

IZBORNI KOLEGIJI

NAZIV KOLEGIJA I

PREDMETA


1. Morfologija hrv. st. jez.


B. Petrović 5

2.Hrvatska književnost 20.

stoljeća

(Novija hrvatska književnost)

V. Brešić 5

3. Hrv. knjiž. 17. i 18. st.

(Starija hrvatska književnost)

L. Plejić-Poje 5

4. Povijest hrv. jezika

(Povijest hrvatskog jezika)

A. Frančić 5

Studenti biraju 3 od 4 ponuđena kolegija kako bi ukupan zbroj ECTS bodova bio 15.

TABLIČNI PRIKAZ TJEDNE SATNICE

JEZIČNE VJEŽBE 15 SATI

GOVORNE VJEŽBE 2 SATA

KOLEGIJI IZ HRVATSKE KUTLURE NA

ENGLESKOM JEZIKU

8 SATI

KROATISTIČKI KOLEGIJI 6 SATI

Napomena: Studenti biraju hoće li sudjelovati u kolegijima iz hrvatske kulture na engleskom

jeziku ili u kroatističkim kolegijima, a jezične i govorne vježbe namijenjene su svim

studentima.

Documents

CROATICUM CENTAR ZA HRVATSKI KAO DRUGI I STRANI JEZIK ... · PDF filesemestar ili studenti koji završe samo jezične vježbe, ... (Standardni hrvatski jezik) ... leksik i gramatika