C R T A N I R O M A N I © O U

F U N N Y C O M I C S S H O W 2 0 0 2

5. Meunarodni festival stripa

Studentski centar, Savska 25

Zagreb, 21 ∑ 24. 11. 2002.

C R T A N I R O M A N I © O U

F U N N Y C O M I C S S H O W 2 0 0 2

C R T A N I R O M A N I S H O W

F U N N Y C O M I C S S H O W

5. meunarodni festival stripa

5th international comics festival

Organizator

Radio 101

Gajeva 10, Zagreb

Suorganizator

Studentski centar

Savska 25, Zagreb

Pokrovitelji

Ministarstvo kulture

Republike Hrvatske,

Ured za kulturu grada Zagreba

Organizacija festivala

Ivan PrliÊ-Prle

Nebojπa RadiÊ

Dalibor TalajiÊ

Tihomir Tikulin-Tico

Autor festivalskog znaka

Tico

Kum te dobri duh festivala

Edvin BiukoviÊ

Katalog.

Urednik

Darko Macan

Ilustracija na naslovnici

Goran Sudæuka

Oblikovanje te prijelom

Melina MikuliÊ,

Studio grafiËkih ideja

Prijevodi

Tatjana Jambriπak,

Mentor d.o.o.

Neopjevani junak

i opet Tico

Tisak

Gabelica

»ita li itko ovako sitna slova

Ne »ita Nitko!

U Zagrebu,

studenog 2002.

Peti festivalstripa gdje stripa nema -cvijet sred zime.

The fifth of its kind -

against all expectations

comics are in bloom.

Funny Comics Show

Crtaniromani

©ou

4

Svi programi se odvijaju u prostorijama

Studentskog centra, Savska 25, Zagreb:

kinu SC, galeriji PU (u predvorju kina) te galeriji SC.

ULAZ NA SVA DOGA–ANJA JE BESPLATAN.

Ëetvrtak

Program

CR© 2002.

Film (Blade) - kino SC

Otvaranje festivala i otvaranje

natjeËajne izloæbe - galerija PU

Predstavljanje izdavaËkog

programa kuÊe Egmont;

uz Brunu BarbiÊa, direktora Egmonta

- galerija SC

Predstavljanje albuma Jeremiah

i Torpedo iz izdavaËkog programa

kuÊe Strip-agent - galerija SC

Promocija Vjesnikovih strip

albuma ZaËarana Tapeta braÊe

Neugebauer i Krpeni majmun,

Tonya Millonairea; uz Peru KvesiÊa,

urednika tih izdanja - galerija SC

Film (Blade 2) - kino SC

Okrugli stol na temu: "Od stripa do

romana"; sudjeluju Igor LepËin, Darko

Macan i Zvonko Todorovski te predsta-

vljaju svoje nove knjige - galerija SC

Otvaranje izloæbe poËasnog gosta

festivala Zorana Janjetova

te prva prilika za potpisivanje albuma

- galerija SC

"Glavni junak jednog stripa doπao

mi da se æali ...", predavanje Siniπe

Reberskog o stripu s dizajnerskog

stajaliπta - galerija SC

Predstavljanje albuma Joπka

MaruπiÊa Istinita priËa o Hrvatima,

uz sudjelovanje autora - galerija SC

Promocija internet fanzina e-Flit te

dodjela nagrada natjeËaja e-Flita i

Kvadrata, uz sudjelovanje Duπana

GaËiÊa i Joπka Jureπkina - galerija SC

14h

17h

18h

19h

20h

21h

petak

Festival zadræava pravo izmjene programa.

5

Film (Ghost World) - kino SC

Promocija CD-a strip grupe

"Divlje oko", uz sudjelovanje Vlade

KonËara, Duπana GaËiÊa i prisutnih

Ëlanova grupe - galerija SC

"Veze i razlike stripa i filma",

predavanje Tomislava »egira -

galerija SC

Promocija izdanja kuÊe LMI

Comics (Ultimate Spider-man,

Ultimate X-Men, Striporama, Jungle

Rockers), uz Tomislava SmolËiÊa,

urednika izdanja - galerija SC

Razgovor sa Zoranom

Janjetovom, gostom Festivala;

druga prilika za potpisivanje albuma

- galerija SC

Film (Princeza Mononoke)

- kino SC

"Portfolio, iliti Kako se prodati

za krupne pare", Frazer Irving daje

savjete buduÊim profesionalcima (na

engleskom jeziku) - galerija SC

Promocija stripa La Bete Noire,

sudjeluje Darko Macan, scenarist

- galerija SC

Promocija albuma Mister MaËak

u izdanje Bookglobea, sudjeluju

Nebojπa RadiÊ, izdavaË, i Robert

SolanoviÊ, autor - galerija SC

Promocija 19. broja

fanzina Endem - galerija SC

Dodjela nagrada pobjednicima

festivalskog natjeËaja i

zatvaranje festivala - galerija SC

subota nedjelja

Galerija SC, Studentski

centar, Savska 25 - izloæba

radova Zorana Janjetova,

poËasnog gosta festivala

Galerija PU, Studentski

centar, Savska 25 - izloæba

povodom deset godina

fanzina Endem, izloæba "Made

in Cro" te izloæba radova

pristiglih na festivalski

natjeËaj

Galerija "Idealangrad" (Centar za kulturu i

obrazovanje Susedgrad), Argen-

tinska 5/I - izloæba "Mister

MaËak" (otvaranje 19.11)

Galerija Kulturnogcentra CentraKaptol - izloæba Frazera

Irvinga, gosta festivala

(otvaranje 20.11)

KIC - Kulturno-informativni

centar, PreradoviÊeva 5, u

prostorijama Iskona - izloæba

web-stripa ©kvadrat

(na monitorima)

izloæbeGdjesu

?

1

Godina je proπla puna muka …

Ali i dobrih vijesti. Od posljednjeg CR©-a Bruh i Striporama

su se ugasili (ili barem uzeli jako dug godiπnji odmor),

ali su ih zamijenila neka druga izdanja; koja su se isto

u meuvremenu ugasila, pa se sad Ëekaju neka nova.

Do tada, za potrebe kataloga CR©-a, æivim na uspome-

nama.

Izvadio sam ih iz ormara, cijelu hrpu tresnuo pred sebe

na stol i krenuo od vrha.

A tamo je bio …

� Bum! Nije pucanje gume, detonacija, ni udarac

πake u glavu ...

Bio je to Vjesnikov zabavnik namijenjen “djeci u najboljim

godinama” (tako je bar pisalo iznad naslova). Kaæu da

se tek nakon πestog broja nekog izdanja moæe vidjeti

je li ono rentabilno ili ne. Tog se pravila Bum! dræao jer

se toËno toliko brojeva pojavilo na kioscima. Ili ne, la-

æem! Sve je poËelo s posebnim izdanjem Buma!, stri-

pom Planet majmuna objavljenom u studenom proπle

godine. Bilo je sasvim neobiËno vidjeti strip Dark Horse

Comicsa (i to u boji i na glatkom papiru) kako se smijeπi

s kioska. U travnju ove godine konaËno je ugledao svjet-

lost dana (ili osvijetlio dan) prvi broj dvotjednika Bum!

Tekstovima je Bum! bio namijenjen osnovnoπkolcima,

ali nije to ono zbog Ëega je naπao svoje mjesto u ovom

pregledu veÊ, naravno, stripovi ∑ za koje je velikoduπno

rezervirao 40-tak svojih stranica (da ne zaboravim spo-

menuti vaænu stvar - svi su bili u boji). Bum! se nije zihe-

raπki odluËio osloniti na dobro poznate i veÊ stotinu

puta objavljivane autore - mada sam prvi prvom susretu,

zatoËen u vlastitom mentalnom kavezu i prepun oËeki-

vanja nekih "ozbiljnih" stripova, s time imao stanovitih

problema.

Ali vrlo brzo sam se sprijateljio s Bumkovim pustolovi-

nama Satoshija Kitamure (neobiËno stiliziranom stripu

o grupi smijeπnih maËaka), a onda i s odliËnim Arago-

nésovim Groo-om koji je zauzimao centralne stranice,

a tu su se s vremenom naπli i gag-strip ZooZoom Diega

Liansóa, stripovi u nastavcima Crvena Luna Trilla i

Rissoa te Zachary Holmes Trilla i Bobilla kao i RegoË

Kreπimira ZimoniÊa.

U dvije rijeËi - æiva guba! U stvari, sad veÊ mrtva guba

jer je zadnji broj izaπao tijekom ljeta 2002.

� Plavi, plaaavi... To je to!

Ako svaki buduÊi broj bude barem kao zadnja dva, onda

sam napokon naπao neπto πto Êu Ëitati od korica do ko-

rica, bez filozofiranja, bez navijanja ili kritiziranja.

Jer zaπto bi se uopÊe o stripu moralo iπta priËati? Naj-

zabavnije razdoblje mog ËitaËkog staæa bilo je ono kad

nisam imao blage veze πto je dobro, a πto nije, a pogo-

tovo nisam imao pojma da je strip neka vrsta umjetnosti.

Jendostavno, bilo je zabavno i napeto.

Ali, o Ëemu ja to priËam?

Pa o Plavom vjesniku.

Proteklih nekoliko godina, ova je inkarnacija Plavog

vjesnika bila svakakva. Prvo je nalikovala nekakvom

Izmeudva

CRπ-a

K R E © I M I R M I © A K je ona rijetka ptica - Ëitatelj stripova! Uz to je iroker i novinar i TV voditelj i druga generacija skupljaËa stripova, alion ih prije svega *Ëita*! Eeeej ...

6

Kreπimir Miπak

2

3

magazinu za mlade, s neobiËnim kombinacijama stripo-

va i tekstovima namijenjenima ∑ ne pretjerano precizno

- tinejdæerima. Zatim je djelomiËno skinuo "original" i

objavljivao legendarnog Dana Darea i joπ neke ne-

pretjerano-zanimljive stripove tankih scenarija i crteæa

(s izuzetkom Modesty Blaise). Onda su polako ti neza-

nimljivi stripovi poËeli nestajati, a zamjenili su ih Jules

i braÊa Neugebauer pa je stvar postala malo bolja, ma-

da joπ uvijek nekako nedoreËena, s onim prokletim oku-

som deja vua.

I onda je osvanuo broj πest, pa onda i sedam ∑ sjajnih

korica, sa 72 stranice kvalitetnog papira, a unutra ∑ od

svega pomalo, a od neËeg popuno, baπ kako treba.

Modesty Blaise, Julesov Herlock Sholmes ∑ tek da se

podsjetimo kako je klasika ustvari dobra (zato je i postala

klasika, ne?) - Bisleyev Lobo, Morgan Ortiza i Segure,

Aristokrati, Rosco & Sonny …

Savrπenstvo zabavne nepretencioznosti.

Zavrπit Êu pjesmom koja, poput Plavog vjesnika, stiæe

iz nekih starih vremena: "Plavi, plaaavi, iz naπih grla sve

je jaËi zvoooon ..."

� Damir ErcegoviÊ: PriËe zalaku noÊ U godini izmeu dva CR©-a sam (za

viπe nego poπtenih 20 kuna) u "More Comicsu" kupio

album PriËe za laku noÊ Damir ErcegoviÊa. Koliko kuna

toliko i minuta sasvim OK zabave. RijeË je o zbirci (40

stanica) kratkih i sasvim kratkih stripova koji su mi ustvari

svi bili poznati - vjerojatno sam ih Ëitao razbacane po

raznim revijama u zadnjih nekoliko godina.

PriËe za laku noÊ se (kao i druge prve zbirke stripova ili

prve priËe raznih autora) oslanja na parodiranje poznatih

motiva pa Êemo tako tu naÊi i Odiseju u svemiru i

western i Apokalipsu danas i neka sasvim drukËija

objaπnjenja Adama i Eve ili nesreÊe u »ernobilu. Priku-

pljeni stripovi vjerojatno su nastajali tijekom viπe godina

jer odlikuje ih i mjeπavina crtaËkih pristupa.

Ima tu dobrih fora od jedne table ∑ poput one kad se

dobitnik jack-pota utopi u novËiÊima, pa onda stripa

novokvadratovske poetike, Antagonizam, u kojem se

dvojica tipova naguravaju (“Kaj je!?”, veli jedan. “©ta

kaj je!?”, gurne ga drugi. “Kaj πta kaj je?!” gurne ga

opet ovaj, itd.) ili stripa Tuneli gdje se svi ljudi u gomili

samosaæaljevaju kako ih nitko ne primjeÊuje.

ErcegoviÊ crta lijepo i Ëisto, mada na prvi pogled malo

ukoËeno i nekako “πkolski”. No, Ëini mi se da bi takav

tradicionalan pristup, uz malo leæernosti koja dolazi s

rutinom, u buduÊnosti mogao dati joπ puno bolje rezul-

tate, viπe πarma i osobnosti.

� Spiderman. Od Striporame veÊ neko vri-

jeme ni traga ni glasa osim u vidu jednog broja licencna

Marvelovog Spidermana koji je objavljen u cijeloj onoj

guævi oko filma. Valjda je trebao dobiti i nastavke (a na

njegovim koricama najavljen je i treÊi broj Striporame),

ali ih nikad nije dobio.

� Endem. Postoji sto naËina za potroπiti novac.

Imam prijatelja koji ga, recimo, troπi na karting (glupo).

Drugi frend lovu πtedi (joπ gluplje). A kad bacim pogled

na svoje nagomilane ploËe, CD-e i stripove ponekad se

7

4

5

zapitam koliko bih ja bio bogatiji (ili siromaπniji, kako

se uzme) da ih nisam kupio.

Tico svoj novac troπi na Endem, ali i na izgubljene okla-

de. Zaprijetio je i Ëak stavio neπto novca na to da Êe

svakoga mjeseca, precizno poput mjeseËnice, iskrvariti

po jedan “Endem”. Nije mu uspjelo pa je od studenog

proπle godine izaπlo samo tri komada. Ali nemojte misliti

da se æalim. Endem je dobar u svako vrijeme i u bilo

kakvim koliËinama. Za one koji do sad nisu Ëuli za

Endem, recimo samo da je rijeË o najdugovjeËnijem

hrvatskom fanzinu (mislim da je prvi broj iz fotokopirke

ispao 1992), a takoer i po mnogoËemu najozbiljnijem

(da ne kaæem najkvalitetnijem) meu svojom fanzinskom

braÊom. Hej, ima Ëak tvrde i glatke korice u boji! ©to

se sadræaja tiËe, mada fanzini inaËe svaπta trpe, kod

Endema to nije sluËaj - veÊina objavljenih stripova svoje

bi mjesto naπla u bilo kojoj “pravoj” strip-reviji (kad bi

takve bilo na vidiku). Ima tu i stripova od jedne do dvije

table od kojih su neki idejama ili crteæom (jedni namjerno,

a drugi sputani moguÊnostima autora) korak iza stan-

darda nabrojanih stripova, ali ta raznolikost je baπ ono

zbog Ëega fanzine i volimo, zar ne?

� La Bete Noire - 5et æi-votnih doba. Samostalni novosadski izda-

vaË Zlatko MilenkoviÊ odluËio se za neobiËan pothvat

objavljivanja pet svezaka ovog fantazmagoriËnog stripa

Darka Macana i Milana JovanoviÊa o neobiËnom, pot-

puno crnom spaπavatelju svijeta La Bête Noireu. Nije da

baπ toËno kuæim o Ëemu se unutra radi ili da bih mo-

gao prepriËati radnju (niπta Ëudno s obzirom da o tih

pet æivotnih doba Ëitamo unatrag, od petog prema

prvom), ali koliËina nagomilanih ideja i mjeπavina svih

vienih i nevienih fantastiËnih svjetova u ovom stripu

je stvarno impozantna.

� Huljice u strip-albumu.Umjetnost stripa je vjeπtina redukcije. Njena glavna

orua su simplifikacija, minijaturizacija, eliminacija i

kompresija.

Dobro zvuËi, ha? 0πtroumno i oπtrooko, ali nisam to

sam smislio; autor misli je izvjesni Gerard Jones, a ja

sam je proËitao u vrijeme kad sam razmiπljao o tekstu

o strip-albumu Huljice pokojnog Radovana Domagoja

DevliÊa (izdavaË Ideoteh, tj. Vjeko “Kvadrat” –aniπ) i

traæio naËin kako sroËiti puno rijeËi o tako malo crteæa.

A "malo crteæa" se struËno moæe opisati i s one Ëetiri

veeeelike rijeËi iz druge reËenice. Jer, ako one ne opisuju

Huljice, onda ih niπta ne opisuje. ReËenice imaju i svoj

nastavak. On glasi: "Ipak, u rukama velikog majstora

tom vjeπtinom redukcije mogu se izraziti najveÊi snovi

naπe maπte, najveÊi konflikti i najveÊi povijesni dogaaji."

Bez sumnje. Ipak, tu viπe ne vidim Huljice. Jer Huljice se

bave malim stvarima, malim ljudima, njihovim malim

snovima i malim svakodnevnim æivotnim situacijama.

Za razliku od drugih do sad opisanih izdanja izmeu

dva CR©-a, strip-album Huljice ima i povijesno-doku-

mentaristiËku teæinu. U ono doba kad su izlazile, do

prije petnaestak godina, strip-albumi su bili mjesta u

kojima se konzerviralo najbolje stripove, one za koje bi

bila prevelika πteta da s ostatkom novina zavrπe u re-

ciklaæi. Danas to viπe uglavnom nije tako, ali Huljice

8

7

6

Summary. Kreπimir Miπak, a second-

generation collector who undertook the

ungrateful task of recapturing the

hardships over the course of the past year

of an average Croatian comics enthusiast.

He laments the passing of Bum!, enthuses

over the newfound quality of Plavi vjesnik,

finds nice things to say about Bed-time

stories album by Damir ErcegoviÊ, does

not think much of Spider-man, applauds

Tico's efforts on the comics scene and

compares his Endem to a menstrual flow,

he admits to not understanding what La

Bête Noire is about (the bastard!), bows

deeply on the altar of Radovan Domagoj

DevliÊ's Huljice and praises the electronic

fanzine E-Flit (link in the main text) to

which he is a contributor (the bastard!).

He has forgotten to mention Ludens's

publishing of Bonelli's

comics and Stripagent's

Torpedo, Bone and Usagi,

but at least he delivered

the article on time. Let

us all praise Kreπimir

Miπak! Kreπo, Kreπo,

Kreeπoo!

dolaze iz starih vremena kad se nije bezglavo trËalo za

objavljivanjem albuma. Zato su ga doËekale tek sada.

Bio bi grijeh da nisu. Dobro sam razmislio i u ovom se

trenutku mogu sjetiti nekoliko domaÊih gag-stripova u

sliËnoj formi i moæda Êu biti prema njima hulja - ali od

Huljica se ne mogu sjetiti niti jednog boljeg, leæernijeg

i originalnijeg.

Albuma je bilo joπ ∑ izdali su ih Dubravko MatakoviÊ

(Dezmozgenes), Danijel Æeæelj (Bolivija) i Robert

SolanoviÊ (Mister MaËak), ali do sada ih nisam kupio,

a nitko mi ih nije darovao, pa ne znam niπta viπe o

njima.

� E-flit. Izmeu dva CR©-a domaÊi strip- -

svemir dobio je i elektronsko izdanje fanzina Flit. Djelo

je to Duπana GaËiÊa, a kad skoËite na tu stranicu vidjet

Êete i sami o kako je dobroj stvari rijeË. E-Flit ima odliËan

dizajn (na bazi crnog i bijelog), bogat je sadræajnim

esejima vrijednih pohranjivanja u svaku bazu strip-po-

dataka, a tu je, naravno, i pregrπt stripova, ne uvijek

poznatih, ali uvijek izgraenih autora.

Ukratko, E-Flit ima sve ono zbog Ëega fanzine volite, a

nema niËeg zbog Ëega ih ne volite. Posjetite ga na

stranici http://www.nan.hr/e-flit/

*** Najviπe je hrvatskih stranica, pak, izmeu dva

CR©-a nacrtano za SAD i druge strane izdavaËe, ali Êe

o njima biti viπe rijeËi u jednom drugom dijelu ovog

kataloga. That’s all, folks! Sad dosta o proπlosti.

Hrpa ide natrag u ormar.

Dobro doπli na “Crtani romani πou” 2002!

9

8

JanjetovZoran

Z L AT K O M I L E N K O V I ∆ , vrijedni je urednik besplatnog internetËasopisa Strip Vesti (http://www.zmcomics.co.yu/), pokretaË edicijeDrugi pogled (La Bête Noire, Stormy & Iceberg), a u slobodno vrijemei autor (http://www.zmcomics.co.yu/)

Zlatko MilenkoviÊ

Ne znam koliko ste spremni povjerovati u klasiËne

hollywoodske priËe o uspjehu i ostvarenju sna. Ali, ako

vam sumnja u takve bajke ponekad izmami ironiËan

osmijeh na lice, bit Êe vam se dobro sjetiti Zorana

Janjetova. RadeÊi stripove u potleuπici od, sada bivπe,

balkanske dræave, uspio se, πto bi narod rekao, preko

noÊi vinuti do zvijezda. Dvije strip table su mu se naπle

izloæene, sad veÊ davne '86, na izloæbi stripa u Parizu,

postavljenoj u okviru niza manifestacija kojima je cilj

bio promovirati jugoslavensku kulturu. Ubrzo su ga po-

zvali ljudi iz Metal Hurlanta, sjeo je u avion i tamo pot-

pisao ugovor da radi Mladost Johna Difoola. Da bude

autor stripa kojeg je prethodno radio Moebius, jedan

od najveÊih strip crtaËa svih vremena, veliki Janjin uzor.

Zoran je osoba koja ne dozvoljava da se strip vadi iz

ladice na kojoj piπe "Zabava". Tvrdi da mu se najveÊe

zlo moæe dogoditi ako to prestane biti. U jednom od

nedavnih intervjua je rekao kako mnogo energije troπi

da nikad ne odraste. Po njegovom se domu to i vidi:

ako se kojim sluËajem naete kod njega mogli biste

pasti u oËaj ne æeleÊi se odvojiti od stotina igraËaka

raenih po likovima iz stripa i crtiÊa, te modela letjelica

iz SF filmova. Izgubili biste se u mnoπtvu strip albuma

i video kaseta. Shvatili biste da se nalazite u carstvu o

kome ste kao dijete sanjali.

©to god Zoran radio, i koliko god on svoj rad smatrao

zabavom, rezultati su fascinantni. S nevjericom sam kao

srednjoπkolac u rukama prevrtao omot ploËe Oktobra

1864 sumnjajuÊi da je netko "naπ" mogao napraviti

tako dobar dizajn. Kad radi Bernarda Panasonika dobi-

jamo nevjerojatnu koliËinu lucidnog humora, kada Ëita-

mo Miπa Kost(j)u osjeÊamo da taj humor prati toplina

stvaranja za djecu, kada se upusti u bojanku Profesora

∆umislava onda si ponosan ako, kao staro dijete, za

godinu dana uspijeπ nabaviti fotokopiju iste.

Danas, radeÊi TehnooËeve (Technoperes) po scenariju

Jodorowskog, postiæe golem uspjeh diljem sveta. Gdje

Êe ga buduÊnost dovesti, sam Bog zna, a i hollywoodske

su se storije istroπile s idejama po tom pitanju.

Æelim, kako njemu tako i nama koji poπtujemo njegov

rad, da uspije ostvariti svoju æelju i napraviti djeËji strip

o kome sanja. Da nam kroz njega pokloni djetinju duπu,

koje se veÊina nas odrekla s godinama, da nas odvede

u neku svoju Nigdjezemsku.

10

11

The Technopriests, Book 2: Nohope Penitentiary School, 1999.

I am not certain how ready you

are to believe in the classic Hollywood story about

the success and dreams realized. Nevertheless, if

your doubts in such fairy-tales sometimes brings

an ironic smile to your face, you should remember

Zoran Janjetov. Doing comics from a shabby, now

already former Balkan state, he has managed to

reach the stars, to put it plainly. Two of his comic

pages were exhibited in Paris in 1986, during the

manifestations organized to promote Yugoslav

culture. He was soon contacted by people from

Metal Hurlant, so he sat on a plane to sign a contract

and do Before Incal. He succeeded Moebius on this

comic, who is one of the greatest comic artists and

Janja's great idol.

Zoran is a kind of person who wants to keep comics

labeled "Entertainment". He claims the greatest

wrong would be if comics ever stop being

entertaining. In one of the recent interviews he

said he used much energy never to grow up. His

home bears evidence to this: should you ever

happen to visit him, you might desperately try to

stay there, surrounded by hundreds of toys, made

after characters from comics and animated films

or model ships from SF movies. You might lose

yourself in the abundance of comic albums and

video tapes and you would also realize this was

the magic land you dreamed about as a child.

Whatever Zoran does and regardless of the fact

that he considers his work entertainment, the

results are fascinating. When I was still in high

school, I once held the cover for the music album

by Oktobar 1864, hardly believing that some local

artist could have done such a great design.

When he works on Bernard Panasonik we are

swamped by an incredible amount of lucid humor;

when we read Kost(j)a the Mouse, we feel this

humor followed by the warmth of creation for

children and when he plunges into the coloring

book Professor ∆umislav, we are proud, as an aging

child, to have obtained a xerox copy within a year.

Today, he is achieving huge world success drawing

Technopriests written by Jodorowsky. Who knows

where the future would take him, and the

Hollywood stories already lack better ideas.

I wish for him, and for us who respect his work,

to succeed in his aspiration to create the comic for

children from his dreams. To restore our childlike

soul, which most of us have given up over the

years, to lead us to his own Neverneverland.

12

Profesor »umislav, 1986.

The Technopriests, Book 3: Planeta Games, 2000.

13

The Incal, #1, 1992. (2001.) The Incal, #5, 1992. (2001.)

The Incal, #6, 1992. (2001.)

14

Bernard Panasonik, 1983.

Zoran Janjetovroen je 23. lipnja 1961. u

Subotici. ©kole (zakljuËno s

Akademijom umjetnosti) je pohaao u Novom

Sadu. Crta stripove od rane mladosti, objavljuje

od 1979. Od 1987. radi za Humanoide. Osim

stripova, radi grafiËki dizajn za sve vrste medija,

ilustracije i druge 2D stvari.

Zoran Janjetov was born on 23rd

June, 1961 in Subotica. He finished his

schooling (including the Academy of Arts)

in Novi Sad. He has been drawing comics

since early childhood, published since 1979.

He has been working for Les Humanoides

Associes since 1987. Besides comics, he

produces graphic design for all kinds of

media, as well as illustrations and other 2D

things.

Stripobibliografija, albumz:

Bernard Panasonik (Bizzart, Beograd, 1990)

Novo izdanje, System comics, Bg, 2002.

Avant L'Incal (Les humanoides associes),

albuma + integralno izdanje + 6 remix albuma

(nove digitalne boje, 2001/2002):

• 01 Avant L'incal (1988)

• 02 Detective Prive de classe "R" (1990)

• 03 Croot (1991)

• 04 AnarcoPsychotiques (1992)

• 05 Ouisky, SPV et homeoputes (1993)

• 06 Suicide Allee (1995)

Scenarij: Alexandro Jodorowsky

Les Technoperes (Les humanoides associes)

albuma, do sada:

• 01 La pre-ecole techno (1998)

• 02 L'ecole penitentiaire de Nohope

(1999)

• 03 Planeta-Games (2000)

• 04 Halkattraz, l'etoile des

bourreaux (2002)

Scenarij: Alexandro

Jodorowsky; digitalni

kolor: Fred Beltran

15

Profesor »umislav, 1987.

Bernard Panasonik, Misija UCX, 1986.

...“TehnooËevima”"Serija stoji dosta dobro,

izlazi i na njemaËkom,

talijanskom, nizozemskom,

danskom, a osobno najviπe

taj strip æelim vidjeti na

japanskom jeziku, za πto

postoje sasvim realni

izgledi. (…) Cijele situacije nisam baπ posve svjestan,

kao da se deπava nekome drugom."

...novcima bez rada"Prvobitno, kad sam radio Avant L'Incal, 10% od

para odreenih za mene i Alexandra iπlo je

Moebiusu, kao kokreatoru likova. Sad su Jodo i

JanjetovZoran

o...

Moeb nastavili priËu o Difoolu, direktno na

dogaaje opisane pred kraj moje serije, i da bi

mogli u sljedeÊim albumima koristiti likove koje

sam ja izmislio (nacrtao), Humanoidi su morali od

mene kupiti prava. (…) Situacija je priliËno ugodna:

osim πto Moebius crta moje likove i precrtava scene

koje sam ja radio, ja za to dobijem i neke novce."

...tehnici crtanja"Ni sad ne radim puno priprema (skica likova i

sliËnih stvari), osim πto pojedine svemirske brodove

i kompliciranije arhitektonske detalje oblikujem

kompjutorom, 3D, uz pomoc Metaprogramera

Slavka DerviπeviÊa. Gotove modele mapiramo,

osvijetlimo, postavimo kamere i dobijene frejmove

πtampamo u crno bijelom rasteru laserskim

πtampaËem. Poslije ja to kopiram olovkom na paus,

trljanjem prenosim na tablu, tuπiram pokuπavajuÊi

mikromoebius crticama imitirati teksture i

svjetlosne efekte."

16 The Technopriests, Book 2: Nohope Penitentiary School, 1999.

17

Bernard Panasonik, Misija UCX, 1986.

Miπ Kosta, 1986.

Mikke Musse Sho, 1987.

JanjetovZoran

o......ameriËkom izdanju “Incala”"AmeriËko izdanje Êe biti osloboeno dupeta, sisa

i drugih moralno nepodobnih delova tela, ali, bogu

hvala, krv, nasilje i druge moralno

prihvatljive stvari ostaju."

...koloru"Kad sam prvi put vidio Beltra-

nove boje u svom albumu, bio

sam uglavnom uæasnut. To, narav-

no, nije bilo ono πto sam imao u

glavi, Ëak me je toliko povrijedilo da sam htio

stopirati izdavanje albuma. (…)U drugom albumu,

situacija se mijenja utoliko πto sam napokon u

kontaktu s Fredom Beltranom (…) koji je isprva

odbio kolorirati Technoperes  iz straha da neπto ne

pokvari, pa su ga ipak uvjerili, time πto mu je Jodo

obeÊao scenarij za novu seriju Megalex, ako ofarba

moj album. PoËeo sam crtati s novim softverom u

glavi, poËeo sam raËunati na Fredove boje i speci-

jalne efekte, tako da u treÊem albumu neke kadro-

ve, ili njihove dijelove, nisam uopÊe crtao. Dovoljno

je bilo opisati ih."

...Bernardu Panasoniku"Ni u jednom stripu nisam dao SVE od sebe, ali

mislim da sam se najviπe ugradio u Bernarda

Panasonika."

18

Bernard Panasonik, 1982.

19The Technopriests, Book 3: Planeta Games, 2000.

Pustolovine Bena Panasonika, sina Bernarda Panasonika, kasne osamdesetePanasonik Funnies, 1994.

20

Pustolovine Bena Panasonika, sina Bernarda Panasonika, kasne osamdesete

...realizmu i

karikaturi"Crtam te uvjetno

realistiËne stripove, jer

je to mnogo lakπe, i

divim se svakome tko

moæe dobro raditi

karikaturalno."

...glazbi"Glazba je joπ jedna od mojih

patoloπkih opsesija. Sluπam je danju i noÊu, skoro

neprekidno, godinama."

...skupljanju"Nisam kolekcionar, jer oni skupljaju figurice da

bi imali kolekciju, a ja ne, ja sam samo ljubitelj.

Uæivam ih gledati, brisati, dræati. Kad briπete

praπinu, a to uopÊe nije lako, onda se sjetite gdje

ste figuricu i kada kupili, uz nju uvijek ide neka

priËa i dogaaj, pa je onda zagledate, vidite neπto

novo..."

...zabavi"Napraviti zabavne sadræaje traæi isto toliko truda

kao i pravljenje neËeg ozbiljnog. U zabavu, bilo

kakva da je, treba uloæiti mnogo vremena, rada i

znanja. Ne vidim nikakav raskorak izmeu zabave

i profesionalizma. (…) Ne smatram da stripom

oplemenjujem neËiju duπu, veÊ da proizvodim neπto

πto Êe nekome omoguÊiti ugodnih par sati. Smatram

da je to dovoljno dobar motiv."

...mentalnim korijenima"U mojim stripovima se spominju i Novi Sad i Osaka

i Detroit, ali samo kao imena potpuno imaginarnih

mjesta. Svakako bih volio stvoriti novi djeËji lik

kojeg bi svi oboæavali, trudit Êu se uskoro to i

uËiniti, ali ga sigurno neÊu vezivati za bilo Ëiju

tradiciju, mentalni korijeni mi nisu vezani za

teritorij."

...planovima"Momentalno se zanosim idejom da napravim

jednu slikovnicu, Ëak sam predloæio Jodorowskom

da mi napiπe priËu, πto se njemu svidjelo, ali je

odluËio likove koje sam smislio na neki naËin ubaciti

u Albinove pustolovine. Mislim da Êe najbolje biti

da cijelu stvar napravim sam, kao nekad."

...10 najdraæih stripova"Deset? Uf, dosta teπko, ali evo … Herge:

Tintin; Franquin: Spirou et Fantasio;

E.P.Jacobs: Blake et Mortimer; Frank Hampson:

Dan Dare; Disney: sve od Barksa, Murryja i

Gottfredsona; E.C. Segar: Popeye; Goscinny &

Charlier: sve; Yves Chaland: Freddy Lombard;

Maurice Tillieux: Gil Jourdan; Jacques Tardi: Adele

Blanc-sec."

...raËunalima"Æivjeli drugovi raËunala! Jedva Ëekam da naem

vremena da napravim cijeli jedan strip samo na

kompjutoru. Radio sam nedavno jednu seriju

ilustracija u Painteru i totalno sam se otkinuo. Isto

je kao na papiru, samo je neusporedivo udobnije."

...mainstreamu i undergroundu"Mainstream postoji da bi proizvodio novac, a

underground je sliËno motiviran, ali ne zna kako."

Koriπteni isjeËci iz razgovora koje su sa Zoranom Janjetovom vodiliZlatko MilenkoviÊ te Dragana Popov i Angelina ArbutoviÊ.

21

JanjetovZoran

o...

The Incal, #10, 1992. (2001.)