D 2384 E BR./NR. 12 (364) - kroatenseelsorge.dekroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2017/03/Zz12.2016.pdf · Taj put okrivanja Božje volje za svoj život nije uvijek lagan

Sretan Božići Nova godina!Frohe Weihnachtenund ein gesegnetes neues Jahr!


lebendige gemeindelebendige gemeinde

D 2384 E — 1,50€ — PROSINAC/DEZEMBER 2016 — BR./NR. 12 (364)

01und28u.qxp_01und28 12.12.16 16:39 Seite 2

imp

ress

um

List hrvatskih katoličkihzajednica u njemačkoj

zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de

60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

izdavač/herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

odgovara/verantwortlich:Pfr. Ivica Komadina

Glavni urednik/chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

Uredništvo/redaktion:Pfr. Ivica Komadina, Željka Čolić,

Stjepan Herceg, Kristina Kovačević,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

Grafička priprema/Layout &bildbearbeitung:

Ljubica Markovica-Baban

tisak/Druck:DENONA d.o.o., Zagreb

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: € 16,-za ostale europske zemlje: € 22,-za prekomorske zemlje: € 35,-

Bankverbindung:VDD/Kroatenseelsorge in Deutschland

IBAN:DE03 7509 0300 0006 4989 73

SWIFT-BIC: GENODEF1M05



lebendige gemeindelebendige gemeinde

D 2384 E — 1,50€ — PROSINAC/DEZEMBER 2016 — BR./NR. 12 (364)

Naslovnica: Đuro Seder, „Bogojavljenje“, dio

oltarne slike u Sveučilišnoj kapeli naHKS-u u Zagrebu; unicath.hr

19. smotra crkvenih zborova

lebendige gemeinde

Domaćini — zbor Hrvatske katoličke misije Düsseldorf

Zbor Hrvatske katoličke misije Mainz

Zbor Hrvatske katoličke misije Srednji Baden

Zbor Hrvatske katoličke misije Mannheim-Mosbach

NEUSS, 12. 11. 2016., ODRŽANA SMOTRA ZBOROVA ODRASLIH

02u.27.qxp_02u.27 12.12.16 16:57 Seite 1

u OvOm BrOju

ŽIVA ZAJEDNICA 12/2016 3

Poruka Božića, Boga koji se rađau štalici, koji dolazi radi nas,svakog ponaosob, u liku nezaš-

tićenog, ranjivog djeteta, dotiče čov-jekove najdublje čežnje o vlastitoj vri-jednoti, voljenosti i pripadanju, ne bi-lo kome nego Bogu koji se radi njegarađa i dolazi mu u susret. Božić je pri-lika da se obitelj okupi, da se izmiri ipribliži, da se nanovo krene daljekao član obitelji, svoga naroda i Bož -jeg naroda. Božić sa sobom nosi po-ruku da nitko nije zaboravljen ni ost-avljen. Poruku da Sin Božji dolazisvakome i donosi radost, mir i izmi-renje. Takve darove moramo za Bo -žić jedni drugima donositi. Bog seutje lovljuje u našu stvarnost, možemoga pronaći u svakom trenutku, situa-ciji, u svakom čovjeku. U malenosti ijednostavnosti dolazi da nam poručikako se upravo nalazi u onim najsiro-mašnijima, onima na rubu, tabuizi ra -ni ma, otpisanima, u onima za kojenema mjesta, istaknula je izv. prof.dr. sc. Jadranka Garmaz s Katolič -koga bogoslovnog fakuteta Sveučiliš-ta u Splitu u razgovoru za božićnibroj „Žive zajednice”.

I upravo je vrijeme Božića na po-seban način prilika izaći iz svojihokvira i otvoriti se jedni drugima, bitiblizu jedni drugima, imati više osje-ćaja za potrebe ljudi u potrebi. To biujedno značilo otvo riti svoje oči isrce za otajstvo Božića i u malenostii lježnosti Djeteta živjeti i promatratisvijet oko sebe.

„Božje kraljevstvo je uvijek tu,gdje se prihvaća Božja volja jer tunastaje istina, pravednost i ljubav.Taj put okrivanja Božje volje za svojživot nije uvijek lagan. On je častobolan i nepodnošljiv. Dovodi nas po-nekad na granice naših snaga i doruba izdržljivosti te nas baca u tam-nu noć iz koje nam se čini da nemaizlaza. Svetci nam pokazuju da suitekako i u tim situacijama prepoz -nali volju Božju za svoj život i ostva-rili je”, ističe dr. Garmaz.

Kad Bog zahvati čovjeka, on semijenja, postaje drukčiji. Dobiva no-vo srce i oči. Dopustimo mu da naszahvati i ovog Božića.

Svima blagoslovljen Božić i2017. godina!

Urednik

●19. SMOTRA ZBOROVA

IZ CRKVE U SVIJETUNa završetku Godine milosrđaCrkva dobila nove kardinaleMeđu 13 kardinala je i Blaise (Blaž)Cupich, nadbiskup Čikaga (SAD),koji ima hrvatske korijene................................4.21IZ CRKVE U DOMOVINIVukovar mjesto posebnog pijeteta...................................5

BOŽIĆNA POEZIJA I MEDITACIJA ..................................14NJEMAČKAPersonalne promjene..................................25MLADI I MEDIJIKomuniciramo li onime što jesmo ili onime što imamo?..................................23

DJEČJI KUTAK: Željka ČolićBožićna priča..................................25

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:Pfr. I. Komadina: Die wahre Pforteder Barmherzigkeit steht offen..................................13

Pjevanjemse jačacrkveno zajedništvo

● DUHOVNA DJELA MILOSRĐA

Za žive i mrtveBoga moliti

Bog dolazida nas spasi

● INTERVJU: dr. Jadranka Garmaz

Iz delegatove Poruke

str. 6

Svetkovina Krista Kralja krunaje crkvene godine i Godinemilosrđa. Evanđelje Kristova

Kraljevstva je vrhunac njegovaotku piteljskog djela, rekao je papaFranjo u homiliji na nedjelju KristaKralja, 20. studenoga. Ne samo tijekom Godine milosrđa, već i ra-nije, papa Franjo, posebno sve -ćenicima, pokazuje kakav bi tre-bao biti pravi dušobrižnik.

Na nedjelju Krista Kralja zavr -šila je doduše izvanredna svetaGodina Božjeg milosrđa, kada jepapa Franjo u 9.58 sati zatvoriosveta vrata na bazilici sv. Petra uRimu. Time međutim nije prestalanaša obveza da svi, poput Oca ne-beskoga, nastavimo milosrdno dje-lovati u našem životu. Milosrđe, ko-je nas vodi u srce evanđelja, potičenas da odbacimo navike i prakse,koje su prepreka služenju Kraljev -stvu Božjem.

I onda, rekli bismo, u istom oz-račju iste nedjelje Krista Kralja pa-

pa Franjo je pred oltarom u bazilicisv. Petra potpisao apostolsko pis-mo „Misericordia et misera“, kojeje upućeno cijeloj Crkvi s nakanomda se milosrđe i nadalje živi —„istom jakošću u kojom se osjećaloi svetoj Godini milosrđa. Na krajumisnog slavlja predao je apostol -sko pismo skupini izrabanih pred-stavnika, među kojima je bio i je-dan bolesnik i jedna osoba s po-sebnim potrebama.

U vremenu došašća svi smo ne-kako malo osjetljiviji za potrebebliž njih. Vrata našeg srca i našegoka malo više su otvorena za onekoji imaju manje od nas. Rastvori-mo ih širom. Neka nam dani kojinas još dijele do proslave Isusovogrođen dana budu bogati duhovnimi tjelesnim djelima milosrđa, te ne-ka nam je tako sretan i blagoslov -ljen Božić i cijela nova 2017. Gos -podnja godina.

VašIvica Komadina, delegat

„Božić sa sobom nosi poruku da nitko nije zaboravljen ni ostavljen.“

Otvoriti oči za otajstvo Božića

Nastavimo milosrdno djelovati

str. 8

str.12

03u ovom.qxp_03u ovom 10.12.16 10:04 Seite 1

Premda je izvanredna sveta Godi-na milosrđa službeno završila20. listopada svečanom misom

koju je na Trgu sv. Petra u Rimu pred-vodio papa Franjo, sam je Sveti Otacvjernike pozvao da i dalje budu mi-losrdni. Prema njegovim riječima izre-čenima prije molitve Anđeoskog poz-dravljenja, Godina milosrđa za Crk -vu, ali i sve ljude dobre volje, bila jeveliki Božji dar. I dok je zahvaljivao

iZ crkve u svijetu

4 ŽIVA ZAJEDNICA 12/2016

za trideset denara. Zaista, Isusovokraljevstvo nije od ovoga svijeta.“Una toč takvome „paradoksalnomstanju“ u Isusu čovjek pronalazi i otku -pljenje i oproštenje. Veličina njego-vog kraljevstva „nije snaga premamjerilu svijeta, već Božja ljubav, lju-bav sposobna doći do svake stvari iozdraviti ju. Zbog toga se Kristova lju-bav prignula sve do nas, nastanjivaoje našu ljud sku bijedu, doživio naše

najniže stanje: nepravdu, izdaju, na-puštanje; doživio je smrt, grob, pa-kao.“ Upravo je na taj način otišaosve do kraja svijeta da bi zagrlio ispasio svakog živog čovjeka. „Nijenas osudio, nije nas niti osvojio, nijenikada prekršio našu slobodu, već jepostao put s poniznom ljubavlju kojasve oprašta, svemu se nada, sve pod-nosi. Samo ta ljubav pobijedila je idalje pobjeđuje naše velike protivni-ke: grijeh, smrt, strah.“ Isusovo vladana jedan sasvim drukčiji način: on uljubavi preobražava grijeh u milost,smrt u uskrsnuće, strah u povjerenje.

Isus mora biti Gospodinčovjekovog života

Na svetkovinu Krista Kralja papaFranjo podsjetio je i na činjenicu dabi malo vrijedilo vjerovati da je Isuskralj svemira i središte povijesti, akonije „Gospodin našega života: sve jeuzalud ako ga ne prihvatimo osobnoi ako ne prihvatimo i njegov načinkraljevanja. U tome nam pomažu oso-be koje nam danas prikazuje evanđe -lje. Uz Isusa, pojavljuju se tri lika: na-rod koji gleda, skupina koja stoji blizukriža i razbojnik razapet uz Isusa.“Narod je gledao: „Nitko ne govori niriječ, nitko se ne približava. Narodstoji daleko i gleda što će se dogoditi.Isti je to narod koji se zbog vlastitihpotreba stiskao oko Isusa, a sada drži

razmak. Pred životnim okolnostima ilipred našim neostvarenim očekivanji-ma i mi možemo upasti u napast dase udaljimo od Isusovog kraljevstva,da ne prihvatimo do kraja sablazannjegove ponizne ljubavi koja uznemi-rava naše ja, uvlači u nevolju. Radijese ostaje na prozoru, ostaje po stra-ni“, što za vjernika nije prihvatljivo paje Sveti Otac rekao: „Pitajmo se, svat-ko svaki dan: 'što od mene traži lju-

Godina milosrđa za Crkvu, ali i sve ljude dobre volje, bila je veliki Božji dar, kazaoje papa Franjo na završetku izvanredne svete Godine milosrđa.

lej. Posebno bih htio zahvaliti klauzur-nim redovnicama uoči Dana pro oran-tibus koji će se slaviti sutra. Sve vaspozivam da se po seb no spominjemotih naših sestara koje se potpuno pos-većuju molitvi i trebaju duhovnu i ma-terijalnu solidarnost.“ Potom je srdač-no zahvalio i pozdravio sve one kojisu „iz različitih zemalja došli na zat-varanje Svetih vrata bazilike svetogaPetra“, koja je sam obredno zatvoriopred više od 70 tisuća vjernika iz ci-jeloga svijeta.

Krist na križu — ljubav kojaoprašta

A to je učinio prije mise, kada jenakon posljednjega zvuka himna Sve-te godine i molitve u tišini došao predvrata i zatvorio ih. U svojoj je homilijina svetkovinu Krista Kralja, tj. na pos -ljednju nedjelju u liturgijskoj godini,Sveti Otac podsjetio na svojevrsni pa-radoks koji je protumačio ovim riječi-ma: „'Krist Božji, izabranik, Kralj' iz-gleda bez moći i bez slave: na križuje, gdje se čini više kao pobijeđeni ne-go pobjednik. Njegovo je kraljevanjeparadoksalno: njegovo je prijestoljekriž; njegova kruna je od trnja; nemažezla, već mu je u ruku stavljenatrska; ne nosi raskošnu odjeću, već jelišen ogrtača; na prstima nema sjajneprstene, već ruke probodene čavlima;ne posjeduje blago, nego je prodan

Snim

ka: I

KA

svima — od Papinskoga vijećaza novu evangelizaciju prekosnaga sigurnosti, redara i dra-govoljaca sve do vlasti, Papanije zaboravio one koji su du-hovno „nosili“ cijelu Godinu mi-losrđa, pa je rekao: „Mislim namnoge stare i bolesne osobekoje su nepres tano molile, pri-kazujući i svoje patnje za Jubi-

bav, kamo me goni? Kakav od-govor dajem Isusu svojim živo-tom?“ U drugoj su skupini bilivođe naroda, vojnici i jedanrazbojnik. Svi oni mu se rugajui provociraju: „Spasi sam se-be!“ Oni kušaju Isusa poputđavla u pustinji kako bi odustaood kraljevanja na Božji način ivladao prema logici ovoga svi-

Završetak Godine milosrđa i novi kardinali

Među novim kardinalima je i mons. Blaise Joseph Cupich,nadbiskup Čikaga (SAD), koji ima hrvatske korijene

jeta. Žele da siđe s križa i pobijedi ne-prijatelje: „Ako je Bog, neka pokažemoć i nadmoć! Ova kušnja izravan jenapad na ljubav: 'spasi sebe samo-ga'; ne druge, nego sebe samoga.Neka prevlada ja svojom snagom,svojom slavom, svojim uspjehom. Toje najstrašnija kušnja, prva i posljed -nja u evanđelju. No, pred tim napa-dom na vlastiti način postojanja Isusne govori, ne reagira. Ne brani se, nepokušava uvjeriti, ne iznosi apologijusvoga kraljevanja. Zapravo nastavljaljubiti, oprašta, živi trenutak kušnjeprema Otčevoj volji uvjeren da će lju-bav donijeti ploda.“

Dajmo Bogu priliku!

Da bi vjernici prihvatili Kristovokraljevstvo i njegov način vladanjapozvani su boriti se protiv te napastigledajući na Krista raspetoga na kri-žu. „Mnogo smo puta u napasti sići skriža. Snaga privlačnosti moći i uspje-ha činila se lakim i brzim putom za ši-renje evanđelja, zaboravljajući u tojbrzini kako djeluje Božje kraljevstvo.Ova Godina milosrđa pozvala nas jeda ponovno otkrijemo središte, da sevratimo bitnome. Ovo doba milosrđapoziva nas da promatramo pravo licenašega Kralja, ono koje sja u uskrsnu-ću, te ponovno otkrijemo mlado i lije-po lice Crkve, koja sjaji kada prihva-

Nastavak na str. 21

04-05Iz Crkve.qxp_04-05 Iz Crkve 13.12.16 10:47 Seite 1

sjednik Hrvatskog Caritasa JosipMrzljak zajedno s ravnateljem Hrvat -skog Caritasa mons. Fabijanom Sva-linom susreo se s veleposlanikom Republike Koreje Park Won-supom.Bjelovarsko-križevački biskup Vjekos-lav Huzjak primio je u srijedu 16. stu-denoga veleposlanika Republike

Ma đarske u Hrvatskoj JozsefaMa g yara.

Pozivi na sudjelovanje

Hrvatski Caritas je predstavioakcije i predbožićne aktivnosti.Pred sjednik Hrvatskog Caritasavaraždin ski biskup Josip Mrzljakpodsjetio je na „Nedje lju Carita-sa“ koja pada na treću nedjeljudošašća o kojoj je napisao pis-mo. Ravnatelj Hrvat skog Caritasa

i zamjenik glavnog tajnika HBK mons.Fabijan Svalina predstavio je akcije ko-je se provode u predbožićno vrijeme,posebno akciju „Za 1000 radosti“.

Pisana baština biskupa Stros sma -yera, koja je objavljena o 200.obljetnici rođenja i 110. ob ljetnicinjegove smrti, predstavljena je uOsijeku.

iZ crkve u DOMOviNiiZ crkve u DOMOviNi

s ponosom i sjećanjem


Pod geslom „Vukovar mjesto po-sebnog pijeteta“ bilo je više -dnevno prisjećanje 25. obljetni-

ce žrtve grada Vukovara 1991. godi-ne za Hrvatsku. Kolonu sjećanja čini-lo je više od 120. 000 sudionika, amisno slavlje predslavio je zagrebač-ki nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

S ovoga Vukovarskoga groblja diže se glas i mrtvih i živih da je krajnje vrijemeda hrvatska država svim sredstvima uloži napor u rasvjetljivanje svoje prošlosti,svega onoga što joj je na ponos, a i onoga što ju opterećuje, kazao je kardinal Josip Bozanić u propovijedi u Vukovaru.

ma te civilima poginulim u Domovin -skom obrambenom ratu pod na zi -vom „Spomen i želja“ na gradskojplaži Kaš juni. Molitvom i paljenjemsvijeća vjernici Mostara i herceova -čkih biskupija obilježili su 25. obljet-nicu pada Vukovara. U svim crk -vama slav ljene su mise za Vukovar,

a na brdu Hum iznad Mostara zapa -ljeno je i 25 velikih baklji u spomenna Grad Heroj. Događanja su imalazajednički naziv „I u Mostaru Vuko-var svijetli“.

Vrhbosanski nadbiskup kardinalVinko Puljić sudjelovao je u na sve -čanom otvaranju međureligijskogsusreta vjeroučitelja u BiH, kojemu jedomaćin bila Islamska zajednica uBiH.

Diplomaske aktivnostihrvatskih biskupa

Zagrebački nadbiskup kardinalJosip Bozanić primio je u Nadbis -kupskom dvoru u Zagrebu u nas tupniposjet Constantina Mihaila Grigoria,veleposlanika Rumunjske u RepubliciHrvatskoj, te Juana Luisa Nila Valle-dora, veleposlanika Republike Čile uHrvatskoj. Varaždinski biskup i pred -

Potrebno rasvjetljivanjeprošlosti

U propovijedi je kardinal Boza -nić istaknuo: „S ovoga Vukovar - skoga groblja diže se glas i mrtvih iživih da je krajnje vrijeme da hrvat -ska država svim sredstvima uloži na-por u rasvjetljivanje svoje prošlosti,svega onoga što joj je na ponos, a ionoga što ju opterećuje.“ U koncele-briranom euharistijskom slav lju sudje-lovali su: apostolski nuncij u RepubliciHrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Er-rico, dvadeset i tri hrvatska (nad)bisku-pa, izaslanik beogradskoga nadbis -kupa, provincijali, te brojni svećenici.Nazočili su visoki dužnosnici Hrvat -ske vlade s predsjednikom AndrejemPlenkovićem i brojnim ministrima, teHrvatskoga sabora sa saborskimzas tupnicima te ini predstavnici žu -pa nijskih i općinskih čelnika. Okup -ljene je na početku pozdravio doma-ćin đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić. Pod geslom „Vi ste našponos, mi smo vaša snaga“ s Memo-rijalnog groblja u Vukovaru priređenje i mimohod Udruge djece poginulihi nestalih hrvatskih branitelja premamasovnoj grobnici Ovčara.

Istoga dana, obljetnica stradanjas misnim slavljem bila je u Škabrnji nakojoj se okupilo mnoštvo vjernika. Tajdan i Saborsko je bilo u sjećanju nasrpske zločine, jer to je mjesto koje jebilo potpuno razrušeno, a civili kojeje srpski agresor zatekao ubijeni su,ni kamen na kamenu nije ostao.

Među brojnim sjećanjima u Splituje obilježena 25. obljetnica obranegrada i razbijanja pomorske bloka-de na Jadranu. Tom prigodom otkri-veno je spomen obilježje poginulim,nestalim i umrlim hrvatskim branitelji-

Relikvijar s moćima jednogaod dvojice novih hrvatskih blaže-nika, fra Serafina GlasnovićaKodića, rodom iz Janjeva nalazise u crkvi Bezgrešnog začećaBDM u zagrebačkoj Dubravi.

Sjednica Vijeća HBK za ekumeni-zam i dijalog održana je u prvi put uGrkokatoličkoj arhimandriji sv. Miha -ela Arkanđela u Marči. Sjednici jepredsjedao predsjednik Vijeća sisačkibiskup Vlado Košić, u čijoj se biskupijinalazi lokacija ostataka povijesnogmarčanskog manastira, a nazočio jojje i križevački biskup Nikola Kekić podčijom se jurisdikcijom sama arhiman-drija nalazi.

Prijave za Susret hrvatske katoličkemladeži, koji će se održati 29. i 30.travnja 2017. u Vukovaru završit će 19.veljače 2017. godine. Iz Ureda HBKza mlade pozivaju sve zainteresiraneda se prijave u svojim župama.

A.O.

Hrvatski biskupi u Koloni sjećanja

I Saborsko je bilo u sjećanju nasrpske zločine, jer to je mjesto koje je bilo potpuno razrušeno, a civili koje je srpski agresor za -tekao ubijeni su, ni kamen na kamenu nije ostao.

Snim

ka: I

KA

04-05Iz Crkve.qxp_04-05 Iz Crkve 13.12.16 10:47 Seite 2

Izv. prof. dr. sc. Jadranka Garmaz rođena je 1974.u Koprnu kod Šibenika. Godine 2002. doktoriralaje na Katoličkome teološkom fakultetu Sveučilišta

u Innsbrucku iz područja religijske pedagogije i kate-hetike. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splituod listopada 2013. do listopada 2015. obnašala je slu-žbu prodekanice za nastavu. Pročelnica je katedre religiozne pedagogije i katehetike na KBF-u u Splitu.Član je uredničkog vijeća znanstvenog časopisa„Crkva u svijetu“ i časopisa „Lađa“. Član je vijeća zalaike HBK. Dr. Garmaz se u svom znanstveno-istraži-vačkom radu posebno bavi pitanjima župne katehezei didaktike školskog vjeronauka, te pitanjima komu-nikativne teologije.

INTERVJU


Današnje ljude se mora senzibiliziratida mogu ponovno komunicirati sa sim-bolima, da postanu sposobni za spoz-naju simbola i shvaćanje religioznihsimbola. To je unutarnji smisao zasimbole kojeg posjeduje svaki čovjekili kako ga Hubertus Halbfas nazivatzv. treće oko, a koje se treba razvijatii školovati. Taj unutarnji smisao za sim-bole omogućuje nam da gledamo unu -tar stvari ili u njihovu dubinu, da pre-lazimo granice površnog ili jednodi-menzionalnog. Ono nevid ljivo činividljivim i omogućuje da spoznamosakralno u profanom, da vidimo izasvakodnevnih oblika ovoga svijeta, daprodremo u duhovni smisao stvari, danađemo svijetlo u tami. No, postoji idruga strana uloge simbola u vjerskomdoživljaju: to je iskustvo simbola. Pose-bice austrijski teolog Anton Bucher za-stupa teoriju da djeca kroz doživljajsimbola, sama moraju izraditi svojesimbole, a koji onda dobivaju svoj je-zični izričaj. Tek nakon iskustva simbo-la putem njegovog cjelovitog doživlja-ja (rukom, glavom i srcem) može serazumjeti i biblijsko-kršćanska preda-ja. Slično rade i evanđelisti kada kori-ste uobičajene izraze onoga vremenada bi izrazili Božju prisutnost međusvojim narodom. Ivan govori o Božjempre bi vanju kao posljedici i cilju utje-lovljenja. On uporabljuje njima dobropoznati izraz „postavljanje šatora“ itako ukazuje na starozavjetni šatorsastanka, na teologiju hrama koja se

Bog dolazi da nas spasiRAGOVOR S DR. JADRANKOM GARMAZ, PROFESORICOM RELIGIOZNE PEDAGOGIJE I KATEHETIKE NA KATOLIČKOMBOGOSLOVNOM FAKULTETU SVEUČILIŠTA U SPLITU

Božić donosi poruku mira iljubavi

Živa zajednica: Uz blagdan Božića supovezani toplina i obiteljsko ozračje.Zašto je poruka Božića i tako izazov-na i znakovita?

Dr. Jadranka Garmaz: Božić do-nosi poruku mira i ljubavi. To je poru-ka nade u bolji život pun blagostanjai topline, međusobne solidarnosti i lju-bavi. Za tim čezne svako ljudsko srce.Zato je Božić blizak svakom puku inarodu. Božji sin dolazi u liku male-nog djeteta. Nema ništa nježnije nasvijetu, što čovjeka može duboko dir-nuti u srce i pozvati na promjenu kaomaleno djete. Poruka Božića, Bogakoji se rađa u štalici, koji dolazi radinas, svakog ponaosob, u liku nezašti-ćenog, ranjivog djeteta, dotiče čovje-kove najdublje čežnje o vlastitoj vri-jednoti, voljenosti i pripadanju, ne bi-lo kome nego Bogu koji se radi njegarađa i dolazi mu u susret. Božić je pri-lika da se obitelj okupi, da se izmiri ipribliži, da se nanovo krene dalje kaočlan obitelji, svoga naroda i Božjegnaroda.

Živa zajednica: Kako danas uspješnonavijestiti tajnu Božića?

Dr. Jadranka Garmaz: Može li seu gradu doživjeti zimu u svoj njenojpunini? Ne. Zima se mora osjetiti u šu-mi, u dubokom snijegu i na ledenimstazama. Tako je i s tajnom Božića.

Božić donosi tihu poruku mira. No uzaglušujućoj buci, pod neonskim svjet-lima reklama, današnjem čovjeku spunim želucem, odsutnim poglednomi s pretrpanim rukama, ta je porukagotovo nedostupna. No Bog se utje-lovljuje, da bude s nama Bog. Riječ jetijelom postala i postavila svoj šatormeđu nama (Iv 1,14). Ono što jeovdje rečeno je „novo“ jer dolazi odBoga i jer samo Bog to može ostvariti.Stoga nema tu neke posebne uspješnemetode, već je novost Božića za svupovijest i za sve kulture posve nova istrana i u nju možemo ući u vjeri i jedino u vjeri, i koja nam otvaraposve nova obzorja mišljenja i života( J. Ratziner, „Bog je s nama“, Verbum2004,16).

Simboli posjeduju vlastiti jezik

Živa zajednica: Uz Božić je pove -za no mnogo simbola: Sveta obitelj, jas-lice, zvijezda, božićno drvce i sl. Ti sesimboli usvajaju već od djetinjstva, anadopunju odrastanjem. Pojasnite važ -nost simbola u vjerskom doživljaju?

Dr. Jadranka Garmaz: Simboliposjeduju vlastiti jezik preko kojeg seizriče religiozni jezik. Utoliko je njiho-va uloga neosporna u vjerskom doživ -ljaju. Ništa nije rječitije od upaljenesvijeće, znaka križa ili mirisa tamjana.Posebno je važna integrativna i usm-jeravajuća snaga religioznih simbola.

06-07i.qxp_06-07intervju 10.12.16 10:03 Seite 1


demo znali raskrinkati taj blještavi sjajpa umjesto za prostorom i materijomne potrčimo za vremenom te ga jednidrugima obilno i kvalitetno darujemo,poruka Božićnog mira i pomirenja,neće daleko stići.

Živa zajednic: Kako u siromašnom Dje-tetu u štalici danas prepoznati Boga?

Dr. Jadranka Garmaz: Mali princje rekao da se samo srcem dobro vidi.Bog se veže uz žive ljude. Marijino„Da“ otvara mu prostor u kojem onmože podići svoj šator. Upravo ovonerastavljivo povezivanje Boga sasvojim stvorenjem čini središte kršćan -

ske vjere.Ta poruka nije aps -traktna već se radi o susretu Boga sa stvarnošću naših kuća inašega života. Božje kraljevstvoje uvijek tu, gdje se prihvaćaBož ja volja jer tu nastaje istina,pravednost i ljubav. No, taj putokrivanja Božje volje za svoj ži-vot nije uvijek lagan. On je čes -to bolan i nepodnošljiv. Do vodinas ponekad na granice našihsnaga i do ruba izdržljivosti tenas baca u tamnu noć iz kojenam se čini da nema izlaza.No, svetci nam pokazuju da su

itekako i u tim situacijama prepoznalivolju Božju za svoj život i ostvarili je.Drugoga puta nema. Put križa je jediniput koji vodi do Uskrsnuća! On zapo-činje Marijinim Da! Potrebno je da i mikažemo svoj „Fiat“, krenemo tim putemi moći ćemo kao apostoli u tamnoj no-ći i usred oluje reći: „Gospodin je“.

Nastavak na str. 24

su kraljevi otkrili malo djetešce. Njegasu otkrili pastiri i mudraci. Jednostavniljudi, ljudi tišine, tragatelji Božji, onikoji tragaju za istinom i daju sve da junađu. Pastiri su živjeli od Božje provid-nosti, bili su raspoloživi, neovisni o bo-gastvu bilo koje vrste, a mudraci su bilibudni, otvorenog duha i uma.I hrabri.Možda je ta slika putokaz i nama krš-ćanima danas da pojednostavimo svo-je međusobne odnose, svoja ruha isvoje uloge. Da odlučnijim korakom,prekoračujemo granice i otvorenijimsrcem i budnim uhom osluškujemo tra-govo Božjeg pohoda, da možemospoznati i razjasniti ono što II. vatikan -

Živa zajednica: U današnje vrijemekao da se izgubilo dosta toga od iz-vornosti Božića. Kako Božiću vratiti te-meljni smisao?

Dr. Jadranka Garmaz: Božićnaporuka je vrlo jednostavna jer kakojedna pjesma kaže: On dolazi da spa-si nas. On nas je prvi uzljubio, učinioprvi pokret, darovao nam sebe. Odtog trenutka Bog je s nama. Bog se ut-jelovljuje u našu stvarnost, možemo gapronaći u svakom trenutku, situaciji, usvakom čovjeku. U malenosti i jedno-stavnosti dolazi da nam poruči kakose upravo nalazi u onim najsiromašni-jima, onima na rubu, tabuiziranima,otpisanima, u onima za koje nemamjesta. Inkaranacija je temeljno nače-lo pastorala i kateheze. To je porukakoju promiče današnji Papa: nemaprokletih mjesta i ljudi, nema odbače-nih od Boga. On je sa svima koji usvom srcu nisu zatvorili mjesto za nje-ga. Tu poruku o čovjekovom dosto-janstvu, taj ključ pomirenja i ljubaviposjeduje kršćanstvo. Sjetimo se da ni-

ski koncil zove znakovi vremena u da-našnjem svijetu. Ovo je naše vrijeme,mi drugoga nemamo. Bog je s nama iu njemu. Nismo odbačeni, ni zabo-ravljeni. Ušatorio se među nas. Ako taporuka ovog Božića dodirne našasrca, svijet će zasigurno morati postatibolje mjesto.

Ljudi vole snove i maštuŽiva zajednica: Nije li opasnost danasda se u govoru o Božiću ode u nes -tvarno?

Dr. Jadranka Garmaz: Ljudi volesnove i maštu. Rado uljepšavamostvarnost. To nas čuva u djetinjem du-hu, daje nam osjećaj radosti i zaš t i -ćenosti. Božić u prikazu jaslica, u lije-pim božićnim pjesmama, u svijetlu svi-jeća i borova nosi sa sobom nešto odte čarolije. Davno je pjesnik rekao ka-ko „ljudskom srcu uvijek nešto treba,zadovoljno ono nikad nije“. Upravota čežnja za boljim, toplijim svijetom,mjestom ljubavi i mira krije se i u tajniBožića. Trgovci su to dobro prepoz-nali i svake godine prodaju tu čežnju,te snove u obliku razne potrebne i ne-potrebne robe. U toj sili reklama, ku-povine i konzuma, poruka Božića je uopasnosti da utihne, da se izgubi i daza nju ne bude mjesta. Ukoliko ne bu-

ispunjuje u utjelovljenom Logosu. J.Ratzinger nas u spomenutoj knjizi„Bog je s nama“, na str.17 podsjećada grčka riječ šator „skene“ sadrži iheb rejski korjen „šekhina“ koja u ra-nom židovstvu označuje sveti oblak,koji je potom postao Božjim imenom,i njime se izricalo milosnu Božju prisut-nost među židovima okupljenima namolitvu i proučavanje zakona. Isus jestvarna šekhina po kojoj je Bog međunama, kad smo okupljeni u njegovoime. No, simbolima možemo pristupititako da ih estetski oblikujemo i shva ća -mo, ili da im priđemo s područja um-jetničke interpretacije ali i pak da intu-itivno i emotivno osobno raz -likujemo svakodnevne i re ligi -ozne simbole. U idealnom slu -čaju se vlastito oblikovanje sim-bola nadopunjuje s kritičkomprosudbom i cjelovitim shva ća -njem simbola sa svim osjetili-ma. Možemo reći da je osobnoiskustvo simbola i njegova bli-zina, integracija smisla i izriča-ja simbola pretpostavka za nje-gov religiozni doživljaj. Noipak, čini se da je današ njoj ge - neraciji koja ostaje na površiniemotikona pot rebno školovanjesposobnosti ophođenja sa simboličkimi metafori čkim izričajnim oblicima. Jedino tom senzibilnošću moguće jeprodrijeti u dubinu religioznih simbolai produbiti svoje religiozno iskustvo.

Poruka Božića, Boga koji se rađa u štali-ci, koji dolazi radi nas, svakog ponao-sob, u liku nezaštićenog, ranjivog djeteta,dotiče čovjekove najdublje čežnje o vla-stitoj vrijednoti, voljenosti i pripadanju,ne bilo kome nego Bogu koji se radi nje-ga rađa i dolazi mu u susret. Božić je pri-lika da se obitelj okupi, da se izmiri i pri-bliži, da se nanovo krene dalje kao članobitelji, svoga naroda i Božjeg naroda.

Živa zajednica: Božić i smisao dari -vanja?

Dr. Jadranka Garmaz: Današnjakultura življenja vezana je uz mate -rijalno. Tako čim se spomene dar od-mah pomišljamo na materijalne da -rove, one kupljene, manje ili više sku-pe i novcem plaćene. S jedne strane,mi smo ljudi i materijalne bića te imaterijalni dar čini radost i budi zah-valnost. No, smisao Božićnog dar-ivanja je druge vrste. Božić sa sobomnosi poruku da nitko nije zaboravljenni osta vljen. Poruku da Sin Božji do-lazi svakome i donosi radost, mir iizmire nje. Takve darove moramo zaBožić jedni drugima donositi. Ako ci-jele godine nis mo posjetili nekoga odrod bine, proveli dovoljno vremena snekim iz bliže obitelji ili kruga prija-telja, napravili koje dobro djelo iz čiste dobrote — Božić je vrijeme za to.

06-07i.qxp_06-07intervju 10.12.16 10:03 Seite 2



NEUSS

Pjevanjem se jača crkveno zajedništvoNa smotri je nastupilo dvanaest zborova odraslih iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj.

Misno slavlje predvodio je i propovijedao provincijal fra Joškom Kodžoman, u zajedništvu s delegatom vlč. Ivicom Komadinom,fra Petrom Čirkom i fra Antom Malešom

Druženje je nakon objeda nastavljeno uz pjesmu i glazbu

Tradicionalna 19. smotra crkvenihzborova hrvatskih katoličkih misi-ja (HKM) i zajednica (HKZ) u

Njemačkoj održana je u subotu 12.studenoga u crkvi Bergrješnog začećaBlažene Djevice Marije u Neussu, uorganizaciji Hrvatskoga dušobrižnič-kog ureda iz Frankfurta na Majni iHrvatske katoličke misije Düsseldorf.Na smotri je nastupilo dvanaest zbo-rova odraslih. Prije smotre slavljeno jesvečano misno slavlje, koje je predvo-dio i propovijedao provincijal Franje -

vačke provincije Presvetoga Otkupite -lja sa sjedištem u Splitu fra Joško Kod -žoman u suslavlju s delegatom zahrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivi-com Komadinom, voditeljem HKMDüsseldorf fra Petrom Čirkom i vodite -ljem HKZ Ludwigsburg i HKZ Korntalfra Antom Malešom. Misnom slavljupribivalo je i više svećenika i pastoral-nih suradnica redovnica i pastoralnihsuradnica i suradnika laikinja i laika,uglavnom pristiglih sa svojim zborovi-ma na smotru.

Pjevanjem u zboru pokazuje se ljubav premaBogu i svom narodu

Riječi dobrodošlice svima je na po-četku uputio o. Čirko. Potom je provin-cijal o. Kodžoman u uvodnoj riječi ka-zao kako članovi zborova daju svojdoprinos u animiraju vjernika hrvat skihkatoličkih misija i zajednica. Izrazio imje zahvalnost uime domovinske Crkvena žrtvi koju čine kako bi liturgijskaslavlja bila obogaćenija. U propovijedije provincijal o. Kodžoman potaknuoukupljene na svjesnost uloge kojuimaju u svojim zajednicama. „Bit vašeuloge u zajednicama je jačanje crkve-nog zajedništva. Možda se i nedovolj-no vrednije vaš rad. Pjevanje ostvarujesvoj cilj kad dolazi iz čovjekova srca.Potičem voditelje zborova da njegujudijalog sa zajednicom u kojoj žive idjeluju i da budu otvoreni. Kao narodimamo lijepe i bogate liturgijske napje-ve. Treba ih živjeti i neprestano im seiz nedjelje u nedjelju vraćati. Pritom jevažno postići da cijela crkva sudjelujeu pjevanju“, kazao je provincijal o. Ko-džoman zahvalivši svima na odvoje-nom vremenu za pjevanje u zboru s či-me pokazuju svoju vjeru i ljubav prema Bogu i svom narodu. Pjevanje na misije predvodila skupina djevojaka i muš -

08-09i.qxp_08-09 12.12.16 17:03 Seite 1


i pastoralnim suradnikom Franom Mi-lićem na suorganizaciji smotre, kao isvim članovima misije koji su se trudilioko jela i pića nakon smotre. Svakizbor je izveo po dvije skladbe.

Zborovi su izveli po dvijeskladbe

Najprije je nastupio zbor HKMDüsseldorf, koji je pod vodstvom Fra-ne Milića izveo je skladbe: „K’o košu -ta što čezne“ (uglazbljeni PsalamFranza Schuberta) i „Ave Maria“ (au-tor glazbe: Engelhardt). Na orgulja-ma je pratila Magdalena Lukić.

Potom su iz košarice redoslijednas tupa zborova izvlačili mons. Hof-mann i provincijal o. Kodžoman. ZborHKM Mainz pod vodstvom sestre Dio-nizije Tomas izveo je skladbe: „Tebipjevam“ (autor teksta: Sedlak-Koma-revski) i „Kriste Kralju“ (autor teksta:Vodopivec). Zbor HKM Mittel ba den/Karlsruhe pod vodstvom Sanje Jakopićizveo je skladbe: „Isus Krist, kruh za život svijeta“ (autor glazbe: Šime Ma rović) i „Klanjamo ti se Kris te“ (au-tor glazbe: Miroslav Marti njak). ZborHKM Mannheim/Mosbach pod vod -stvom i ravnanjem prof. MagdaleneFerenčina izveo je skladbe: „Svet,svet, svet“ (autor glazbe: AnđelkoIgrec) i „Već zora rumen prosipa“

(autor glazbe: Mato Lešćan). ZborHKZ Sindelfingen pod vodstvom s. Rozarije Ćurić i glazbenom prat -njom Ivanke Raić izveo je skladbe:„Iz srca tvoga“ (tekst: s.Marija odPr. Srca; glazba: Miro slav Mar ti -njak) i „Milosrdni kao otac“ (tekst:Ivan Šaško; glazba: Šime Maro-vić). Zbor HKZ Balingen/Ebingenpod vodstvom Martine Bošnjaknas tupio je sa skladbama: „SlavimTe Gos pode“ (Psalam 138, uglaz-bio: J. S. Bach) i „O bone Jesu“(autor glazbe: G. P.Palestrina). ➧

Program su uspješno vodile Manuela Lukić i Mia Šipić

ka klapa „Bandira“ iz HKM Düssel-dorf, predvođena pastoralnim surad -nikom u HKM Düsseldrof Franom Mi lićem.

Njegovanje tradicije je blago

Prije početka smotre prigodnupozdravnu riječ uputili su o. Čirko,provincijal o. Kodžoman, biskupski vi-kar za područje Internacionalnog ka-toličkog dušobrižništva u NadbiskupijiKöln mons. dr. Markus Hofmann i de-legat vlč. Ivica Komadina, koji je ot-vorio smotru. Mons. dr. Hofmann je

Prigodnu riječ uputio je i mons. dr. Markus Hofmann

kazao kako je njegovanje tradicijeblago, a to pokazuje i već bogata tra-dicija okupljanja crkvenih zborova izhrvatskih misija i zajednica u Njema-čkoj, što se na poseban način očitujekroz zajedništvo u liturgiji. Delegatvlč. Komadina je zahvalio svima kojisu se odazvali na ovogodišnju smotrute je pritom izrazio zahvalu voditelji-ma zborova i svim pjevačicama i pje-vačima. Zahvalio je i HKM Düsseldorfna čelu s voditeljem misije o. Čirkom

Zbor Hrvatske katoličkezajednice Sindelfingen

Zbor Hrvateke katoličke zajednice Balingen-Ebingen

08-09i.qxp_08-09 12.12.16 17:03 Seite 2



Spomenice su predstavnicima zborova predali provincijal fra Joško Kodžoman,

delegat vlč. Ivica Komadinai fra Petar Čirko

Bio je to lijep i radostan susret — kazale su majka Monika i kći Mathilda Peter

Redoslijed nastupa zborovaodređen je izvlačenjem

iz košarice

Zbor HKZ Ludwigsburg pod vodstvomMonike Peter i glazbenom pratnjomMathilde Peter izveo je skladbe: „Ne-besa silna“ (autor teksta i glazbe: Be-nedetto Marcello) i „Aleluja“ (iz ora-torija „Messias“, skladatelja Georga

Friedricha Händela). Zbor HKZ Mül-heim-Oberhausen pod vodstvom iglazbenom pratnjom Ferdinanda Gol-denberga izveo je skladbe: „Raslo ježito“ (autor teksta: Šime Marović) i„Preko gora“ (autor teksta: Slavko Topić). Zbor HKM Wiesbaden izveoje sladbe: „Kyrie — Missa brevis No. 7C-Dur“ (autor glazbe: Charles Gou-nod) i „O Križu blagoslovljeni“ (autor

(autor glazbe: Engelhardt) i „Ohrabrise, brigu ti svu“ (tekst i glazba: Papaband). Zbor HKM Frankfurt am Mainpod vodstvom s. Pavlimire Šimunovićizveo je skladbe: „Divan je Bog“ (au-tor glazbe: Šime Marović) i „Aleluja“(iz oratorija „Messias“, skladateljaGeo rga Friedricha Händela). Glazbe-no je pratio Lovro Ivošević. Zbor HKMKassel pod vodstvom Anite Franić i

glazbe: Miroslav Martinjak). Zbor jevodila s. Auksilija Milić uz glazbenupratnju Nikoline Dedić. Zbor HKMWuppertal uz glazbenu pratnjuMarka Peulića i ravnanjem SnježanePeulić izveo je skladbe: „Ave Maria“

Tine Belgrascha nastupio je sa sklad-bama: „Kao košuta“ (autor teksta iglazbe: Martin Nystrom) i engleskoghvalospjeva „Aleluja“ (autor glazbe:Martin Nystrom). Glazbeno je pratioToni Kurevija.

Na kraju smotre predstavnicimazborova spomenice su predali provinci-jal o.Kodžoman, delegat vlč. Komadi-na i o.Čirko. Program su uspješno vo -di le Manuela Lukić i Mia Šipić. Nakonsmotre za sve je u obližnjoj dvorani žu-pe Navještenja Blažene Djevice Marijeorganiziran objed, a potom je ugodnoraspoloženje nastavljeno uz pjesmu iglazbu. Tekst i snimke: Adolf Polegubić

Zbor Hrvatske katoličke zajedniceLudwigsburg

10-11i .qxp_12-15GI 12.12.16 15:36 Seite 1


Susret novih dušobrižnika uhrvatskoj pastvi u Njemačkoj,koji su došli u 2016. godini,

održan je 16. studenoga u prostori -jama Hrvatskoga dušobrižničkog ure -da u Frankfurtu na Majni. Na susretusu se okupili sljedeći dušobrižnici: vlč.Veselko Župarić (HKM Freiburg-BadSäckingen), dr. don Rudi Paloš (HKMBamberg), don Vjekoslav Kanić (HKMSrednji Baden), dr. fra Miron Sikirić(HKM Wiesbaden), fra Miroslav Jo -njić (HKM Münster), fra Slavko Antu-nović (HKM Ludwigshaden a. Rh.), fraPetar Komljenović (HKM München), o.Anto Bobaš (HKM Hamburg), o. Mir-ko Irenej Vlk (HKM Hamburg), a upratnji je bio i don Mihovil Rodić(HKM Srednji Baden), koji već višegodina djeluje u hrvatskoj pastvi uNjemačkoj. Sve je na početku poz-dravio delegat za hrvatsku pastvu uNjemačkoj vlč. Ivica Komadina, a na-kon prigodne meditacije okupljeni sudušobrižnici rekli nekoliko riječi o se-bi. Potom su delegat vlč. Ivica Koma-dina i glavni urednik Žive zajednicedr. Adolf Polegubić upoznali sudioni-ke susreta s hrvatskom pastvom u Nje-mačkoj te odgovornima u domovin -

slavlje sakramenta potvrdeHAGEN

UHrvatskoj katoličkoj misiji Ha-gen, u nedjelju 27. studenoga,podjeljen je sakrament sv.

potvrde, kojega je krizmanicima pod-jelio pomoćni biskup paderbonske bi-skupije mons. Hubert Berenbrinker, uzpomoć voditelja misije Hagen vlč. Da-mira Kovačića i dekana za katoličkucrkvu u Hagenu dr. Norberta Bathe-na. Sv. potvrdu primilo je 14 mladihiz Hagena i okolice, a misno slavlje jeuveličao veliki broj vjernika, koji susvojim krizmanicima došli iz domovi-ne Hrvatske i Bosne i Hercegovine.Nekoliko krizmanika u Hagenu svojepripreme za krizmu obavili su u Hrvat -skoj, ali su sa obiteljima doselili u Ha-gen pa su tako taj sakramenat primiliu ovoj misiji. Biskup Hubert Berenbrin-ker pozdravio je mlade i čestitao imna predanju vjeri i činu sv. potvrde teim je uputio želje da i dalj nji svoj životusklade prema vjeri Crkve i Isusa Kris -ta. Izrazio je zadovoljstvo što je većdrugi put među hrvatskim vjernicima uHagenu i želio je da se dio mise slavi

na hrvatskom jeziku. Uime roditeljakrizmanika Ivo Goleš je biskupu nadar poklonio sliku katedrale sv. Jako-va u Šibeniku. Vlč. Damir je na krajumisnog slavlja zahvalio biskupu Be-

renbrinkeru, krizmanicima, roditeljimai kumovima na tako lijepom, dosto-janstvenom i uspješnom svečanomslavlju sv. potvrde.

Fenix/Zvonko Bosnić i Daniel Bošnjak

FRANKFURT AM MAIN

naše zajednice

susret novih dušobrižnika u njemačkoj

skoj Crkvi i Crkvi u Njemačkoj za du-šobrižništvo za Hrvate u Njemačkoj isvijetu.

Bilo je riječi i o Hrvatskom dušo-brižničkom uredu u Frankfurtu i njego-vim akvivnostima, što su sudionici mo-gli vidjeti i u obliku prigodne prezen -tacije. U kasnijem dijelu susreta pri-družio se i župnik na njemačkoj župisv. Franje u Frankfurtu, svećenik Fra -nje vačke provincije Bosne Srebrenefra Anto Batinić, koja je nastala od

Krizmanice i krizmanici s vlč. Damirom Kovačićem

prijašnjih šest župa, a koji je sudioni-ke upoznao s pastoralom u toj župi.Nakon zajedničkog ručka, služeno jemisno slavlje u kapeli crkve sv. Kris -tofora u Preungesheimu u Frankfurtu,koje je predvodio delegat vlč. Koma-dina u zajedništvu s okupljenim sveče-nicima. Na jednom dijelu susreta bilesu i djelatnice Ureda Ljubica Marko -vica-Baban, Romana Kašaj i AntoniaTomljanović-Brkić.

Tekst i snimka: Adolf Polegubić

10-11i .qxp_12-15GI 12.12.16 15:36 Seite 2


duhovna djela milosrđa

Uprvom ovogodišnjem promiš -ljanju o duhovnim djelima mi-losrđa pisao sam o opasnosti

„golog humanizma”, u čijem se duhumogu činiti djela milosrđa, ali bez vje-re ili mimo nje. Zato smo se odlučili uprotekloj godini prvo predstaviti du-hovna djela milosrđa, koja teško mo-gu biti istinski duhovna ako prethodnonisu oblikovana vjerom u Boga. Pos -ljednje je duhovno djelo milosrđa —za žive i mrtve Boga moliti — na nekina čin temelj istinskog milosrđa, budu-ći da ono izričito pretpostavlja vjeru uBoga, povjerenje u njegovo djelova -nje u svijetu, te tako osvjetljava i tuma-či važnu pretpostavku svakoga drugo-ga kršćanskog djela milosrđa.

… da se oslobodimo osje ćaja svemoći

Kad nas duhovna baština Crkvepoziva da molimo za žive i mrtve,ona nas želi očuvati od lažnog osje -ćaja svemoći. Onaj koji zna da činidjela milosrđa, koji zna da živi dob -rim vjerničkim životom i da je kao ta-kav poželjan u Crkvi i društvu, uopasnosti je da sebe počne doživlja-vati svemogućim i nezamjenjivim.Moliti Boga za žive i mrtve stoga jei čin priznanja da mi sami nikada nemožemo sve, da nismo u stanju činitidjela milosrđa prema svima i uvijekna nama najbolji mogući način. Činje to i priznanja da smo možda i za-kasnili s milosrđem prema onima ko -ji više nisu s nama. Djela milosrđakoja činimo uvijek ostaju ljudska dje-la, a to znači ograničena i krhka, limitirana u vremenu i prostoru, čestonesavršena i ranjena vlastitom greš-nošću.

Čovjek jednostavno osjeća dapostoje bezbrojne situacije na koje nemože utjecati svojim djelima i koja na-dilaze njegovu volju i sposobnosti dačini dobro. Poput nekih roditelja, kojise moraju pomiriti da njihova djeca,ulaskom u pubertet ili zrelu dob, višene žele slušati njihove savjete. Rodite -lji tako shvaćaju da nisu svemogući inezamjenjivi savjetnici svojoj djeci.Ono što im tada i uvijek ostaje jest u

Duhovno djelo milosrđa „Za žive i mrtve Boga moliti“ naposeban način širi horizont našeg milosrdnog zagr ljaja pre-ma svima i svakome, onkraj bilo kakve vremenske ili pro-storne granice

Piše: dr. Boris Vulić,KBF Đakovo

činimo i druga djela milosrđa, ali i on-da kad smo sigurni da je učinjenoama baš sve što se moglo učiniti s na-še strane. Moliti Boga za žive i mrtveznak je vjere da nije gotovo kad mimislimo da je gotovo, odnosno daBog može ispuniti sve što je ostaloprazno, izravnati sve što je krivo inadvladati sve što je razdvojeno.

… da šire vidimo

Prethodna su djela milosrđa us mje - rena na pojedine vidove našeg ljud -skog postojanja i potiču nas da svojumilosrdnu ljubav usmjerimo prema ne-kim situacijama ljudske slabosti — pre-ma onima koji su u beznađu i besmis-lu, prema neukima i grešnima, žalos-nima i nevoljnima, prema onima kojisu nas povrijedili ili koji unose muku unaš život. Radi se, dakle, o nekim lju-dima i o nekim stvarnostima života.Međutim, posljednje duhovno djelomilosrđa na poseban način širi hori-zont našeg milosrdnog zagrljaja pre-ma svima i svakome, onkraj bilo kak-ve vremenske ili prostorne granice. To-mu je tako, jer nas ono potiče na mo-litvu za žive i mrtve, dakle, za sve lju-de, iz čega još jednom zorno vidimoda Duh Božji koji djeluje po milosrd-nima ne podnosi bilo kakvo isključi-vanje, ograničavanje ili računicu.

To da Duh djeluje u nama dok mo-limo znači i da naša molitva, kojomželimo zagrabiti iz vrela Božje dobro-te i njome obasuti druge, ima snagunadići vremenske i prostorne granice.Sve je, dakle, povezano. Molitvommožemo doći do bilo koje osobe, mo-žemo biti na bilo kojem mjestu, njomese možemo uzdići sve do čistilišta, idobrotom obasuti one koji se u Bož-jem milosrđu čiste od svih grešnih oži -ljaka koji su ostali na njihovoj duši.

Zato molimo Boga za žive imrtve, molimo uvijek, bez prestanka(1Sol 5,17), da tako budemo još višemilosrdni, da prepoznamo svoje mo-gućnosti i granice, da stvarno bude-mo povezani sa svima i oslobođenilažnog osjećaja da naše ja, makarmilosrdno i dobro, sve može i trebasamo. n

molitvi svoju djecu predati Bogu i takose oslobađati osjećaja lažne svemoći.

…da Duh djeluje u nama

„Molitva je, znali mi to ili ne, sus-ret Božje i naše žeđi. Bog je žedanda mi budemo žedni njega“ (KKC, br.2560). Kao izričaj žeđi za Bogom iljubavi prema svima koji su Božji, dokmolimo, sam Duh djeluje u nama (Rim8,14—17). Zato ne treba čuditi što seovo djelo milosrđa na prvi pogled otkriva kao najpasivnije, kao razoru -žano i preslabo. Plodovi molitve djelo

Za žive i mrtve Boga moliti

su Duha u nama koji molimo i uonima za koje molimo. Ti se plodovine mogu vidjeti odmah i na opipljivinačin, jer su izraz Božjeg otajstvenog,naizgled šutljivog i sporog, ali stvar-nog i plodonosnog djelovanja u svije-tu. Molitva za druge, zagovorna mo-litva, najzreliji je oblik ljubavi za dru-ge i zasigurno Bogu najdraža molit-va, jer u njoj molimo za druge, iz lju-bavi prema drugima i u odgovornostijedni za druge. Tako bivamo potaknu-ti i osnaženi za još jaču i pročišćenijuljubav prema drugima, posebno krozsolidarnost u dobru prema bližnjima inovim djelima milosrđa prema njima.

Posebna ljepota i važnost ovogdjela milosrđa ogleda se u činjenicida ga svatko može činiti u bilo kojemtrenutku svoga života i neovisno o bilokojoj uvjetovanosti života. Moliti uvi-jek mogu svi! Ovo nam djelo uvijekostaje moguće, i onda kad se osje -timo slabima ili onemogućenima da

Molimo Boga za žive i mrtve,molimo uvijek, bez prestan-ka, da tako budemo još višemilosrdni, da prepoznamosvoje mogućnosti i granice,da stvarno budemo povezanisa svima i oslobođeni lažnogosjećaja da naše ja, makarmilosrdno i dobro, sve možei treba samo.

12-15GI.qxp_12-15GI 12.12.16 15:40 Seite 1

„Der Christkönigsonntag krönt dasKirchenjahr und dieses heilige Jahrder Barmherzigkeit. Das Evange-lium stellt das Königtum Christinämlich auf dem Höhepunkt seinesErlösungswerkes dar“, sagte PapstFranziskus in seiner Predigt amChristkönigsonntag. Ferner beton-te er: „Heute, liebe Brüder undSchwestern, verkünden wir dieseneinzigartigen Sieg, durch den Je-sus König der Zeiten, der Herr derGeschichte geworden ist: mit derbloßen Allmacht der Liebe, welchedas Wesen Gottes, sein Lebenselbst ist und niemals aufhört (vgl.1. Kor 13,8). Freudig teilen wirdie Schönheit, Jesus zum König zuhaben. Seine Herrschaft verwan-delt Sünde in Gnade, Tod in Auf-erstehung, Angst in Vertrauen...Angesichts der Lebensumständeoder unserer nicht verwirklichtenErwartungen können auch wir ver-sucht sein, auf Distanz zum König-tum Jesu zu gehen, nicht zum Äu-ßersten das Ärgernis seiner demü-tigen Liebe anzunehmen, die unserIch erregt und stört. Man bevor-zugt, am Fenster zu bleiben, eherabseits zu stehen, als sich zu nä-hern und sich zum Mitmenschenzu machen... Denn auch wenn dieHeilige Pforte geschlossen wird,steht uns die wahre Pforte derBarmherzigkeit, das Herz Christi,immer weit offen. Aus der geöffne-ten Seite des Auferstandenen strö-men bis zum Ende der ZeitenBarmherzigkeit, Trost und Hoff-nung.“

Nicht nur im Jahr der Barmher-zigkeit, sondern immer wieder,zeigt Papst Franziskus durch seinHandeln, insbesondere uns Prie-stern, was einen Seelsorger aus-zeichnet: Hinaus an die Ränder zugehen, darauf kommt es Fran ziskusan. Das hat er selbst im Heiligen Jahrnicht nur immer wieder gesagt, son-dern auch auf vielfältige Weise ge-zeigt. Etwa durch seine Besuche, dieer immer an einem Freitag abstattete.Er ging zu Wachkomma-Patienten, ei-ner Neugeborenen-Station, ehemali-gen Drogenabhängigen, einem SOS-Kinderdorf. „In einer Geste der Barm-

Botschaft des delegaten


BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE NR.177

die wahre Pforte der Barmherzigkeit steht offen

Armen aus etwa 20 Ländern, 600kamen aus Deutschland, sagte er,die Ausgrenzung sei unannehm-bar, denn jeder Mensch ist in Got-tes Augen das kostbarste Gut.

Am Christkönigsonntag endetedas Jahr der Barmherzigkeit alsPaspt Franziskus die Heilige Pforteder Basilika des Petersdoms inRom schloss. Für uns Christen be-deutet dies aber nicht, dass fortanunser barmherziges Handeln be-endet ist. Vielmehr sollten wir, wieJesus Christus uns gelehrt hat,barmherzig sein wie der Himmli-sche Vater und die Barmherzigkeitdurch unsere Taten und in der Begegnungen mit unseren Mitmen-schen leben. Die Barmherzigkeitsollte uns zum Kern des Evange -liums und zu der barmherzigenLiebe Gottes führen.

So hat an dem gleichen TagPapst Franzikus vor dem Altar aufdem Petersplatz sein Schreibenzum Heiligen Jahr unterzeichnet.Der Text mit dem Titel: „Misericor-dia et misera“ richtet sich an dieganze Kirche und soll dazu beitra-gen, Barmherzigkeit weiter zu le-ben — „mit der gleichen Intensität,die während des ganzen Außeror-dentlichen Heiligen Jahres zu spü-ren war“. Franziskus hat amSchluss der heiligen Messe seinSchreiben einer Gruppe ausge-wählter Repräsentanten u. a. einKranker und ein Mensch mit Behin-derung überreicht.

Die Adventszeit macht uns inbesonderer Weise empfindsam fürunsere Mitmenschen. Unsere Türenund Herzen sind offener für dieje-nigen, die in Not sind oder weni-ger haben als wir. Doch machenwir unsere Herzen ganz weit auf.Mögen die noch verbleibenden

Tage der Adventszeit erfüllt sein mitunseren Werken der Barmherzigkeit,damit wir mit wahrer Freude das Festder Geburt Christi begehen können.

In diesem Sinne wünsche ich Ihnen ein frohes und gesegnetesWeih nachtsfest und ein gutes neuesJahr 2017.

IhrPfr. Ivica Komadina, Delegat

herzigkeit“ besuchte er auch Zwangs-prostiutierte oder Priester, die in denLaienstand getreten sind und eine Fa-milie gegründet haben. Stets kam erohne offizielle Ankündigung mit weni-gen Begleitern und konnte das sein,was er am liebsten ist: Seelsorger. Am13. November hat er in Rom eineMesse für Obdachlose gefeiert. Vorden knapp 4000 Obdachlosen und

Am Christkönigsonntag endete dasJahr der Barmherzigkeit als PasptFranziskus die Heilige Pforte derBasilika des Petersdoms in Romschloss. Für uns Christen bedeutetdies aber nicht, dass fortan unserbarmherziges Handeln beendet ist.Vielmehr sollten wir, wie JesusChristus uns gelehrt hat, barmher-zig sein wie der Himmlische Vaterund die Barmherzigkeit durch un-sere Taten und in der Begegnungenmit unseren Mitmenschen leben.

Foto

: Dna

lor_

01(w

ikim

edia

Com

mon

s) C

C-b

y-SA3

.0

12-15GI.qxp_12-15GI 12.12.16 15:40 Seite 2

BoŽić


siđe nam Božićmilozvukomglazbala mnogihmolitvamaod strana svihpjesmamaradošćui pune dušeiščekujemopuninu spasarođenje Bratai Božji silazakmeđu naspjesmama i radošćuIsus nam dođe-------------daruj nam Božemir i veseljea slava tebi

sretan Božić vam!

Mladen Lucić, Rottweil

„U one dane izađe naredbacara Augusta da se provede po-pis svega svijeta.“ U toj naredbividimo Božju providnost: Marija iJosip su se našli u Betlehemu i tamose rodio Isus, kao što je bilo proroko-vano puno stoljeća ranije. BlaženaDjevica je znala da se bliži Isusovorođe nje i krenula je na put misleći naSina, koji će se roditi u mjestu Davi-dovu. Stigli su u Betlehem, radosništo su u mjestu svojih predaka, aliumorni nakon što su četiri, pet danaputovali po nesigurnim cestama. Bla-ženu Djevicu, u stanju u kojem je bi-la, sigurno je svladao velik umor, au Betlehemu nisu našli smještaj. „Zanjih nije bilo mjesta u gostionici“, izv-ještava jednostavno sveti Luka. Mož-da je Josip prosudio da gostionicaprepuna ljudi nije odgovara jućemjesto za Gospu, osobito u onakvimuvjetima. Morao je kucati na mnogavrata prije nego što je Mariju odveou štalicu, izvan mjesta. Možemo do-bro zamisliti taj prizor: Josip je svetjeskobniji, više puta objašnjava isto,„dolazimo iz …“, a Marija sa stranegleda Josipa i sluša kako ih odbijaju.Nisu pustili Isusa ući, zatvarali su muvrata. Mariji je sigurno bilo žao i Jo-sipa i onih ljudi. Kako li je hladansvijet prema svojemu Bogu! Moždaje Blažena Djevica bila ta koja je

predložila Josipu da se privremenosmjeste u neku od onih špilja koje suslužile kao štale u okolici mjesta. Vje-rojatno ga je tješi la, govorila mu dase ne brine, da će se već snaći… Jo-sip je bio ohrabren Marijinim riječi-ma i osmjehom. Napokon su sesmjestili u jednoj štalici s onim što sumogli donijeti iz Nazareta: pelena-ma i nešto odjeće koju je Marija sa-ma bila priredila s ve seljem koje os-jeti svaka majka kada čeka prvo di-jete… Na tom se mjestu dogodionajveći događaj za čovječanstvo, ana najjednostavniji način. Govorinam sveti Luka: „I dok su bili ondje,navršilo joj se vrijeme da rodi.“ Sneizmjernom ljubavi Marija povijeIsusa u pelene i položi ga u jasle.Blažena Djevica je imala potpunuvjeru, savršeniju od bilo koga prijeili poslije nje. Svi njezini pokreti bilisu izraz njezine vjere i nježnosti. Lju-bila mu je noge jer je bio njezinGos podin, ljubila mu je lice jer jebio njezin Sin, provodila je dugovremena mirno ga promatrajući. Pos-lije je Marija pružila Dijete Josipu ukrilo. Josip je dobro znao da je to Di-jete Sin Svevišnjega, kojega će čuva-ti, štititi, naučiti ga poslu. Cijeli svoj

život dat će ovom bespomoćnomdjetetu. Isus, tek rođen, ne govori,ali vječna je Riječ Očeva. Kazanoje da su jasle katedra — mjesto

odakle se poučava. I mi danas mo -ramo „shvatiti pouku koju nam dajeIsus: već kao dijete, već kao novoro-đenče čije su se oči upravo otvorilena toj blagoslovljenoj zemlji“.

Rodio se siromašan i uči nas dase sreća ne nalazi u izobilju dobara.Dolazi na svijet bez ikakva vanjskogsjaja i bodri nas da budemo poniznite da ne ovisimo o pohvalama dru-gih. „Bog se ponizuje kako bismomu se mi približili, i kako bismo nanjegovu ljubav uzvratiti svojom ljuba-vi, da bi se naša sloboda prilagodilane samo tom prizoru njegove moćinego i čudu njegove poniznosti.“ Potaknimo u sebi nenavezanost i po-niznost. Gledajmo Mariju i vidjet ćemo je punu radosti. Ona zna daje za čovječanstvo započelo novodoba: doba Mesije, njezina Sina.Molimo je da nikada ne izgubimoradost boravljenja uz Isusa.

Ova meditacija kratki je izvadak izdnevnih meditacija koje se cjelovite na-laze u knjizi Francisca Carvajala: Raz-govarati s Bogom. Svezak I. (Došašće— Božićno vrijeme — Bogojavljenje);

www.bitno.net

nalukavanje Već se poslije Martinja,Advent iza vugla nalukava,rad bi štel znatijel ga srebrni mraz,kak i lani, prati.

I mi smo veselešiak nam Adventpočne z malim sniegom,morti se bu za Božićzabelel cielim Zagrebom.

Snieg Božićujoš svetešu sliku daje,molimo Bogada sve do Svijećnicebožićni ugođaj traje.

Ivek Milčec, Zagreb

Lorenzo Lotto: Kristovo rođenje, 1523.;hr.wikipedia.org

Božićna meditacija

12-15GI.qxp_12-15GI 12.12.16 15:40 Seite 3


naše Zajednice

MÜNCHEN Završetak godine milosrđa i proslava sv.cecilije

Na svetkovinu Krista Kralja 20.studenoga u crkvi sv. Gabi -jela u Münchenu slavljena je

svečana sv. misa na kojoj je zahvalje-no Gospodinu za plodove milosrđa uprotekloj Godini milosrđa. U sv. misispomenuti su i svi oni koji su svoj životugradili u obranu Vukovara, Škabrnjei cijele Domovine. Euharistijsko slavljepredvodio je fra Boris Čarić, župnikHKŽ München, u koncelebraciji s du -šo brižnikom fra Filipom Mimicom.Sveta je misa započela svečanom pro-cesijom kroz crkvu u kojoj su uz sveće-nike sudjelovali ministranti i izvanrednidjelitelji pričesti u crkvi sv. Gabrijela tečlanovi župne folklorne skupine „FraAndrija Kačić Miošić“. U propovijedije fra Boris između ostaloga rekao:„Današnja svetkovina Krista Kralja po-klapa se sa završetkom Godine milo -srđa, koju smo pokušali živjeti u svjetluIsusovih riječi: 'Budite milosrdni kaošto je milosrdan Otac vaš nebeski!'Kao što nas ljubi Otac nebeski, takosmo i mi pozvani ljubiti svoga bližnje-ga i kao što je Otac nebeski milosrdanprema nama i mi smo pozvani biti mi-losrdni jedni drugima.“ Pjevanje natom slavlju animirao je župni zborcrkve sv. Mihaela te članovi orkestramladih hrvatske župe u Münchenupod ravnanjem s. Nikoline Bilić. Na-kon misnog slavlja svi članovi crkvenih

zborova te hrvatske župe koji pjevajuna hrvatskim euharistijskim slavljimanedjeljom u crkvama sv. Pavla, sv. Mi-haela i sv. Gabrijela u gradu Münche-nu, Maria Schutz u Pasingu i St. Jo-hannes d. T. u Emmeringu te članoviklape „Croatia“ i ženske vokalne sku-pine „Lira“ okupili su se u velikoj dvo -rani samostana sv. Gabrijela na za-jednički ručak i druženje u povodublagdana sv. Cecilije, zaštitnice crkve-ne glazbe. Uz pjevače susretu su nazočile voditeljice zborova s. Vikto -rija Vukančić, s. Marta Jozić i s. Niko-

lina Bilić kao i voditelj HKŽ Münchenfra Boris Čarić te dušobrižnici fra Krešo Samardžić, fra Filip Mimica ifra Petar Komljenović i kapelan nje -mačke župe sv. Gabrijela fra AnteIvan Rozić i nekadašnji voditelj HKŽMünchen fra Božo Ančić. Svim prisut-nim pjevačima i sviračima, kao i njiho-vim voditeljicama obratio se fra Borisiskrenim riječima zahvale za njihovuvelikom doprinosu ljepoti i uzvišenostinedjeljnih euharistijskih slavlja.

s. Nikolina Bilić; http://www.hkz-muenchen.de

LEONBERG Proslava sv. nikole tavelića

Članovi Hrvatske katoličke za-jednice Leonberg proslavili suu nedjelju 13. studenoga blag-

dan sv. Nikole Tavelića, zaštitnika za-jednice. Euharistijskim slavljem u

11.35 sati predsjedao je fra ŠimunMarkulin, student moralnog bogoslov -lja u Rimu. Koncelebrirao je župnik fraIvica Erceg. Liturgijsko pjevanje animi-rao je zbor pod ravnanjem s. Rozarije

Ćurić. Na kraju euharistijskog slavljafra Šimun je blagoslovio sliku sv. Ni-kole Tavelića. Slika je djelo ak. slika-rice Slađane Karamatić, a prikazujeprvog hrvatskog proglašenog sveca icrkvu u kojoj se na liturgijska slavljaokupljaju Hrvati Leonberga. Bit će iz-ložena u prostorijama hrvatske zajed-nice. Leonberg se nalazi na područjubiskupije Rottenburg-Stuttgart, kojoj jezaštitnik sv. Martin biskup. Osim Leon-berga, mjesni župnik fra Ivica Ercegdjeluje i u zajednicama u Sindelfinge-nu i Herrenbergu. Nedjeljom se usvim trima mjestima slave euharistijskaslavlja, na kojima se okupljaju Hrvatikatolici. Prema odredbi mjesnog bis -kupa, upravo je 13. studenoga izvr -šeno brojanje vjernika, što je važanpokazatelj aktualnog stanja i kretanjau zajednicama. Službeni brojači iz-brojili su te nedjelje ukupno 765 vjer-nika (Sindelfingen — 395, Leonberg —225 i Herrenberg — 145).

Tekst i snimka: www.franjevci-split.hr

Misno slavlje predvodio je fra Šimun Markulin

12-15GI.qxp_12-15GI 12.12.16 15:40 Seite 4

Unedjelju-6.- studenoga-u-Hrvat--skoj- katoličkoj- misiji- Wiesba-den- svečano- se- nakon- skoro

dvadeset-godina-službe-voditelja-misi-je-oprostio- svećenik- Franjevačke-pro-vincije- sv.- Jeronima-u-Dalmaciji- i- Istrisa-sjedištem-u-Zadru-dr.- fra-Ante-Bilo-kapić,-a-u-službu-novog-voditelja-misi-

WIESBADEN

Oproštaj o. Bilokapića i uvođenje u službu o.Sikirića

„Isusova-pobjeda-nad- tamom-grijehai- smrti- jest- za- sve- nas- ohrabrenje- isigu-rnost- koje- nam- daje- svemogućiBog.-Naš-Bog- je-Bog-živih- i-On-namjamči- kako- ćemo- i-mi- jednoga-danaustati-na-novi-i-bolji-život.-Bog-želi-dase-svatko-od-nas-spasi.-To-se-posebnoističe-u-ovoj-Godini-milosrđa.-U-toj-vje-ri-vjerujemo,-u-toj-vjeri-živimo-i-tu-vjeruželimo-prenijeti-budućim-naraštajima,pa-neka-nam-Gospodin-u- tome-budepomoć.“--Novi-je-voditelj-misije-o.-Siki--rić- zajedno- s-okupjenom-zajednicommolio-Vjerovanje- te- je- tako-obnovio- isvoja-svećenička-obećanja-na-početkupreuzi-manja- službe.-Heribert- Schmittje- svima-prenio-pozdrave- limburškogbiskupa-mons.-Georga-Bötzinga-i-po-moćnog-biskupa-Thomasa- Löhra,- kojije-o.-Bilo-kapiću-uputio-pismo-koje- jepročitao- Heribert- Schmitt.- U- pismumons.- Löhra- stoji- kako- je-o.-Bilokapićzapočeo- služ-bu- voditelja-HKM-Wies-baden-1997.-te-mu-je-zahvalio-na-sve-mu-dobru-kojeje-učinio-u-pastoralnojslužbi- među- hrvatskim- vjernicima- uHKM-Wiesbaden.-Mons.-Löhr-je-u-pis-mu- zahvalio- i- pastoralnoj- suradnicis.Auksiliji-Milić,-kao- i- tajnicama-Dija--ni- Črlje-nec- i- Veri- Šumak.- Ujedno- jemons.-Löhr-u-pismu-poželio-novom-vo--

skog-vijeća-Dinko-Grgat.-O.-Karadžaje- nekoliko- riječi- kazao- uime- Franje--vačke-provincije-Bosne-Sreb-re-ne-kojaje,-kako-je-istaknuo,-od-bratske-Franje-vačke-provincije-sv.-Jero-nima-preuzelapastoralnu-brigu-tu-toj-misiji-u-osobi-dr.fra-Mirona-Sikirića.-Svima- je-poželiopuno- Božjeg- blagoslova- i- svako- do-bro.-Na-kraju- je-prigodnu-riječ-uputioo.-Sikirić-koji-je-sve-pozvao-da-ostanui-dalje-privrženi-svojoj-Katoličkoj-Crkvii-da-nikada-ne-zaboravimo-svoj-hrvats-ki-rod.-Zahvalnu-riječ-uputio-je-o.-Bilo-kapiću-na- svemu-dob-ru- koje- je-učiniou- tojzajednici.-Na-kraju- je-prigodnuriječ-uputio-o.Bilo-kapić-koji-je-istaknuokako-mu-je-bilo-ugodno-djelovati-u-tojzajednici,- te- je- zahvalio- svima- s- koji-ma-je-djelovao-i-surađivao.-O.-Biloka-pić-se-vratio-u-do-mo-vinu-gdje-u-samos--tanu- sv.-Ante- na- Poljudu- u- Splitu- vršislužbu-gvar-dija-na.-Vjernici-su-daro-valio.Bilokapiću-na-odlasku:-misnicu,-al-bu,- kalež,- ciborij,- križ,- fotoalbum-zasje-ća-nje- s-proteklih-njegovih-pastoral-nih-godina-u-Wiesbadenu-i-cvijeće,-ao.-Siki-riću-prigodnu- svijeću- i- cvijeće.Misno-slav-lje-svojim-je-skladnim-pjeva--njem- uveličao- misijski- mješoviti- zborpod-vodstvom-s.-Auksilije-Milić-i-orgulj--skom-pratnjom-prof.Rajka-Radišića- i- -

Naše zajedNice

16-- ŽIVA ZAJEDNICA 12/2016- -

je- uveden- je- svećenik- Franjevačkeprovin-cije-Bosne-Sreb-rene-sa-sjedištemu-Sarajevu-dr.- fra-Miron-Sikirić.-Sve--čano-misno- slavlje- u- tom- je-povodu-upunoj-crkvi-sv.-Kilijana-u-Wiebadenu,u- kojoj- je-Hrvati- katolici- okupljaju-nasredišnje-misijsko-misno- slavlje,-pred-vodio-o.-Bilo-kapić,-a-propovijedao- jedelegat-za-hrvatsku-pastvu-u-Njemač-koj-vlč.-Ivica-Komadina.-U-suslavlju-subili- voditelj-HKM-Giessen- fra-MarijanPetričević- i-župnik-župe-sv.- Ive-u-Pod-milačju-i- izaslanik-provincijala-Franje-vačke- provincije- Bosne- Srebrene- fraJoze-Marinčića- fra-Filip-Karadža,-a-uasistenciji-đakon-u-HKM-Giessen-MateValjan- i-njemački-đakon-Uwe-Großa,kojisu-navijestili- evanđelje-na-hrvats-kom-i-njemačkom-jeziku.-Misnom-slav--lju-pribivao- je- i-Heribert- Schmitt,- kojije-na- čelu-Referata-za-zajednice-dru-gih- materinskih- jezika- Biskupije- Lim-burg,-gradski-dekan-Wiesbadena-vlč.Klaus-Nebel- i- predstavnica-Generan-og-konzulata-R.-Hrvatske-iz-FrankfurtaMarica-Jukić.-Misnom-slavlju-pribivalaje- i- skupina-školskih-sestra- franjevakaBosan-sko-hrvatske-provincije-PrečistogSrca-Marijina-sa-sjedištem-u-Sarajevu,koje-djeluju-u-Mainzu.-Sve-je-na-počet-ku- pozdravio-delegat- vlč.- Komadina

izrazivši- radost- tako- velikim- brojemvjernika-na-misnom-slavlju.-U-propovi-jedi- je- istaknuo-kako- smo-mi,- koji-pu-tujemo-ovom-suznom-dolinom,-još-uvi-jek- izloženi- različitim-životnim-neda--ćama,-pa-i-ranjene-naravi,-skloni-zlu-igrijehu,-ali-vjerujemo-u-Božju-dobrotui-da-je-naš-Bog,-Bog-živih,-a-ne-mrtvih.

di-telju-misije- o.- Sikiriću- svako- dobrona-početku-nove-službe.-Prigodnu-riječuputili- su- i-gradski-dekan-vlč.-Nebel- iđakon-Groß.-Heri-bert- Schmitt- je-pro--čitao- i-dekret-biskupa-mons.-GeorgaBötzinga-o- imenovanju-o.-Sikirića-no-vim- voditeljem-HKM-Wiesbaden.-De-legat- vlč.- Komadina- je- uime- Hrvat--

skoga- dušobrižničkogureda-i-hrvat-skih-svećeni-ka- i- pastoralnih- suradni-ca-i-suradnika-iz-Njema-čke- zahvalio- o. Biloka--piću-na-radu,-trudu-i-sve-mu- što- je- učinio- tijekomskoro-dvadeset-godina-uovoj- hrvat-skoj- misiji- nadobro- povjerenih- muvjernika.- Izrazio- je-dob--rodošlicu-o.-Mironu-koje-mu- je- zaželio- dobru- su-radnju- s- vjernicima,- čla-novima-pastoralnog- vje-ća,- s.- Auksilijom- i- tajni-com.-Prigodnu-je-zahval-nu- riječ-o.-Bilo-kapiću,-ao.-Sikiriću-dobrodošlice,uputio-predsjednik-misij--

Za vrijeme oproštaja o. Bilokapića i uvođenja u službu o. Sikirića u crkvi sv. Kilijana

➧

16-17 NZ.qxp_16-17 NZ 12.12.16 15:48 Seite 1

ŽIVA ZAJEDNICA 12/2016 - -17

ESSLINGEN Održan teološki seminar

Teološki- seminar- u- sklopu- trajneformacije-pod-nazivom-„Hrvatskekatoličke-zajednice-u-Njemačkoj

pred- izazovima- sadašnjega- vre--mena“-održan-je-od-3.-do-6.-studeno-ga-u- hrvatskim- katoličkim-zajednica-ma-Esslingen,-Filderstadt,-Kirchheim-iNürtingen,-u-biskupiji-Rottenburg-Stutt-gart.-Seminar-je-vodio-prof.-dr.-sc.-fraStipe-Nimac,-OFM,-umirovljeni-profe-sor- na-KBF-u-Sveučilišta- u- Splitu- i- du-

hrvatskih- ljudi- u-Njemačku:-prva-eta-pa- uslijedila- je- neposredno- nakonDrugoga-svjetskog-rata-(uglavnom-po-litički- progonjene- osobe);- drugaetapa-dogodila- se-60-ih-godina-20.stoljeća- (ekonomski- razlozi:- „Gastar-beiteri“---radna-snaga-za-obnovu-Nje-mačke);-treća-etapa,-tzv.-izbjeglička-iprognanička,- tijekom- i- nakon-Domo-vinskoga- rata- u- Hrvatskoj- te- rata- uBosni-i-Hercegovini;-četvrta-etapa,-mi-gracijski- val- u- Njemačku- nakon- 1.srpnja- 2013.,- kada- je- RepublikaHrvatska- postala- članicom- Europskeunije.-Dr.-Nimac- jeistaknuo- kako- sefenomen-migracija- --bile-one-mehani-čke-ili-prirodne--- treba-sagledavati-nesamo- sa- sociološkoga,- političkog- iekonomskog-nego- i- s- teološkoga-mo-trišta.- S- teološkoga- vidika- migracijene-treba-gledati-negativno.-Nažalost,kod-hrvatskih-migranata-u-Njemačkojmigrantsku-zbilju-većinom-se-sagleda-va-negativno.-Teološki-gledano,-istak-nuo- je- dr.- Nimac,- migrantima- trebaisticati-njihovo-ljudsko-i-kršćansko-do-stojanstvo-koje-im-je-darovano-na-krš-tenju.-Oni-trebaju-sebe-otkriti-kao-sub-jekte-u-njemačkoj-Crkvi- i-u-njemačko-me-društvu- te-sami-biti-evangeliziranikako-bi-oni-mogli- i- druge-evangelizi-

rati.-U-svezi-s- tim-naveo- je- i-pastoral-ne- smjernice- Njemačke- biskupskekonferencije-i-mjesne-Crkve,-biskupijeRottenburg-Stuttgart,- koje-odgovornopromišljaju-o-društvenoj- i-crkvenoj- in-tegraciji- jer- su-oni- iz- zemlje- iseljenjakao- i- oni- u- zemlji- useljenja- potrebniuzajamne- pomoći- i- razumijevanjaprema- kršćanskim- načelima.- U- tomsvjetlu-i-Katolička-Crkva-u-Njemačkojkao- i-Crkva-u-Hrvatskoj- i-Bosni- i-Her-cegovini-u-svojim-pastoralnim-smjerni-cama-ističu-i-potiču-primjereniju-pasto-ralnu-djelatnost- prema- kontekstu- vre-mena- i-prostora- samih-naslovnika,- tj.konkretno- migranata- iz- Hrvatske- teBosne-i-Hercegovine.-Dr.-Nimac-inzi-stira-na-potrebi-posebnoga-pastoralamigranata- koji- ima- svoj- specifikum- ikoji- bi- računao-na-novi- preustroj- pa-storala-migranata.-U-mnogim-biskupi-jama-u-Njemačkoj-dolazi-do-prestruk-turiranja- pastorala- i- stvaranja- novihpastoralnih- jedinica.-Katolička-Crkvau-Njemačkoj-čini-važne-napore-kakobi- pronašla- nove- integrativne- oblikepastoralnoga-djelovanja,-gdje- će-mi-grant-ili-član-drugoga-materinskog-je-zika-biti-subjekt-i- imati-prikladno-mje-sto-u-pastoralu.-U-toj-je-Crkvi-puno-go-vora-o-pastoralnom-prostoru,-o-dušo-brižničkim-jedinicama,-o-savezu-župai-Citypastoralu,- te-o-kooperarativnomi- zajedničkom- pastoralnom- radu- nasvim-razinama.-O-tim-izazovima-poz-vani- su-promišljati,- također,- hrvatskidušobrižnici- i- pastoralni- suradnici.- Stim-u-svezi-nasušna-je-potreba-suradn-je-zajednica-drugih-materinskih-jezikai-mjesnih- katolika- -- kako- ističu-pasto-ralne- smjernice-Njemačke-biskupskekonferencije-(i-mjesna-Crkva,-biskupi-ja-Rottenburg-Stuttgart)---kako-bi-se-na-viještanje-Radosne-vijesti-danas-vidlji-vije- očitovalo- i- svjedočilo.- Potom- jedr.- Nimac- održao- predavanja- o- te-mama:- „Sveto-pismo-u- životu- hrvats-koga- iseljenika-u-Njemačkoj“- i-„Litur-gijska-godina-u-životu-hrvatskoga-ise--ljenika-u-Njemačkoj“.-Zaključio-je-ka-zavši:- „Sveto-pismo- i- liturgijsku-godi-nu- ne- smijemo- pretpostaviti- ničemu.Oni,-uz-Katekizam,-najučinkovitije-ob-likuju- i- odgajaju- hrvatskoga- čovjekadoseljenika-u-Njemačkoj.-Stoga-je-na-sušno-potrebno-da-kao-dušobrižnici- ipastoralni- suradnici- te-ostali-dio-Bož-jegnaroda,- osobno- i- zajednički- teuzajamno-uzmemo-ove-sadržaje-kaoprioritetne- za- cjeloživotno- učenje- teza-odgoj- i-obrazovanje-u-vjeri.“- - - IKA

Teološki seminar je vodio prof. dr. fra Stipe Nimac

alizirao- funkcioniranje- aktualnogastanja-i-ukazao-na-perspektive-Hrvatakatolika-u-Crkvi-i-društvu-u-Njemačkojdanas.-U- izlaganju- je-dotaknuo-aktu-alno-stanje-hrvatskih-katoličkih-zajed-nica-na-području-Njemačke-kao- i-napodručju- biskupije- Rottenburg-Stutt-gart,- ukazujući- pritom-na-dokumentei- pastoralne- smjernice-Njemačke- bi-skupske-konferencije.-Naveo-je-neko-liko- osobitosti- migracijskih- etapa

i- -Nikoline-Dedić.-U-dvorani- župesv.- Kilijana- izveden- je- prigodniprogram-na-kojem-su-nastupili-mje-šoviti- misijski- zbor,- mali- misijskidječji-zbor- i-misijska-folklorna-sku-pina-djece,-mladih- i- odraslih.- Po-tom- je- zasve-priređen-zajedničkiobjed.

Dr.-fra-Miron-Sikirić-rođen-je-uPaklarevu-kod-Travnika-17.-listopa-da-1968.-Osnovnu- školu- završioje-u-Paklarevo-i-Turbetu,-gimnazijuu- Visokom,- novicijat- u- Sarajevu(1988.—1989.),-filozofsko-teološkistudij- u- Sarajevu- i- Samoboru(1988.—1994.),- postdiplomski- uRimu-gdje- je-magistrirao-na- temu„Teologija- kanonskoga- prava- uekleziologiji- II.- vatikanskog- sabo-ra“- i-doktorirao-s- tezom-„Commu-nio- kao- temelj- i- formalni- principkanonskoga-prava“.-Za-svećenikaFranjevačke-provincije-Bosne-Sre-brene-zaređen-je-29.-lipnja-1994.u-Sarajevu.

Tekst i snimka: Adolf Polegubić

hovni-asistent- Splitsko-dubrovačkogapodručnoga-OFS-a.-Dr.-Nimac-je-pro-blematizirao,-kontekstualizirao-i-aktu-

➧

16-17 NZ.qxp_16-17 NZ 12.12.16 15:48 Seite 2

Sv. misu, na kojoj su se predstavili krizmanici, predvodio je fra Ivan Tučić iz Viteza

Snim

ke: h

kz-m

th.d

e

NAŠE ZAJEDNICE


govoj blizini zajedno radosni, da ot-krivaju jedno drugoga.“ U sljedećempredavanju, s kojim je nastavio nakonkratke pauze, voditelj duhovne obnovegovorio je o temi „Što govore priče omilosrđu?“ Fra Ante je istaknuo, kakose nakon prve priče o milosrđu iz pre-thodnog predavanja, zna što Isus pri-ča. „To je slika Božja. Bogu je stalo dotoga, da njegova djeca mogu biti za-jedno i radovati se zajedno.“ U preda-vanju se također dotaknuo jedne dru-ge poznate i važne priče — priče o mi-losrdnom Samarijancu. „Ako ja hoćuznati tko je moj bližnji, moram dobrootvoriti svoje oči“, kazao je dodavšikako su potrebne otvorene oči za svijeti nutrina koja ljubi Boga. Nakon obapredavanja, u kratkoj pauzi su se vjer-nici mogli osvježiti ispred crkve uzdoma će specijalitete. Program obnovese nastavio slavljem sv. mise i klanja -njem pred Presvetim uz osobnu molitvunad svakim vjernikom. Te večeri velikije broj vjernika pristupio sakramentuispovijedi, a ispovijedali su župnici izokolnih misija fra Ivan Križanović(HKM Rüsselsheim) i fra Tomislav Du-

KELKHEIM Adventska duhovna obnova

Hrvatskoj katoličkoj župi Main-Taunus/Hochtaunus od 25. do27. studenoga održana je du-

lebraciji sa župnikom fra MarinkomVukmanom. Prvi dan obnove završioje s pjesmom i molitvom pred Presve-

hovna obnova, koju je vodio dr. fraAnte Vučković, profesor na Katoličkombogoslovnom fakultetu Sveučilišta uSplitu i misionar milosrđa. Na obnovise okupilo više od tisuću vjernika, a za-počela je u petak, 25. studenoga, ucrkvi sv. Katarine u Bad Sodenu molit-vom krunice Božanskog milosrđa. Na-kon molitve slijedilo je predavanje fraAnte Vučkovića pod nazivom „Tko pri-ča priče o milosrđu?“ u kojem je go-vorio o preljubnici iz Ivanova evan đe -lja, što je posebno za papu Franju„srce cijele Godine milosrđa“, jer naposeban način ističe Božje milosrđe.„To je tekst u kojemu imamo susret, negrijeha i milosrđa, ne neku teoriju, ne-go susret jedne grešnice i Spasitelja.Dakle, jedan vrlo osoban susret“, po-jasnio je voditelj, te istaknuo kako ovepriče žele doći do svakog pojedinca.Čovjek će uvijek pričati priče o milo -srđu onima, do kojih mu je stalo, kaoutjehu, kao ohrabrenje, što znači da ihIsus priča čovjeku do kojega mu je sta-lo. „Bog nas ne vidi prvenstveno kaoljude koji su zli, koji su protiv Boga na-strojeni, nego nas vidi kao one koji suzbog nekog razloga zarobljeni, zbognekog razloga nesposobni za dobro,zbog nekog razloga nesposobni pri -miti Božju ljubav. Tim ljudima trebapomoći“, što je razlog zašto je Papapodario svim svećenicima ovlasti odri-ješiti od grijeha pobačaja, jer kadačovjek upadne u grijeh, onda najprijeto želi skriti, kad to skrije, onda bježiod svakoga. Nakon predavanja o mi-losrđu, slijedilo je slavlje sv. mise, kojuje također predvodio fra Ante u konce-

tim oltarskim sakramentom. U subotu,26. studenoga, u crkvi sv. Katarine uBad Sodenu, nastavila se duhovna obnova s predavanjem „Komu se pri-čaju priče o milosrđu?“ Predavač jeistaknuo, kako su ljudi bića jezika, bi-ća koja imaju potrebu čuti priče, ali i

potrebu pričati, te kako je važan pos -tupak prema drugom čovjeku, odnos-no, kako se drugima mogu reći važnestvari. „Priče su čudo, jer one stvarajučudo, jer imamo potrebu ući u priče ičuti priču. Isus bi pričao priče, da kroznjih razumijemo“, rekao je govoreći opoznatoj priči o izgubljenom sinu, ko-ja jedna od priča milosrđa. „MilosrđeBožje cilja u to, da ljudi dođu zajed-no, da mogu zajedno slaviti, jer jeBož ja radost u tome, da su ljudi u nje-

kić (HKM Offenbach). Na prvu nedje -lju došašća, 27. studenoga, fra Ante jepredvodio sv. mise u tri mjesta gdje seokup ljaju hrvatski vjernici župe Main-Taunus/Hochtaunus — u Bad Hom -burgu, u Kelkheimu i u Bad Sodenu.Naj sve ča nije i najraspjevanije je bilou pre pu noj crkvi sv. Dionizija, u Kelk -h ei mu, gdje su okupljeni vjernici zornoslušali poticajne riječi fra Ante Vučko-vića, koji je u svojoj propovijedi govo -rio o važnim pitanjima ljudskoga

Duhovnu obnovu predvodio je dr. fra Ante Vučković

➧

18-19 NZ.qxp_18-19 NZ 12.12.16 15:51 Seite 1


Hrvatska katolička zajednica sv.Petra i Pavla iz Ludwigsburgasvečano je u punoj dvorani

„Mehrzwerkhalle“ u Ludwigsburg-Oß-weilu organizirala u subotu 26. stude-noga proslavu blagdana sv. Nikolebiskupa. Proslava je započela molit-

LUDWIGSBURG Nikolinjska proslava

života.„Stara grčka filozofska škola je mislila, ako hoćeš imati život koji seisplati živjeti, moraš se izložiti okrutnimpitanjima: tko si i zašto si ovdje na svi-jetu“, istaknuo je. „Najteži problem nijeu tome naći odgovor na ta pitanja —najteže je probuditi ljude. Kad Bog do-đe u tvoj život, kao da je noć otišla, adošlo svijetlo. Sada znaš što je važno,a što je nevažno. Znaš što se isplati, ašto se ne isplati. Znaš u što trebaš trošitivrijeme, a u što ne trebaš trošiti vrije-me.“ Sv. misu svojim je pjevanjem pra-tio i uljepšao mješoviti župni zbor. Nakraju mise župnik fra Marinko Vukmanzahvalio je voditelju duhovne obnovena poticajnim riječima koje je uputiokroz prethodne dane, istaknuvši da suto bili za župu dani radosti i milosti.

vom i pozdravnom riječi voditelja za-jednice fra Ante Maleša, člana Fra -njevačke provincije Presvetoga Otku-pitelja sa sjedištem u Splitu. Svima jezaželio lijepu i radosnu proslavu sv.Nikole. Na slavlju su bili uime Gene-ralnog konzulata R. Hrvatske iz Stutt-

garta Zlatko Kožuhar, vodi-telj Hrvatske katoličke za-jednice Stuttgart centar fraZvonko Tolić, dušobrižnik utoj zajednici fra Mijo Šabići pastoralni referent u Hrvat -skoj katoličkoj zajedniciStuttgart-Bad Cannstat IvanBošnjak. Potom se započe-lo s prigodnim programom.Nastupili su učenici Hrvat -ske nastave iz Ludwigsbur-ga pod vodstvom njihoveučiteljice Danijele Zubak.

Inače, Hrvatska škola u Ludwigsburgudjeluje u sklopu Hrvatske nastave uBaden-Württembergu — KoordinacijaStuttgart. Učenici su izveli prigodnerecitacije posvećene sv. Nikoli, a po-tom i igrokaz „U noći sv. Nikole“. Na-kon toga je nastupila dječja folklornaskupina „Hrvatsko sunce“ pod vod -stvom Anite Bilandžija. Na kraju jenastupio i dječji zbor zajednice „Sla-vuji“, koji broji više od sto djece, a vo-di ga Monika Peter. Na orgu ljama jepratila njezina kći Mathilda, a na gi-tarama Franjo Morgan i Ivan Malje-vac. Potom se, posebno na radostnajmlađih, pojavio sv. Nikola, koji jepohvalio djecu jer su bila dobra, i po-dijelio im darove. U zabavnom pro-gramu nastupila je skupina „Vigor“ izOsijeka.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

Predstavljanje krizmanikauz gosta iz Viteza

U nedjelju 13. studenoga u crkvisv. Dionizija u Kelkheimu slavljena jesv. misa za mlade. Uz geslo slavlja „Tisi moj život, moj put, moja istina”, namisi su se župnoj zajednici predstavilibudući krizmanici, koji su ujedno čitaliliturgijska čitanja, molitvu vjernika iani mirali slavlje svojim radosnim pje-vanjem. Na početku sv. mise župnikfra Marinko Vukman pozdravio jeokup ljene vjernike, buduće krizmanikei predvoditelja misnoga slavlja fra Iva-na Tučića, člana Franjevače provincijeBosne Srebrene na službi u Vitezu.Ujedno je potaknuo nazočne vjernikeda mole za krizmanike kako bi se što

bolje pripremili za važni događajslavlja sakramenta potvrde — sakra-menta kršćanske punoljetnosti i zrelo-sti. U svojoj se propovijedi predvoditeljmisnoga slavlja dotaknuo evanđeljatrideset i treće nedjelje kroz godinu,govoreći kako jednostavnim riječimamogu govoriti samo veliki ljudi, kakose Svemogući Bog zapravo obraća lju-dima jednostavnim jezikom. „Ako sekao zajednica vjernika, kao živaCrkva zatvorimo za Božju riječ, akone dopustimo da nas Božja riječ obli-kuje, da nas Isus ne vodi našim živo-tom, dogodit će nam se razrušenje na-šega vlastitog hrama.” Nakon slavljasv. mise, budući su krizmanici dobilina dar molitvenik sv. Josipa i kalendarza 2017. godinu. Mario Trifunović

➧

Na proslavi je nastupio i dječji zbor „Slavuji“

18-19 NZ.qxp_18-19 NZ 12.12.16 15:51 Seite 2


NAše zAjedNice

Uoči blagdana Svih svetih uHrvatskoj katoličkoj zajednici uStuttgart-centru održana je po

prvi put u Njemačkoj noć svetaca —Holywin. Holywinom se željelo mladeuoči svetkovine Svih svetih pozvati naradosno zajedništvo, bdijenje i molit-vu, a kroz duhovno-zabavne igrokazepokazati im da i oni mogu, štoviše,da su pozvani biti sveti. Igrokazimakoji prikazuju živote svetaca željelo sepokazati da su i sveci bili obični ljudi,

slabi i grješni, ali i da je potrebno bitiustrajan u vjeri, strpljiv, ponizan, svje-dočiti svoju vjeru drugima, ljubiti. Ho-lywin je započeo sa sv. misom. Kape-la je bila puna, vjernici su bili i nahodniku, na stepenicama pa čak i va-ni su stajali kako bi sudjelovali u sv.misi. Mladi su došli i iz okolnih grado-va i mjesta, a neki i sa svojim svećeni-cima. Nakon slavlja sv. mise svi su seuputili u dvoranu, koji je također bilapuna. Mladi su prikazali na duhovit i

ozbiljan način život sv. Patrika i sv.župnika Ivana Mariju Vianneya. Svisu pozorno slušali te se oduševili sa ži-votom ta dva sveca. Igrokazi su bilibliski ljudima kako bi se u njima svat-ko mogao prepoznati. Nakon duhov-nog sadržaja slijedilo je zajedničkodruženje. Uz hranu i piće mladi su sedružili i također proveli u ozračju sve-tosti taj dan, koji je upravo za to na-mijenjen. Te večeri je zasigurno sve-tost pobijedila u Stuttgartu. Istaknutoje kako bi bilo lijepo da to bude po-četak jedne lijepe tradicije, koja bi seproširila i u druge gradove.

Tečaj priprave za kršćanski brak

Kršćanska je ženidba sakramentkoji simbolizira povezanost Krista iCrkve. Krist je svoj život položio zaprijatelje svoje i na taj nečin ostajetrajno povezan sa svojom Crkvom, ato smo svi mi koji vjerujemo u njegai živimo svoj vjerski život u pot -punosti s njim. Važnost braka i obitel-ji od velike je važnosti za svakogčovjeka, a osobno za Crkvu. Zato jepotrebna dobra priprava za kršćan -ski brak. Takva priprava je održanau Hrvatskoj katoličkoj zajednici Stutt-gart-centar od 9. do 11. studenoga.Voditelj priprave je bilo župnik fraZvonko Tolić, koji se jako potrudiokako bi taj tečaj ostao u dobrom sje-ćanju polaznicima. Svaka večer jebila tematska i na svoj način zanim -ljiva i poučna. Prva večer je bila ute-meljena na biblijskom pristupu bra-ka. Druga večer je bila na višestrokuzanimljiva. Svoj doprinos toj večerisu posebno dali psihijatar dr. Zvoni-mir Paštar, koji je objasnio nekaključ ne psihološke stvari važne zadobro funkcioniranje braka, kao štosu npr. empatija i sl., te dao i osobnosvjedočanstvo važnosti molitve u bra-ku. Pastoralna suradnica u njemačkojzajednici Ivana Antunović posvjedi -čila je kako brak unotač raznim kri-ževima može biti radostan. Mladibračni par Ivana i Josip Musa posvje -dičio je o svojoj prvoj godini braka.Sve tri večeri u organizaciji fra Zvon-ka Tolića bile su vrlo uspješne i plo-donosne. Mladi zaručnici su izraziliodušev ljenje te rekli kako bi zajed -nice trebali imati puno češće susreteza bračni parove. Zora Bilobrk

STUTTGART-CENTAR Holywin — svetost pobjeđuje

Vjerni čitatelj ipodupiratelj„Žive zajedni-

ce“ gosp. Mile Zov-ko iz Duisburga po-sebno je radostankad se u njegovu do-mu za Božić okupicijela obitelj. Tadaožive i uspomene naslavljenje Božića urodnoj mu Hercego-vini. U ovoj je prilicisvim Hrvaticama iHrvatima u domovinii inozmestvu, i svimljudima dobre volje,poželio čestit Božić iobilje Božjeg bla-goslova u 2017. go-dini. Na slici je u bo-žićnom ozračju sakćerkom Marinom.

U zajednici su izvedeni i prigodni igrokazi

DUISBURG Naš vjerni čitatelj

20-21NZ.qxp_20-21 10.12.16 14:03 Seite 1


iz crkve u svijetu

Nastavak na str. 4

ća, kada je slobodna, vjerna, siroma-šna sredstvima i bogata ljubavlju, mi-sionarska.“ Na kraju, u evanđelju sepojavljuje još jedan lik koji je blizu Isu-su: razbojnik koji ga moli da mu po-mogne ući u njegovo kraljevstvo. „Taosoba, jednostavno gledajući Isusa,vjerovala je u njegovo kraljevstvo. I ni-je se zatvorila u sebe, već se sa svojimpogrješkama, svojim grijesima i svojimnevoljama obratila Isusu. Tražio je daga se sjetio i zadobio milosrđe“, jermu je Isus rekao da će još danas biti snjime u raju. „Bog, čim mu damo pri-liku, sjeti nas se. On je spreman pot-puno i zauvijek izbrisati grijeh, jer nje-govo pamćenje ne bilježi počinjenozlo i ne vodi računa o pretrpljenomzlu, kao što to čini naše. Bog se ne sje-ća grijeha, već nas, svakoga od nas,svoje ljubljene djece. I vjeruje da jeuvijek moguće početi ispočetka, po-novno se dići. Zamolimo i mi za dartoga otvorenoga i živoga sjećanja“,rekao je Papa i vjernike pozvao damole kako nikada ne bi zatvorili vratapomirenja i oprošte nja, već da biznali prijeći preko zla i različitosti, ot-varajući svaki mogući put nadi. Nakraju mise i nakon Anđeoskog poz-dravljenja Sveti Otac potpisao je apo-stolsko pismo „Misericordia et misera“(moglo bi se prevesti kao „Milosrđe imilosti potrebna“, jer je riječ o ženigrješnici koju je susreo Isus, a o čemupiše sv. Augustin) koje je upućeno cije -loj Crkvi, a trebalo bi pridonijeti tomea se milosrđe živi i dalje u cijelojCrkvi, „istim intenzitetom koji se mo-gao osjetiti tijekom cijele izva nrednesvete Godine milosrđa.“ M. K.

Među 13 kardinala i Blaise (Blaž) cupich

Dan ranije 19. studenoga papaFra njo je na svečanom javnomkon zistoriju na Trgu sv. Petra

kreirao 13-oricu novih kardinala Kato-ličke Crkve koji dolaze s pet različitihkontinenata. Njihov dolazak iz 11 na-cija jasno izražava univerzalnost Crk -ve. Novi kardinali su mons. MarioZena ri, koji ostaje apostolski nuncij uSiri ji (Italija); mons. Dieudonne Nza-palainga, C.S.Sp., nadbiskup Bangu -ia (Srednjoafrička Republika); mons.Carlos Osoro Sierra, nad bis kup Ma-drida (Španjolska); mons. Sergio daRocha, nadbiskup Brazilije (Brazil),mons. Blase J. Cupich (koji ima hrvats-ke korijene, op. a.), nadbis kup Čika -ga (SAD); mons. Patrick D'Rozario,C.S.C., nadbiskup Dake (Bangladeš);mons. Baltazar Enrique Porras Cardo-zo, nadbiskup Meride (Venezuela);mons. Jozef De Kesel, nadbiskup Malines-Bruxellesa (Belgija); mons.Maurice Piat, nadbiskup Port-Louisa(Otočje Mauricijus); mons. Kevin Jo-seph Farrel, pročelnik Dikaste rija zalaike, obi telj i život (SAD); mons. Car-los Aguiar Retes, nad biskup Tlalne-pantla (Meksiko); mons. John Ribat,M.S.C., nadbiskup Port Moresbya (Pa-pua Nova Gvineja); te mons. JosephWilliam Tobin, C.SS.R.,nad bis kup Indi-anapolisa (SAD). Papa Fra njo Kardi-nalskom zbo ru pridružio je i jednoganadbiskupa i dva biskupa u miru i jed-noga prez bitera koji je dao jasno krš-ćansko svjedočanstvo. Oni su mons.

Anthony Soter Fernandez, nadbiskupu miru Kuala Lumpura (Malezija);mons. Renato Corti, bis kup u miru No-vare (Italija); mons. Sebastian KotoKhoarai, O.M.I, biskup u miru Moha-le's Hoek (Lesoto); te vlč. Ernest Simo-ni, prez biter Nadbiskupije Skadar-Pult(Skadar - Albanija). Dvojica novih kar-dinala na čelu su europskih, američkihi afričkih biskupija, a jedan na otokuMauricijus. Iz Latinske su Amerike trinova kardinala, od čega je jedan opets Mauricijusa, piše Kathpress. Iz Azijei Oceanije su po jedan novi kardinal,a iz Vatikana samo je jedan. Jedan odkardinala dolazi iz one zemlje kojubismo mogli nazvati „zemljom na pe-riferiji“. Riječ je o nadbiskupu Banguiamons. Dieudonneu Nzapalaingi kojiima samo 49 godina, a upravo je ta-mo u Sred njoafričkoj Republici i tomegradu — Papa otvorio prva Sveta vra-ta izvanredne Godine milosrđa. Po-sebnu simboličku težinu ima i Papinaodluka da kardinalski grimiz dodijeli88-godiš njem albanskom svećeniku Ernestu Simo niju. Svećenik Simoni udoba je komunističkog režima i terora,te progona Crkve potajno zaređen zasve ćenika. Čak je 18 godina proveo uzatvoru. Više je puta osuđivan na smrt,a 1981. je pušten iz zatvora te je kao„neprijatelj naroda“ morao čistiti sep-tičke jame i kanali zaciju po Skadru.Trinaest novih kardinala ima manje od80 godina, te zbog toga mogu biratii biti izabrani za papu. M. K.

OFFENBACH AM MAIN

Brošura za slavlje Badnje večeri

Voditelj HKM Offenbach na Majni fra Tomislav Dukić priredio je na 28 stranica brošuru „Molitveno

bdijenje na Badnju večer — Dođi, Isuse!“. U brošuri su sa-držane molitve i božićne pjesme. Brošura je namijenjenavjernicima za obiteljsko slav ljenje kao pomoć i prijedlogu kršćanskom slavljenju Badnje večeri.

Daljnje obavijesti i narudžbe na: tel. +49 69 845749; E-mail: [email protected].

20-21NZ.qxp_20-21 10.12.16 14:03 Seite 2

djeČji kuTak


nam je potrebno.” Tužni anđeo se još više rastuži ipočne čak tiho plakati. U tom se trenutku pokraj njihstvori sv. Petar i blagim glasom se obrati svim anđe-lima: „Dragi anđeli! Nemojte se uznemiravati. Ovose događa vrlo rijetko, možda svakih 500 godina.Kad jedan anđeo pomaže toliko puno na Zemlji, on-

da se dogodi da ganapusti cijela njego-va anđeoska snaga ion gubi svoju moć isvoj vedri duh. To jetakozvana „ljudskabolest”. Neki anđelitada preuzimaju po-nekad ljudske dušev-ne more, pa dođe doneravnoteže i oni seosjećaju usamljeno,nezadovoljno i tužnobaš kao i ljudi. Zatoćemo sada zajednič-ki poslati Božji mir iljubav na Zemlju, dase ljudi barem na Božić sjete smislasvoga života.” I tadase jedno posebno

Nebesko svjetlo uputi prema Zemlji u srca svih ljudi…A našeg dotad tužnog anđela zahvati također tračaksjaja tog Božanskog svjetla i povrati mu opet njegovuanđeosku snagu vjere, nade i ljubavi.

Svi anđeli od radosti sretno zapjevaše i na Nebuse začu nebeska glazba, a na Zemaljskom svodu sepojavi velika sjajna Zvijezda i njezina blaga toplinai Božji blagoslov dotakne nježno ljudska srca i svi lju-di na zemlji osjete neko neobično olakšanje i mir togbožićnog dara i posebnog trenutka.

Sretan i blagoslovljen Božić! ■

Napisala i priredila: Željka Čolić

Dragi mladi čitatelji!

Sprosincom nam je stiglo i božićno vrijeme. Nadamose vašem dobrom raspoloženju, ne samo radi škol -skih praznika, već posebno zbog Božića i božićnih

blagdana. Želimo svima blagoslovljen Božić te punozdravlja i radosti u 2017. godini. Ostanite nam i nadaljedobro!

J ednom davno uoči Božića na Nebu u anđeoskomsvijetu dogodilo se nešto veoma neobično. Jedananđeo se, naime, počeo ponašati vrlo čudnovato.

Počelo je tako, da je izgledao najprije neveselo, pasve tužnije. Na Nebu nikad dosada nije postojao tuž -ni anđeo. Taj anđeo je inače bio poznat kao iskusani veseo pomagač, ko-ji je puno ljudi naZemlji uspješno spa-sio i pružio im du-boku utjehu. I baštaj iskusni dobri an-đeo je sada u vrije-me naj većeg anđe -oskog posla, naBadnjak, rekao dase ne osjeća dobro i da se neće pomak-nuti nikud sa svogudobnog oblaka.Tako nešto se još nikad dotada nijedogodilo i nastao jepravi pravcati nemirmeđu ostalim anđe-lima. Svi su se zbu -njeno gledali i bili ne-sigurni što im je činiti. Jedan mali anđeo mu je čakponudio novo bijelo anđeosko odijelo s posebnimsvetlucajućim sjajem, ali ni to tužnog anđela nije moglo razveseliti. Neki drugi anđeo mu je htio da -rovati posebni srebreno-zlatni zvjezdani prah, kojegčak anđeli teško mogu uloviti, ali tužni anđeo je samouzdahnuo i ostao neraspoložen. Dok su drugi stalnorazmišljali što bi činili, najmlađi anđeo bez ikakvoganđeoskog iskustva ga jednostavno upita: „A, zaštosi ti tako tužan? Pa, ovdje je sve lijepo. Sve je onakokako nam je dragi Bog dao. Svi mi imamo sve što

Tužni anđeo…

Die Weihnachtskrippe I, pixelio.de

Božićna priča

ww

w. p

ixel

io.d

e

22-23b.qxp_22-23djecji.. 12.12.16 15:58 Seite 1

MLadi i Mediji


Je li razgovor gubitak vremena? Tosmo si pitanje postavili, među osta -lima, u prošlome broju, kojega smo

završili citatom dr. Vesne Šendula Jen-gić: „Razgovor se sve manje smatra'isplativim', a više gubitkom dragocje-noga vremena. 'Chat i Facebook' po-vezuju virtualne prijatelje, lajkaju sestatusi, živimo u vremenu kada je sve

komuniciramo li onime što jesmo ili onime što imamo?

Čovjek — biće koje govori

Upravo o nekoj vrsti promjene „ko-munikacijske paradigme“ piše GeorgeMyerson u svojoj omanjoj knjižici„Heidegger, Habermas i mobiteli“ ko-ju su neki od vas sigurno pročitali. Me-đu ostalim ističe kako je njemački filo-zof Martin Heidegger puno vremena

„Čovjek se pokazuje kao biće koje govori“, zapisao je njemački filozof Martin Heidegger.

ra je razgovor temeljna aktivnost ko-jom ljudi izražavaju svoje iskustvo su -bit ka s drugima. Gotovo u isto doba,samo koju godinu kasnije, još jedannjemački filozof — Karl Jaspers pred-stavlja svoje ideje o tome što je ljud -sko: „Za filo zo fijsku istinu sva su ljud -ska bića mogući drugi s kojima nam jezadano komunicirati.“ Jaspers dakle

više različitih mreža i resursakoji pohranjuju podatke o na-ma, našim interesima i navi-kama. Bez nostalgije, pitanjeje što bi na to rekle naše ba-ke. Nadalje se postavlja logi-čno pitanje: ako se procesi ta-ko nastave, hoćemo li prepoz-nati svoje bližnje preko bojeglasa, pokreta, tona riječi?Zapravo, gdje nestaje čovjekkojega toliko zagovaramo i

smatra kako smo kao humanabića dužni komunicirati sasvim drugim ljudima. Nemanačina da se ta dužnost ispu-ni, a nema načina ni da se na-đe neki kompromis. Ako misli-te da ste u posjedu istine, nemožete izbjegavati obvezukomuniciranja. Zapravo, pišeMyerson, ako svoje ideje i vje-rovanja shvaćate imalo ozbilj-no, to je vaša očita dužnost.

apostrofiramo?“ A gdje je naše mjestou komunikaciji: komuniciramo li mi ilinaši uređaji?“

Jesmo li doista pod tolikim priti-skom i utjecajem medija, kakoupozorava Kathleen K. Reardoni drugi autori? Kako se komuni-ciranje danas uopće razumijevai što mu je smisao i svrha? Što je— vama i meni — zapravo komu-nikacija, čemu nam služi i što uo-pće znamo o sebi i o drugoj oso-bi s kojom komuniciramo? Moglibismo reći: Komuniciranje je sjaj-na stvar! Bez komunikacije, tvrdise, čovjek ne bi mogao živjeti.Ali što je to komunikacija? Tko sunjezini subjekti: ja — ti — mi? Ili susubjekti komunikacije sprava,sred stvo i glas? Jer, bez obzirana razvoj informacijskih i komu nika cij -skih tehnologija i sprava, komunikacijanam se predstavlja kao unutarnja stvar-nost čovjeka. Čovjek ne može ne ko-municirati kao što ne može ne disati,zapisao je Paul Watzlawick, a mi do -ista komuniciramo svime onime što jes-mo. Danas bismo, pomalo ironičnomogli reći: i svime onime što imamo,pri čemu mislim osobito na elektroničkemedije koji su nam postali važan „ka-nal“ i važno sredstvo komunikacije.

posvetio ideji „su-bitka“ i da je govo -renje smatrao dijelom našega, ljudsko-ga načina da budemo s drugima. ZaHeideggera je davne 1927. godine

Danas, u doba globalizacije i mo-bilizacije, sva su humana bića „mo-gući drugi“, pa se doista čini da mo-žemo obaviti svoju „moralnu zadaću“

i „ko mu ni ci rati“ s njima, sasva kim od njih. „Mreža zamrežom: gotovo da vidimokako se zemaljska kugla pre-kriva tananim tkanjem uplete-nih očica. S pozicije mobite-la, komunikacija je na samompragu posvemašnje univerzal-nosti. To bis mo motrište moglinazvati 'uni verzalnom komu-nikacijom', a radi se o filozo-fiji implicitnoj cjelokupnoj mo-bilizaciji“, piše Myerson. Nou globalnom svijetu današnji-ce ne povezuju se samo ljudiveć i tehnologije, sus tavi. I do-

ista, zar umnožavanjem weba i mobi-tela ne dobivamo univerzalnu pove -zanost? Nije li to sudbina komunika-cije kakvu su anticipirali spomenuti„stari“ njemački filozofi — Heideggeri Jas pers? Me đutim, uza svu primam -ljivost ovih veza ti njemački filozofivjerojatno ne bi prihvatili „mobilizaci-ju“ bez obzira na izvanrednoisticanje komunikacije kao temeljneljudske djelatnosti. Biste li vi?

Danijel Labaš

U globalnom svijetu današnjice ne povezu-ju se samo ljudi već i tehnologije, sustavi. Idoista, zar umnožavanjem weba i mobite-la ne dobivamo univerzalnu povezanost?Nije li to sudbina komunikacije kakvu suanticipirali „stari“ njemački filozofi - Hei-degger i Jaspers? Međutim, uza svu pri-mamljivost ovih veza ti njemački filozofivjerojatno ne bi prihvatili „mobilizaciju“bez obzira na izvanredno isticanje komu-nikacije kao temeljne ljudske djelatnosti.

način da se bude čovjek proizlazio iztakvih trenutaka dodira, pa je zapisao:„Čovjek se pokazuje kao biće koje go-vori.“ Vrijedi li to i za naše vrijeme —vrijeme u kojem se vrlo često dopisuje-mo kratkim porukama sms-a, na druš -tvenim mrežama, na komunikacijskimplatformama? Heideggerova se misaona zaustavlja tek na tomu da je „dob -ro razgovarati“. Prema Myersonu, nje-gova bi poruka zapravo bila: „Ljudskije razgovarati.“ Naime, za Heidegge-

Snim

ka: s

vjet

lo-vj

ere.

com

22-23b.qxp_22-23djecji.. 12.12.16 15:58 Seite 2

Tal.-glu-mica-Mi-randa

Dušev-nabol,tuga

MariofilSoldo

Drvo-kojese-na-Ba-d--njak- ložina ognjištu

SlavitiBožić

Biv. špa---n-j-olski-no-

-gometašAmancio

Hebrej-skitajni naukUčiniti-pijanim

Šarenapapiga

Grobnajama

Preporod(knjiž.)

Kvas(krušni-…

SudbinaŽenskoime,Ebonita

Otok-naJadranu

Koš. su-dac,Krešimir

Sinjska…Amer.,as--trofizičarCharles-G.

Egipat

„Amper“

GlumicaVilenicaNatrij

Njemačkigra-ma-

tički-član

„Njihovokraljev-----

stvo“

Štiha-ča,kopača

Likovniumjetnik

(kip)

Međunarodna-kreditna-kartica

Rijeka-u- ItalijiSpolno

zrelimužjak

patke

Sitničvorovikonca,petlja

OgnjenAlujević

Teret- (…života)

Bakterijaštapi---ća-

sta-oblika

Grad- iluka-uItaliji

Sredstvoza- ispi-ranjerublja

Žerava,že-ra--vi-ca

IvanRaos

Slijepakobila

Špa---njolska

Trgovacvunom

Drvodje-ljakoji-ob-ra--đuje-drvotesanjem

Hrv.-knji---ževnicaMilči--no-vić

Živopisno-prika-zi-vanje-božićnogdogađaja

Grčkifilozofiz-Mi-leta

Potvrd-na- riječ

Natje-ca-telji-uteškojatletici

NAGRADNA KRIŽALJKA


KRIŽALJKA

Božić Rješenje pošaljite najkasnije do 15. siječnja 2017.

Ako smo s nekim u prepirci ili svađi —Božić je vrijeme da se izmirimo. Akosmo koga zaboravili ili uskratili mu se-be, svoje vrijeme, pažnju ili koju mate-rijalnu pomoć — Božić je vrijeme za to.Upravo zato jer se Bog želi ušatoritimeđu nas. I mi ga trebamo donijetisvakom čovjeku. U našem se narodunjeguju lijepi običaji Božićne ispovije-di. To je pravo vrijeme da se izmirenis Bogom možemo kasnije pomiriti sčovjekom. Nositi Djetešce jedni drugi-ma. Dopustiti Djetešcu da uđe s namau svaki dom.

Živa zajednica: Nije li nemogućeljubiti Boga, a pritom isključiti čov -jeka, posebno onoga u potrebi?

Dr. Jadranka Garmaz: Papa Fra -njo nas od početka svog pontifikatapoziva na tu činjenicu i istinu da jemnogo potrebnih oko nas te da ne-mamo pravo zvati se kršćanima akoživimo u autističnoj sebičnosti, ako neizlazimo na periferije, ne pomažemopotrebnima. Ovo je vrijeme velikihpromjena u društvu i Crkvi. Pravo vri-

Nastavak sa str. 7

INTERVJU jeme da iziđemo iz svojih malih sku-čenih svjetova, sigurnosti i učahureno-sti i po onoj evanđeoskoj se upitamo:„Tko je moj bližnji?“ Današnja bijedaima tisuće lica. U zapadnom svijetuje materijalna bijeda ipak rjeđa negodrugdje u svijetu. No europska je bi-jeda nijema, nema riječi ni glasa. Toje bijeda nedostatka smisla života.Bib lijski bismo rekli: Vina nemaju!Nemaju radosti, izlaza, jasnoće cilja.Ostavljajući kršćanske korijene, poče-li smo truliti iznutra! Često je takvavrsta bijede teža od one materijalne.Stoga je vrijeme da se oda sna trgne-mo te da uistinu pokažemo snagu so-lidarne ljubavi i milosrđa hranećigladne, pohodeći bolesne, tješeći ža-losne kako bismo se uistinu moglizvati Kristolikim i Bogolikim. Inačenas Djetešće neće prepoznati, kaddođe naš čas.

Živa zajednica: Božić kao prilikaza promjenu odnosa i ozračja u vlasi-tom životu i vlastitoj obitelji?

Dr. Jadranka Garmaz: Bog mije -nja. Slabo ćemo se mi promijeniti akonas on ne zahvati. Ta je promjenakratkog daha. Nego, potrebno je da

se svaki dan izlažemo njegovom svjet-lu kroz osobnu i obiteljsku molitvu.Makar ona bila kratka i jednostavna.Božić je prilika da obnovimo odnos sBogom. Kroz sakramente i osobnu mo-litvu te sv. Misu moguće je da nasGos podin zahvati i promjeni ili da nastrajno mijenja i približava sebi i svojojslici. Onda ćemo imati snage i poniz-nosti mijenjati svoje tonove glasa, svo-je odnose, svoje poglede i tako unijetinovo ozračje u vlastiti život i vlastituobitelj.

Živa zajednica: Vaša poruka zakraj?

Dr. Jadranka Garmaz: Budući jeŽiva zajednica glasilo našeg narodau drugoj državi, želim Vam svima čes -titati Božić i zaželjeti da ne za bo ra -vite svoje kršćanske korijene, svojidentitet i svoju ukorijenjenost u Bogu.Tu ljubav i taj iskreni odnos prema Bo-gu, najdragocjenije je što možete pre-nijeti na svoju djecu i dati u ostavštinusvojoj obitelji. A Bog mira i svake utje -he, bdjet će trajno nad vama jer Onje Emanuel: Bog s nama!

Sretan Vam Božić!Razgovarao: Adolf Polegubić

24-25i.qxp_24 12.12.16 16:00 Seite 1


AKTUALNo

HKM NÜRNBERGDosadašnji voditelj misije don Ni-

ko Šošić vratio se u domovinu, a no-vim voditeljem misije postao je donStjepan Matijević, koji je došao iz do-movine. Dosadašnjeg dušobrižnika umisiji don VitomiraZečevića zamije-nio je dosadaš njivoditelj HKM Bam-berg don Filip To-mić.

HKM BAMBERG Dosadašnji voditelj misije don Filip

Tomić postao je dušobrižnikom u HKMNürnberg, a no -vim voditeljemHKM Bamberg po - s tao je dr. don Ru-di Paloš, koji je do -šao iz domovine.

HKM BERLIN Dosadašnji du-

šobrižnik ddr. fraIvan Macut vratiose u domovinu, ana njegovo je mje-sto iz domovinedošao fra EdvardSokol.

HKM RÜSSELSHEIM Dosadašnji vo-

ditelj misije fra An-te Marković pos -tao je voditeljemHKM Wuppertal,a na njegovo jemjesto došao fraIvan Križanović.

HKM SREDNJI BADENDosadašnji du šobrižnik don Stje-

pan Pasarić vratio se u domovinu, a nanjegovo je mjestodošao don Vjeko -slav Kanić iz do-movine.

HKŽ MÜNCHENDosadaš nji dušobrižnik fra Božo Ančićvratio se u domovinu, a dosadašnji du -šo brižnik fra Ante Ivan Rozić postao ježu pnim vikarom u njemačkoj župi sv.Ga brijela u Mü nch e - nu. Na mjesto no-vog dušobrižnika uHKŽ München iz do -movine je došao fraPetar Komljenović.

HKM LUDWIGSHAFEN Dosadašnji vo-

ditelj misije fra Ljubo Sesar vratiose u domovinu, ana nje go vo je mje-sto došao iz domo-vine fra Slavko An-tunović.

HKM WIESBADEN Dosadašn j i

voditelj misije dr.fra Ante Bilokapićvra tio se u domo-vinu, a na njego-vo je mjesto iz do-movine došao dr.fra Miron Sikirić.

HKM HAMBURG Dosadašnji voditelj misije o. Mir-

ko Jagnjić vratio se u domovinu, a nanjegovo je mjesto došao o. Anto Bobaš iz domovine. Dosadašnji dušo-brižnik u misiji o. Dominik KristijanGebric vratio se u domovinu, a na nje-govo je mjesto iz domovine došao o. Mirko Irenej Vlk.

HKM BREMENVlč. Stanko Grubić je osobnom

odlukom prestao biti dušobrižnikomza Hrvate u Bremenu.

HKM FREIBURGDosadaš nji vo-

ditelj misije dr. vlč.Mato Drljo vratiose u domovinu, ana njegovo je mje-sto došao vlč. Ve-selko Župarić izdomovine.

HKM DONJA RAJNA — MOERSDosadašn j i

voditelj misije fraLuka Šarčević vra-tio se u domovinu,a na njegovo jemjesto iz domovi-ne došao fra JosipFilipović.

HKM FRANKFURTNa mjesto do-

sadašnje pastoral-ne suradnice Mag -dalene Galić do š -la je iz domovines. Filipa Smoljo.

HKM MÜNSTER

Dosadašnji dušobrižnik fra Ivo Živ-ković postao je župnim vikarom u nje-mačkoj župi u Palling-Freutsmoosu. Nanjegovo je mjesto došao fra MiroslavJonjić iz domovine. U misiji kao dušo-brižnik djeluje i fra Nikola Matanović.

HKM WUPPERTAL

Dosadašnji voditelj misije fra JosipRepeša vratio se u domovinu, a novimje voditeljem misije postao fra AnteMarković, dosadašnji voditelj HKMRüsselsheim.

NJEMAČKA Personalne promjeneDonosimo podatke o personalnim promjenama u hrvatskim katoličkim misi-

jama i zajednicama u Njemačkoj.

fra Slavko Antunović

fra Josip Filipović

don Vjekoslav Kanić

fra Edvard Sokol

dr. don Rudi Paloš

fra Ivan Križanović

don Stjepan Matijević

o. Anto Bobaš o. Mirko Irenej Vlk

S. Filipa Smoljo

vlč. Veselko Župarić

dr. fra Miron Sikirić

fra Petar Komljenović

fra Nikola Matanović i fra Miroslav Jonjić

24-25i.qxp_24 12.12.16 16:00 Seite 2

v R e M e n a ■ K R S t a Šn a R o n a ■ S v i j e t a ■ D o D a t a K ■ M e t a l Ž i D a K ■ D U D ■ D a R a i j i ■ ■ n a t i S a K ■ P v a R a v ■ M l ■ n oo t a v a ■ R o M a R t o t a l ■ t ■ R o K a R i j a ■ i S K R e

RjeŠenje iz PRoŠloG BRoja

Molitva svetog augustina: Daj mi manje sebe, a više tebe

Šale — Savjeti — RecePti


Nagrađen: Mile Zovko, Duisburg

Baka glumi— Kaže učiteljica Ivici:— Ivice, jučer opet nisi bio u školi.— Baka mi je bolesna.— Svaki put kad izostaneš tebi jebaka bolesna. Ne vjerujem ti.— Imate pravo, učiteljice, i misumnjamo da baka glumi.

Razgovor ugodniOn: — Jesi li ljuta?Ona: — Ne, slana sam.

Pohvale— E da malo i ja pohvalim svogamuža, veli supruga. On ima najbo -lju ženu u gradu i okolici!?!

Godine iduJedino što mi u životu ide jesu

godine.

PošiljkeDobar dan, je li ovo odsjek za

pošiljke?— Jest, što imate poslati.— Trebao bih nekog poslati po pivo.

SkakavacKad vidim skakavca u sobi,

više ja skačem nego on.

Dolazi srećaStalno mi govore da će me stići

sreća kad-tad. Izgleda da je mojacrkla trčeći za mnom.

Petice— Sine, ima li petica u školi?— Ima, tata, ima, dobivaju djeca.

Glazbena nadarenost

Nije da se hvalim, ali kad za -pjevam, skuplji je izlaz nego ulaz.

Gospodine Isuse, daj da upoz-nam sebe i upoznam Tebe.

I ne želim ništa drugo osim Tebe.Daj da mrzim sebe, a volim Tebe.Daj da sve što činim, činim za

Tebe.Daj da ponižavam sebe, a uzvisu-

jem Tebe.Daj da ne mislim ni na što drugo

osim na Tebe.Daj da umrem sebi i živim u Tebi.Daj da sve što mi se dogodi prih-

vatim kao da dolazi od Tebe.

Ukoliko koristite kupovne mlince, raz-lomite ih na manje komade, stavite uveće cjedilo i prelite velikom ko li či -nom ključale vode. (Ako potopite mlin-ce u ključalu vodu, mogli bi se previšeraskuhati.) Ocijeđene mlince pomije -šajti sa sokovima koje je purica pustilatijekom pečenja. www.recepti.hr

Priprema purice:Puricu je jednostavno pripremiti.

Dan ranije puricu treba dobro posolitiizvana i iznutra pa ostaviti u hladnja-ku. Zagrijati pečnicu na 200°. Dok sepečnica ne zagrije, puricu treba do-datno namastiti najbolje gusijommasti (koju možete nabaviti na tržin-

Purica s mlincima

cama). Puricu položiti na plehstaviti peći u zagrijanu pečnicu.Nakon otprilike 45 minuta pe-čenja, puricu treba započetiprelivati sokom od pečenja sva-kih petnaestak minuta. Puricutreba peći ovisno o težini, apravilo je da za svaku kilu trebasat vremena pečenja, tako daukoliko je purica teška dva i polkilograma, pečenje će trajatidva i pol sata. Purica se u kon-titnentalnoj Hrvatskoj uglavnomposlužuje s mlincima. Mlince jetakođer moguće kupiti i gotove.

Nakon Badnjaka kad seposti te prije polnoćke jede ba-kalar, na svečanom božićnomstolu uobičajeno je poslužiti puricu.

Slik

a:w

ww

.coo

linar

ika.

com

Daj da se odreknem sebe i slije-dim Tebe i da Te uvijek želim slijediti.

Daj da bježim od sebe i hrlim kTebi, da zaslužim da me Ti braniš.

Daj mi da se bojim za sebe i dase bojim Tebe.

I da budem među onima koje tiodabereš.

Daj da ne vjerujem sebi i vjerujemu Tebe.

Daj da budem voljan poslušatizbog Tebe.

Daj da ne pristajem ni uz što osimuz Tebe.

Daj da mogu biti siromašan radiTebe.

Pogledaj na mene da bih Te mo-gao voljeti.

Pozovi me da bih Te mogao vid j -eti i zauvijek uživati u Tebi. Amen.

Sv. Augustin (354.-430.)www.bitno.net

26 Sale.qxp_26 Sale 12.12.16 16:02 Seite 1

NAŠE ZAJEDNICE


UHrvatskoj katoličkoj misiji Frankfurt am Main obilježenaje 17. studenoga 25. obljetnica stradanja Vukovara i ma-sakra u Škabrnji. Prigodni program započeo je sv. misom

u 19 sati u crkvi sv. Ante. Misno slavlje predvodio je župnik fraŽeljko Ćurković, a u koncelebraciji su bili fra Ivan Čikara i fraMarko Domazet Lošo, dušobrižnici u misiji. Fra Željko je u pri-godnoj propovijedi istaknuo kako nismo ovdje kako bismo molilisamo za žrtve Vukovara i Škabrnje, nego svih žrtava Domovin -skog rata, ali i žrtava i s jedne i s druge strane. Nakon sv. miseuslijedilo je odrješenje za pokojne uz prigodnu recitaciju pjesmeIvana Tolja „Palim svijeću“. Recitaciju su izveli članovi Franjeva-čke mladeži: Ana Šamija, Filip Nadarević i Josip Oršolić. Na-kon što je podijeljeno odrješenje, na izlazu iz crkve članovi Fra-me upalili su svijeće narodu koji je potom u mimohodu uputiose prema dvorištu Hrvatskog centra i tu postavio svijeće u oblikuVukovarskog vodotornja, simbola obrane ne samo Vukovara nego i cijele Domovine. U dvorani su članovi Frame: Luka Žilić,Ana Lucić, Ana Šamija i Filip Nadarević pripremili prigodnuprezentaciju, kao i tekstove koji su podsjetili na događaje iz1991. godine, ali s pogledom u budućnost. Na kraju programafra Marko je pročitao molitvu bl. Alojzija Stepinca za domovinuHrvatsku. Nakon molitve s. Pavlimira je zapjevala „Zdravo Djevo“, a potom je uslijedio prikaz filma „Vukovarska pasija i križni put“. fra Marko Domazet Lošo

Uhrvatskim katoličkim zajednica-ma Metzingen, Reutlingenu iTübingen obilježena je u petak

18. studenog 25. obljetnica tragedijeGrada Vukovara — Vukovarski me -morijal.

Geslo i ovogodišnjeg memorijalaje bilo prigodno: „Vukovar — mjestoposebnog pijeteta“. Odlučeno je daće zbog situacije u samom Gradu Vu-kovaru svaki memorijal imati isto ges -lo. Memorijal je započeo u 18.30 satimolitvom krunice. Uvodi u ža los naotajstva krunice, koja su napisana zatu prigodu, imali su svrhu podsje ćanjana potrebe današnjega vremena —sjećanje na prošle događaje, oproš-tenje u sadašnjosti te molitvu za mirnubudućnost. Nakon molitve kruniceslavljena je sv. misa za poginule bra-nitelje Vukovara i Škabrnje, ali i cijele Domovine. Sv. misu slavio jevlč. Ivica Zrno, dušobrižnik u hrvat -skim katoličkim zajednicama Metzin-gen, Reutlingenu i Tübingen. Pozvaoje sve prisutne na dostojno sjećanjetragičnih događaja, ali i na optimis -tični pogled u budućnost. Također jepodsjetio da ovaj memorijal ima svrhu

FRANKFURT AM MAIN 25. obljetnica stradanja Vukovara i masakra u Škabrnji

METZINGEN, REUTLINGEN I TÜBINGEN Vukovarski memorijal 2016.prisjećanja na tragediju koja se do go -dila, ne samo Gradu Vukovaru, negoi u cijeloj Domovini, te da narod kojiželi kvalitetno graditi budućnost treba,prije svega, poznavati vlastitu proš -lost. Vlč. Ivica je podsjetio da je proš -lo 25 godina od stradanja Vukovara— Grada Heroja, ali rane su vidljivejoš i danas. Nije se ta strahota dogo-dila samo u Vukovaru, nego i u Ška -brnji, i u mnogim mjestima Domovine.Mi, istina, danas nismo fizički prisutniu Vukovaru i u Škabrnji, ali ovdje gdjejesmo učinit ćemo ono što možemo —moliti i sjećati se. U prigodnoj homiliji,vlč. Ivica je govorio o razlici izmeđuoprosta i zaborava, te je istakno da jepotrebno sjećanje, ali i oproštenje.Oprost nas oslobađa za bolje i lakšeživljenje, dok nam sje ćanje pomažeda realnije promatramo prošlost, živi-mo sadašnjost, te kvalitetnije gradimosvoju budućnost. A to je veoma važnou današnjem vremenu kada se pojav -ljuje mišljenje „Ako nisam zaboravio,nisam ni oprostio!“ Kako vrijeme pro-lazi, u opasnosti smo zaboraviti doga-đaje naše novije povijesti, pa čak ione velike i važne, a u njih se ubraja

i žrtva koju su podnijeli Vukovar iŠkabrnja. Povijest ne možemo mije -njati, ali se možemo i trebamo prisje-titi svega što se tamo dogodilo. Povi-jesna istina je obveza svakog naroda,pa tako i nas Hrvata. Ona bi nas tre-bala naučiti, ne mrziti, nego kvalitetnograditi. Osobito se trebamo moliti zalijepu budućnost Domovine, ali i nas -tojati osobno graditi upravo takvu bu-dućnost. Možemo li to ukoliko se nesjećamo što su branitelji učinili za nas,upitao je vlč. Ivica. Nakon sv. mise sli-jedio je prigodan program u prepu -nim prostorijama zajednice. To jesvje dočanstvo da su naši ljudi, iakodaleko od Domovine osjetljivi za važ-ne datume i događaje vlastitoga na-roda. Pročitane su neke od „Priča izVukovara“ Siniše Glavaševića te pri-godni tekstovi kojim se popratilo sta -nje u Gradu Vukovaru kroz proteklih25 godina. Time je obuhvaćena proš -lost, sadašnjost i budućnost GradaHeroja, Škabrnje, ali i cijele Domo -vine. Sprovodnim obredima upućenaje molitva Bogu za sve poginulebranite lje, te je tako zaključena me-morijalna večer. Ivica Zrno

02u.27.qxp_02u.27 12.12.16 17:10 Seite 2

19. SMOTRA CRKVENIH ZBOROVA,

NEUSS,12.11.2016.

Zbor Hrvatske katoličke misije

Mülheim-Oberhausen

Zbor Hrvatske katoličke misije Wuppertal

Zbor Hrvatske katoličke misije Kassel

Zbor Hrvatske katoličke misije Wiesbaden

Zbor Hrvatske katoličkežupe Frankfurt am Main

01und28u.qxp_01und28 12.12.16 17:27 Seite 1

Documents

D 2384 E BR./NR. 12 (364) - kroatenseelsorge.dekroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2017/03/Zz12.2016.pdf · Taj put okrivanja Božje volje za svoj život nije uvijek lagan