Upload
dinhthien
View
223
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Motorički razvoj zdravog djeteta i pore ećaji u otoričko razvoju
djeteta
Bacc.physioth. Branka Pokrajčić, hipoterapeut
• Motor i razvoj djeteta poči je pu o ra ije nego njegov dolazak na svijet
• Postoje otoričke aktiv osti u fetal o razdoblju (Devenport)
• Oralna regija
• Kontralateralna fleksija trupa; ipsilateralna
• Nazo- labijalana regija- orbikularis oris i
quadratus labii superior
• Nor al i otorički razvoj – tek druga polovica
prošlog stoljeća
• A or al i otorički razvoj – puno prije
• Nor al i otorički razvoj dje e je kod sve djece u pravilu jednak, puzanje- hodanje
• Na or al i otorički razvoj utječe ge etička i for a ija o razvoju čovjeka
• Ostali či e i i: • Različitost čovjeka do čovjeka, sti ula ija
okoline odgovorna za varijabilnosti u razvoju
• Dijete se rađa s različiti oguć osti a koje dalje razvija i u apređuje
• Određe o vrije e • Kako napreduje
• Miljokazi razvoja
• Razvoj ide svojim slijedom, u nekog djeteta malo prije, u nekog malo kasnije, tako da se u prosjeku miljokazi z ivaju u ili oko avede ih vre e skih perioda. Važ o je poznavati razvojni slijed motorike djeteta kako bismo z ali kada se što ože očekivati u razvoju, kako i ga lakše pratili i ri uli o djetetu.
• Novorođe če: • Mozak ovorođe og djeteta teži oko g,
a kraju prve godi e života jegova teži a iznosi oko 1000 g
• 1400 g na kraju druge godine
• Spe ifiča izgled ovorođe četa- velika glava
• Motorički razvoj – mentalni razvoj
• Z atiželja
• Motorički i dušev i razvoj u praksi su edjeljivi
• Novorođe če pokazuje sa o ele e tar e pokrete
• Nekoordinirani, usporeni , prebrzi, prespori,
neusmjereni
• Na stimulacije reagira neadekvatno – čitavi ekstremitetom
• Potr uš i stav ovorođe četa:
• Prirod i stav djeteta: savije e ruči e u laktovima, nogice u koljenima i kukovima
• Šake i stopala također savije i, pala
• Kukovi podižu leđa i guzu u zrak
• Glavica okrenuta sa strane na obrazu, dovod
zraka
• Posturalni refleksi: refleks sisanja, gutanja
oslo a, Moro refleks, hvata ja šako i stopalom
• Refleksne radnje: gutanje, sisanje,
zijevanje,coktanje, plač,kašalj
Senzorni razvoj
• Novorođe če vidi • Vidno polje malo
• Čulo okusa postoji • Zvuk čuje, razaz aje glasove , okreće glavu • KOHLEOPALPEBRALNI REFLEKS
(jaki zvuk – zatvaranje kapaka)
• Leđ i stav: • Veliki zglo ovi savi uti i u leđ o položaju
• Glavi a sa stra e, ruči e i oži e se po iču u cijelosti (fleksija- ekstenzija)
• Masivna spontana motorna aktivnost
• Moro refleks
• Polako popušta savi utost zglo ova i dijete postaje opušte ije
• Uglavnom veliki zglobovi su i dalje lagano
savinuti (pokreti plivanja)
• Podizanje glavice – z atiželja
• Oslonac – ruči e prilju lje e uz tijelo
• Šaki e – mekano otvorene
• Refleks hvatanja
Senzorni razvoj
• Fiksira pogledom
• Želi „uhvatiti” ajku „ ijeli tijelo ”
• „Guka je”
• Pokreti sisa ja ili guta ja kad vidi flaši u ili dojku
• Spava ajveći dio da a
Razvoj oko 2.-4.mj.
• Igra vlastiti ruči a a- koordinacija ruka-ruka
• Doje če slo od o pokreće glavu i ruke
• Šaki e isu više jako stis ute
• Pokreti prstiju življi – dohvaća je zvečke
• Faza oko – ruka – usta
• Nogice savinute u zraku 90 stupnjeva
• Radiopalmarni hvat
• Glavi a sve duže u zraku
• Ramena otvorenija 45°
• Oslo a se po iče a laktove- antigravitacijski
stav
• Pokreti plivanja i savijanja nogu
• I dalje veći i teres za odrasle ego za igračke
Razvoj oko 5. i 6.mj.
• Dijete postaje svjesno svog tijela
• Interesira se za stvari iz okoline
• Preispituje ih rukama, ustima – oralna faza
• diže se od podloge a dla ovi a
• Ispruža ruke
• Motorna funkcija se naglo razvija
• Aktivnije
• Čvršće
• Vještije
• Spretnije
• Okret leđa – trbuh
• Kontrola glave
• Faza oko- ruka- noga
• Kod posjedanja opire se nogicama i ne da u sjed
• Udara zvečko koju čvrsto drži • Kratko sjedi
• Čak pokušava stajati • Hvata otvorenog dlana, s obje ruke
• A kasnije s jednom
• Prebacuje ih iz jedne u drugu ruku – važ a procjena psihomotornog razvoja
Senzorni razvoj
• Koordinacija oba oka znatnija
• Binokularna fiksacija
• Prati „Slo od i pad”
• Lokalizira zvukove i lica
• For ira „svoje zvukove i razgovara s igračka a”
• Reagira na majku
Razvoj u toku 7. i 8.mj
• Motor e, psihičke i čul e fu k ije
• Individualnost djeteta
• Razvija se muskulatura trupa – sjedi samo
• Razvija se oč i položaj • "stav vrtnog patuljka"
• Dijete se poči je povlačiti po podlozi. Ruke su
savijene uz oslonac na laktove, a noge su
ispruž e i ne sudjeluju u tom. To se naziva
voj ičko puzanje ili kretanje tuljana. Dijete
ože tako propuzati kratku udaljenost. To nije
"pravo" puzanje.
• Savija se aprijed i vraća u sjed
• Izvodi fazu oko – ruka- noga- usta
• Razvijena je muskulatura trupa , ali i ruku i
nogu i slijedi
• Puzanje
• Postupno koristi fini hvat – tj.hvata predmete
jednom rukom
• U svakoj ruci jedan predmet
• Dijete poči je puzati osla ja se a dla ove i koljena
• Ruke su ispruže e, zdjeli a podig uta i oge rašire e u širi i kukova
• Četvero ož i položaj
Senzorni razvoj
• Društve ost • Stidi se i plaši epoz atih
• Izgovor prvih slogova, dvoslož ih ko i a ija
• Imitira zvukove
• Reagira na svoje ime
Razvoj u 9. i 10.mj
• Puzanje je sada potpuno razvijeno
• Dijete je sve rže i rže
• 15-20 % suvremene djece prolazi fazu puzanja
• Iz sjedećeg položaja prelazi u usprav i položaj da i astavilo hod uz pridržava je a kas ije i samostalno
• Uz koljevku, uz stolac, uz odrasle
• Sposo ost hvata ja kažiprsto , sit ih predmeta tzv. fina motorika
• Namjerno baca predmete na pod – nervni sistem
• Spret ije drži po jeda pred et u ru i i udara drugi njime
• Stavlja predmete jedan u drugi
• Drži se „rezervira o” pre a drugi a nepoznatima
Jasno se razvija sitni hvat
Razvoj u toku 11. i 12.mj.
• Dijete poči je sa ostal o hodati uz pridržava je za jed u ruku
• Još spret ije hvata kažiprsto i pal e
• Rado „po aže” pri hra je ju
• Postaje nezavisnije
• Više se kreće, a a igračke a zahtjev starijih, u to e uživa
Senzorni razvoj
• Shvaća ulogu roditelja u svo životu
• Nerado se odvaja od njih
• Izgovara aj a je četiri riječi i razu ije u potpu osti jihovo z ače je
• Razumije jednostavne naredbe
Razvoj u toku druge godine
• Razvoj do .god.života ože se podijeliti u tri perioda:
• Dvanaest do petnaest mjeseci
• Petnaest do osamnaest mjeseci
• Osa aest do dvadeset četiri jese a
• 12. - 15.mj.
• Samostalno hoda
• Razvija još olje fi u otoriku
• Slaže kulu od -3 kockice, stavlja u kutiju sitne
predmete, rado gleda slikovnice
• Govori 4- riječi koji a određuje poz ata li a i predmete
• Kombinira slogove i samoglasnike
• Razu ije z ačaj o ič ih jed ostav ih riječi • Pokazuje dijelove tijela i naziva ih
• Razvija memoriju
• Voli ko takt s odrasli a, skreće paž ju
• Prkosi im
• Početak egativističkog perioda – veća nezavisnost
• Sve teže pod osi odvaja je od ajke i apušta igru da bi ju vidjelo
• 15. – 18.mj.
• Dijete hoda slo od o i poči je rzo trčati • Lako pada – nije svjesno opasnosti
• Svojeglavo
• Kula od 3-5 kockica
• Crta - škra a
• Interesantna je kantica i pijesak
• Defi ira se ljevak ili deš jak
• Rječ ik u se razvija
• Hrani se samostalnije
• 18. – 24. mj.
• Z at a pro je a fizičkog izgleda
• Zreliji izgled
• Nezavis ost a raz e ači e
• Kula od i više ko aka
• Slikovnice
• Kraje druge godi e z a reći • JA ; TI ; MENI
• Sebe naziva svojim imenom
• Njegov rječ ik sadrži - riječi • Pravi reče i e od - riječi • Interes za drugu djecu
• Želi se hra iti i o lačiti sa o – ovisno o
sredini u kojoj se razvija
• Služi se žli o i čašo
• O lači čarape i majcu samo uz asistenciju
majke
• Pamti – sklonjene stvari
Faktori rizika
• Faktori rizika su rizič a zbivanja koja češće
dovode do ošteće ja središ jeg živča og
sustava djeteta. Mogu biti prenatalni (prije
rođe ja), perinatalni (za vrijeme poroda) i
postnatalni (neposredno nakon poroda)
• Tako su neki od faktora rizika: - prijevremeni porod - višeplodna trudnoća (blizanačka, trojke, četvorke) - veliko dijete prilikom poroda - carski rez zbog komplikacija tijekom poroda - porod zatkom - bolesti majke u trudnoći - komplikacije u trudnoći - intrauterini zastoj rasta djeteta - infekcije
Odstupa ja u se zo otoričko razvoju
• Poz ava je razvoj e eurologije o ogućuje rano postavljanje dijagnoze psihomotorne i
senzorne retardacije
• Moro-v refleks poslije tjed a života z ak usporenog razvoja CNS-a
• Cere ral a paraliza ili druga ošteće ja ozga treba sumnjati kada ne postoji refleks sisanja
ili gutanja
Patološki refleksi
• Posturalni refleksi:
• Opći – predstavljaju skup to ičkih refleksa koji djeluju a pojača je to usa grupa išića odgovor ih za održava je rav oteže tijela u pojedi i položaji a
• Izolirani – predstavljaju skup to ičkih refleksa koji o ogućuju ko trak ije išića koji a se osigurava održava je jed og ekstre iteta u svrsishod o položaju
• 1. Ekstenzijski refleksi
• Si etrič i to ički refleks vrata
• Asi etrič i to ički refleks vrata
• Ovi refleksi se prestaju postepeno izazivati i tada
je razvoj normalan
• Ako perzistiraju nakon 3-4-mj. predstavljaju jedan
od pri itiv ih , rizič ih i patoloških faktora
Refleksi labirinta
1. Stepanje
2. De Langeov znak
3. Morov refleks
4. Refleks hvatanja
5. Refleks sisanja i gutanja
6. Rooting refleks
7. Retruzioni refleks jezika
8. Patelarni i tripicitalni refleksi
9. Abdominalni refleks
• U toku 5.i 6.mj. – povlače je za ruči e, ako glava pada i ne prati znak je sumnje na CP ili
eko drugo eurološko o olje je
• Palac nije u adukciji – ako je savijen prema
dla u tre a isliti a eko eurološko eurološko ošteće je
• Na kraju . j.pokreće se a kolje i a i ruka a, šaka otvore a- ako to nije u stanju
tre a posu jati a ošteće je piramidnih
puteva
• Dijete poči je hodati .-12.mj – ako uslijedi
zakaš je je do . j. e ora uvijek predstavljati z ak ošteće ja pira idal ih puteva
Cere ral a ošteće ja
• Pre a kli ički si pto i a ere ral a ošteće ja djelimo na
• 1. Diplegija spastica: ošteće je kortikospinalnog puta
Ošteće ja
• na donjim ekstremitetima prevladavaju
spazmi ekstenzora i adduktora, fenomen
škara, glava i turp su za ače i • Poprače o je tonusnim i klo ički trzajevima
koji se pojačavaju a svaki podražaj
• 2. He iplegič i tip: ože iti jed ostra ili obostran
• Posljedica je malformacije mozga ili ciste
• Od ah ako rođe ja pri jećuje se asimetrija lica
• Asimetrija jedne strane tijela
• Mentalni deficit
• Govorne smetnje
• Hemianopsija- manjak polovine vidnog polja
a zahvaće oj stra i • S et je po aša ja karakteristič e: a je su
hiperaktiv i više agresiv i i destruktiv i sa napadima bijesa
• 3. o oplegič i tip – rijedak
• 4. Pseudobulbarni tip
• . Ato ič o ataktič i tip
• 6. Cerebralna ataksija – karakterizirana
nekoordiniranim pokretima, tremorom,
ataksijom , ska dirajući govor , e oguć ost sijeda i kod fiksirane zdjelice
• Spasticitet i hipotonija
Među arod a klasifika ija fu k io ira ja, invaliditeta i zdravlja ( ICF)
• International Classification of Functioning, Disability and Health and the beginnings of its implementation in Croatia
Tomislav Benjak, Marija Strnad, Natalia Rul jević, Mirjana Do ra ović
Sažetak:
Svjetska zdravstvena organizacija objavila je novu klasifikaciju s naslovom: Među arod a
klasifikacija funkcioniranja, onesposobljenosti i zdravlja (MKF). Radi se o klasifikaciji koja
pruža osnovu za procjenu funkcioniranja osobe te postoji preporuka za njeno komplementarno
korište je sa Među arod o klasifikacijom bolesti i srodnih zdravstvenih problema (MKB-10).
Ovakvo komplementarno korište je pruža potpuniju sliku o zdravstvenom stanju osobe te njenoj
sposobnosti za sudjelovanje u svakodnevnom životu. Prijevod na hrvatski jezik pripremili su
djelatnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva zdravlja te predstavnici osoba s
invaliditetom. Prijevod MKF na hrvatski jezik je publiciran, a započelo se i sa njenom primjenom
u u apređe ju sustava vještače ja za osobe s invaliditetom te fizioterapijskoj djelatnosti.
• https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_42_967.html
• http://osi-inkluzija.ba/
• https://mail.google.com/mail/u/0/?ui=2&ik=2d93c886b1&view=att&th=1628b4f8a1c5c23c&attid=0.1&disp=inline&realattid=f_jfjlea5z0&safe=1&zw
• Pravil ik o os ov oškolsko odgoju i o razova ju uče ika s teškoća a u razvoju NN, / 9
• Pravil ik o os ov oškolsko odgoju i o razova ju darovitih uče ika (NN, 34/19)
Dje a sa teškoća a u razvoju i pose i potrebama
Dje a sa teškoća a u razvoju: dje a sa ošteće je vida i sluha, s ošteće je govora , glasa i jezika, gluha i agluha dje a, dje a sa s iže i intelektualim sposobnostima, dje a sa pore ećaje iz spektra autiz a, dje a sa pore ećaje paž je i usput o hiperaktiv ošću, dje a sa spe ifič i teškoća a te dje a sa otorički teškoća a i kro ič i o olje ji a. Dje a sa pose i potre a a : u raja o i dje u s teškoća a i darovitu djecu
• Takva izola ija je trajala do .tih god. . stoljeća kada se u eki ze lja a oso e s poteškoća a počelo tretirati kao rav oprav e građa e
• U Hrvatskoj 1980.god
• Inkluzija odnosno integracija osoba u odgojno obrazovne ustanove
• Njihov aksi u i apredova je u svi oguć osti a – oguć ost da razviju svoje potencijale
• Inkluzija tj.integracija su dva različita poj a , u Hrvatskoj se koriste zajedno
• Pojam inkluzija višez ača je – lat. Inclusio-uključiva je, sadržava je, o uhvaća je, podrazumjevanje
• Pojam integracija - lat. Integrer – etak ut, sav čitav ( Zuckerman, 2016)
• Pojam integracija oz ačava prihvaća je i uvažava je tzv. hendikepirane osobe
• Pojam inkluzija
• „podrazumijeva nov odnos prema različitosti, potiče eđuso o
• podržava je izgrađuje nove ideje, ističe različite oguć osti, a ne nedostatke.
• Ne rabi pojmove „prosječa ni „normalan , „ispodprosječa ni „abnormalan . • Ne izdvaja ni jednu kategoriju uče ika u posebne uvjete, nego osigurava
po oć i
• podršku svima u redovitom okruže ju Zu ker a , , str. .
• Poja i tegra ija u Hrvatskoj je potis uo „inkluziju i i tegra ija oz ačava potre e dje e s teškoća a u razvoju , inkluzija njihova prava.
• Zuckerman (2016) definirao inkluziju , tako ju definiraju i Opić, Bilić i Jurčić (2015) kao, termin u kojem se ne izjed ačavaju ljudi, nego se prihvaćaju onakvi kakvi jesu.
• Inkluzija svakom pojedincu pruža oguć ost odlučiva ja o vlastitom životu, pruža jednaka prava svima kao i fleksibilnost u svim obrazovnim potrebama
• Prije su dje a ila lokalizira a u pose i škola a i odvoje a i argi alizira a, odgaja a sa o sa se i slič i a i izolira a
• Dovodi do niza negativnih posljedica i predrasuda
• Mrginalizirana do 1980.tih god. – zakonski okvir
• Danas centar Dubrava
• Sta čić….???
• Za uključiva je dje e u škole s redoviti progra o ije dovolj o sa o zako ski okvir apraviti ego i pu o više od os o osposo iti učitelje i pružiti i ostale adekvat e surad ike da i taj pro es integracije saživio
• Uz učitelja tu moraju biti: pedagozi, psiholozi, struč ja i edukacijsko-
• rehabilitacijskog profila, edukatori-rehabilitatori, logopedi, socijalni pedagozi i ostali Mustać, Vi ić 1996)
• Kao krajnji oblik integracije djece s teškoća a u redovne škole predstavlja
inkluzija koja traži individualizirani pristup svakom djetetu uključujućiposebne pedagoške postupke prema djeci s teškoća a.
Prema tome, svako dijete treba dobiti mjesto koje mu odgovara, koje je u skladu s njegovim razvojnim potrebama, oguć osti a i interesima.
• Inkluzija kao takva o ogućuje protoč ost odgojno-obrazovnog sustava time što dopušta da djeca s teškoća a mogu mijenjati odgojno-obrazovna okruže ja (Mustać i Vi ić, 1996).
Veliki događaj za čovječanstvo je kroćenje konja
Čovjekov utjecaj na plemenski izbor načina života
Život uz konja
Pomoć u poslovima, poljoprivredi, putovanju i zabavi
Natjecateljska zabava
Stari Grci su pripisivali čudesnu moć konju
„ Jahanje podiže volju za život i budi duh”
Upotreba konja:
Lov
Rad
Rat
Sport
Svijet:
1952. Liz Hartel (Danska)- srebro , poliomijelitis, paraliza
1957. Englezi prvi predstavljaju program terapijskog jahanja za djecu i odrasle s poremećajem kretanja
1958. fizioterapeutkinja Eliset Bodtker – spec.terapijska djelatnost za invalid. djecu
60- ih i početak 70-ih god. Engleska uveden program jahanja u Winford Orthopedic Hospital
1968. Njemačka dr.Riede, spec.ortopedije i fizikalne medicine – studije terapijskog jahanja
Počinju se izvoditi terapije u Njemačkoj
1969.SAD, Michigan – največi centar za terapijsko jahanje za djecu s TUR
1973. ter.jahanje – Austrija
1975. – Francuska, dr.Cassigne prva studija o vrijednosti terapijskog jahanja za poboljšanje kontrole trupa, ravnotežu i kontrolu mišića
1989. Slovenija, Topolšica
1992.Kamnik, ZUIM
1995. hipoterpaut u Slo, Monika Zadnikar
2003. priznanje hipoterapije za stručnu medicinsku terapijsku metodu
2004. ZUIM Kamnik prvi tečaj za osposobljavanje hipoterapeuta
2005.prva grupa hipoterapeuta
2014. HDH- Hrvatsko društvo hipoterapeuta
Rašeljka Batelić Dragić, dipl.physioth., hipoterapeut, Therasuit terapeut Privatna praksa fizikalne terapije i rehabilitacije, Rovinj. Udruga rehabilitacije pomoću konja „U korak s konjem“
TPK APK
Fizioterapijska - hipoterapija Sportsko rekreativno jahanje: rehabilitacijsko rekreativno vrhunski sport
Specijalno - pedagoška Discipline: dresurno preponsko vožnja zaprega
Socijalno - pedagoška Psihosocijalne i pedagoške aktivnosti Psiho terapeutska
Radno terapeutska
Logopedska
Kineziterapeutska
Razvojni programi timova i pojedinaca s konjima
- terapijski postupak gdje se za jahača izrađuje posebno razrađen i napisan program s točno postavljenim ciljevima
Evaluacija stanja
Konačno stanje
Izvode ga posebno educirani strčnjaci:
- pedagozi
- edukacijsko- rehabilitacijski stručnjaci - socijalni pedagozi
- psiholozi
- učitelji - odgojitelji
-fizioterapeuti
- radni terapeuti
- kinezioterapeuti
- Drugi stručnjaci srodnih područja s dodatnom izobrazbom i potrebnom edukacijom iz konjaništva i terapije pomoću konja (razina specijalizacije)
- aktivnosti u kojima se ciljevi postavljaju općenito
(ugoda i zadovoljstvo, opuštanje, druženje, prijateljstvo, aktivnost)
evaluacija nije potrebna
- osobe različitih struka i zanimanja uz dodatnu izobrazbu iz konjaništva i intervencija pomoću konja
( instruktori APK za OSI – razina osposobljavanja)
- Izvode se u skupinama
Hipoterapija
- Fizioterapija pomoću konja
- Cilj terapije:
- - poboljšanje i stimulacija neurološkog i senzomotornog sustava
Specijano- pedagoška /socijalno pedagoška terapija:
- djeci/mladima/osobama sa specifičnim teškoćama ponašanja, oblicima autističnog spektra, smetnjama ponašanja i osobnosti
- (Sy. Down )
- - govorno jezičnim smetnjama i poteškoćama učenja
- sljepoćom i slabovidnošću, gluhoćom i nagluhošću
- Lakša oštećenja organa i organskih sustava
- - smetnje u duševnom razvoju
Cilj terapije:
- poboljšanje spoznavanja
- koordinacije i orijentacije
- pamćenje
- poticanje vjere u svoje sposobnosti
- - osjećaj odgovornosti - - frustracija
- - prepoznavanje i poštivanje grupno postavljenih pravila
- izgradnja discipline
- razvijanje spremnosti za davanje i primanje pomoći
- prilagođavanje na skupnu dinamiku
- - smanjivanje agresivnih načina ponašanja - - opuštanje i izgradnja odnosa i povjerenja
Psihoterapija pomoću konja: - odnos između konja i čovjeka na neverbalnoj
osnovi
- - iskustvena terapija
- Terapija djeci i odraslima s emocionalnim smetnjama
- - smetnjama socijalnog funkcioniranja
- - psihijatrijskim bolesnicima
- - psihotičnim smetnjama
- - posttraumatskim sindromima
Cilj terapije:
- raspoloženje
- prepoznavanje svojih ponašanja i ponašanja konja
- prevladavanje strahova
- osjećaj sigurnosti i socijalne uključenosti - povećanje samosvijesti i opažanja pomoću opažanja konja
Logopedska terapija:
- djeca i osobe s poremećajima govorno – jezične komunikacije
- učenje u prirodnom okruženju
- logoped
Razvojni programi za skupine i pojedince
- provode se kao povremeno struktirirani programi namjenjeni rizičnim skupinama društveno različite djece
- anoreksija, bulimija, mobing, stres - zlostavljana djeca, tinejđeri
- nadarena djeca
Sportsko rekreativno jahanje:
- rehabilitacijsko jahanje
- rekreativno jahanje
- natjecateljski ( vrhunski ) sport
Psihosocijalne i pedagoške aktivnosti: - igre
- vježbe
- natjecanje u poligonu i različitim vještinama na konju
Terapijsko jahanje je zajednički pojam u kojem su obuhvačena tri stručna područja:
MEDICINA
PEDAGOGIJA
SPORT
Obuhvaća
Ergoterapiju(radna terapija) i psihoterapiju – medicina, psihologija
Hipoterapiju i ergoterapiju( senzomotorička integracija)
Parakonjenjištvo – konjički sport
Hipoterapija se provodi u jahalištu , manjež sa mekom drenažom 20x40m
Sigurnosna rampa za pojahivanje i sjahivanje
Otvoreno ili zatvoreno
Oprema:
Uzda, dizgini
Podsedlica sa uzengijama ili bez
Različiti kolani sa ručkama ili bez
Sedlo i vrsta sedla ovisi o funkc. statusu pacijenta
Kaciga zavisno od pacijenta
Kratki bič i povodac
Povodac ili loža za vodiča
Različiti rekviziti na koje je konj desenzibiliziran
Različiti rekviziti s obzirom na terapijske ciljeve
Kolutovi
Lutke, slikovnice…
Ukosnice na grivi konj
Gelaste podsedlice i potporni jastuci
Terapijski konj:
Pacijent – korisnik
Hipoterapeut
Vodič konja
Asistent
Volonteri(pratioci u terapiji)
Obitelj
lječnik
Fizikalni učinci – regulacija mišićnog tonusa, poboljšanje posture( Cog Wheel fenomen) povećavanje opsega pokreta u zglobovima, jačanje mišića, poboljšanje statične i dinamične ravnoteže, fina i gruba motorika
Psihološki učinci – poboljšanje samopoimanja i samopouzdanja, emocijonalna regulacija- tolrancija na frustraciju, prag tolerancije
Socijalni učinci – druženje, razvijanje odnosa s drugima, socijalizacija, interakcija s okolinom i životinjama, stjecanje odgovornosti
Edukacijskli učinci – usvajanje novih općih pojmova, učenje prostornih odnosa – LD, gore dolje, naprijed nazad, povečanje pažnje i pamćenja
senzomotorni odgoj, komunikacija i razvoj brige o sebi i spoznavanje uže i šire okoline
Tjelesno zdravstvene kulture, kreativnosti i socijalizacije
Razvoj i pore ećaji kao indikacija za terapijsko jahanje
Bacc.physioth. Branka Pokrajčić,
hipoterapeut
• Dje a s teškoća a u razvoju: • Ošteće je vida
• Ošteće je sluha
• Ošteće je glasov o – govorne komunikacije
• Ošteće je lokomotornog sustava
• Ošteće je CNS-a : CP, MS
• Pore ećaji iz spektra autiz a: Aspergerov
sindrom
• Hiperaktiv i pore ećaj ADHD
• Psihičke olesti • Višestruka ošteće ja
Aspergerov sindrom
• Što je to Aspergerov sindrom (AS)?
• Aspergerov sindrom je razvojni poremećaj čija je glavna karakteristika nesposobnost razumijevanja kako adekvatno funkcionirati u društvu. Ljudima s Aspergerovim sindromom nedostaje razumijevanje, procesuiranje i opisivanje vlastitih i tuđih emocija, sposobnost združene pažnje te mogućnost da budu potpuno svjesni okolnosti koje ih okružuju u nekom trenutku..
• Djeca s Aspergerovim si dro o opće ito nemaju zastoje u govornom i kognitivnom
razvoju te upravo zbog toga ponekad treba
dugo vre e a da se uopće posu ja da dijete i a ekih razvoj ih poteškoća. Ipak, često se pojavljuje otorička espret ost i atipič a uporaba govora.
• Karlo C. jahač- visokofunkcionalni autizam
• (bilo koji dan u tjednu i godini)
• Socijalno funkcioniranje slabo
• Ošteće ja vida: • Slijepe i slabovidne osobe
• Slijepe osobe: peripatologija- orijentacija i
kreta je ijeli štap i pas vodič , Brailleovo
pismo
• Slabovidne osobe: tzv. siva zona – ponekad
vide , po ekad e tu elski vid : oso e čitaju r i tisak a oraju se kretati s ijeli štapo
• Razne vrste – jako svijetlo , prilagoditi samo
nagib, tisak
• Vjež e vida
Ošteće je sluha
• Gluhe i nagluhe osobe
• Gluhe osobe: znakovni jezik
• Motorički e ir kod dje e – kao ADHD
• Pro le sa rav otežo - srednje uho , centar
za rav otežu
• Nagluhe osobe: imaju ostatak sluha
• Ne ir, pore ećaj to usa- hipotoni često
• Problem s govorom i jezikom i razumijevanjem
• ADHD- defi it paž je i pore ećaj hiperaktivnosti
• Spe ifič e teškoće uče ja: disleksija, disgrafija i diskalkulija
Višestruka ošteće ja
• Oso e koje se oteža o kreću, ili su u i validski koli i a, sla ije čuju ili e čuju, imaju oslabljen vid ili su slijepe,imaju
u jere e ili teže i telektual e teškoće, oteža o jedu
• Treba im 24h njega i briga
• Oso e s teški višestruki teškoća a vrlo su osjetljive na svaku promjenu u svojoj okolini
• Laura B. jahači a
• Sara B. jahači a
Ošteće ja lokomotornog sustava
• Bolest ili povreda koja direkt o zahvaća kosti, zglo ove, išiće i liga e te
• uzrokuju:
• Sla ost išića ako pokretača
• Ogra iče je u pokretljivosti zglo ova tzv. Kontrakture
• Deformacije ili nepostojanje kostiju
• iščašenje kuka, uvrnuto stopalo, prirođeni krivi vrat, deformacije kralješnice (kifoza, skolioza, lordoza)
• nedovoljno razvijen jedan ili više ekstremiteta- fokomelije
• nepostojanje jednog ili više ekstremiteta
• srasli prsti, patuljasti rast i sl.
• pore ećaji eta oliz a
• upale, tumor
• traume koje uzrokuju prijelome kostiju, zglobova, kralježnice
• cerebralna paraliza
Cerebralna paraliza
• Cerebralna paraliza: grupa neprogresivnih
pore ećaja pokreta i položaja uzrokova a ošteče je mozga
• U kli ičkoj sli i odlikuje se spazmom,
paralizom , e oguč ošću pokretanja i
drugi otorički defi iti a
• Nastaje tijeko trud oće, za vrije e ili poslije poroda ili do .god života
• CP je neprogresivno stanje gdje dijelovi mozga
koji su odgovorni za kontrolu i pokretanje
uskulature u ovorođe čadi ili prijevre e o rođe e dje e su izrazito sklo i ošteće ju
• 1- dje e a rođe e
• Nezrela ovorođe čadi ili vrlo ale doje čadi
• Uzroci:
• Nepoznat
• Ozljede kod poroda, estruč o vođe porod
• Nedostatak kisika za vrijeme i nakon poroda
10- % slučajeva CP
• Krv e žile sla o razvije e
• Visoki bilirubin- odlaganje u mozgu
kernikterus
• Koreatetotič a:
- pokreti su usporeni , nekoordinirani, crvoliki ,
izvijajući , eko trolira i - jake emocije
• Ataksija:
- loša korodinacija pokreta, izaziva se išić a slabost i drhtanje
- hod izrazito široka os ova
• Kod svih o lika CP prisut e govor e poteškoće
• Gra ič o or al a inteligencija
• Normalna inteligencija ili inteligencija blizu
normalnoj
• Teška e tal a retarda ija
• Konvulzije (epilepsija)
• Dijagnoza:
- ra a doje ačka do
- pregledi pedijatra
- krvne pretrage – ne
- emng
- iopsija išića
- CT ili MR mozga
• Liječe je: - e ože se liječiti - to sta je traje ijeli život
- fizikalna, ortopedska pomagala, edukacija,
po oljša je kvalitete života
- doživot a jega i po oć
Multipla skleroza
• MS je progresivna isić a bolest nastala
propada je i ošteće je mijelina
• Do propadanja mijelina dovode autoimuni,
i fektiv i, toksič i i vaskular i asljed i či e i i
• Autoimune demijelinizacijske bolesti su:
• Akutni diseminirani encefalomijelitis
• Akutni he oragič i leukoencefalomijelitis
• Multipla skleroza
• MS
- olest se javlja iz eđu .- .god života
- česće že e oboljevaju; 2:1
- ako .god uškar i - dolazi do kro ič e upale, autoi u e demijelinizacije oboljenja CNS-a
- olest započi je u 8 % bolesnika relapsom
- kli ička slika je šarolika , od relapsirajuće
remisivnog oblika , primarno progresivnog
oblika, sekundarno progresivnog oblika do
progresivno relapsirajućeg oblika
• Pareze lage ili teške sve do plegije
• Asi etrič a ošteće ja do jih ekstre iteta
• Spastič ost i hiperekstenzija više izraže a a donjim ekstremitetima
• Izrazita spastič ost ože uzrokovati pojača umor
• Ekstenzorni grčevi
Senzorika
• Često počet i si pto i, prijelaz i traju nekoliko dana
- parestezije po grud o košu, po oga a i regiji duž ishijadikusa , tj.sjedalnoj regiji
- Lhermittov znak
- sindrom neurpotrebljive ruke
- gubitak taktilnog senzibiliteta
• Prognoza bolesti: 20% bolesnika dobro
50% bol. poslije 15god.
upotre ljava štaku kod hoda ja
30% bol. poslije 15god.u
invalidskim kolicima
• Dijagnoza:
• Ne postoje spe ifič i testovi ili pretrage koje i potvrdile dg., eurološka o rada, različite pretage i kli ička slika koja a a MS ukazuje
- pretraga likvora
- igG i deks poviše i imunoglobulini,
albumin/serum albumini)
- evocirani potencijali
- CT nije metoda izbora
- MR ozga i vrat e kralješ i e
• Liječe je: - medikamentozna
- fizikalna terapija
- prehrana vit.i minerali
- psihijatrijsko liječe je- depresije
- alter ativ a liječe ja
• Ozljede leđ e oždi e
• Možda i udar
• Mišič a distrofija
• Spina bifida
• TOM – traumatska ozljeda mozga
Reumatska stanja
• Reumatoidni artritis
(upala zglobova )
• Ankilozantni spodilitis
uglav o uškar i – okoštava je kralješ i e, a usov štap, sla a pokretljivost
Primjena specijalne opreme i mjere
sigurnosti u programu TPK za
navedena stanja
Stremeni
Kacige
Kolani
Podsedlice
Pravilan odabir sedla
Dizgini
Sigurnosni prsluk
Biranje konja
• Konja biramo prema anatomskim
temperamentnim osobinama
• Starost ( 5- 16.god)
• Spol
• Stupanj dresure
• Vrsta i boja nisu bitne
• Moraju iti pravil o građe i , ir i i strpljivi • kobile ili kastrati, te moraju biti pravilno
građe i uz pravil e kret je kako i prije oso kvalitetnih impulsa i informacija facilitirali na
pacijentu pravilne posturalne setove i obrasce
kretanja.
• Visina u grebenu
• Format konja
• Usklađe ost pred jeg i straž jeg dijela, težište
• Glava o lik, oči, uši, ozdrve, gu i a, zu i
• Prelaz glave i vrata
• Položaj i uskulatura lopati a
• Leđa
• Interijer:
•
• Po aša je u štali • Od os pre a čovjeka
• Odnos prema drugim konjima (hijerarhija)
• Va jska osjetljivost tijela i kože
• Unutarnja osjetljivost
• Tolerancija na stres
• Pozornost
• Sposobnost koncentracije
• Te pera e t strplje je i ir oća
• Plašljivost i ago za ijeg
• Sposo ost uče ja
• Posluš ost
Hod
• Čist hod spret ost, e ergič ost, izdaš ost, elastič ost
• Takt (jednakomjerno gibanje)
• Zamah i aktivnost
• Pokreti leđa količi a gi a ja u leđi a, gore –
dolje, naprijed – natrag, lijevo - desno
Drža je, jega i prehra a ko ja
• Štala – tzv. lauf štala, oks , ispusti • Boks
• Redovito čišče je i boksa i konja
• Prehrana: tri puta dnevno zob i koncentrat
• Ispaša
• Voda
• Sje a, hlad, zaštita
Metodika sata TPK i struktura sata TPK
• 1. pojahivanje
• . provjera opre e, podešava je stre e a, kolan
• 3. pravilan sjed, polazak u hod do a ježa
• 4. zagrijava je, vjež e a ko ju
• 5. rad s glavnom temom terapije
• 6. odmor na konju
• 7. sjahivanje
• Komunikacija instruktor – jahač
• Nači vođe ja ko ja u APK : • . klasič o vođe je
• 2. vođe je a ruku
• 3. vođe je u trokut
Adaptirane igre
• Brza utrka
• Spora utrka
• Igra semafor- crveni – zeleni kolut
• Dan – oć
• Put oko svijeta
• Crvena kraljica- lopta, krokodil, vjetre jača, avion , toranj
• Kor jača- drvo (integracija)
Adaptirane igre
• Prolazak kroz poligon
• Dohvaća je pred eta
• Igre loptom
• Leti – leti
• Čaro a riječ – priči a- stoj, hod, LD
• 1. MARKO T. – CEREBRALNA PARALIZA
• 10 GOD.
• A) CILJANA PROCJENA
• B) DUGOROČNI CILJEVI
• C) CILJEVI I METODE RADA
• D) KONJ
• LAURA B.
• DIPARETSKI HOD, POVIŠEN TONUS NA GORNJIM EKSTREMITETIMA
• 10.GOD
• VIŠESTRUKA OŠTEĆENJA
a) CILJEVI I METODE RADA
b) KONJ I OPREMA
c) POJAHIVANJE I SJAHIVANJE, PRATNJA
• MAJA T.
• 28 GOD.
• ARTERIOVENSKA MALFROMACIJA, DIPARETSKI OBRAZAC HODA
• A) CILJEVI I METODE RADA
• B) KONJ I OPREMA
• C) POJAHIVANJE I SJAHIVANJE, PRATNJA