213
Motorički razvoj zdravog djeteta i poreŵećaji u ŵotoričkoŵ razvoju djeteta Bacc.physioth. Branka Pokrajčić, hipoterapeut

D} } ] l] ÌÀ}iÌ À }P i ] } u i]µu} } ] l}u ÌÀ}iµ djeteta · Razvoj ide svojim slijedom, ... usporenog razvoja CNS-a ov o]Ì]o] µP} viu}ÌP treba sumnjati kada ne postoji

Embed Size (px)

Citation preview

Motorički razvoj zdravog djeteta i pore ećaji u otoričko razvoju

djeteta

Bacc.physioth. Branka Pokrajčić, hipoterapeut

• Novorođe če

• Od 0- .god. života

• Motor i razvoj djeteta poči je pu o ra ije nego njegov dolazak na svijet

• Postoje otoričke aktiv osti u fetal o razdoblju (Devenport)

• Oralna regija

• Kontralateralna fleksija trupa; ipsilateralna

• Nazo- labijalana regija- orbikularis oris i

quadratus labii superior

• Nor al i otorički razvoj – tek druga polovica

prošlog stoljeća

• A or al i otorički razvoj – puno prije

• Nor al i otorički razvoj dje e je kod sve djece u pravilu jednak, puzanje- hodanje

• Na or al i otorički razvoj utječe ge etička i for a ija o razvoju čovjeka

• Ostali či e i i: • Različitost čovjeka do čovjeka, sti ula ija

okoline odgovorna za varijabilnosti u razvoju

• Dijete se rađa s različiti oguć osti a koje dalje razvija i u apređuje

• Određe o vrije e • Kako napreduje

• Miljokazi razvoja

• Razvoj ide svojim slijedom, u nekog djeteta malo prije, u nekog malo kasnije, tako da se u prosjeku miljokazi z ivaju u ili oko avede ih vre e skih perioda. Važ o je poznavati razvojni slijed motorike djeteta kako bismo z ali kada se što ože očekivati u razvoju, kako i ga lakše pratili i ri uli o djetetu.

• Novorođe če: • Mozak ovorođe og djeteta teži oko g,

a kraju prve godi e života jegova teži a iznosi oko 1000 g

• 1400 g na kraju druge godine

• Spe ifiča izgled ovorođe četa- velika glava

• Motorički razvoj – mentalni razvoj

• Z atiželja

• Motorički i dušev i razvoj u praksi su edjeljivi

• Novorođe če pokazuje sa o ele e tar e pokrete

• Nekoordinirani, usporeni , prebrzi, prespori,

neusmjereni

• Na stimulacije reagira neadekvatno – čitavi ekstremitetom

Pregled djeteta

• Dijete pregledavamo :

• Potr uš i stav

• Leđ i stav

• Potr uš i stav ovorođe četa:

• Prirod i stav djeteta: savije e ruči e u laktovima, nogice u koljenima i kukovima

• Šake i stopala također savije i, pala

• Kukovi podižu leđa i guzu u zrak

• Glavica okrenuta sa strane na obrazu, dovod

zraka

• Posturalni refleksi: refleks sisanja, gutanja

oslo a, Moro refleks, hvata ja šako i stopalom

• Refleksne radnje: gutanje, sisanje,

zijevanje,coktanje, plač,kašalj

Senzorni razvoj

• Novorođe če vidi • Vidno polje malo

• Čulo okusa postoji • Zvuk čuje, razaz aje glasove , okreće glavu • KOHLEOPALPEBRALNI REFLEKS

(jaki zvuk – zatvaranje kapaka)

• Leđ i stav: • Veliki zglo ovi savi uti i u leđ o položaju

• Glavi a sa stra e, ruči e i oži e se po iču u cijelosti (fleksija- ekstenzija)

• Masivna spontana motorna aktivnost

• Moro refleks

• 6 tjedana:

• Potr uške

• Polako popušta savi utost zglo ova i dijete postaje opušte ije

• Uglavnom veliki zglobovi su i dalje lagano

savinuti (pokreti plivanja)

• Podizanje glavice – z atiželja

• Oslonac – ruči e prilju lje e uz tijelo

• Šaki e – mekano otvorene

• Refleks hvatanja

• % optički orije tira o

• Fiksacija pogledom

• Okreće se izvoru zvuka

• Prepoznaje glas majke

• Leđ i stav:

• Stav „ ačevao a”- drugi oblik masivne

spontane pokretljivosti

Senzorni razvoj

• Fiksira pogledom

• Želi „uhvatiti” ajku „ ijeli tijelo ”

• „Guka je”

• Pokreti sisa ja ili guta ja kad vidi flaši u ili dojku

• Spava ajveći dio da a

Razvoj oko 2.-4.mj.

• Igra vlastiti ruči a a- koordinacija ruka-ruka

• Doje če slo od o pokreće glavu i ruke

• Šaki e isu više jako stis ute

• Pokreti prstiju življi – dohvaća je zvečke

• Faza oko – ruka – usta

• Nogice savinute u zraku 90 stupnjeva

• Radiopalmarni hvat

• Glavi a sve duže u zraku

• Ramena otvorenija 45°

• Oslo a se po iče a laktove- antigravitacijski

stav

• Pokreti plivanja i savijanja nogu

• I dalje veći i teres za odrasle ego za igračke

Razvoj oko 5. i 6.mj.

• Dijete postaje svjesno svog tijela

• Interesira se za stvari iz okoline

• Preispituje ih rukama, ustima – oralna faza

• diže se od podloge a dla ovi a

• Ispruža ruke

• Motorna funkcija se naglo razvija

• Aktivnije

• Čvršće

• Vještije

• Spretnije

• Okret leđa – trbuh

• Kontrola glave

• Faza oko- ruka- noga

• Kod posjedanja opire se nogicama i ne da u sjed

• Udara zvečko koju čvrsto drži • Kratko sjedi

• Čak pokušava stajati • Hvata otvorenog dlana, s obje ruke

• A kasnije s jednom

• Prebacuje ih iz jedne u drugu ruku – važ a procjena psihomotornog razvoja

Senzorni razvoj

• Koordinacija oba oka znatnija

• Binokularna fiksacija

• Prati „Slo od i pad”

• Lokalizira zvukove i lica

• For ira „svoje zvukove i razgovara s igračka a”

• Reagira na majku

Razvoj u toku 7. i 8.mj

• Motor e, psihičke i čul e fu k ije

• Individualnost djeteta

• Razvija se muskulatura trupa – sjedi samo

• Razvija se oč i položaj • "stav vrtnog patuljka"

• Dijete se poči je povlačiti po podlozi. Ruke su

savijene uz oslonac na laktove, a noge su

ispruž e i ne sudjeluju u tom. To se naziva

voj ičko puzanje ili kretanje tuljana. Dijete

ože tako propuzati kratku udaljenost. To nije

"pravo" puzanje.

• Savija se aprijed i vraća u sjed

• Izvodi fazu oko – ruka- noga- usta

• Razvijena je muskulatura trupa , ali i ruku i

nogu i slijedi

• Puzanje

• Postupno koristi fini hvat – tj.hvata predmete

jednom rukom

• U svakoj ruci jedan predmet

• Dijete poči je puzati osla ja se a dla ove i koljena

• Ruke su ispruže e, zdjeli a podig uta i oge rašire e u širi i kukova

• Četvero ož i položaj

Senzorni razvoj

• Društve ost • Stidi se i plaši epoz atih

• Izgovor prvih slogova, dvoslož ih ko i a ija

• Imitira zvukove

• Reagira na svoje ime

Razvoj u 9. i 10.mj

• Puzanje je sada potpuno razvijeno

• Dijete je sve rže i rže

• 15-20 % suvremene djece prolazi fazu puzanja

• Iz sjedećeg položaja prelazi u usprav i položaj da i astavilo hod uz pridržava je a kas ije i samostalno

• Uz koljevku, uz stolac, uz odrasle

• Sposo ost hvata ja kažiprsto , sit ih predmeta tzv. fina motorika

• Namjerno baca predmete na pod – nervni sistem

• Spret ije drži po jeda pred et u ru i i udara drugi njime

• Stavlja predmete jedan u drugi

• Drži se „rezervira o” pre a drugi a nepoznatima

Jasno se razvija sitni hvat

Razvoj u toku 11. i 12.mj.

• Dijete poči je sa ostal o hodati uz pridržava je za jed u ruku

• Još spret ije hvata kažiprsto i pal e

• Rado „po aže” pri hra je ju

• Postaje nezavisnije

• Više se kreće, a a igračke a zahtjev starijih, u to e uživa

Senzorni razvoj

• Shvaća ulogu roditelja u svo životu

• Nerado se odvaja od njih

• Izgovara aj a je četiri riječi i razu ije u potpu osti jihovo z ače je

• Razumije jednostavne naredbe

Razvoj u toku druge godine

• Razvoj do .god.života ože se podijeliti u tri perioda:

• Dvanaest do petnaest mjeseci

• Petnaest do osamnaest mjeseci

• Osa aest do dvadeset četiri jese a

• 12. - 15.mj.

• Samostalno hoda

• Razvija još olje fi u otoriku

• Slaže kulu od -3 kockice, stavlja u kutiju sitne

predmete, rado gleda slikovnice

• Govori 4- riječi koji a određuje poz ata li a i predmete

• Kombinira slogove i samoglasnike

• Razu ije z ačaj o ič ih jed ostav ih riječi • Pokazuje dijelove tijela i naziva ih

• Razvija memoriju

• Voli ko takt s odrasli a, skreće paž ju

• Prkosi im

• Početak egativističkog perioda – veća nezavisnost

• Sve teže pod osi odvaja je od ajke i apušta igru da bi ju vidjelo

• 15. – 18.mj.

• Dijete hoda slo od o i poči je rzo trčati • Lako pada – nije svjesno opasnosti

• Svojeglavo

• Kula od 3-5 kockica

• Crta - škra a

• Interesantna je kantica i pijesak

• Defi ira se ljevak ili deš jak

• Rječ ik u se razvija

• Hrani se samostalnije

• 18. – 24. mj.

• Z at a pro je a fizičkog izgleda

• Zreliji izgled

• Nezavis ost a raz e ači e

• Kula od i više ko aka

• Slikovnice

• Kraje druge godi e z a reći • JA ; TI ; MENI

• Sebe naziva svojim imenom

• Njegov rječ ik sadrži - riječi • Pravi reče i e od - riječi • Interes za drugu djecu

• Želi se hra iti i o lačiti sa o – ovisno o

sredini u kojoj se razvija

• Služi se žli o i čašo

• O lači čarape i majcu samo uz asistenciju

majke

• Pamti – sklonjene stvari

Faktori rizika

• Faktori rizika su rizič a zbivanja koja češće

dovode do ošteće ja središ jeg živča og

sustava djeteta. Mogu biti prenatalni (prije

rođe ja), perinatalni (za vrijeme poroda) i

postnatalni (neposredno nakon poroda)

• Tako su neki od faktora rizika: - prijevremeni porod - višeplodna trudnoća (blizanačka, trojke, četvorke) - veliko dijete prilikom poroda - carski rez zbog komplikacija tijekom poroda - porod zatkom - bolesti majke u trudnoći - komplikacije u trudnoći - intrauterini zastoj rasta djeteta - infekcije

Odstupa ja u se zo otoričko razvoju

• Poz ava je razvoj e eurologije o ogućuje rano postavljanje dijagnoze psihomotorne i

senzorne retardacije

• Moro-v refleks poslije tjed a života z ak usporenog razvoja CNS-a

• Cere ral a paraliza ili druga ošteće ja ozga treba sumnjati kada ne postoji refleks sisanja

ili gutanja

Patološki refleksi

• Posturalni refleksi:

• Opći – predstavljaju skup to ičkih refleksa koji djeluju a pojača je to usa grupa išića odgovor ih za održava je rav oteže tijela u pojedi i položaji a

• Izolirani – predstavljaju skup to ičkih refleksa koji o ogućuju ko trak ije išića koji a se osigurava održava je jed og ekstre iteta u svrsishod o položaju

• Posturalni – to ički refleksi koji osiguravaju održava je raz ih položaja tijela i seg e ata.

• Prvi obradili reflekse

Magnus i de Klein

• 1. Ekstenzijski refleksi

• Si etrič i to ički refleks vrata

• Asi etrič i to ički refleks vrata

• Ovi refleksi se prestaju postepeno izazivati i tada

je razvoj normalan

• Ako perzistiraju nakon 3-4-mj. predstavljaju jedan

od pri itiv ih , rizič ih i patoloških faktora

Refleksi labirinta

1. Stepanje

2. De Langeov znak

3. Morov refleks

4. Refleks hvatanja

5. Refleks sisanja i gutanja

6. Rooting refleks

7. Retruzioni refleks jezika

8. Patelarni i tripicitalni refleksi

9. Abdominalni refleks

• U toku 5.i 6.mj. – povlače je za ruči e, ako glava pada i ne prati znak je sumnje na CP ili

eko drugo eurološko o olje je

• Palac nije u adukciji – ako je savijen prema

dla u tre a isliti a eko eurološko eurološko ošteće je

• Na kraju . j.pokreće se a kolje i a i ruka a, šaka otvore a- ako to nije u stanju

tre a posu jati a ošteće je piramidnih

puteva

• Dijete poči je hodati .-12.mj – ako uslijedi

zakaš je je do . j. e ora uvijek predstavljati z ak ošteće ja pira idal ih puteva

Cere ral a ošteće ja

• Pre a kli ički si pto i a ere ral a ošteće ja djelimo na

• 1. Diplegija spastica: ošteće je kortikospinalnog puta

Ošteće ja

• na donjim ekstremitetima prevladavaju

spazmi ekstenzora i adduktora, fenomen

škara, glava i turp su za ače i • Poprače o je tonusnim i klo ički trzajevima

koji se pojačavaju a svaki podražaj

• 2. He iplegič i tip: ože iti jed ostra ili obostran

• Posljedica je malformacije mozga ili ciste

• Od ah ako rođe ja pri jećuje se asimetrija lica

• Asimetrija jedne strane tijela

• Mentalni deficit

• Govorne smetnje

• Hemianopsija- manjak polovine vidnog polja

a zahvaće oj stra i • S et je po aša ja karakteristič e: a je su

hiperaktiv i više agresiv i i destruktiv i sa napadima bijesa

• 3. o oplegič i tip – rijedak

• 4. Pseudobulbarni tip

• . Ato ič o ataktič i tip

• 6. Cerebralna ataksija – karakterizirana

nekoordiniranim pokretima, tremorom,

ataksijom , ska dirajući govor , e oguć ost sijeda i kod fiksirane zdjelice

• Spasticitet i hipotonija

• 7. Koreoatetozni tip – nesvrsishodni pokreti

većih a plituda a perifer i djelovima

ekstremiteta

Zaključak

Hvala a paž ji

Socijalni model procjene invalidnosti

Bacc.physioth. Branka Pokrajčić, hipoterapeut

Među arod a klasifika ija fu k io ira ja, invaliditeta i zdravlja ( ICF)

• International Classification of Functioning, Disability and Health and the beginnings of its implementation in Croatia

Tomislav Benjak, Marija Strnad, Natalia Rul jević, Mirjana Do ra ović

Sažetak:

Svjetska zdravstvena organizacija objavila je novu klasifikaciju s naslovom: Među arod a

klasifikacija funkcioniranja, onesposobljenosti i zdravlja (MKF). Radi se o klasifikaciji koja

pruža osnovu za procjenu funkcioniranja osobe te postoji preporuka za njeno komplementarno

korište je sa Među arod o klasifikacijom bolesti i srodnih zdravstvenih problema (MKB-10).

Ovakvo komplementarno korište je pruža potpuniju sliku o zdravstvenom stanju osobe te njenoj

sposobnosti za sudjelovanje u svakodnevnom životu. Prijevod na hrvatski jezik pripremili su

djelatnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva zdravlja te predstavnici osoba s

invaliditetom. Prijevod MKF na hrvatski jezik je publiciran, a započelo se i sa njenom primjenom

u u apređe ju sustava vještače ja za osobe s invaliditetom te fizioterapijskoj djelatnosti.

• Pravil ik o os ov oškolsko odgoju i o razova ju uče ika s teškoća a u razvoju NN, / 9

• Pravil ik o os ov oškolsko odgoju i o razova ju darovitih uče ika (NN, 34/19)

Dje a sa teškoća a u razvoju i pose i potrebama

Dje a sa teškoća a u razvoju: dje a sa ošteće je vida i sluha, s ošteće je govora , glasa i jezika, gluha i agluha dje a, dje a sa s iže i intelektualim sposobnostima, dje a sa pore ećaje iz spektra autiz a, dje a sa pore ećaje paž je i usput o hiperaktiv ošću, dje a sa spe ifič i teškoća a te dje a sa otorički teškoća a i kro ič i o olje ji a. Dje a sa pose i potre a a : u raja o i dje u s teškoća a i darovitu djecu

• Takva izola ija je trajala do .tih god. . stoljeća kada se u eki ze lja a oso e s poteškoća a počelo tretirati kao rav oprav e građa e

• U Hrvatskoj 1980.god

• Inkluzija odnosno integracija osoba u odgojno obrazovne ustanove

• Njihov aksi u i apredova je u svi oguć osti a – oguć ost da razviju svoje potencijale

• Inkluzija tj.integracija su dva različita poj a , u Hrvatskoj se koriste zajedno

• Pojam inkluzija višez ača je – lat. Inclusio-uključiva je, sadržava je, o uhvaća je, podrazumjevanje

• Pojam integracija - lat. Integrer – etak ut, sav čitav ( Zuckerman, 2016)

• Pojam integracija oz ačava prihvaća je i uvažava je tzv. hendikepirane osobe

• Pojam inkluzija

• „podrazumijeva nov odnos prema različitosti, potiče eđuso o

• podržava je izgrađuje nove ideje, ističe različite oguć osti, a ne nedostatke.

• Ne rabi pojmove „prosječa ni „normalan , „ispodprosječa ni „abnormalan . • Ne izdvaja ni jednu kategoriju uče ika u posebne uvjete, nego osigurava

po oć i

• podršku svima u redovitom okruže ju Zu ker a , , str. .

• Poja i tegra ija u Hrvatskoj je potis uo „inkluziju i i tegra ija oz ačava potre e dje e s teškoća a u razvoju , inkluzija njihova prava.

• Zuckerman (2016) definirao inkluziju , tako ju definiraju i Opić, Bilić i Jurčić (2015) kao, termin u kojem se ne izjed ačavaju ljudi, nego se prihvaćaju onakvi kakvi jesu.

• Inkluzija svakom pojedincu pruža oguć ost odlučiva ja o vlastitom životu, pruža jednaka prava svima kao i fleksibilnost u svim obrazovnim potrebama

• Prije su dje a ila lokalizira a u pose i škola a i odvoje a i argi alizira a, odgaja a sa o sa se i slič i a i izolira a

• Dovodi do niza negativnih posljedica i predrasuda

• Mrginalizirana do 1980.tih god. – zakonski okvir

• Danas centar Dubrava

• Sta čić….???

• Za uključiva je dje e u škole s redoviti progra o ije dovolj o sa o zako ski okvir apraviti ego i pu o više od os o osposo iti učitelje i pružiti i ostale adekvat e surad ike da i taj pro es integracije saživio

• Uz učitelja tu moraju biti: pedagozi, psiholozi, struč ja i edukacijsko-

• rehabilitacijskog profila, edukatori-rehabilitatori, logopedi, socijalni pedagozi i ostali Mustać, Vi ić 1996)

• Kao krajnji oblik integracije djece s teškoća a u redovne škole predstavlja

inkluzija koja traži individualizirani pristup svakom djetetu uključujućiposebne pedagoške postupke prema djeci s teškoća a.

Prema tome, svako dijete treba dobiti mjesto koje mu odgovara, koje je u skladu s njegovim razvojnim potrebama, oguć osti a i interesima.

• Inkluzija kao takva o ogućuje protoč ost odgojno-obrazovnog sustava time što dopušta da djeca s teškoća a mogu mijenjati odgojno-obrazovna okruže ja (Mustać i Vi ić, 1996).

Veliki događaj za čovječanstvo je kroćenje konja

Čovjekov utjecaj na plemenski izbor načina života

Život uz konja

Pomoć u poslovima, poljoprivredi, putovanju i zabavi

Natjecateljska zabava

Stari Grci su pripisivali čudesnu moć konju

„ Jahanje podiže volju za život i budi duh”

Upotreba konja:

Lov

Rad

Rat

Sport

Svijet:

1952. Liz Hartel (Danska)- srebro , poliomijelitis, paraliza

1957. Englezi prvi predstavljaju program terapijskog jahanja za djecu i odrasle s poremećajem kretanja

1958. fizioterapeutkinja Eliset Bodtker – spec.terapijska djelatnost za invalid. djecu

60- ih i početak 70-ih god. Engleska uveden program jahanja u Winford Orthopedic Hospital

1968. Njemačka dr.Riede, spec.ortopedije i fizikalne medicine – studije terapijskog jahanja

Počinju se izvoditi terapije u Njemačkoj

1969.SAD, Michigan – največi centar za terapijsko jahanje za djecu s TUR

1973. ter.jahanje – Austrija

1975. – Francuska, dr.Cassigne prva studija o vrijednosti terapijskog jahanja za poboljšanje kontrole trupa, ravnotežu i kontrolu mišića

1989. Slovenija, Topolšica

1992.Kamnik, ZUIM

1995. hipoterpaut u Slo, Monika Zadnikar

2003. priznanje hipoterapije za stručnu medicinsku terapijsku metodu

2004. ZUIM Kamnik prvi tečaj za osposobljavanje hipoterapeuta

2005.prva grupa hipoterapeuta

2014. HDH- Hrvatsko društvo hipoterapeuta

Rašeljka Batelić Dragić, dipl.physioth., hipoterapeut, Therasuit terapeut Privatna praksa fizikalne terapije i rehabilitacije, Rovinj. Udruga rehabilitacije pomoću konja „U korak s konjem“

Intervencije pomoću konja:

1. TPK

2. APK

TPK APK

Fizioterapijska - hipoterapija Sportsko rekreativno jahanje: rehabilitacijsko rekreativno vrhunski sport

Specijalno - pedagoška Discipline: dresurno preponsko vožnja zaprega

Socijalno - pedagoška Psihosocijalne i pedagoške aktivnosti Psiho terapeutska

Radno terapeutska

Logopedska

Kineziterapeutska

Razvojni programi timova i pojedinaca s konjima

- terapijski postupak gdje se za jahača izrađuje posebno razrađen i napisan program s točno postavljenim ciljevima

Evaluacija stanja

Konačno stanje

Izvode ga posebno educirani strčnjaci:

- pedagozi

- edukacijsko- rehabilitacijski stručnjaci - socijalni pedagozi

- psiholozi

- učitelji - odgojitelji

-fizioterapeuti

- radni terapeuti

- kinezioterapeuti

- Drugi stručnjaci srodnih područja s dodatnom izobrazbom i potrebnom edukacijom iz konjaništva i terapije pomoću konja (razina specijalizacije)

- aktivnosti u kojima se ciljevi postavljaju općenito

(ugoda i zadovoljstvo, opuštanje, druženje, prijateljstvo, aktivnost)

evaluacija nije potrebna

- osobe različitih struka i zanimanja uz dodatnu izobrazbu iz konjaništva i intervencija pomoću konja

( instruktori APK za OSI – razina osposobljavanja)

- Izvode se u skupinama

TERAPEUTI TPK

INSTRUKTORI APK za OSI

TRENERI JAHANJA SPORT - kineziolozi

Hipoterapija

- Fizioterapija pomoću konja

- Cilj terapije:

- - poboljšanje i stimulacija neurološkog i senzomotornog sustava

Specijano- pedagoška /socijalno pedagoška terapija:

- djeci/mladima/osobama sa specifičnim teškoćama ponašanja, oblicima autističnog spektra, smetnjama ponašanja i osobnosti

- (Sy. Down )

- - govorno jezičnim smetnjama i poteškoćama učenja

- sljepoćom i slabovidnošću, gluhoćom i nagluhošću

- Lakša oštećenja organa i organskih sustava

- - smetnje u duševnom razvoju

Cilj terapije:

- poboljšanje spoznavanja

- koordinacije i orijentacije

- pamćenje

- poticanje vjere u svoje sposobnosti

- - osjećaj odgovornosti - - frustracija

- - prepoznavanje i poštivanje grupno postavljenih pravila

- izgradnja discipline

- razvijanje spremnosti za davanje i primanje pomoći

- prilagođavanje na skupnu dinamiku

- - smanjivanje agresivnih načina ponašanja - - opuštanje i izgradnja odnosa i povjerenja

Psihoterapija pomoću konja: - odnos između konja i čovjeka na neverbalnoj

osnovi

- - iskustvena terapija

- Terapija djeci i odraslima s emocionalnim smetnjama

- - smetnjama socijalnog funkcioniranja

- - psihijatrijskim bolesnicima

- - psihotičnim smetnjama

- - posttraumatskim sindromima

Cilj terapije:

- raspoloženje

- prepoznavanje svojih ponašanja i ponašanja konja

- prevladavanje strahova

- osjećaj sigurnosti i socijalne uključenosti - povećanje samosvijesti i opažanja pomoću opažanja konja

Radna terapija:

Okupaciona

- radni terapeut

- muzikoterapija, štrikanje heklanje, modeliranje…

Logopedska terapija:

- djeca i osobe s poremećajima govorno – jezične komunikacije

- učenje u prirodnom okruženju

- logoped

Razvojni programi za skupine i pojedince

- provode se kao povremeno struktirirani programi namjenjeni rizičnim skupinama društveno različite djece

- anoreksija, bulimija, mobing, stres - zlostavljana djeca, tinejđeri

- nadarena djeca

Sportsko rekreativno jahanje:

- rehabilitacijsko jahanje

- rekreativno jahanje

- natjecateljski ( vrhunski ) sport

Psihosocijalne i pedagoške aktivnosti: - igre

- vježbe

- natjecanje u poligonu i različitim vještinama na konju

Terapijsko jahanje je zajednički pojam u kojem su obuhvačena tri stručna područja:

MEDICINA

PEDAGOGIJA

SPORT

Obuhvaća

Ergoterapiju(radna terapija) i psihoterapiju – medicina, psihologija

Hipoterapiju i ergoterapiju( senzomotorička integracija)

Parakonjenjištvo – konjički sport

Hipoterapija se provodi u jahalištu , manjež sa mekom drenažom 20x40m

Sigurnosna rampa za pojahivanje i sjahivanje

Otvoreno ili zatvoreno

Oprema:

Uzda, dizgini

Podsedlica sa uzengijama ili bez

Različiti kolani sa ručkama ili bez

Sedlo i vrsta sedla ovisi o funkc. statusu pacijenta

Kaciga zavisno od pacijenta

Kratki bič i povodac

Povodac ili loža za vodiča

Različiti rekviziti na koje je konj desenzibiliziran

Različiti rekviziti s obzirom na terapijske ciljeve

Kolutovi

Lutke, slikovnice…

Ukosnice na grivi konj

Gelaste podsedlice i potporni jastuci

Terapijski konj:

Pacijent – korisnik

Hipoterapeut

Vodič konja

Asistent

Volonteri(pratioci u terapiji)

Obitelj

lječnik

Fizikalni učinci – regulacija mišićnog tonusa, poboljšanje posture( Cog Wheel fenomen) povećavanje opsega pokreta u zglobovima, jačanje mišića, poboljšanje statične i dinamične ravnoteže, fina i gruba motorika

Psihološki učinci – poboljšanje samopoimanja i samopouzdanja, emocijonalna regulacija- tolrancija na frustraciju, prag tolerancije

Socijalni učinci – druženje, razvijanje odnosa s drugima, socijalizacija, interakcija s okolinom i životinjama, stjecanje odgovornosti

Edukacijskli učinci – usvajanje novih općih pojmova, učenje prostornih odnosa – LD, gore dolje, naprijed nazad, povečanje pažnje i pamćenja

senzomotorni odgoj, komunikacija i razvoj brige o sebi i spoznavanje uže i šire okoline

Tjelesno zdravstvene kulture, kreativnosti i socijalizacije

Razvoj i pore ećaji kao indikacija za terapijsko jahanje

Bacc.physioth. Branka Pokrajčić,

hipoterapeut

• Dje a s teškoća a u razvoju: • Ošteće je vida

• Ošteće je sluha

• Ošteće je glasov o – govorne komunikacije

• Ošteće je lokomotornog sustava

• Ošteće je CNS-a : CP, MS

• Pore ećaji iz spektra autiz a: Aspergerov

sindrom

• Hiperaktiv i pore ećaj ADHD

• Psihičke olesti • Višestruka ošteće ja

Aspergerov sindrom

• Što je to Aspergerov sindrom (AS)?

• Aspergerov sindrom je razvojni poremećaj čija je glavna karakteristika nesposobnost razumijevanja kako adekvatno funkcionirati u društvu. Ljudima s Aspergerovim sindromom nedostaje razumijevanje, procesuiranje i opisivanje vlastitih i tuđih emocija, sposobnost združene pažnje te mogućnost da budu potpuno svjesni okolnosti koje ih okružuju u nekom trenutku..

• Djeca s Aspergerovim si dro o opće ito nemaju zastoje u govornom i kognitivnom

razvoju te upravo zbog toga ponekad treba

dugo vre e a da se uopće posu ja da dijete i a ekih razvoj ih poteškoća. Ipak, često se pojavljuje otorička espret ost i atipič a uporaba govora.

• Karlo C. jahač- visokofunkcionalni autizam

• (bilo koji dan u tjednu i godini)

• Socijalno funkcioniranje slabo

• Ošteće ja vida: • Slijepe i slabovidne osobe

• Slijepe osobe: peripatologija- orijentacija i

kreta je ijeli štap i pas vodič , Brailleovo

pismo

• Slabovidne osobe: tzv. siva zona – ponekad

vide , po ekad e tu elski vid : oso e čitaju r i tisak a oraju se kretati s ijeli štapo

• Razne vrste – jako svijetlo , prilagoditi samo

nagib, tisak

• Vjež e vida

Ošteće je sluha

• Gluhe i nagluhe osobe

• Gluhe osobe: znakovni jezik

• Motorički e ir kod dje e – kao ADHD

• Pro le sa rav otežo - srednje uho , centar

za rav otežu

• Nagluhe osobe: imaju ostatak sluha

• Ne ir, pore ećaj to usa- hipotoni često

• Problem s govorom i jezikom i razumijevanjem

• ADHD- defi it paž je i pore ećaj hiperaktivnosti

• Spe ifič e teškoće uče ja: disleksija, disgrafija i diskalkulija

Višestruka ošteće ja

• Oso e koje se oteža o kreću, ili su u i validski koli i a, sla ije čuju ili e čuju, imaju oslabljen vid ili su slijepe,imaju

u jere e ili teže i telektual e teškoće, oteža o jedu

• Treba im 24h njega i briga

• Oso e s teški višestruki teškoća a vrlo su osjetljive na svaku promjenu u svojoj okolini

• Laura B. jahači a

• Sara B. jahači a

Ošteće ja lokomotornog sustava

• Bolest ili povreda koja direkt o zahvaća kosti, zglo ove, išiće i liga e te

• uzrokuju:

• Sla ost išića ako pokretača

• Ogra iče je u pokretljivosti zglo ova tzv. Kontrakture

• Deformacije ili nepostojanje kostiju

• iščašenje kuka, uvrnuto stopalo, prirođeni krivi vrat, deformacije kralješnice (kifoza, skolioza, lordoza)

• nedovoljno razvijen jedan ili više ekstremiteta- fokomelije

• nepostojanje jednog ili više ekstremiteta

• srasli prsti, patuljasti rast i sl.

• pore ećaji eta oliz a

• upale, tumor

• traume koje uzrokuju prijelome kostiju, zglobova, kralježnice

• cerebralna paraliza

Psihički pore ećaji

• Depresija

• Pore ećaji prehra e: uli ija, a oreksija

• Psihoze

• Ovisnosti

Hvala a paž ji

Teoretske osnove terapije

jahanjem

Bacc.physioth. Branka Pokrajčić,

hipoterapeut

Osnove terapije jahanjem kod

euroloških sta ja

Status pacijenta

Sigurnost

Oprema

Cerebralna paraliza

• Cerebralna paraliza: grupa neprogresivnih

pore ećaja pokreta i položaja uzrokova a ošteče je mozga

• U kli ičkoj sli i odlikuje se spazmom,

paralizom , e oguč ošću pokretanja i

drugi otorički defi iti a

• Nastaje tijeko trud oće, za vrije e ili poslije poroda ili do .god života

• CP je neprogresivno stanje gdje dijelovi mozga

koji su odgovorni za kontrolu i pokretanje

uskulature u ovorođe čadi ili prijevre e o rođe e dje e su izrazito sklo i ošteće ju

• 1- dje e a rođe e

• Nezrela ovorođe čadi ili vrlo ale doje čadi

• Uzroci:

• Nepoznat

• Ozljede kod poroda, estruč o vođe porod

• Nedostatak kisika za vrijeme i nakon poroda

10- % slučajeva CP

• Krv e žile sla o razvije e

• Visoki bilirubin- odlaganje u mozgu

kernikterus

• Simptomi:

• Spazam

• Koreatetoza, Atetoza

• Ataksija

• Dizmetrije

• Tremor

• Mioklonije

• Spastič a: kvadriplegije

hemiplegija

diplegija spastica

• Koreatetotič a:

- pokreti su usporeni , nekoordinirani, crvoliki ,

izvijajući , eko trolira i - jake emocije

• Ataksija:

- loša korodinacija pokreta, izaziva se išić a slabost i drhtanje

- hod izrazito široka os ova

• Kod svih o lika CP prisut e govor e poteškoće

• Gra ič o or al a inteligencija

• Normalna inteligencija ili inteligencija blizu

normalnoj

• Teška e tal a retarda ija

• Konvulzije (epilepsija)

• Dijagnoza:

- ra a doje ačka do

- pregledi pedijatra

- krvne pretrage – ne

- emng

- iopsija išića

- CT ili MR mozga

• Liječe je: - e ože se liječiti - to sta je traje ijeli život

- fizikalna, ortopedska pomagala, edukacija,

po oljša je kvalitete života

- doživot a jega i po oć

Multipla skleroza

• MS je progresivna isić a bolest nastala

propada je i ošteće je mijelina

• Do propadanja mijelina dovode autoimuni,

i fektiv i, toksič i i vaskular i asljed i či e i i

• Autoimune demijelinizacijske bolesti su:

• Akutni diseminirani encefalomijelitis

• Akutni he oragič i leukoencefalomijelitis

• Multipla skleroza

• MS

- olest se javlja iz eđu .- .god života

- česće že e oboljevaju; 2:1

- ako .god uškar i - dolazi do kro ič e upale, autoi u e demijelinizacije oboljenja CNS-a

- olest započi je u 8 % bolesnika relapsom

- kli ička slika je šarolika , od relapsirajuće

remisivnog oblika , primarno progresivnog

oblika, sekundarno progresivnog oblika do

progresivno relapsirajućeg oblika

• Simptomi:

- pareza 40%

- parestezije 21%

- upala vid og živ a %

- dvoslike 12%

- vrtoglavice 5%

• Pareze lage ili teške sve do plegije

• Asi etrič a ošteće ja do jih ekstre iteta

• Spastič ost i hiperekstenzija više izraže a a donjim ekstremitetima

• Izrazita spastič ost ože uzrokovati pojača umor

• Ekstenzorni grčevi

Senzorika

• Često počet i si pto i, prijelaz i traju nekoliko dana

- parestezije po grud o košu, po oga a i regiji duž ishijadikusa , tj.sjedalnoj regiji

- Lhermittov znak

- sindrom neurpotrebljive ruke

- gubitak taktilnog senzibiliteta

• Prognoza bolesti: 20% bolesnika dobro

50% bol. poslije 15god.

upotre ljava štaku kod hoda ja

30% bol. poslije 15god.u

invalidskim kolicima

• Dijagnoza:

• Ne postoje spe ifič i testovi ili pretrage koje i potvrdile dg., eurološka o rada, različite pretage i kli ička slika koja a a MS ukazuje

- pretraga likvora

- igG i deks poviše i imunoglobulini,

albumin/serum albumini)

- evocirani potencijali

- CT nije metoda izbora

- MR ozga i vrat e kralješ i e

• Liječe je: - medikamentozna

- fizikalna terapija

- prehrana vit.i minerali

- psihijatrijsko liječe je- depresije

- alter ativ a liječe ja

• Ozljede leđ e oždi e

• Možda i udar

• Mišič a distrofija

• Spina bifida

• TOM – traumatska ozljeda mozga

TPK kod ortopedskih stanja

• Skolioze

• Kifoze i lordoze

• Amputacije

Reumatska stanja

• Reumatoidni artritis

(upala zglobova )

• Ankilozantni spodilitis

uglav o uškar i – okoštava je kralješ i e, a usov štap, sla a pokretljivost

Primjena specijalne opreme i mjere

sigurnosti u programu TPK za

navedena stanja

Stremeni

Kacige

Kolani

Podsedlice

Pravilan odabir sedla

Dizgini

Sigurnosni prsluk

• Peacock stremeni

Hvala a paž ji

Oda ir i drža je ko ja i struktura sata TPK

Bacc.physioth. Branka Pokrajčić.

hipoterapeut

Biranje konja

• Konja biramo prema anatomskim

temperamentnim osobinama

• Starost ( 5- 16.god)

• Spol

• Stupanj dresure

• Vrsta i boja nisu bitne

• Moraju iti pravil o građe i , ir i i strpljivi • kobile ili kastrati, te moraju biti pravilno

građe i uz pravil e kret je kako i prije oso kvalitetnih impulsa i informacija facilitirali na

pacijentu pravilne posturalne setove i obrasce

kretanja.

• Visina u grebenu

• Format konja

• Usklađe ost pred jeg i straž jeg dijela, težište

• Glava o lik, oči, uši, ozdrve, gu i a, zu i

• Prelaz glave i vrata

• Položaj i uskulatura lopati a

• Leđa

• Građa nogu

• Kopita

• Koža

• Dlaka

• Razvije ost išića

• Rep

• Interijer:

• Po aša je u štali • Od os pre a čovjeka

• Odnos prema drugim konjima (hijerarhija)

• Va jska osjetljivost tijela i kože

• Unutarnja osjetljivost

• Tolerancija na stres

• Pozornost

• Sposobnost koncentracije

• Te pera e t strplje je i ir oća

• Plašljivost i ago za ijeg

• Sposo ost uče ja

• Posluš ost

Hod

• Čist hod spret ost, e ergič ost, izdaš ost, elastič ost

• Takt (jednakomjerno gibanje)

• Zamah i aktivnost

• Pokreti leđa količi a gi a ja u leđi a, gore –

dolje, naprijed – natrag, lijevo - desno

Školova je ko ja

• Rad na ruci

• Rad na lo ži • Rad pod sedlom

• Redoviti trening

Drža je, jega i prehra a ko ja

• Štala – tzv. lauf štala, oks , ispusti • Boks

• Redovito čišče je i boksa i konja

• Prehrana: tri puta dnevno zob i koncentrat

• Ispaša

• Voda

• Sje a, hlad, zaštita

Metodika sata TPK i struktura sata TPK

• 1. pojahivanje

• . provjera opre e, podešava je stre e a, kolan

• 3. pravilan sjed, polazak u hod do a ježa

• 4. zagrijava je, vjež e a ko ju

• 5. rad s glavnom temom terapije

• 6. odmor na konju

• 7. sjahivanje

• Komunikacija instruktor – jahač

• Nači vođe ja ko ja u APK : • . klasič o vođe je

• 2. vođe je a ruku

• 3. vođe je u trokut

Adaptirane igre

• Brza utrka

• Spora utrka

• Igra semafor- crveni – zeleni kolut

• Dan – oć

• Put oko svijeta

• Crvena kraljica- lopta, krokodil, vjetre jača, avion , toranj

• Kor jača- drvo (integracija)

Adaptirane igre

• Prolazak kroz poligon

• Dohvaća je pred eta

• Igre loptom

• Leti – leti

• Čaro a riječ – priči a- stoj, hod, LD

Hvala a paž ji

PRIKAZ SLUČAJA BACC.PHYSIOTH. BRANKA POKRAJČIĆ, HIPOTERAPEUT

• 1. MARKO T. – CEREBRALNA PARALIZA

• 10 GOD.

• A) CILJANA PROCJENA

• B) DUGOROČNI CILJEVI

• C) CILJEVI I METODE RADA

• D) KONJ

OPREMA

POJAHIVNJE I SJAHIVANJE

PRATNJA

• LAURA B.

• DIPARETSKI HOD, POVIŠEN TONUS NA GORNJIM EKSTREMITETIMA

• 10.GOD

• VIŠESTRUKA OŠTEĆENJA

a) CILJEVI I METODE RADA

b) KONJ I OPREMA

c) POJAHIVANJE I SJAHIVANJE, PRATNJA

• MAJA T.

• 28 GOD.

• ARTERIOVENSKA MALFROMACIJA, DIPARETSKI OBRAZAC HODA

• A) CILJEVI I METODE RADA

• B) KONJ I OPREMA

• C) POJAHIVANJE I SJAHIVANJE, PRATNJA

HVALA NA PAŽNJI