Broj 11.128, cijena 0,8 KM

Bawa Luka Godina LXIV www.glassrpske.com

zzNa de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawaDe`urni telefon 212-848�

28. i 29. oktobar 2006.

KRAJWE je vrijeme da BiqanaPlav{i} bude pu{tena na sloboduiz zatvora u [vedskoj, poruka je ko-ju se u petak putem na{eg lista oda-slali nekada{wi saradnici i bliskiprijateqi biv{e predsjednice Repu-blike Srpske.

Na{i sagovornici nagla{avaju daje zdravstveno stawe Plav{i}eve lo-{e i jo{ jednom ponavqaju da, prema za-

konskim rje{ewima, koja su na snazi u[vedskoj, ona treba da bude pu{tena.

Predsjednik Srpskog narodnogsaveza Branislav Loli} isti~e da jekona~no do{lo vrijeme da Plav{i-}eva bude pu{tena na slobodu.

- Razloga ima nekoliko, a glavnije weno zdravstveno stawe. Osim to-ga, poznato je da zakonska rje{ewa u[vedskoj omogu}avaju da ona bude pu-{tena - nagla{ava Loli}.

Bilo bi dobro, smatra on, da ivlasti Republike Srpske upute zva-

ni~an zahtjev za pu{tawe na slobo-du biv{e predsjednice. Pored toga,na ovom slu~aju Loli} o~ekuje i ve-}i anga`man biv{eg visokog pred-stavnika Karla Bilta.

- S obzirom na to da je Bilt po-novo na nekoj slu`benoj funkciji, aznaju}i da je upu}en u situaciju u BiHi sve doga|aje oko Plav{i}eve, sva-kako o~ekujem da se i on ukqu~i. Ov-

dje je potreban jedan qudski pristup,a politiku treba eliminisati, jerPlav{i}eva ve} snosi politi~ke po-sqedice - navodi Loli} i dodaje davjeruje da }e se ova pri~a ubrzo za-vr{iti.

Biv{i srpski ~lan Predsjedni-{tva BiH i predsjednik Socijali-sti~ke partije iz perioda vladavineKoalicije "Sloga" @ivko Radi{i}smatra da je u slu~aju Biqane Plav-{i} {vedsko pravosu|e napravilopresedan.

- Nije mi jasnokako se u zemqi vi-sokorazvijene de-mokratije i po-{tovawa qudskihprava, kao {to je[vedska mo`e na-praviti ne{to ta-ko. Oni nisu ispo-{tovali vlastitu

u s t a v n uodredni-cu, premakojoj sesve osobesa navr-{enih 75g o d i n apu{tajuna slobo-du, bezobzira nap r i r o d ukrivi~nogdjela za koje su osu|eni - ka-`e Radi{i}.

On isti~e da je i to pri-mjer da jo{ postoje duplistandardi i dodaje da bi sepu{tawem Biqane Plav-

{i} na slobodu bar donekle pokaza-lo da se takva praksa smawuje i jedandruga~iji odnos prema RepubliciSrpskoj.

- Biqana Plav{i} je osu|ena zane{to u ~emu uop{te nije u~estvova-

la, dok s druge strane pojedinci za ko-je postoji dokumentovano u~e{}e uratnim zlo~inima hodaju slobodno -ka`e Radi{i}.

On dodaje da bi, kao neko ko jedobro poznaje i ko je usko sara|ivao

sa wom, bio presre}an kada bi Bi-qana Plav{i} bila pu{tena na slo-bodu i smatra da ona u svakom slu~a-ju zaslu`uje humaniji odnos i boqitretman. ¥ @. MARKOVI]

D. MOMI]

DA PRESUDI SUD SAVJESTI

9 7 7 1 8 4 0 1 1 5 0 0 1

I S S N 1 8 4 0 - 1 1 5 5

NOVI ZAHTJEVI ZA PU[TAWE NA SLOBODU BIV[E PREDSJEDNICE REPUBLIKE SRPSKE

Strana 21.

Potreban qudski pristup, isti~e Branislav Loli}...

Jo{ postoje dupli standardi, ocjewuje @ivko Radi{i}...

Doprinijela uspostavqawu pomirewa u BiH, podsje}a

Krstan Simi}

ZDRAVKO Plav{i}, brat ne-kada{we predsjednice RepublikeSrpske Biqane Plav{i} rekao je upetak za "Glas Srpske# da je u stal-

nom kontaktu sa sestrom i da se pri-jatno iznenadila, kada je ~ula za za-htjev za prijevremeno pu{tawe naslobodu.

- Nije ni{ta znala o tome, jer jeniko nije obavijestio, tako da je tekod mene ~ula za taj zahtjev - ka`eZdravko Plav{i}.

Dodaje da se biv{a predsjednicaSrpske dobro osje}a, ali "nije sigu-ran koliko dugo }e izdr`ati psiho-lo{ki pritisak u zatvoru#.

- Ona zbog godina nije obaveznada radi fizi~ke poslove, ali nedo-pustivo je da jedan univerzitetskiprofesor ima isti tretman, kao naj-obi~niji kriminalci - ka`e Plav-{i}.

On vjeruje da }e Vlada Republi-ke Srpske u~initi sve {to je u we-noj mo}i da se wegova sestra na|e na

slobodi i izra`ava zahvalnost pre-mijeru Miloradu Dodiku, koji je,ka`e Plav{i}, pokazao da je praviprijateq Biqane Plav{i}.

- Od wenih nekada-{wih saradnika u posje-ti joj je, osim Dodika bioi biv{i potpredsjednikSNS-a Svetozar Mihaj-lovi} - ka`e Plav{i} idodaje da ni on nije bio uposjeti kod sestre.

Ona ne dopu{ta da jojbilo ko od u`e rodbinedo|e u posjetu, isti~e on,jer se boji da bi to za wubio preveliki {ok.

- Pla{i se i za mene,zato {to zna da sam sr~a-ni bolesnik i pokazuje dai iz zatvora brine o svo-jim najmilijima - ka`eZdravko Plav{i}.

¥ D. Mo.

PRIJE 37 GODINA BAWU LUKU POGODIO

KATASTROFALNI ZEMQOTRES

SAD USD 1 1.519538 1.542088 1.550236V. Britanija GBP 1 2.884025 2.916537 2.946722[vajcarska CHF 1 1.216283 1.229231 1.242724Japan JPY 100 1.283659 1.3001631 1.330741Australija AUD 1 1.164937 1.180985 1.194459Kanada CAD 1 1.352939 1.371357 1.387225Danska DKK 1 0.258751 0.262362 0.265308Norve{ka NOK 1 0.232236 0.235330 0.238121EMU EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830[vedska SEK 1 0.209197 0.212095 0.214499Hrvatska HRK 100 26.058254 26.552131 27.067646Srbija i Crna Gora CSD 100 2.338029 2.435654 2.535403Slovenija SIT 100 0.799506 0.816222 0.832971Turska TRY 1 1.018772 1.062778 1.103670

78000 Banja Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: 051/243-239 i 051/243-228, telefaks 051/243-343, SWIFT: BLBABA22 E-mail: info›novablbanka.com Web: www.novablbanka.com

KURSNA

LISTA

Zemlja Oznaka za devize i efekt.

valutu

Jedinica za devize

Kupovni za devize

Srednji

za devize

Prodajni za devize

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 28.10.2006. godineKursevi u konvertibilnimmarkama (BAM)PODR[KA

Biqana Plav{i} dobija mno-go pisama podr{ke, a u posjetu jojdolaze na{i sunarodnici, koji ̀ i-ve u [vedskoj, pri~a wen bratZdravko Plav{i}. Posebno isti-~e ulogu pravoslavnog sve{tenikaiz Stokholma Vlade Rafailovi-}a, koji je, kako ka`e, veoma ~estoposje}uje.

- Moja sestra nikada nije bilani blizu zatvora, a sada se nalaziiza brave sa okorjelim kriminal-cima. Nisam siguran koliko }epsihi~ki mo}i da izdr`i, ali semolimo Bogu i nadamo da }e usko-ro biti na slobodi - ka`e Zdrav-ko Plav{i} za na{ list.

ZAKON

Bawolu~ki advokat Krstan Simi} ka`e da je, u slu~aju Biqane Plav-{i}, prekr{ena odredba koja je na snazi u [vedskoj da osobe koje napune75 godina budu pu{tene iz zatvora.

- Statut Tribunala u Hagu predvi|a da se na osobu koja izdr`ava ka-znu u nekoj zemqi, primjewuju zakoni te zemqe. U slu~aju Plav{i}eve tose ne doga|a - konstatuje Simi}.

Podsje}a da je Biqana Plav{i} jedno vrijeme bila u ku}nom pritvo-ru i isti~e da bi Sud u Hagu na izvjestan na~in trebalo da uva`i i tu ~i-wenicu. On vjeruje da }e i Hag i {vedske vlasti znati da cijene zna~aj we-ne odluke koja je doprinijela uspostavqawu pomirewa u BiH. Krstan Si-mi} smatra da vlasti Srpske ne mogu mnogo u~initi na ovom slu~aju jer jeon van wenih ingerencija.

\ Biqana Plav{i}: I u zatvoru brine o najmilijima

\ Branislav Loli}, @ivko Radi{i}, Krstan Simi}: Zaslu`ilaslobodu

ZDRAVKO PLAV[I] ZA

"

GLAS SRPSKE" O STAWU SVOJE SESTRE

Biqana prijatno iznena|ena

KKAA DD ZZ EE MM QQ AA ZZ AA DD RR HH TT II.. .. ..

NEDJEQNI DODATAK

BAWA LUKA - Predsjed-nik Visokog sudskog i tu`ila~-kog savjeta BiH Branko Peri}izjavio je da bi ograni~avawebuxeta pravosudnim organima,kao {to je nedavno nagovije-stio predsjednik RepublikeSrpske Milorad Dodik, dovelodo podrivawa cijelog pravosud-nog sistema.

- Tra`i}u sastanak sa pre-mijerom Dodikom da poku{amozajedni~ki da rje{avamo pro-bleme koji postoje. Razgovor jejedini na~in da rije{imo pro-bleme. Premijer bi trebalo dapomogne sistemu. Jer nema ne-zavisnog pravosu|a bez poli-ti~ke podr{ke - naglasio je Pe-ri} na Konferenciji tu`ila-ca BiH odr`anoj 27. oktobra uBawoj Luci - kazao je Peri}.

On je dodao da bi umawiva-we i ograni~avawa buxeta pra-vosu|u dovelo do haosa, a gra|a-ni ove zemqe ne bi bili za{ti-}eni i ne bi mogli da ostvaru-ju svoja prava.

Peri} smatra da treba kri-tikovati presudu od {est mje-seci zatvora prwavorskom bi-znismenu Petru Du{ani}u ko-ju je izrekao Sud BiH, ali da najednom slu~aju ne treba kriti-kovati cijeli pravosudni si-stem.

- Treba govoriti i o pozi-tivnim slu~ajevima u radu tu-`ila{tva. Pomenuo bih zna-~ajan napredak u radu Okru-

`nog tu`ila{tva u Bawoj Lu-ci gdje je nekoliko velikihslu~ajeva okon~ano pravosna-`nim presudama. Tad su osu|e-ni neki qudi koje je ju~e pomi-lovao predsjednik RepublikeSrpske, a mi danas govorimo okaznenoj politici koja je bla-ga. I takvu kaznenu politikuneko spu{ta na jo{ bla`i ni-vo - rekao je Branko Peri}.

On je ocijenio da je "ovovjerovatno najte`a situacijau kojoj se nalazi tu`ila{tvo,jer su ograni~eni kako materi-jalnim tako i qudskim resur-sima#. Rad tu`ila{tva optere-}uju sve brojniji slu~ajevi or-ganizovanog kriminala, korup-cije, ratni zlo~ini...

Peri} je naveo jo{ nizproblema vezanih za kvalitet

istraga, nepripremqenost tu-`ilaca za glavni pretres idruge.

Glavni republi~ki tu`i-lac Amor Buki} naglasio jeda okru`na tu`ila{tva iz Re-publike Srpske imaju najboqerezultate u BiH.

- Mo`emo re}i da smo miboqi dio BiH i kad je rije~ oradu tu`ila{tava - kazao jeBuki}. - Ne ka`em da se ne mo-`e boqe raditi, jer neki pred-meti uprkos na{em o~ekiva-wu nisu zavr{eni. Rad na ta-kvim predmetima bi}e me|uozbiqnim zadacima, pogotovoSpecijalnog tu`ila{tva kojebi trebalo da ih preuzme.

Buki} je naveo da su tu`i-oci svjesni da je stopa krimi-nala na visokom nivou, ali da

je veoma te{ko "s obzirom nabrojne opstrukcije u}i u bor-bu protiv organizovanog iprivrednog kriminala#.

- Ne bih komentarisao iz-jave premijera Dodika jer sva-ki gra|anin ima pravo da ko-mentari{e rad tu`ila{tava.Me|utim, ukoliko se ostvarenagovje{taji smawewa sred-stva u buxetu, onda se dovodiu pitawe funkcionisawe tu-`ila{tava - kazao je AmorBuki}.

Predsjednik Udru`ewa tu-`ilaca BiH Miroslav Mar-kovi} je izjavio da je istragaprotiv "nepoznatih lica kojisu po~inili krivi~no djeloterorizma kad je o{te}en grobAlije Izetbegovi}a# na do-brom putu. ¥ M. DIZDAR

NAKON saslu{awa na~el-nika op{tine Srebrenica Ab-durahmana Malki}a, policijaje dan kasnije, u petak, u svoj-stvu osumwi~enog za ratne zlo-~ine nad srpskim civilima1992. i 1993. godine, saslu{alai Zulfu Tursunovi}a, "desnuruku# ratnog komandanta sre-breni~kih Bo{waka NaseraOri}a.

Kako je za "Glas Srpske#nezvani~no potvr|eno u Poli-cijskoj stanici u Srebrenici,Tursunovi} se sumwi~i za rat-ne zlo~ine nad srpskim stanov-ni{tvom.

Ko je, zapravo, ~ovjek kojije svojevremeno osu|en na smrt-nu kaznu, kasnije preina~enuna dvadesetogodi{wu robijuzbog dvostrukog ubistva i ko-ji je 1992. godine imenovan zasudiju Prijekog vojnog suda uSrebrenici?

Turusnovi}a, poqoprivred-nika iz Su}eske kod Srebre-nice, rat je zatekao iza re{e-taka u zatvoru u Fo~i gdje seupoznao sa svojim budu}im ko-mandantom Alijom Izetbego-vi}em.

To mu je, prema mi{qewuistra`nih organa, omogu}i-lo brz napredak u "ratnoj ka-rijeri#, u vojnim snagama sre-breni~kih Bo{waka. Tursu-novi} je bio komandant 281.

isto~nobosanske lake briga-de Armije BiH, a na teret muse stavqa i organizacija na-pada na srpska sela Osredak,Zagone i Kravice.

Wegovo ime spomiwe se i ukrivi~noj prijavi protiv 49srebreni~kih Bo{waka, kojeje Okru`no tu`ila{tvo Bije-qina posredstvom republi~-kog Sekretarijata za odnose sa

Ha{kim tribunalom u febru-aru 2004. godine proslijediloHagu.

Ovaj predmet je, kao i mno-gi drugi, ustupqen nadle`nimorganima u BiH.

Jednog od najstarijih pri-padnika bo{wa~kih snaga uSrebrenici dobro su zapam-tili Srbi zatvarani i mu~e-ni u brojnim srebreni~kim za-tvorima.

Na du{u mu ide i samou-bistvo Qubice Gagi} koja jeprije tog ~ina priznala da vi-{e ne mo`e podnijeti wegovamu~ewa i zlostavqawa u za-tvoru.

U krivi~noj prijavi koju jeu julu 1993. godine nadle`ni-ma podnijela Stanica javnebezbjednosti u Bratuncu, navo-di se da je Turusnovi} sa Ori-}em organizovao i vodio napadna srpska sela Je`esticu kodBratunca i Jagli}i kod Sre-brenice. ^etiri godine ka-snije, Centar javne bezbjedno-sti Zvornik podnio je nadle-`nom tu`ila{tvu u Bijeqiniprijavu protiv Tursunovi}azbog napada na selo Me|e 15.maja 1992. godine...

¥ G. KLEPI]

Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazikao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#. Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave RepublikeSrpske sa srebrnim vijencem.

Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tineRepublike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992. godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske. Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759. Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.

e-mail: redakcija@glassrpske.com; marketing@glassrpske.com

Tomo MARI], glavni i odgovorni urednik Rajko RADOVANOVI], direktor

AKCIONARSKO DRU[TVO

^ESTO mo`emoda ~ujemo da "odije-lo ne ~ini ~ovjeka#.Pritom se, dakako,misli da je vrijed-nost ~ovjeka u wemusamom, wegovom zna-wu, kvalitetima,inteligenciji, kul-turi, obrazovawu,pona{awu, a ne da jevrijednost samo uodje}i koju nosi.

Ipak, po onome {to nekoima na sebi, ponekad mo`emoda saznamo mnogo o samom ~ovje-ku, bez obzira na to {to sa wimnismo progovorili ni jednu ri-je~. Neki qudi na poslu noseuniforme (policajci, komunal-ni policajci, inspektori, po-{tari, vatrogasci, dimwa~ari,~uvari iliti "sekjuriti#, medi-cinske sestre, qekari...) i naosnovu te odje}e mo`emo da sa-znamo gdje i {ta rade, koju su{kolu zavr{ili, kolika im jeotprilike plata, kakav im jestatus i dru{tvene veze...

Nekada su i u~enici osnov-nih i sredwih {kola prekoodje}e nosili "keceqe#, pa ni-je toliko upadalo u o~i da li jeneko platio hla~e 20 ili 200maraka. Ukoliko je, pak, nekadjevojka obukla i kratku suk-wu, majicu na bretelice, bluzu"bez le|a#, keceqa je to sve pre-krivala, pa, bar, za vrijeme na-stave, nisu do izra`aja dolazi-li pojedini dijelovi tijela. Anije se primje}ivala ni razli-ka u cijeni odje}e, koju su neki|aci nosili, ve}, sa keceqom,svi bili, uglavnom, isto, pri-stojno odjeveni.

U bontonu, to jest kwizi ukojoj se pi{e o lijepom pona{a-wu, ima savjeta i o tome kako setreba odijevati. Tako se mo`enau~iti {ta je pristojno, kul-turno i lijepo obu}i u kakvojprilici, a da se ne izaziva pre-velika pa`wa ostalih. Ali imai onih koji `ele da budu pri-mije}eni, pa makar i po nekul-turi obla~ewa, iako misle da sumoderni, "{ik#, "kul#...

U mnogim evropskim zemqa-ma na radnom mjestu postojepropisi o odijevawu, pa se naposao ne mo`e do}i "svakakav#.Takva je situacija i u nekimpreduze}ima, bankama i ustano-vama i kod nas. Tako mu{karcinose odijela, a `ene sukwe du-`ine do koqena i sakoe krat-kih ili dugih rukava. Dakle, ne-ma pokazivawa bedara, golihramena, le|a, grudi...

Ne ka`e se xaba da za svepostoji mjesto i vrijeme, pa ta-ko i za odijevawe.

Bez obzira na to koliko jene{to u modi ili je skupo, kva-litetno, najnoviji hit, ipak,postoje mjesta gdje se ne mo`e

i}i odjeven po `eqiili posqedwoj modi.

Ne mo`e se jed-nako biti obu~enkod ku}e, i}i u tojistoj odje}i na xo-ging, u prodavnicu,{kolu ili na posao.Treba voditi ra~u-na o tome {ta obu}ikad si gost na slaviili ide{ na slu`bu

ili neki obred u crkvu, na pri-jem, ili, pak, na sahranu...

Za svako od ovih mjesta va-`i razli~ito pravilo odije-vawa. Ali, u svakom slu~ajutreba uvijek biti pristojnoobu~en.

Me|utim, neki qudi ne vo-de ra~una o tome. @ene su uprednosti, kad je u pitawu ne-po{tovawe osnovnih pravilai kulture odijevawa. Nije ri-jetka situacija da pojedine go-spo|ice i gospo|e dolaze u cr-kvu (na svadbu ili kr{tewe) utako kratkoj sukwi da se dje~i-ca klade i pitaju da li doti~-na ima na sebi crne tange iline. Takve se u istoj odje}i po-javquju i na slavama, sahrana-ma ili u bilo kakvim drugimprilikama.

Nemam li~no ni{ta protivkratke sukwe. Jo{ kad nekometako dobro stoji, lijepo je i vi-djeti, ali, samo na mjestima, ko-jima pristaje i pripada. Mo`ese u mini sukwi oti}i kod dru-garice na ro|endan, u disko, ka-fi} sa svojim dru{tvom, napla`u, u {etwu. To je u redu.

Ali, kad je u pitawu odije-vawe, ponegdje se gospo|amaili gospo|icama progledakroz prste {to na posao do|u"polugole#, kao da idu na pla-`u ili na snimawe spota za"Grand paradu#.

Stvarno je ru`no i nepri-jatno vidjeti kad se pred ova-kvim lijepo i moderno odjeve-nim "ma~kama# pojavi stranka(pogotovo mu{karac), koji urazgovoru sa wima ne zna u {tabi gledao.

Za razliku od `ena, kojimase ne prigovara {to se obukukako `ele i tako do|u na rad-no mjesto, ponegdje se mu{kar-cima ne dozvoqava da dolaze naposao u patikama, farmerkama,ne daj bo`e bermudama ili ma-jici bez rukava. Golotiwa, ne-ma {ta!

Ipak, iako mnogi, koji sma-traju da su moderni, "{ik#,"kul# ili "fensi#, na pomiwa-we narodne muzike, govore"fuj, bqak#, u stvarnosti kaoda odobravaju stihove pjesmeNedeqka Baji}a Baje "Mini,mini, mini sukwa, lepo ti sto-ji, lepo ti stoji, zima, qeto,vru}e, hladno, nosi je maksi-malno...# ¥

MINI, MINI, MINI SUKWA...Pi{e Mira MAJSTOROVI] - [KRBO

DANAS I OVDJEPOSLIJE ABDURAHMANA MALKI]A, POLICIJA SASLU[ALA

I ZULFU TURSUNOVI]A

ORI]EVA DESNA RUKATursunovi} svojevremeno osu|en na smrtnu kaznu,

kasnije preina~enu na dvadesetogodi{wu robiju zbog

dvostrukog ubistva. Uprkos tome, 1992. godine

imenovan za sudiju Prijekog vojnog suda u Srebrenici

\Zekerija Mujkanovi}, Branko Peri} i Amor Buki}: Zabrinutost zbog nagovje{taja o ograni~avawu buxeta (Snimio H. D. BORKOVI])

28. i 29. oktobar 2006.NOVOSTI

2

"ZLATNI QIQANI"

Naser Ori} je 1994. godi-ne predlo`io Vrhovnoj koman-di Armije BiH da odlikujewegovog tada{weg zamjenikaZulfu Tursunovi}a "Zlatnimqiqanima#.

- Kao najstariji pripad-nik Oru`anih snaga Srebre-nice Tursunovi} ide prvi uborbu i tako daje visok moralostalim borcima. Posebno seistakao 2. maja 1992. godinekada je neprijateq poku{aoiz pravca Mili}a kod @uti-ce da upadne u Su}esku - napi-sao je tada Ori}.

RATNI ZLO^INI

Amor Buki} je istakao dasu tu`ila{tva u RepubliciSrpskoj ostvarila zna~ajne re-zultate u predmetima vezanimza ratne zlo~ine. Zbog togaSrpska dobija pozitivne ocje-ne od nadle`nih me|unarod-nih institucija. On je napome-nuo da samo Sud BiH ima od-govaraju}e uslove uslove za su-|ewe u ovakvim predmetima.

\Zulfo Tursunovi}:Osumwi~en za ratne

zlo~ine u srebreni~kim

selima

KONFERENCIJA GLAVNIH TU@ILACA BiH

ZATRA@ENA POLITI^KA PODR[KA

Tra`i}u sastanak sa premijerom Miloradom Dodikom, rekao

Branko Peri}. Mo`emo re}i da smo mi boqi dio BiH i kad je

rije~ o radu tu`ila{tava, istakao glavni republi~ki

tu`ilac Amor Buki}...

BRATUNAC - Udru`ewelogora{a regije Bira~ danas(u subotu) }e odr`ati konfe-renciju o stradawu Srba napodru~ju Bir~a pod nazivom"Zlo~in bez kazne#.

Na konferenciji }e u~e-stvovati nau~ni radnici, isto-ri~ari i hroni~ari ratnihzbivawa, te predstavnici pra-vosudnih organa BiH, Dokumen-tacionog centra Vlade Repu-blike Srpske i republi~keKancelarije za tra`ewe nesta-lih lica.

- U proteklom ratu na pro-storima Bir~a poginula su3.262 lica srpske nacionalno-sti od kojih su, vi{e od polo-vine, bili civili starosne do-bi od dvije do 95 godina. Po~i-weni su stravi~ni zlo~ini za

koje niko nije odgovarao - re-kao je predsjednik Udru`ewaSpasoje Kova~evi} isti~u}i daje ciq ove konferencije da sejavnosti prika`u dokazi ostradawu srpskog naroda naovim prostorima.

- Bez istine o stradawusvih naroda na ovim prostori-ma nema budu}nosti niti zajed-ni~kog `ivota. Za zlo~ine mo-raju odgovarati svi koji su ih~inili, bez obzira kom narodupripadaju - zakqu~io je Kova-~evi}.

Na konferenciju su pozva-ni svi zvani~nici RepublikeSrpske, BiH i Srbije, pred-stavnici Srpske pravoslavnecrkve, ambasadori akreditova-ni u BiH, te predstavnici me-|unarodne zajednice. ¥ K. ].

ISTRA@IVAWE STRADAWA SRBA REGIJE BIRA^

Zlo~in bez kazne

28. i 29. oktobar 2006. NOVOSTI

3

BAWA LUKA - U skladu sa Poslovnikom Narodne skup{ti-ne Republike Srpske, predsjednik parlamenta Igor Radoji~i}zakazao je za 2. novembar sastanak predstavnika parlamentar-nih stranaka na kojem bi trebalo da bude utvr|en termin za-kazivawa konstitutivne sjednice sedmog saziva Narodne skup-{tine. ¥

UKRATKO

BAWA LUKA - Savez neza-visnih socijaldemokrata i Par-tija demokratskog progresa zajed-no }e ubudu}e djelovati u kqu~-nim pitawima, bitnim za budu-}i politi~ki `ivot RepublikeSrpske.

Ovo su u petak poslije kon-sultacija SNSD-a i PDP-a u ve-zi s konstituisawem vlasti u

Srpskoj i BiH, izjavili lideriovih stranaka Milorad Dodik iMladen Ivani}.

Dodali su da nije bilo rije-~i o konkretnom u~e{}u u vla-sti, da su sada o tome samo raz-mijewene odre|ene varijante ialternative te da }e konkretni-je razgovarati u sqede}ih dese-

tak dana. Milorad Dodik je oci-jenio da PDP i SNSD imaju do-bro iskustvo tokom proteklih{est mjeseci rada u republi~-koj Vladi.

- To iskustvo nas, naravno,motivi{e da i ubudu}e, eventu-alno, nastavimo saradwu na od-re|enim nivoima, uva`avaju}iizbornu i postizbornu realnosti ~iwenicu da Republiku Srpskuu narednim godinama ~ekaju va-`na pitawa politi~kog i eko-nomskog razvoja. To }e nas oku-piti, bez obzira na to da li }e-

mo biti zajedno u vlasti - napo-menuo je Dodik.

Kada je rije~ o formirawuvlasti na nivou BiH, Dodik je is-takao da }e ove dvije stranke za-jedno nastupati u Sarajevu, jerje "o~igledno da dolazi do homo-genizacije bo{wa~kih politi~-kih partija na federalnom ni-vou#.

Dodik je dodao da je sa stran-kama koje su radile na ustavnimpromjenama mogu}a odre|ena pro-gramska saradwa, a sa drugima,poput Stranke za BiH, nikakva

koalicija ne dolazi u obzir.Predsjednik PDP-a MladenIvani} istakao je da je svjestan~iwenice da je pobjednik minu-lih izbora SNSD, da sam mo`eda formira vlast, tako da wego-va stranka nije i{la ni sa ka-kvim zahtjevima i uslovqavawi-ma. Bez obzira na to ko bio navlasti i u opoziciji, naglasioje Ivani}, u bitnim interesimaza Republiku Srpsku mora po-stojati jedinstvo i PDP }e natome insistirati.

¥ M. XEPINA

Sastanak SNSD - PDP: Konkretniji razgovori narednih dana

(Snimio H. D. BORKOVI])

SNSD I PDP RAZGOVARALI O FORMIRAWU VLASTI

ZAJEDNO U INTERESU SRPSKE

BAWA LUKA - Vlada Sje-diwenih Ameri~kih Dr`avaodobrila je 60 hiqada ameri~-kih dolara za iskopavawe i ob-novu Ferhad - pa{ine xamije uBawoj Luci, koja je uni{tena uratu. Odobreno je i 25 hiqadadolara za o~uvawe crkve svetogNikole u Trijebwu kod Stoca.

- Ti objekti su izabrani zaobnovu ove godine i od izuzet-nog su zna~aja u kulturolo{komi vjerskom pogledu - istakao jeameri~ki ambasador u BiH Da-glas Meklejni na sve~anosti ko-ja je prire|ena u petak u Ban-skom dvoru.

Povod za ovu sve~anost bi-lo je safinansirawe projekta,u okviru kojeg je specijalnifond ameri~kog ambasadora zakulturno nasqe|e u BiH dao fi-nansijsku podr{ku za za{titukulturnog nasqe|a u BiH. Sve-~anosti je prisustvovao i pred-sjednik Vlade Republike Srp-ske Milorad Dodik, kao i gra-dona~elnik grada Bawe LukeDragoqub Davidovi}.

Meklejni je dodao da je pre-ko ovog fonda od 2001. godine,ameri~ka vlada dala novac za se-dam kqu~nih projekata u BiH, sciqem odr`avawa i za{tite lo-kacija, koje imaju kulturolo{kizna~aj za sve vjerske zajednicena ovim prostorima.

- Povod za na{ dana{wi sa-stanak jeste promocija ove fi-nansijske, ali i moralne podr-{ke obnavqawa onog {to je ute{kom vremenu iza nas nesta-lo. Uvjeren sam da }e uskoro uovoj zemqi postojati mogu}nosti snaga da mnogo toga obnovimoi da jo{ jednom kao qudi dobrevoqe i vjere poku{amo sagradi-

ti sve {to je u vremenu bezumqauni{teno - naglasio je ovom pri-likom ministar prosvjete i kul-ture Republike Srpske, AntonKasipovi}.

Prema rije~ima ~lana Ko-misije za o~uvawe nacionalnihspomenika u BiH, Qiqane [e-vo, o crkvi Svetog Nikole uTrijebwu i Ferhadiji u BawojLuci, moglo bi da se govori du-go i da se ka`e mnogo.

- Svojim istorijskim, arhi-tektonskim, simboli~kim i li-kovnim zna~ajem, oba spomeni-ka prevazi{la su bosansko - her-cegova~ke, pa ~ak i granice re-giona. Zato mi je izuzetna ~ast{to ovom prilikom predstavqa-mo ta dva projekta obnove na-{eg kulturnog nasqe|a - kazalaje [evo.

Ona je dodala da sredwovje-kovna crkva u Trijebwu spada

u sami vrh postvizantijskeumjetnosti uop{te, dok je Fer-had-pa{ina xamija uvr{}ena unajuspjelija ostvarewa islam-ske kulture na ovom prostoru.

Prva sjednica ove komisi-je, na kojoj je izvr{eno i for-malno konstituisawe komisijekao dr`avne institucije, odr-`ana je 4. marta 2002. godine.Komisija je na samom po~etkusvog rada ova dva objekta pro-

glasila nasqe|em od najve}egzna~aja za BiH i za sve wenenarode.

- Komisija je oba spomeni-ka uvrstila i na listu najugro-`enijih dobara kulturnog na-sqe|a i na taj na~in nastojalada skrene pa`wu javnosti, do-ma}ih vlasti i potencijalnih

me|unarodnih donatora na ur-gentnost sprovo|ewa mjera za-{tite i rekonstrukcije ovihobjekata. Na sre}u svih onihkoji po{tuju nasqe|e i shvata-ju wegov zna~aj i sveukupnostna{e kulture, apel komisije jeurodio plodom - dodala je Qi-qana [evo. ¥ B. TRNINI]

OBNOVA CRKVE SVETOG NIKOLE U TRIJEBWU KOD STOCA I FERHAD-PA[INE XAMIJE U BAWOJ LUCI

FINANSIJSKA I MORALNA PODR[KASpecijalni fond ameri~kog ambasadora za kulturno

nasqe|e u BiH dao finansijsku podr{ku za za{titu

kulturnog nasqe|a u BiH

Sve~anost u Banskom dvoru: Zadatak za qude dobre voqe i vjere

(Snimio H. D. BORKOVI])

MILORAD DODIK RAZGOVARAO SA DAGLASOM

MEKLEJNIJEM

Potrebna reformska koalicija

BAWA LUKA - Ameri~ki ambasador u BiH Daglas Meklejniizjavio je u petak u Bawoj Luci da se nada da }e u BiH biti for-mirana "koalicija qudi koji sli~no razmi{qaju o potrebi spro-vo|ewa zapo~etih reformi i modernizaciji zemqe#.

Meklejni je ovo izjavio poslije susreta sa predsjednikom Vla-de Republike Srpske Miloradom Dodikom sa kojim je razgovaraoo reformi policije, uspostavqawu zakonodavne i izvr{ne vlastiu Republici Srpskoj i BiH i drugim aktuelnim pitawima.

- Svi reformski procesi u ovoj zemqi se moraju nastaviti. Sadkada su pro{li izbori moramo razgovarati o svim tim pitawima.Koalicija koja bude formirana mora vjerovati u neophodnost eko-nomske obnove i ekonomskih reformi, uspostavqawe ekonomskeinfrastrukture, uspjeh privatizacije i ekonomsku budu}nost ovezemqe - rekao je Meklejni.

Ovo je mala zemqa, dodao je on, i ne bi je trebalo praviti jo{mawom tako {to }emo razgovarati o odvojenim projektima. BiHtreba da gledamo kao dio ve}e cjeline, prvo cjeline jugoisto~neEvrope, a potom i kao dio jo{ ve}e cjeline koja se zove Evropa -naglasio je Meklejni.

Ameri~ki ambasador je dodao da su se poslije izbora u BiH mno-ge stvari promijenile i da je na doma}im politi~arima odgovor-nost za demokratski proces formirawa vlasti.

- Odr`ani su demokratski izbori i sada se mora izvr{iti de-mokratski izbor vlasti. Da biste formirali vlast morate imative}inu u parlamentu - rekao je Meklejni.

On je dodao da mu je premijer Dodik, kao i mnogi drugi stra-na~ki lideri u BiH, prenio svoja razmi{qawa o formirawu vla-sti ali nije naveo o kakvim razmi{qawima je rije~.

Poslije susreta sa Meklejnijem premijer Milorad Dodik senije obra}ao novinarima. ¥ G. D.

AMNESTIJE

Premijer Srpske Milo-rad Dodik rekao je u petakda je odluka predsjednika Re-publike Srpske Dragana ^a-vi}a o pomilovawu 32 zatvo-renika kona~na i da je to we-govo pravo koje se ni~im nemo`e osporiti. Dodao je dazvani~nici imaju ovla{}e-wa koja u odre|enom trenut-ku koriste da bi se obezbije-dili {to boqi dru{tveniefekti, i ocijenio da ̂ avi},u skladu s tim, to pravo nijenajboqe iskoristio.

- Nekorektno je da jedanbroj qudi tako naprasno do-bije amnestiju, jer je prije-ko potrebno da se sa organi-zovanim kriminalom obra~u-na na najboqi mogu}i na~in- rekao je Milorad Dodik.

Sa strankama koje su radile na ustavnim promjenama mogu}a

odre|ena programska saradwa, istakao Milorad Dodik...

U bitnim interesima za Srpsku mora postojati jedinstvo,

podvukao Mladen Ivani}

BAWA LUKA - U petak je u Bawoj Lu-ci iznenada preminuo profesor u penzijiFilozofskog fakulteta prof. dr Jovan Sa-vi}. Jovan Savi} je ro|en 1937. godine u Vin-skoj kod Bosanskog Broda, gdje je zavr{ioosnovnu {kolu. Sredwe obrazovawe stekaoje u Derventi, a Filozofski fakultet, Od-sjek psihologija, zavr{io je u Beogradu, gdje

je i magistrirao. Doktorirao je u Sarajevu1990. godine. Profesor Savi} je dugo godi-na predavao na Pedago{koj akademiji, a po-tom i na bawolu~kom Filozofskom fakul-tetu, gdje je dr`ao katedru op{te psiholo-gije, te predavao psihologiju umjetnosti. NaFilozofskom fakultetu je od 2003. do 2005.godine bio prodekan, a krajem te godine je

penzionisan. Objavio je vi{e nau~nih rado-va i monografija i va`io je za savjesnog ipredanog nau~nog radnika i univerzitetskogprofesora. Wegovom smr}u akademska zajed-nica Republike Srpske izgubila je veomauglednog ~lana. Komemorativna sjednica po-vodom smrti prof. dr Jovana Savi}a bi}eodr`ana u subotu u 11 ~asova na Filozofskomfakultetu u Bawoj Luci. Jovan Savi} }e bi-ti sahrawen na Novom grobqu u Bawoj Luciu subotu u 14 ~asova. ¥ G. M.

U PETAK U BAWOJ LUCI

Umro Jovan Savi}

SARAJEVO - Upravni od-bor Direkcije za reformu poli-cije bez srpskih ~lanova, u petakje na~elno usaglasio policijsku{emu po kojoj bi uz ministratrebalo da bude biran direktorpolicije BiH sa direktorimaAgencije za istrage i za{titu iGrani~ne policije BiH koji bi~inili odbor direktora kao ko-ordiniraju}e tijelo.

Nakon trodnevnog zasjedawa,predlo`eno je i to da bi na is-tom nivou trebalo da bude i kan-celarija za pritu`be gra|anakoja }e primati wihove `albena rad policijskih slu`benika,a prati}e i nadgledati rad jedi-nice za profesionalne standar-de koja je nadle`na da vodi unu-tra{we istrage po tim `albama.

- Dogovoreno je da odboromdirektora predsjedava direktorpolicije. Pod ingerencijom di-rektora policije bi}e jedinicaza za{titu objekata i li~nostikoja je do sada bila u sastavuAgencije za istrage i za{titu -rekao je predsjedavaju}i Uprav-nog odbora, Himzo Selimovi}dodaju}i da je na~elno usagla{e-

no i postojawe jedinice za po-sebne namjene pod ingerencijomdirektora policije koja }e ima-ti odre|ene nadle`nosti kadabude rije~ o zadacima koji zah-tijevaju anga`ovawe policije navi{e policijskih regija ili an-ga`ovawe policije vi{e poli-cijskih regija i policijskihagencija.

Prema Selimovi}evim rije-~ima Izvr{no tijelo je pratilorad Upravnog odbora i poku{a-}e na bazi svih diskusija da pri-premi pre~i{}eni tekst materi-jala o kome se raspravqalo.

- Vjerujem da }e ova mi{qe-wa biti potvr|ena na sqede}emsastanku Upravnog odbora koji}e se odr`ati 7. novembra - ka-zao je Selimovi}.

Direktor policije Republi-ke Srpske, Uro{ Pena je i naovom trodnevnom sastanku UODirekcije za reformu policijeprisustvovao u statusu posma-tra~a isti~u}i da po{tuje odlu-ke Narodne skup{tine i VladeRepublike Srpske, te da }e to~initi i ubudu}e.

¥ @. D.

NA^ELNO PRIHVA]ENA [EMA POLICIJE NA NIVOU

BiH BEZ SAGLASNOSTI PREDSTAVNIKA SRPSKE

Svim sredstvima do ciqa

SARAJEVO - Centralna izborna komisija BiH potvrdila je upetak rezultate neposrednih izbora odr`anih u BiH 1. oktobra zasve nivoe vlasti za koje su sprovedeni.

Potvr|eni su rezultati izbora za Predsjedni{tvo BiH, Pred-stavni~ki dom Parlamentarne skup{tine BiH, Predstavni~ki domParlamenta Federacije BiH, predsjednika i potpredsjednika Repu-blike Srpske, Narodnu skup{tinu Srpske i skup{tine kantona uFBiH, prenosi Srna.

Rezultati su kona~ni i od ovog trenutka teku rokovi za konsti-tuisawe vlasti na svim nivoima za koje su sprovedeni izbori. ¥

POTVR\ENI REZULTATI OP[TIH IZBORA U BiH

Konstituisawe vlasti

mo`e da po~ne

28. i 29. oktobar 2006.DOGA\AJI

4

BAWA LUKA - "Bosna iHercegovina i perspektive# te-ma je trodnevnog me|unarodnognau~nog skupa na kojem su u pe-tak u Bawoj Luci akademski rad-nici iz Republike Srpske i dru-gih zemaqa izlo`ili niz refe-rata sa razli~itim aspektimarazvoja i polo`aja ove zemqe.

Ovo je bila prilika da seizme|u ostalog, podsjetimo zna-~aja, ciqeva i potrebe za dono-{ewem Dejtonskog sporazuma.

U uvodnoj rije~i predsjed-nik Narodne skup{tine Repu-blike Srpske Igor Radoji~i}simboli~no je uporedio Bosnui Hercegovinu sa otvorenomkwigom koju treba jo{ ispisi-vati i znati ~itati. Pogre{nopisawe i ~itawe, dodao je, mo-`e da izazove velike te{ko}e.

- Mnogo je pitawa u BiHkoja iziskuju promi{qene od-govore. Sedam krupnih katego-rija mogle bi se izdvojiti kaoprioritetne za budu}nost ovezemqe - rekao je Radoji~i}.

Ustavno ure|ewe BiH, re-kao je Radoji~i}, vje~na je te-

ma o kojoj raspravqamo alipri~u o ustavu treba baziratina dugoro~nim principima.BiH, ka`e on, stalno je bilapod ne~ijim tutorstvom pa idanas me|unarodne zajednice{to se vidi iz institucija vi-sokog predstavnika u BiH.

- Kada se spomiwe unutra-{we ure|ewe u BiH treba da sevodi ra~una o brzini promjenai olakim obe}awima da }e sedogoditi radikalne promjene

jer je unutra{wa strukturaBiH osjetqiva. Teritorijalnaorganizacija BiH je tako|e jed-na od omiqenijih tema. Pita-wa u vezi sa teritorijalnomunutra{wom reorganizacijomove zemqe sigurno }e biti, apred nama je da vidimo da li }ese ponuditi i pametna rje{ewa- poru~io je Radoji~i}.

Pred BiH, kazao je Radoji-~i}, stalno se postavqaju no-vi uslovi u opredjeqewu da seprikqu~i Evropskoj uniji. Me-|utim, Radoji~i} je ukazao ina ~iwenicu da vrlo lako ne-ki od uslova mogu da budu ne-prihvatqivi za jedan od naro-da u BiH.

Me|unarodna zajednica uproteklih deset godina najma-we je u~inila na poqu ekonom-skih trendova, privatizacije isocijalnih reformi. Zdrav-stvo, penziono osigurawe, soci-jalna za{tita i ukupan soci-jalni sektor, ka`e Radoji~i},danas je na`alost mnogo sli~-niji predratnom periodu negonovim modelima.

Profesor istorije sa Uni-verziteta u Tuluzu u Francu-skoj Olivier Devuks u svom iz-lagawu ukazao je na ~iwenicuda je BiH stalno bila pod ne-~ijim patronatom i porede}idana{we prilike sa dalekomistorijom zakqu~io da se pono-vo doga|aju iste ili sli~nestvari.

Profesor iz Maroka SaidHamduni rekao je da ni u jednojzemqi nije normalno da zako-ne donosi stranac umjesto we-nih parlamenata i da se za us-tav ne pitaju weni gra|ani.

- Ustavni sud u BiH imauvid u odluke visokog pred-

stavnika ali ne mo`e da in-terveni{e jer ne postoji `al-beni postupak kojim bi se onemogle osporiti - rekao je Ham-duni.

Profesor Slobodan Nagra-di} govorio je o pozitivnimstranama Dejtonskog mirovnogsporazuma uprkos stalnom zao-bila`ewu ovog istorijskog do-kumenta od strane de`urnih ak-tera iz Federacije BiH.

- U Federaciji BiH vi{eniko se ne protivi ukidawuovog entiteta i samo }e se srp-ski narod boriti za entitet-sko ure|ewe u BiH - rekao jeNagradi}.

Ru{iocima ovog sporazu-ma, istakao je Slobodan Nagra-di}, i daqe }e u le|a duvatime|unarodni mentori, a sve{to se ne mo`e posti}i krozlegalno osnovane institucijeostvaruje se politi~kim nasi-qem.

- Dejtonski sporazum osta-vio je dovoqno slobode insti-tucijama u BiH da u~ine najbo-qe za ovu zemqu. Ote`avaju}aje okolnost {to se ga`ewe spo-razuma poku{ava prikazati kaowegova fleksibilna primjena- poru~io je Slobodan Nagra-di}.

¥ @. BA[I]

ME\UNARODNI NAU^NI SKUP O PERSPEKTIVAMA BiH

USTAV VJE^NA TEMA Unutra{wa struktura BiH veoma osjetqiva, smatra

Igor Radoji~i}. Ni u jednoj zemqi nije normalno da

zakone donosi stranac, upozorava profesor

Said Hamduni

\ Igor Radoji~i}: Osjetqiva unutra{wa struktura(Snimio H. D. BORKOVI])

ORGANIZATOR

Fakultet politi~kih naukaNezavisnog univerziteta u Ba-woj Luci sa rektorom DanielomRomanom na ~elu organizator jeme|unarodnog nau~nog skupa.

- Namjera nam je da genera-cije koje treba da se upi{u nastudije dobiju {ansu da steknui obrazovawe iz oblasti poli-ti~kih nauka. Nadam se da }eovaj skup ponuditi kvalitet-na rje{ewa su{tinskih pita-wa u na{oj zemqi - rekao je Da-niel Romano.

BAWA LUKA - Moramo dautvrdimo najvi{e standarde dabismo mogli da krenemo naprijed.

Ovo je u petak na po~etkudvodnevnog seminara "Poboq-{awe efikasnosti bolni~kogsektora unapre|ewem sistemamenaxmenta#, rekao republi~-ki ministar zdravqa i socijal-ne za{tite Ranko [krbi}.

- Jednako dobro mora da seradi u svim klini~kim centri-ma i svim bolnicama. Ciq je dana{ pacijent bude zadovoqan isvaki doktor mora da zna da li-je~ewe po~iwe osmijehom - re-kao je [krbi} i dodao da me-naxment podrazumijeva, izme|uostalog, i upravqawe qudskimresursima, vremenom, promje-nama...

Seminar je organizovaloMinistarstvo zdravqa i soci-jalne za{tite za direktore, po-mo}nike i zamjenike u bolnica-ma, klini~kim centrima i spe-cijalizovanim bolni~kim usta-novama u Republici Srpskoj.

Na ovom seminaru ovi mena-xeri }e ste}i obuku iz strate-{kog menaxmenta i planirawa.

- Ovo je nastavak kontinuira-ne edukacije zdravstvenih mena-xera i rukovode}ih struktura,prije svega, iz sekundarnog i ter-cijarnog nivoa zdravstvene za-{tite. Plan je da kroz sistem

edukacije iz strate{kog menax-menta i planirawa sve menaxereedukujemo na osnovi nivo, jer jeto neophodno za zajedni~ko spro-vo|ewe reforme bolni~kog sek-tora i uspostavqawe mre`e bol-

ni~kih ustanova - kazao je [kr-bi}, dodaju}i da je ovo drugi, unizu seminara.

Ministar [krbi} je nagla-sio da se danas bolni~ki sektor

uveliko razlikuje od onog {to jebio prije sedam-osam mjeseci ka-da je "bukvalno svaka bolnica,svaki klini~ki centar radio zasebe i koji je samo formalno biou zdravstvenom sistemu#.

- Bolni~ki sektor radi}eintegrisano i bi}e u jednoj mre-`i. Svi konci }e se vu}i poprincipu piramide, na ~ijemvrhu stoji Ministarstvo zdra-vqa i socijalne za{tite sa svo-jim institucijama ukqu~uju}iFond zdravstvenog osigurawai Institut za za{titu zdravqa,a na ni`im instancama dva kli-ni~ka centra i mre`a bolni~-kih ustanova.

Ta hijerarhija i ta pirami-da mora biti potpuno ostvare-na - kazao je [krbi}.

Prema wegovim rije~imaparalelno sa ovim seminarimai edukacijama u toku je i funk-cionalni pregled bolni~kogsektora, koji }e do kraja godi-ne biti kompletno zavr{en.Menaxeri }e, pojasnio je [kr-bi}, na licu mjesta, ulaze}i usistem funkcionalnog pregle-da, fakti~ki se pripremati zaakreditaciju.

- Iz Ministarstva zdravqasmo dobili instrukcije da po-lako pripremamo dokumentaci-ju koja nam je bitna u analiziposlovawa Klini~kog centra,kako bismo mogli preduzeti od-re|ene radikalne korake u re-konstrukciji ove zdravstveneustanove - rekao je generalnidirektor bawolu~kog Klini~-kog centra Milan Skrobi}. Go-

vore}i o menaxmentu Klini~-kog centra Skrobi} je napome-nuo da je napravqena novina ida sada u toj ustanovi radi borddirektora.

Pored generalnog, koji je za-du`en za funkcionisawe i fi-nansijski dio Klini~kog centra,tu su jo{ dvojica direktora, jedanvodi konzervativne, a drugi hi-rur{ke grane medicine.

Prvog dana seminara, izme-|u ostalog, govora je bilo i omenaxment principima i ulozirukovodstva u sistemu menax-menta, trenutnim reformskimprocesima u zdravstvenom si-stemu Srpske, povjerewu u re-zultate laboratorijskih ispi-tivawa...

¥ R. [KONDRI]

SEMINAR MINISTARSTVA ZDRAVQA I SOCIJALNE ZA[TITE REPUBLIKE SRPSKE

DA LIJE^EWE PO^IWE OSMIJEHOM

U svim klini~kim centrima i bolnicama mora da se

radi jednako dobro. Ciq je da na{ pacijent bude

zadovoqan, naglasio ministar Ranko [krbi}

\ Ranka [krbi}: Unaprijediti zdravstvo(Snimio R. [IBAREVI]))

U[TEDA

U Klini~kom centru, ka-`e Milan Skrobi}, radimo ina smawewu tro{kova, odno-sno smawen je broj pacijenatana lije~ewu izvan Srpske.

- Kao bi se ostvarileu{tede nedavno smo u Zavoduza nuklearnu medicinu Kli-ni~kog centra otvorili tera-pijski blok, tako da pacijen-ti zbog toga ne moraju vi{eda idu u Sremsku Kamenicu.Osim toga nabavqeni su i od-re|eni aparati zbog kojih supacijenti upu}ivani van Srp-ske - rekao je Skrobi}.

BAWA LUKA - Organizacija porodica zarobqenihi poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpskepozvala je u petak Kancelariju visokog predstavnika BiHda kazni "hu{ka~ku ure|iva~ku politiku Javnog servisaBHT1, koja ne}e doprinijeti pomirewu i normalizacijime|unacionalnih odnosa u BiH#.

- Ovo nije prvi put da se televizija, koja bi trebalabiti i na{ javni servis, pojavquje kao arbitar, prikazu-je emisije koje su jednostrane i uglavnom idu na {tetu Re-publike Srpske - stoji u saop{tewu Organizacije koje jepotpisao wen predsjednik Nedeqko Mitrovi}.

U saop{tewu se, izme|u ostalog, navodi primjer pri-loga koji je na BHT1 prikazan 26. oktobra.

- Protiv toga smo da Abu Hamza zloupotrebqava Jav-ni servis. Neprihvatqivo je da se na "na{oj# televizi-ji razgovara na takav na~in i o temama bez su~eqavawami{qewa, kao {to je tada re~eno o navodnoj odbraniBiH. Od koga su i od ~ega Abu Hamza i wemu sli~ni bra-nili BiH? Posqedice takve odbrane smo vidjeli na Ozre-nu, zapadnoj Krajini - ocjewuje se u saop{tewu Organi-zacije. ¥ G. K.

ORGANIZACIJA PORODICA

POGINULIH BORACA

Ekran za hu{kawe

ZVORNIK - Generalni direk-tor Fabrike glinice "Bira~# Al-nija Brusokiene uru~ila je u petaknov~anu pomo} za ~etiri studenta,djecu radnika ovog kolektiva.

Po 200 maraka dobile su sestreStanislava i Branislava Eri}, Sa-wa Radi} i Aleksandar Risti}. Svisu studenti prve godine, i to Sta-nislava farmacije u Be~u, Brani-slava molekularne biologije tako-|e u Be~u, Sawa Pravnog fakulte-ta u Bijeqini i Aleksandar Eko-nomskog fakulteta u Beogradu.

Uru~uju}i im nov~anu pomo},Brusokiene je naglasila da su svioni bili vukovci u dosada{wem{kolovawu, te da je ovo na~in dabudu nagra|eni za svoj uspjeh, ali ida im se da podstrek za daqi uspje-{an rad. ¥ S. Sa.

FABRIKA GLINICE "BIRA^"

Pomo}

studentimaDA BI se stvorili boqiuslovi za organizovawe |a~kihekskurzija, izleta i {kola uprirodi neophodno je donijetinovi pravilnik iz ove oblasti,jer postoje}i ima mnogo nedo-stataka.

Ovo je zakqu~eno ju~e u BawojLuci na sastanku predstavnikarepubli~kog Ministarstva pro-

svjete i kulture i turisti~kihagencija.

- U pripremi je novi Pravil-nik o izvo|ewu ekskurzija, izle-ta i {kola u prirodi koji bi tre-bao uvesti vi{e reda u ovoj obla-sti, kako bi bili zadovoqniji iroditeqi i |aci i predstavnicituristi~kih agencija - istakaoje vi{i stru~ni savjetnik za

osnovno obrazovawe u Ministar-stvu prosvjete i kulture, RankoSavanovi}.

Predstavnici turisti~kihagencija zahtijevaju od Ministar-stva prosvjete da stvori ravno-pravne uslove za sve agencije pri-likom organizovawa ekskurzija i{kola u prirodi.

¥ M. F.

MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE I TURISTI^KE AGENCIJE SAGLASNI

Pravilnik sa mnogo

"

rupa"

BAWA LUKA - Rektor bawo-lu~kog Univerziteta Stanko Sta-ni}, direktor Elektroprivrede Re-publike Srpske Pantelija Daki} irepubli~ki ministri za nauku itehnologiju i prosvjetu i kulturuBakir Ajanovi} i Anton Kasipovi}u petak su razgovarali o poslovno-

tehni~koj saradwi. Sastanak je po-sve}en predstoje}im organizacio-nim promjenama u oba sistema kakoElektroprivrede Srpske tako iUniverziteta u Bawoj Luci i Is-to~nom Sarajevu.

- Ovom prilikom dogovorenoje da se razradi model saradwe po

kojem bi bawolu~ki Univerzitetbio suvlasnik Istra`iva~ko-raz-vojnog centra koji je u sastavu"Elektroprivrede RepublikeSrpske# u odre|enom procentu.

Na taj na~in bi se institutibawolu~kog Univerziteta stavi-li u funkciju razvoja "Elektro-privrede# - navodi se u saop{te-wu Rektorata.

¥ @. B.

SARADWA UNIVERZITETA I ELEKTROPRIVREDE

Instituti poma`u razvoj

28. i 29. oktobar 2006. EKONOMIJA

BAWA LUKA - O`ivqava-wem proizvodwe u kragujeva~kojFabrici automobila "Zasta-va#, preduze}ima iz RepublikeSrpske, koja u svojim proizvod-nim programima imaju zastu-

pqene proizvode namijewene zaauto-industriju pru`a se {an-sa da se vi{e nego do sada ukqu-~e u proizvodnu kooperaciju.

Ovo se posebno odnosi naproizvodwu odre|enih dijelo-va i opreme za ugradwu u novimodel automobila "zastava 10#,koji se od ove godine izra|ujeu Kragujevcu u saradwi sa pozna-

tim italijanskim i svjetskimproizvo|a~em automobila "Fi-jatom#.

Osim toga, postoji mogu}-nost da se takvi poslovi pro{i-re i na programe italijanskog"Fijata#, a posredstvom ovogautomobilskog giganta i nasvjetsko tr`i{te.

Prema rije~ima sekretaraUdru`ewa metalne i elektro-industrije Privredne komoreRepublike Srpske Pere ]ori-}a, u Srpskoj ima oko 15 pred-uze}a ~iji programi obuhvata-ju, izme|u ostalog, i odre|eneproizvode koji bi mogli da sekoriste u automobilskoj indu-striji.

Me|utim, u ovom trenutkutek oko sedam ovda{wih pred-uze}a ima realnu {ansu da se urelativno kratkom periodu vr-lo ozbiqno i u ve}em obimuukqu~i u izradu i isporuku di-jelova i opreme za potrebe kra-gujeva~kog proizvo|a~a auto-mobila.

- Istina, neophodno je is-puniti stroge tehni~ko-tehno-lo{ke i druge uslove za ukqu-~ivawe u ovaj posao, ali s ob-zirom na to da pojedina predu-ze}a iz Srpske jo{ odranije ras-pola`u kvalitetnim stru~nimkadrom i iskustvom u ovakvimposlovima, smatra se da u tomene bi imali ve}ih problema.Uostalom, Privredna komoraRepublike Srpske, kao koordi-

nator u uspostavqawu saradwei poslovnih veza, pozva}e na sa-stanak predstavnike zaintere-sovanih doma}ih preduze}a. Naovom sastanku privrednici bitrebalo da se upoznaju sa mo-gu}nostima i uslovima za pro-izvodnu kooperaciju sa kraguje-va~kom "Zastavom# - izjavio jeza "Glas Srpske# Pero ]ori}.

On je dodao da }e tom pri-likom predstavnicima zainte-resovanih preduze}a biti uru-~ena dokumentacija, koja se od-nosi na specifikaciju dijelo-va za ugradwu u model "zastava10#, kao i na sertifikaciju,tehni~ko-tehnolo{ke, razvoj-ne i druge uslove prema krite-rijumima "Fijata#.

U republi~koj Privrednojkomori ocjewuju da ja~awe sa-radwe i ukqu~ivawe ve}egbroja preduze}a iz RepublikeSrpske u poslove sa kraguje-va~kim proizvo|a~em automo-bila predstavqa, pored osta-log, dobru {ansu za o`ivqa-vawe i pove}awe proizvodwe u

doma}oj metalnoj i elektroin-dustriji.

Uz to, u ovoj privrednoj aso-cijaciji smatraju da bi nadle-`ne vlasti u Republici Srp-skoj i BiH trebalo odgovaraju-}im mjerama da doprinesu stva-rawu povoqnijih uslova pri-vre|ivawa u ovim i drugim in-dustrijskim granama.

Smatra se da bi na taj na~indoma}a preduze}a iz oblastimetalne i elektroindustrijemogla lak{e i uspje{nije da seukqu~e u proizvodnu koopera-ciju, ne samo sa automobilskomindustrijom u Srbiji, ve} i sasvjetskim gigantom u oblastiauto-industrije "Fijatom#.

Pomenimo na kraju i poda-tak, koji pokazuju da je pro{lo-godi{wi obim poslovne sarad-we grupe "Zastava vozila# saisporu~iocima dijelova i opre-me iz Republike Srpske bio okomilion evra, a procjene za ovugodinu pokazuju da bi mogao pre-ma{iti tri miliona evra.

¥ M. MIQU[

SARADWA DOMA]IH PROIZVO\A^A DIJELOVA I OPREME ZA

AUTO-INDUSTRIJU SA KRAGUJEVA^KOM "ZASTAVOM"

[ANSA ZA NOVE POSLOVESedam preduze}a iz Srpske ima realnu

{ansu da se ukqu~i u izradu i isporuku

dijelova i opreme za potrebe

"

Zastave"...

Neophodno ispuniti stroge

tehni~ko-tehnolo{ke i druge uslove

"

Zastava 10": Odskora i na putevima Srpske

POSAO

Mogu}nost ja~awa i unapre-|ewa poslovne saradwe naja-vqena je sredinom januara ovegodine, kada je u Bawoj Luci,posredstvom republi~ke Pri-vredne komore, zakqu~en Pro-tokol o saradwi izme|u grupe"Zastava vozila# iz Kragujev-ca i zainteresovanih preduze-}a iz Republike Srpske. U me-|uvremenu, prvi konkretan po-sao u vezi sa novim modelom"zastava 10# ozvani~en je pri-je desetak dana, kada je u BawojLuci potpisan ugovor izme|ugrupe "Zastava vozila# i eks-kluzivnog zastupnika za Repu-bliku Srpsku i BiH firme"Samaks# iz Bawe Luke o pro-daji na ovda{wem tr`i{tu po-menutog tipa automobila.

BAWA LUKA - Na trgova-wu u petak na Bawolu~koj ber-zi ostvaren je promet od2.210.406 maraka, kroz 531transakciju.

Vrijednost Berzanskogindeksa Republike Srpske pa-la je 0,12 odsto na 2.723,12 po-ena. Vrijednost indeksa fon-dova smawila se za 8,03 odstona 5.365,93 poena, dok se vri-jednost indeksa preduze}a izsastava Elektroprivrede"ERS10# pove}ala za 3,35 od-sto i dan je zavr{ila na4.191,34 poena.

Najve}i promet od 256.568maraka ostvaren je sa akcija-ma "Elektrokrajina# a.d. Ba-wa Luka, po prosje~noj cije-ni 2,88 maraka.

Akcijama "Telekoma Srp-ske# trgovalo se u vrijedno-sti od 164.015 maraka, po pro-sje~noj cijeni od 2,80 maraka,{to predstavqa pad za 2,75odsto.

Sa akcijama "Rafinerijeuqa Modri~a# trgovalo se poprosje~noj cijeni od 0,732 ma-raka, dok se akcijama "BaweVru}ice# u petak trgovalo poprosje~noj cijeni od 1,29 mara-ka, {to predstavqa 0,77 odstoni`u cijenu u odnosu na pret-hodna trgovawa.

Od akcija privatizacionihinvesticionih fondova najve-}i promet od 238.450 marakaostvaren je akcijama "Euroin-vestment fonda# a.d. Bawa Lu-ka po prosje~noj cijeni od 45,70maraka. Najve}i pad od 10,00odsto zabiqe`ile su akcije"VB fonda# i wima se trgova-lo po cijeni od 6,57 maraka.

Na slobodnom berzanskomtr`i{tu rast cijena su zabi-qe`ile akcije 22 emitenata.Najve}i rast od 43,08 odstoimale su akcije preduze}a"Projekt# ad Bawa Luka i wi-ma se trgovalo po 0,91 maraka.

¥ Da. P.

Pala vrijednost akcija

"

Telekoma"

BAWALU^KA BERZA

GLAMO^ - Ako je suditiprema najavama iz op{tinskeuprave, u Glamo~u bi uskoro mo-gla da bude pokrenuta proizvod-wa mini-briketa i briketa.

Naime, mostarsko preduze-}e "Kamen-dent# i wegovi ita-lijanski partneri uputili supismo namjere na~elniku op-{tine Glamo~ Radi Gveri i odop{tine zatra`ili da obezbi-jedi teren sa postoje}im objek-tima na lokaciji aerodrom, gdjeje ranije bio vojni poligon "Od-va`na Barbara#.

U pismu se navodi da je tajprostor pogodan za izgradwupogona za proizvodwu briketai da se tra`i wegov najam na 50godina.

Investitor je najavio ula-gawe od osam miliona maraka,od ~ega bi pet miliona biloulo`eno u opremu, a po mili-on u objekat, obrtna sredstva isirovine. Planirano je zapo-{qavawe 30 radnika u proiz-vodwi i od 20 do 25 kooperana-ta za nabavku sirovine. Pla-nirana je proizvodwa od100.000 tona briketa godi{we.

- Na op{tini je sad da pri-premi ugovor o najmu pomenu-te lokacije, jer bi projekattrebalo da se pokrene bez odu-govla~ewa. Koliko je to od zna-~aja za Glamo~ i region suvi-{no je govoriti - rekao je Ra-de Gvero.

¥ R. M.

IZGRADWA FABRIKE BRIKETA U GLAMO^U

Stiglo pismo namjere

5

28. i 29. oktobar 2006.DRU[TVO

6

BAWA LUKA - Rasprodajaobjekata i zemqi{ta u bawo-lu~koj Fabrici obu}e "Bosna#omogu}i}e isplatu plata za 700radnika, koje nisu ispla}ivaneu posqedwih {est godina.

Ovo je za na{ list potvrdi-la predsjednik Sindikata Fabri-ke obu}e Marija Orlando, napo-miwu}i da su, zbog dugogodi{wegprekida proizvodwe, radnici iSindikat po~etkom godine zatra-`ili od Vlade Republike Srp-ske pokretawe ste~aja.

Nadle`ni sud odobrio je ufebruaru pokretawe ste~aja,zbog dugogodi{we nelikvidno-sti firme i nemogu}nosti is-plate povjerilaca. Dugovawa zaplate iznose nevjerovatnih 11,8miliona maraka, dok su potra-`ivawa drugih povjerilaca, me-|u kojima je najva`niji Fondpenzijskog i invalidskog osi-gurawa, oko sedam miliona ma-raka.

Prema informacijama izbawolu~kog Osnovnog suda, pr-vo izvje{tajno ro~i{te, na ko-jem }e biti razmotren ste~ajniplan o prodaji imovine"Bosne#,zakazano je za 17. oktobar.

Ste~ajni sudija NedeqkoMilijevi} je ocijenio da je,zbog nelikvidnosti ove fabri-

ke, "dobro da je pokrenut ste-~ajni postupak, prvenstvenoradi izmirewa potra`ivawa

prema radnicima i povjerio-cima#.

On je napomenuo da }e sudsvoj stav o ovom pitawu zauze-ti tek nakon {to se zaka`uprve licitacije na kojima }eod prodaje imovine firme bi-ti ostvarena ste~ajna masa. Izwe bi se, dodao je, trebala na-platiti sva potra`ivawa,zbog kojih je fabrika trajnouni{tena.

- Uvidom u stvarno staweste~ajnog du`nika utvrdio samda je vrijednost kapitala u Fa-brici obu}e "Bosna# u trenut-ku privatizacije iznosila32.778.862 maraka. Ali, premazavr{nom ra~unu, stawe kapi-tala je promijeweno tako {toje ukupan kapital iznosio15.870.824 maraka. Do smawe-wa je do{lo zbog gubitka u po-slovawu od 16.908.038 maraka -tvrdi ste~ajni upravnik u "Bo-sni# Milovan Vukovi}.

On vjeruje da je, iako su du-govawa u "Bosni# vrtoglavovisoka, ste~aj jedina {ansa dase ona isplate. Ve}i prihodo~ekuje se od prodaje ~etirihektara zemqi{ta na kojem je

locirana fabrika i koje je,prema zavr{nom bilansu zapro{lu godinu, procijewenona 17.005.244 maraka.

Prihod se o~ekuje i od pro-daje gra|evinskih objekata, ko-ji su procijeweni na 9.422.503

maraka. Sdruge strane,s t e ~ a j n iupravnik neo~ekuje da }eod prodajema{ina bitidobijena zna-~ajnija sred-stva, jer jek o m p l e t n aoprema, kojaje uglavnom

dotrajala i kupqena prije 30godina, procijewena na samo264.334 maraka.

Prema mi{qewu ste~ajnogupravnika, u Fabrici obu}e"Bosna# nije bilo nikakvih{ansi da se sprovede reorgani-

zacija i nastavi proizvodwa.On smatra da je za propast ne-kad ugledne firme najodgovor-nije dosada{we rukovodstvo.

Treba naglasiti da je pred-uze}e "Bosna# od 2002. godine,kada je prekinuta proizvodwa,sve objekte i ve}i dio uprav-ne zgrade izdalo pod zakup iod toga godi{we uzima zakup-ninu od 300.000 maraka. Glav-ni zakupac je preduze}e "Be-ma#, ~iji su osniva~i iz Slo-venije. Ova firma je zakupilaglavnu proizvodnu halu i rad-ni~ki restoran i zapo{qava500 radnika, od kojih je 300biv{ih radnika fabrike "Bo-sna#.

¥ M. MILUNOVI]

UPOREDO SA STE^AJEM U BAWOLU^KOJ FABRICI OBU]E

"

BOSNA"

RADNICI I[^EKUJU PLATE Dugovawa za plate iznose nevjerovatnih 11,8 miliona

maraka, dok su potra`ivawa drugih povjerilaca, me|u

kojima je najva`niji Fond PIO, oko sedam miliona maraka

\Milovan Vukovi}: Ste~aj jedina

{ansa za isplatu dugova

KAPITAL

Koliko je menaxment "Bo-sne# upropastio ovu fabriku,najboqe pokazuje vrijednostkapitala koja je dvostruko ma-wa, u odnosu na bilanse iz1998. godine. Na osnovu kwi-govodstvene vrijednosti fir-me, u ukupnoj strukturi kapi-tala utvr|eno je da 30 odstodr`avnog kapitala vrijedi9.833.658 maraka, pet odsto di-onica Fonda za restitucijuprocijeweno je na 1.638.943 ma-raka, a 10 odsto kapitala Fon-da PIO iznosi 3.277.886 ma-raka. Privatizaciono-inve-sticioni fondovi imaju udiou kapitalu od 47 odsto, ~ija jevrijednost 15.569.959 maraka,dok 334 malih akcionara "Bo-sne# imaju 7,5 odsto kapitalai posjeduju ukupno 2.458.416maraka.

MINISTARSTVO

Pomo}nik ministra privrede, energetikei razvoja Milan Cviji} izjavio je za na{ listda bi fabrika "Bosna# imala odre|ene {an-se da "pre`ivi# da je kojim slu~ajem ste~aj po-krenut ranije. Ovako, jedina mogu}nost je uefikasnoj privatizaciji preostalog dr`avnogkapitala.

- Stav resornog ministarstva je da Fabri-ka obu}e "Bema# predstavqa strate{kog part-nera i da im treba omogu}iti trajno rje{ava-we pitawa lokacije kroz mogu}nost restruk-turirawa u ste~aju - poru~io je Cviji}, doda-ju}i da je "Bema# primamqiva iz razloga {tonudi novo zapo{qavawe, ali im nedostaje od-govaraju}i poslovni prostor.

REGIONALNO udru`eweizbjeglih i raseqenih lica Bi-jeqine, Ugqevika, Lopara i Ja-we planira 10. novembra da upu-ti pomo} Srbima koji `ive naKosmetu.

Udru`ewe sprovodi humani-tarnu akciju Republike Srpske

"Pomozimo bra}i na Kosovu#, ukojoj su do sada prikupqeni hra-na i lijekovi u vrijednosti ve-}oj od 20.000 maraka.

- O~ekujemo da }emo priku-piti oko 25 tona hrane. Pomo}}emo dostaviti onoj op{tini naKosmetu koja je najugro`enija -istakao je predsjednik Udru`e-wa Veqko Stevanovi}.

Dodao je da su se u akciju, iz-me|u ostalih, ukqu~ile op{ti-ne Bijeqina, Pale, Modri~a,Ilixa, Mili}i, preduze}a "Vi-ta medik#, "Spektar drink#,"Aleksandrija, "Anavi#, Termo-elektrana Ugqevik i "TelekomSrpske#.

PredstavniciUdru`ewa namjera-vaju i da obi|u Sr-be na Kosmetu. Ta-ko|e, o~ekuju da }ese tokom novembrau op{tinama u Fe-deraciji BiH odr-`ati nekoliko ro-~i{ta po tu`bamagra|ana koji tra`enadoknadu {tete zauni{tenu imovinu.

- Dogovorilismo se sa grupomadvokata iz Dobojada zastupaju tu`ite-qe na ro~i{timakoja su zakazana zanovembar. Ro~i{tapred sudovima uLivnu i Novom Sa-rajevu trebalo bi dase odr`e 15. novem-bra, a ro~i{te pred

sudom u Kowicu 12.novembra - ka`e Veq-ko Stevanovi}.

Ovo udru`ewe prikupilo jeoko ~etiri hiqade tu`bi qudikoji `ele nadoknadu {tete zaku}e i stanove uni{tene uglav-nom poslije potpisivawa Dej-tonskog mirovnog sporazuma. Tu-`be su dostavqene nadle`nimsudovima krajem pro{le i po-~etkom ove godine.

¥ S. Mi.

REGIONALNO UDRU@EWE IZBJEGLIH I RASEQENIH

Prikupili pomo} Kosmetu

MRKOWI] GRAD - Hi-droelektrana "Bo~ac# je do14. oktobra elektroenerget-skom sistemu Republike Srp-ske isporu~ila 274 miliona

kilovat-~asova elektri~neenergije i tako prije roka is-punila ovogodi{wi plan pro-izvodwe.

Od tada se proizvodwa hi-droelektrane "Bo~ac#, koja po-sluje u sastavu preduze}a "Hi-droelektrane na Vrbasu# izMrkowi} Grada, ra~una kao vi-

{ak. Procjewuje se da }e dokraja godine biti proizvedenovi{e od 300 miliona kilovat-~asova struje, odnosno 26 mi-

liona vi{e nego {to je pla-nirano.

- Do ispuwewa plana pro-izvodwe 77 dana prije istekagodine do{lo je zahvaquju}i

povoqnoj hidrolo{kojsituaciji i punoj pogon-skoj spremnosti hidroe-lektrane. Za devet mje-seci plan proizvodwestruje preba~en je za 26procenata, a proizvede-no je 267.167 miliona ki-lovat-~asova struje - ka-`e direktor "Hidroe-lektrana na Vrbasu# Ne-deqko Kesi}.

Za devet mjeseci"Hidroelektrane# suostvarile ukupan pri-hod od 10,333 milionamaraka, {to je za 14,2 od-sto vi{e od plana. Ras-hod je bio 8,353 miliona,a ostvareni dohodak 1,98miliona.

- U strukturi ras-hoda najve}e u~e{}e ima-li su tro{kovi amortiza-

cije sa 4,107 miliona ili 49,2odsto. Za bruto zarade i na-knade izdvojeno je 1,974 mili-ona ili 23,6 odsto, a za nakna-

du za hidroakumulaciju 1,633miliona. Na ostale tro{koveotpada 639.000 maraka ili 7,7odsto - obja{wava Kesi}.

Upravnik Hidroelektrane"Bo~ac# Mladenko \akovi} is-ti~e da je zadovoqan pogonskomspremno{}u postrojewa.

- U prvoj polovini septem-bra napravili smo remont agre-gata jedan, pogonske snage 55 me-gavata, a od 16. do 30. septem-bra remontovan je generator 2,iste snage. I pored remonta, useptembru je sa jednom pogon-skom ma{inom plan proizvod-we ostvaren sa 154 odsto - ka-`e \akovi}.

On isti~e da su, pored re-monta generatora, obavqeni re-dovni radovi na hidromehani~-koj i elektroopremi brane, te-mequ i ispustu, ulaznim i za-tvara~ima na kompenzacionombazenu.

- Tokom remonta neplani-rano su o~i{}eni i hladioni-ci na obje ma{ine, jer je staweizmjewiva~a toplote bilo ta-kvo da je tra`ilo hitnu inter-venciju. Zasluge za uspje{an re-mont i dobru proizvodwu stru-je pripadaju iskqu~ivo svimradnicima - poja{wava \ako-vi}.

Podsje}amo da su jo{ u to-ku radovi na sanaciji desne niz-vodne obale Vrbasa.

¥ S. DAKI]

HIDROELEKTRANA

"

BO^AC" ISPUNILA OVOGODI[WI PLAN PROIZVODWE

TURBINE NAPRAVILE VI[AK

Za devet mjeseci

"

Bo~ac" proizveo 267.167 miliona

kilovat-~asova struje... Procjewuje se da }e do kraja

godine plan biti preba~en za 26 miliona kilovata

\ Hidroelektrana "

Bo~ac": Obavqeni i remonti

\Veqko Stevanovi}: Hrana i lijekovi najugro`enijima

BAWA LUKA - U okviru pri-prema za tematsku sjednicu Skup-{tine Bora~ke organizacije Re-publike Srpske, koja }e biti odr-`ana 15. novembra u Bijeqini, uBawoj Luci }e se u subotu okupi-ti ~lanovi Odbora ratnih vojnihinvalida, dok }e se u ponedjeqak,u Dowim @abarima sastati ~la-novi Odbora porodica poginulihi zarobqenih boraca.

Generalni sekretar Bora~keorganizacije Milorad Kalaman-da naveo je i to da }e u sqede}i pe-tak u Pelagi}evu biti odr`ana isjednica Predsjedni{tva Skup-{tine Bora~ke organizacije.

- Rije~ je o pripremama za sjed-nicu na kojoj }emo raspravqati oNacrtu zakona o pravima boraca,vojnih invalida i porodica po-ginulih boraca Odbrambeno-otax-binskog rata Republike Srpske -rekao je Kalamanda, napomiwu}ida }e na tematskoj sjednici pa-`wa biti posve}ena i bora~komdodatku, koji je propisan ovim za-konom i koji }e se ispla}ivatiiz buxeta.

Vlada Srpske, me|utim, u na-rednom periodu trebalo bi dadonese poseban propis o na~inui visini isplate.

¥ G. K.

BORA^KA ORGANIZACIJA REPUBLIKE SRPSKE

U susret Skup{tini

PROSVJETNA inspekcijaod ponedjeqka zapo~iwe kon-trolu privatnih, a zatim i sve-obuhvatnu kontrolu dr`avnihvisoko{kolskih ustanova.

Ovo je na{em listu potvr-dila na~elnik republi~kogOdjeqewa prosvjetne inspek-cije Radmila Peji}.

Prema wenim rije~ima, sviprosvjetni inspektori ukqu-~i}e se u analizu stawa u vi-sokom obrazovawu RepublikeSrpske, poslije koje }e mini-star prosvjete i kulture An-ton Kasipovi} zakazati i te-matsku sjednicu posve}enu vi-sokom obrazovawu.

- Od ~etvrtka }emo anga-`ovati tri nova inspektora zabawolu~ki region. Ovim pre-

gledima provjeri}emo rje{e-wa fakulteta i dozvole za rad,uslove rada, nastavne planove

i programe, broj zaposlenih,pokrivenost nastave, upis stu-denata, konkurse za izbor i re-

izbor profesora u druga zvawa,regularnost komisija, perso-nalne dosijee profesora i stu-denata i sve ono {to nala`eZakon o visokom obrazovawuRepublike Srpske - rekla jePeji}eva.

Ona je dodala da se inspek-cija dugo pripremala za ovajpoduhvat i da nije `eqela is-hitreno saop{tavati infor-macije, koje bi, vjerovatno,uvrijedile i akademske radni-ke koji savjesno obavqaju svojposao.

- Ve}ina fakulteta bawo-lu~kog Univerziteta dostavi-la nam je platne spiskove nakojima se nalazi 1.859 imena.Me|utim, neka imena se pona-vqaju, jer ima profesora koji

rade na vi{e fakulteta. Osta-li treba da nam po{aqu svojepodatke. Kada napravimo ana-lizu broja zaposlenih na uni-verzitetima, uporedi}emo jesa platnim spiskovima po ko-jima su se obavqale isplate izTrezora - ka`e Peji}eva.

Iz ovih podataka, dodalaje, Ministarstvo prosvjete ikulture uo~i}e na koliko fa-kulteta predaju isti profeso-ri i koliko su za to pla}eni.

Radmila Peji} ka`e da }einspekcija obavijestiti jav-nost o utvr|enim podacima ka-ko je nastao vi{ak od 180.000maraka u potra`ivawima ba-wolu~kog Univerziteta odVlade Srpske.

Prosvjetna inspekcija, ka-`e Peji}eva, od sqede}e nedje-qe dobi}e poja~awe i za rad udobojskom regionu. ¥ @. B.

OD PONEDJEQKA KONTROLE NA FAKULTETIMA

Inspektori snimaju stawe

SAVJETOVAWE

- Resorno ministarstvoplanira da odr`i savjetodav-ni skup na kojem bi se, poreddoma}ih prosvjetnih inspek-tora, okupili inspektori izokolnih zemaqa. To }e bitiprilika da se razmijene is-kustva i da se novi inspekto-ri boqe upoznaju sa metoda-ma rada - rekla je RadmilaPeji}.

28. i 29 . oktobar 2006. DRU[TVO

7

DOBOJ - Sve do prije iz-vjesnog vremena, dobojska Op-{ta bolnica "Sveti apostolLuka# imala je gubitke od okodeset miliona maraka, ali du-govi su sada upola izmireni.

- Najve}a stavka u negativ-nom finansijskom poslovawubile su neispla}ene obavezepenzionom i fondu zdravstve-nog osigurawa, zatim porezi naplatu i ostalo, sve u visini odoko 5.300 hiqada maraka. Gubi-ci su, me|utim, zahvaquju}i in-tervenciji Ministarstva zdra-vqa i socijalne za{tite, sani-rani - ka`e direktor Op{tebolnice Du{ko Vasi}.

Osim toga, dodaje on, za 753zaposlena radnika u ovoj veli-koj zdravstvenoj ustanovi is-

pla}ene su ~etiri zaostale pla-te tako da je cijeli kolektivsada u znatno boqoj poziciji uodnosu na onu od prije nekoli-ko mjeseci.

- Ovi gubici bili su za nasveliki balast, poseb-no kada se zna da radi-mo na realizaciji ne-koliko zaista bitnihprojekata za bolnicu,ali i za zdravstvo ucjelini. Rije~ je ogradwi zgrade sa naj-modernijom opremomza uni{tavawe i prak-ti~no sterilisawe in-fektivnog otpada zatri bolnice i 110zdravstvenih organi-zacija u vi{e od 10 op-{tina dobojskog regi-ona, kao i o otvarawuurgentnog centra, jed-nog od prvih u Repu-blici Srpskoj - isti-~e Vasi}.

U posqedwih ne-koliko mjeseci, premawegovim rije~ima, uovoj bolnici inten-zivno se radi na po-

boq{awu stawa, koje bi treba-lo da se odrazi na tretman pa-cijenata.

- Ciq nam je, naravno, da sepoboq{aju uslovi za lije~ewebolesnika sa podru~ja na kojem`ivi vi{e od 260 hiqada sta-novnika. Zbog objektivnih

okolnosti, jo{ uvijek imamoproblema, ali preduzeli smoodre|ene mjere i, uz punu podr-{ku resornog ministarstva,smatramo da neke od tih pro-blema uspje{no otklawamo.Gra|ani }e sami da prosude ko-liko su ti pomaci pozitivni, akoliko nisu. Bili bismo im za-hvalni ako nam skrenu pa`wu naono {to treba da popravqamo- isti~e Vasi}.

Bolnica sada, prema wego-vom mi{qewu, ima priliku da

jo{ boqe posluje. Ostali gubi-tak odnosi se na dug dobavqa~i-ma za lijekove, hranu, elektri~-nu energiju i sve drugo.

- Poslujemo u lo{oj organi-zaciji, koja je, naprosto, mora-la da bude takva, ali u~ini}emoda se ona popravi. Tu, prije sve-ga, mislim na rad hemodijaliza,koji }e se rije{iti otvarawemcentara u Doboju i [amcu. Diostacionara u [amcu, tako|e,predstavqa problem u medicin-

skom i finansijskom pogledu.Fizikalna medicina, koja je uDomu penzionera u Doboju, tre-balo bi da pripadne ovda{wemDomu zdravqa. Na taj na~in, dioradnika bi}e zaposlen u Domuzdravqa - veli Vasi}.

Sve to, poboq{a}e organi-zaciju i doprinijeti racional-nijem poslovawu i efikasni-jem lije~ewu, isti~e direktordobojske Op{te bolnice "Sve-ti apostol Luka#.

¥ Sl. PUHALO

OP[TA BOLNICA "SVETI APOSTOL LUKA" U DOBOJU

PREPOLOVQENI DUGOVIOsim {to su upola izmirena dugovawa, ciq je da se

poboq{aju i uslovi za tretman i lije~ewe bolesnika sa

podru~ja na kojem `ivi vi{e od 260 hiqada stanovnika

Du{ko Vasi}: Gra|ani }e

sami prosuditi koliko su

pomaci pozitivni

SRBAC - Od 1. januara do 1. oktobra ove godine u op{tini Sr-bac zaposlena su 243 radnika, {to je dvostruko vi{e u odnosu naisti period pro{le godine.

Time je po prvi put smawen spisak nezaposlenih na Birou ra-da u Srpcu. Posredstvom biroa zaposlewe sada tra`e 1.902 lica,od kojih je najvi{e kvalifikovanih radnika - 771. Nekvalifiko-vanih je 661, sa sredwom stru~nom spremom 379, vi{om 21 i viso-kom 19 lica. Posao tra`i i jedan magistar fizi~ke kulture.

- Na neodre|eno vrijeme posao je dobilo 148 radnika, na odre-|eno 88, a zaposleno je i sedam pripravnika - ka`e organizator sr-ba~kog Biroa rada Dalibor @uni}.

Raduje ~iwenica, dodaje on, {to u posledwe vrijeme poslodav-ci pokazuju sve ve}e interesovawe da radnike zapo{qavaju posred-stvom Biroa rada. U okviru programa "SESP#, koji stimuli{ezapo{qavawe starijih radnika, posao su dobila 23 lica. ¥ S. K.

U OP[TINI SRBAC

Mawe nezaposlenih

HELIODROM

- Ideja o izgradwi heli-odroma u okviru Op{te bol-nice "Sveti apostol Luka#jo{ uvijek je "`iva# i bi}erealizovana. Treba da se gra-di nekoliko heliodroma u Re-publici Srpskoj kako bi hi-rur{ke ekipe iz Bawe Luke,kada je to potrebno, mogle{to prije da stignu i odmahda interveni{u - ka`e Du{koVasi}.

DRVAR - Da je bilo samomalo dobre voqe od strane di-rektora osnovne {kole u Dr-varu Marka Pezera, do pro-blema u vezi sa neprisustvo-vawem nastavi |aka prvakasrpske nacionalnosti ne bini do{lo, istakla je odbor-nik u drvarskom parlamentui predstavnik roditeqa Na-ta{a Re~i}.

Ona je to izjavila nakon{to je napokon postignut do-govor o promjeni predava~a uspornom odjeqewu prvog razre-da, gdje je nastavu od po~etka{kolske godine izvodilo licekoje nije imalo potrebnu kva-lifikaciju. To je za posqedi-cu imalo odsustvovawe sa na-stave u~enika srpske nacional-nosti.

Radi}eva je rekla da su dje-ca srpske nacionalnosti napo-kon ukqu~ena u nastavni pro-ces, jer je kona~no udovoqenozahtjevima roditeqa da u pr-vom razredu, umjesto nestru~-nog lica hrvatske nacionalno-sti, nastavu dr`i kvalifikova-ni prosvjetni radnik iz redasrpskog naroda.

Radi}eva je podsjetila da suu spornom odjeqewu prvog raz-reda od 28 |aka 24 iz reda srp-skog naroda.

- Nismo pravili nikakavproblem kada je svojevremenoudovoqeno zahtjevima rodite-qa djece hrvatske nacional-nosti, zbog ~ega smo ovoga pu-ta bili istrajni bez obzirana Pezereve opaske da, ako namse ponu|eno rje{ewe ne dopa-da, svoju djecu vodimo u Repu-bliku Srpsku - istakla je Ra-di}eva.

Kako je novinare informi-sala na~elnica drvarske op-{tine Anka Papak-Dodig, ko-ja je, zajedno sa ministrom obra-zovawa u Vladi Livawskog kan-tona Marinom Ivi}em aktivnou~estvovala na iscrpquju}imsastancima [kolskog odboraosnovne {kole u Drvaru, najva-`nije je da su djeca napokon kre-nula na nastavu.

Anka Papak-Dodig je ista-kla da }e o na~inu nadoknadeizgubqenih ~asova odlu~ivatiMinistarstvo obrazovawa, pro-svjete, kulture i sporta Livaw-skog kantona. ¥ M. B.

Op{ta bolnica: Prilika za jo{ boqe poslovawe

RIJE[EN PROBLEM PREDAVA^A U PRVOM RAZREDU

DRVARSKE [KOLE

Roditeqi dobili bitku

28. i 29. oktobar 2006.SRBIJA/CRNA GORA

8

BEOGRAD - Britanski stru~-wak Dejvid ^andler ocijenio jeda }e za Kosovo biti prona|enaformula koja }e zadovoqiti i Ru-siju i SAD i Evropsku uniju i dase wegov sada{wi status "ne}emnogo promijeniti#.

- Malo je vjerovatno da }e Ko-sovo dobiti bilo kakvu stvarnunezavisnost. Mislim da se wegovsada{wi status ne}e mnogo pro-mijeniti - kazao je za BBC ^an-dler, profesor me|unarodnih od-nosa na Vetsminsterskom univer-zitetu u Londonu.

Misija UNMIK-a }e se, pre-ma wegovim rije~ima, "postepenougasiti, ali zamijeni}e je Evrop-ska unija - a i NATO }e sigurnoostati#, prenosi Beta.

- Vjerovatno }e u opticaju bi-ti neka vrsta uslovne nezavisno-sti, koja se ~ak mo`da tako ne}eni nazvati, da bi se o~uvao kon-senzus - kazao je britanski stru~-wak, autor kwige "Od Kosova doAvganistana - qudska prava i hu-manitarne intervencije#.

^endler smatra da }e se me-|unarodna zajednica truditi daodgodi dono{ewe "velikih odlu-ka o nezavisnosti ili otcjepqe-wu#, ali da }e na terenu sve vi-{e ovla{}ewa prepustiti lokal-nim vlastima.

- Za UNMIK je vrlo neprijat-na ~iwenica da ve} sedam godina

upravqa Kosmetom, koji je de fak-to me|unarodni protektorat, a danije uspio da zadovoqi potrebe ite`we bilo koga ko tamo `ivi -ocijenio je britanski profesor.Sada, kako je dodao, "taj posao `e-

le da prepuste nekom drugom - uovom slu~aju kosovskim Alban-cima, koji }e biti pod budnimnadzorom EU#.

Balkanska istra`iva~ka mre-`a (BIRN) ocijenila je da me|una-

rodna zajednica kratkoro~no ne}emo}i da sprije~i fakti~ku podje-lu Kosova, ali da }e vremenom do-}i do wegove reintegracije, zahva-quju}i evroatlantskim aspiracija-ma Srbije. Prema srpskim izvori-ma, na koje se poziva BIRN, od ma-ja 2006, vi{e od 380 "biv{ih slu-`benika Vojske Jugoslavije# pla}e-no je da organizuju snage srpske gra-|anske odbrane u tom dijelu Koso-va. Gradona~elnik Zve~ana Dragi-{a Mijovi} izjavio je za BIRN da}e se lokalni Srbi postarati daizme|u sjevernog Kosmeta i cen-tralne Srbije "ne bude granice#.

Mijovi} je rekao da }e grani-ca vjerovatno biti na rijeciIbar, koja dijeli Mitrovicu nasjeverni i ju`ni dio.

- Ako se Mijovi}eva predvi-|awa ostvare, podjela Kosova bi-}e i fakti~ki zacementirana.Jo{ je nejasno kakve }e to posqe-dice imati po Srbe koji `ive pora{trkanim enklavama u central-nim i ju`nim dijelovima Kosova- ukazuje BIRN.

Diplomatski izvori rekli su zaBIRN da bi me|unarodna zajedni-ca kratkoro~no bila nemo}na dauradi mnogo u vezi sa tim pitawem,ali da se nadaju kako bi prije ilikasnije do{lo do potpune reinte-gracije Kosova i Metohije.

- Te{ko je vjerovati da Sr-bija u jednom trenutku ne}e po`e-qeti da krene naprijed u pogle-du evroatlantskih integracija, ato ne}e mo}i da ostvari aktivnimminirawem sporazuma o Kosmetu- izjavio je jedan strani diplo-mata. ¥

KAKO STRU^WACI VIDE RJE[EWE ZA STATUS KOSOVA I METOHIJE

NI[TA OD NEZAVISNOSTIMalo je vjerovatno da }e Kosovo dobiti bilo kakvu

stvarnu nezavisnost. Mislim da se wegov sada{wi

status ne}e mnogo promijeniti, kazao je Dejvid ^andler

REFERENDUM

BEOGRAD - Predsjed-nik Vlade Srbije VojislavKo{tunica ponovo je u pe-tak pozvao sve gra|ane Sr-bije da "zajedno i slo`no#glasaju za novi Ustav.

- Pozivam sve gra|aneSrbije, pripadnike svih na-cionalnih zajednica i svihvjeroispovijesti da zajednoi slo`no glasamo za noviUstav Srbije, da glasamo zadobro Srbije. Sada zajed-ni~ki preuzimamo sudbinuzemqe u svoje ruke i izgla-savawem Ustava odre|uje-mo dobru budu}nost Srbije- navodi se u izjavi Ko{tu-nice za medije.

Prema wegovim rije~i-ma, sada se ukazuje istorij-ska prilika da narod, svo-jom suverenom i slobodnomvoqom, donose najva`nijipravni akt zemqe, koji ure-|uje `ivot dr`ave.

- Ustav koji je narod iz-glasao mo`e biti samo na-

rodni ustav - rekao je pre-mijer.

On je dodao da novi Us-tav utemequje Srbiju kaodemokratsku i pravno ure-|enu dr`avu i da "brani su-{tinske nacionalne i dr-`avne interese i zaokru-`uje teritorijalnu cjelo-vitost Srbije#.

- Posebno pozivam svegra|ane Srbije, ma kojoj vje-ri ili naciji pripadali, daglasaju za novi Ustav i zbogKosova i Metohije, kako biiskazali jednodu{nu voqucijele Srbije da niko nemo`e otimati na{u teri-toriju, i da niko ne mo`edijeliti Srbiju. Kosovo jeSrbija, jer je to tako zapi-sano i zape~a}eno u samojPoveqi UN - naveo je pred-sjednik Vlade.

Ko{tunica je naveo da}e gra|ani, glasawem za no-vi Ustav, glasati i za svo-ju dobru budu}nost. ¥

VOJISLAV KO[TUNICA POZVAO SVE

GRA\ANE DA IZA\U NA BIRALI[TA

Glas za budu}nost

PREMIJER Republike Srpske Milorad Dodik pozvaoje u petak gra|ane Srbije da iza|u na referendum za no-vi Ustav i tako Srbiji omogu}e da "krene boqim putem#.

- Srbiji je, nakon {to je postala samostalna dr`ava,potreban novi Ustav da bi se o~uvala wena cjelovitost,definisao dr`avno-pravni poredak i nacionalni iden-titet i da bi bili postavqeni temeqi Srbije kao moder-ne evropske dr`ave - saop{tio je premijer Srpske.

Dodik je ocijenio da dono{ewe novog Ustava predsta-vqa op{te dobro svih gra|ana Srbije, ali i "svih Srbakoji maticu Srbiju osje}aju kao svoju, kao dio svog jezi~-kog, kulturnog i nacionalnog identiteta#.

- Novi Ustav Srbije uskla|en je sa najvi{im norma-ma, kada je rije~ o qudskim pravima i pravima mawina iwegovo dono{ewe predstavqa}e veliki korak napred naputu Srbije ka Evropskoj uniji - istakao je predsjednikVlade Republike Srpske.

Dodik je gra|anima Srbije po`elio da svojim glasomna referendumu za novi Ustav omogu}e Srbiji i sebi"prosperitet, sre}niju i uspje{niju budu}nost#. ¥

MILORAD DODIK, PREMIJER REPUBLIKE SRPSKE

Krenite boqim putem

BEOGRAD - U subotu inedjequ, 28. i 29. oktobra, uSrbiji }e biti odr`an re-ferendum o novom UstavuSrbije.

Gra|ani }e se na refe-rendumu, zaokru`ivawemrije~i "da# ili "ne# izja-sniti o pitawu: "Da li steza potvr|ivawe novog Usta-va Republike Srbije?#.

To }e biti peti refe-rendum o Srbiji od 1990. go-dine.

Slijedi kratak pregleddosada{wih referendumau Srbiji:

- 2. jula 1990. odr`an jereferendum na kojem je do-nesena odluka da se prvousvoji novi Ustav Srbije, apotom raspi{u vi{estra-na~ki izbori. Gra|ani suse izja{wavali o prijedlo-gu Predsjedni{tva Srbijeda se prvo donese Ustav Sr-bije, a zatim odr`e vi{e-strana~ki izbori.

Republi~ka izborna ko-misija je saop{tila da seod ukupno 6.813.790 regi-strovanih bira~a za prije-dlog izjasnilo 5.162.320 ili75,76 odsto.

Protiv je bilo 141.137gra|ana, a neva`e}ih listi-}a bilo je 27.505. Podatako broju iza{lih nije saop-{ten. Albanci su bojkoto-vali referendum.

- 31. maja 1992. odr`an jereferendum o dr`avnimsimbolima Srbije, grbu ihimni. Na referendumu, ko-ji je interpretiran kao pre-dizja{wavawe, za "Mar{ naDrinu# i grb u vidu {titasa krstom sa ~etiri ocilaopredijelila se ve}ina iza-{lih. O tim simbolima

trebalo je da bude raspisanreferendum. Na zastavi jeostala petokraka, jer se zatradicionalnu srpsku tro-bojku bez ikakvog simbolanije izjasnilo dovoqno gra-|ana.

Od ukupno 6.930.928 re-gistrovanih bira~a na re-ferendum je iza{lo3.756.168. Za grb ({tit sakrstom sa ~etiri ocila) iz-jasnilo se 1.586.384, a zahimnu ("Mar{ na Drinu#)1.730.070 iza{lih na refe-rendum.

- 11. oktobra 1992. odr-`an je referendum o potvr-|ivawu amandmana na UstavRepublike Srbije za odr-`avawe prevremenih izbo-ra u Republici do kraja1992. godine.

Referendum nije uspiojer je iza{lo samo 45,55 od-sto punoqetnih gra|ana, a"za# se izjasnilo 43,58 od-sto.

- 23. aprila 1998. odr-`an je referendum o stra-nom posredovawu u rje{a-vawu problema na Kosovu iMetohiji.

Referendumsko pitaweje glasilo: "Da li prihva-tate u~e{}e stranih pred-stavnika u rje{avawu pro-blema na Kosovu i Meto-hiji#.

Referendum je uspio jerje na glasawe iza{lo 73,05odsto upisanih bira~a, od-nosno 5.297.776 gra|ana sapravom glasa. Od broja iza-{lih, 94,73 odsto izjasni-lo se protiv u~e{}a stra-nih predstavnika u rje{ava-wu problema na Kosovu iMetohiji, dok se 3,41 odstoiza{lih izjasnilo za. ¥

PREGLED DOSADA[WIH REFERENDUMA U SRBIJI

Narod ima rije~

Kosovo i Metohija: Granice po starom?

BEOGRAD - Vi{e od 37 odstostanovnika u Srbiji je pod stre-som, pokazuju istra`ivawa, pre-nosi B92.

Svaki deseti stanovnik Sr-bije je pod stresom visokog in-tenziteta, koji ne mo`e da kon-troli{e, rezultati su posqed-wih istra`ivawa Instituta zaza{titu zdravqa Ba-tut. Stru~waci ukazu-ju da se stres naj~e{}ejavqa na poslu, kao po-sqedica trke s vreme-nom i novcem.

Dragan Milivoje-vi}, psihijatar i psi-hoterapeut, ka`e da sustresu na poslu izlo-`enije osobe koje ima-ju nerealna o~ekiva-wa, a da postoje dvijemetode kojima se mo`epoku{ati spu{tawatenzije kod zaposle-nih. To su izbjegavawestresne situacije i iz-bjegavawe do`ivqajastresa.

- Za stres na posluostaje druga grupa teh-nika, koja se odnosi na

izbjegavawe do`ivqaja stresa jerje i su{tina stresa u opa`awudoga|aju koji se do`ivqava kaougro`avaju}i - ka`e Dragan Mi-livojevi}.

U Srbiji su besparica, godi-ne nema{tine i rata, prema mi-{qewima mnogih stru~waka, po-digle nivo stresa u op{toj popu-laciji. Najekstremniji primje-

ri stresa javqaju se me|u qudi-ma koji rade u profesijama gdjeje odgovornost najve}a. Aleksan-dar Jaredi} je diler u banci, pasvaka wegova gre{ka u procjenimo`e da uzrokuje milionske gu-bitke. Odgovornost je velika, aorganizam svakog dana u stawupripravnosti da bi savladao pro-bleme.

- Kurs mo`e da se promijenibukvalno u roku od 10 sekundi ida vam neka valuta oslabi ili oja-~a. To uop{te nije neuobi~ajenoi u tim situacijama mo`e da do-|e do ozbiqnih problema. Real-ne borbe sa stresom nema, to jestres koji jednostavno do|e i pro-|e - naglasio je Jaredi}.

Me|unarodna fondacija Artof Living, koja je organizovalaprograme protiv stresa u 148 ze-maqa svijeta, stigla je i u Srbiju.

- Osnova programa je pravil-no disawe, kojim bi ~ovjek treba-lo da koristi pun kapacitet plu-}a. Tako se tijelo osloba|a oko80 odsto toksina, {to znatno uti-~e na smawewe stresa - ka`e in-struktorka na kursevima protivstresa Aleksandra Grujovi}.

- Te pozitivne emocije, kadsmo zaqubqeni, kad smo raspolo-`eni, kad smo relaksirani, to jetaj lagani i dubok ritam disawai obrnuto, negativne emocije,strah, brige, sukobi, qutwa, to jebrzi ritam disawa. Dovodi do to-ga da odrastao ~ovjek koristi sa-mo jednu tre}inu plu}a, zna~i oko30 odsto - istakao je Grujovi}.

Naj~e{}e bolesti XXI vijekasu depresija, visok krvni priti-sak, nesanica i napetost, a javqa-ju se uglavnom kao posqedicastresa. ¥

VI[E OD TRE]INE STANOVNIKA SRBIJE POD STRESOM

NA POSLU TANKI @IVCI

Stru~waci ukazuju da se stres naj~e{}e javqa na poslu,

kao posqedica trke s vremenom i novcem

Stres: Ovako vi{e ne ide!

DE^ANI - Vladika lipqan-ski i iguman manastira Visoki De-~ani Teodosije izjavio je u petakda posjeta ameri~kog izaslanikaza status Kosova i Metohije Fran-ka Viznera srpskim povratnicimau Klini za wih predstavqa veli-ko ohrabrewe.

- Istovremeno, ta posjeta je isna`na poruka kosmetskim Alban-cima da se kona~no moraju zausta-viti napadi na nedu`ne qude - re-kao je Teodosije, a prenijela Infoslu`ba Kosova i Metohije. Viznerje u ~etvrtak u Klini posjetio po-rodicu Milivoja Pavlovi}a u ~i-ji stan je proteklog mjeseca ba~e-na bomba, od ~ije eksplozije su ra-wena ~etiri ~lana te srpske poro-dice. Info slu`ba je prenijela da

je Vizner naglasio da se moraju pro-na}i po~inioci najnovijih napadana Srbe, ocijeniv{i da se radi okriminalnim djelima koja nanose{tetu svima koji ̀ ele boqu budu}-nost na Kosovu.

- Svi smo ponijeli duboke uti-ske poslije posjete Pavlovi}imakoji su i pored svega {to su pre-`ivjeli pokazali duboki hri-{}anski optimizam i ~vrstu ri-je{enost da ostanu da `ive u svomdomu u Klini. Oni su istinskiheroji na{eg vremena - ocijenioje vladika Teodosije.

Milorad Pavlovi} je Vizne-ru, koji je u Klinu do{ao sa su-prugom, prenio da je soba wegovogstana, u koju je, za sada, jo{ nepo-znata osoba bacila bombu, bila

potpuno demolirana od gelera ida je pravo ~udo da su pre`ivje-li taj napad.

Pavlovi} je ameri~kom amba-sadoru prenio da je sa suprugom Ra-dom i majkom Jelom ~vrsto rije-{en da ostane u svom domu.

Mjesec dana poslije napada,stan Pavlovi}a je potpuno renovi-ran i kosovsko Ministarstvo za po-vratak dalo je novac za nabavku no-vog namje{taja i "bijele tehnike#.

- Trudimo se da `ivimo nor-malno kao i prije, idemo u prodav-nicu, na pijacu, kom{ije nas po-zdravqaju i trenutno nemamo ni-kakvih neprijatnosti. Nadamo seu Boga da }e tako i ostati i da }ese jo{ Srba vratiti u Klinu - do-dao je Pavlovi}.

Ambasador Vizner je u razgovo-ru izjavio da je "duboko impresio-niran primjerom Pavlovi}a kojisu na ono {to im se dogodilo uzvra-tili dostojanstvom i hrabro{}udostojnim iskrenog divqewa - pre-nijela je Info slu`ba. ¥

VLADIKA TEODOSIJE ZADOVOQAN POSJETOM VIZNERA KLINI

Ohrabrewe srpskim povratnicima SIGURAN @IVOT

Frank Vizner je poslije po-sjete porodici Pavlovi}, op-{tinskom rukovodstvu Klineprenio da je pred kosmetskiminstitucijama velika odgovor-nost da obezbijede normalan isiguran `ivot pripadnika na-cionalnih zajednica, posebnopovratnika i da odgovorni zanedavne napade na Srbe u Kli-ni moraju biti prona|eni iprivedeni pred lice pravde.

- To o~ekujemo od vas - na-glasio je ameri~ki izaslanik.

28. i 29. oktobar 2006. SVIJET

9

BERLIN - Wema~ka vojskasuspendovala je dvojicu vojni-ka sa du`nosti u vezi sa foto-grafijama iz Avganistana, sa-op{tio je u petak ministar od-brane Wema~ke Franc JozefJung.

Afera vezana za pona{awewema~kih vojnika u Avganista-nu koji su se, dijelom u vulgar-nim pozama, fotografisali sajednom qudskom lobawom, po-prima sve ve}e razmjere.

U ~etvrtak i petak medijisu objavili nove, sli~ne foto-grafije koje navodno nisu, kaoone prvobitne, snimqene 2003.ve} 2004. godine.

Osim toga, prvi put se ogla-sio i jedan od u~esnika ovogdoga|aja koji je izazvao zgra-`awe i o{tru kritiku wema~-ke politi~ke javnosti. Premawegovom tuma~ewu, o fotogra-fisawu sa lobawom bili su

obavije{teni u najmawu rukuni`i oficiri.

Bulevarski list "Bild# usrijedu je objavio fotografi-je iz Avganistana na kojima voj-nici Bundesvera, dijelom i uzvulgarne pokrete, poziraju sajednom qudskom lobawom. Pre-ma navodima ministra odbraneFranca Jozefa Junga, po~ini-oci su ve} identifikovani,ali od {estorice mu{karacasa slike ~etvorica vi{e nisuu Bundesveru.

Jedan od u~esnika je sadaizjavio da qudska lobawa nepoti~e sa grobqa ili sa nekogsvetili{ta, ve} je prona|ena unapu{tenoj glinari u kojoj sunajvjerovatnije tokom ranijihoru`anih sukoba u Avganista-nu zatrpavani le{evi.

Naveo je tako|e da je diou~esnika bio prinu|en da u~e-stvuje u ovoj morbidnoj sceni iz

straha da }e ih drugi vojniciproglasiti slabi}ima.

Vi{e vode}ih politi~arazatra`ilo je da se preispitasistem obuke pripadnika Bun-desvera, ali i da se vojnici ko-ji odlaze u akcije u inostran-stvu boqe pripremaju, s obzi-rom da su rizici, pa tako i psi-holo{ki pritisak kojima sutamo izlo`eni, mnogo ve}i. U Wema~koj postoji vojna oba-veza, ali se u sastavu Bunde-svera nalaze, kao profesional-ci, i tzv. vojnici na odre|eno

vrijeme. Na~elno, u akcije uinostranstvu pripadnici we-ma~kih oru`anih snaga odlazedobrovoqno.

Wema~ka u~estvuje u de-vet me|unarodnih vojnih mi-sija. Najvi{e pripadnikaBundesvera je u Avganistanu(2.780 vojnika), na Kosovu(2.525 vojnika), u BiH i narogu Afrike. Mawi broj voj-nika je i u Sudanu, Gruziji,Etiopiji, Eritreji i u Sre-dozemqu, a odnedavno i u Kon-gu i Libanu. ¥

BURNE REAKCIJE NA U^E[]E PRIPADNIKA BUNDESVERA

U AVGANISTANU

QAGA NA CIJELU VOJSKUJedan od aktera naveo je da je dio

u~esnika bio prinu|en da sara|uje

u ovoj morbidnoj sceni iz straha da }e

ih drugi vojnici proglasiti slabi}ima

Franc Jozef Jung: Suspendovana dva vojnika

NAJROBI - Vi{e od 120miliona qudi u Africi gladu-je ili im prijeti smrt od gla-di zato {to ve}i dio od 5,6 mi-lijardi dolara pomo}i, kolikose svake godine odvoji za wih,uzalud propadne, javqa Beta.

Pomo} me|unarodnih orga-nizacija sti`e suvi{e kasno,ima pogre{nu namjenu, a ~estoje samo kratkoro~na mjera kojaproblem gladi su{tinski nerje{ava, saop{tila je humani-tarna organizacija "Ker inter-ne{enel#.

- Sramota je {to se taj no-vac i daqe daje suvi{e kasno, nakratka razdobqa i tro{i na po-gre{ne stvari. Za to ne posto-ji opravdawe, jer se zna da biskoro svaka kriza mogla da sesprije~i samo ako bi se novactro{io pametnije - ka`e izvr-

{ni direktor "Ker interne{e-nela# Xefri Denis.

U izvje{taju pod naslovom"@ivjeti na ivici opasnosti -agenda za promjene#, CARE upo-zorava da je takvih kriza svevi{e, prenosi agencija Aso{i-jeted pres.

Neodlo`na pomo} za Afri-ku pro{le godine je iznosila5,6 milijardi dolara, dok se1997. godine u te svrhe odvaja-lo 500 miliona dolara.

Me|utim, ako strani dona-tori ne izmjene na~in na kojipomo} tro{e, Afrika }e bitisuo~ena sa jo{ ve}im proble-mom gladi, jo{ ve}im siroma-{tvom i jo{ vi{e sukoba.

Samo pro{le godine je 35miliona qudi u ju`noj i zapad-noj Africi i na Afri~kom ro-gu bilo suo~eno sa smr}u. CA-

RE apeluje dapomo} bude re-dovnija i o~e-kivana i uka-zuje da bi tre-balo da budeutro{ena naprograme opo-ravka i pre-vencije, kao{to su distri-bucija sjemenaza usjeve, pru-`awe veterinarskih usluga iobuka.

U Africi glavni uzrok ma-sovnog stradawa od gladi nijenedostatak hrane, ve} virusHIV-a, klimatske promjene inedostatak gotovine da se kupihrana koja ve} postoji na pija-cama, navodi se u izvje{taju hu-manitarne organizacije.

Kako se predvi|a, u ju`nojAfrici }e do 2020. godine jed-na od pet osoba sposobnih daobra|uju zemqu umrijeti od si-de - {to }e dodatno smawitiproizvodwu hrane.

Sama raspodjela pomo}i uhrani ne}e rije{iti taj pro-blem, upozorava "Ker interne-{enel#. ¥

Gladni i bolesni: Sa smr}u

suo~eno 35 miliona qudi

SVAKE GODINE DIO POMO]I ZA AFRIKU UZALUD PROPADNE

GLADNI JO[ GLADNIJI

Pomo} me|unarodnih organizacija sti`e suvi{e

kasno, ima pogre{nu namjenu, a ~esto je samo

kratkoro~na mjera koja problem gladi su{tinski ne

rje{ava, saop{tila organizacija

"

Ker interne{enel"

KUALA LUMPUR - Uklawawe voza metroa koji je iz-letio sa mosta u Kuala Lumpuru. ¥ (FoNet)

FOTO-VIJEST

UUkkllaawwaawwee mmoossttaa

PARIZ - Vi{e stotinaqudi u~estvovalo je u petak umirnoj {etwi u pariskom pred-gra|u Kli{i-su-Bua, obiqe`a-vaju}i godi{wicu smrti dvoji-ce mladi}a koja je izazvala ne-zapam}ene uli~ne nerede usvim ve}im gradovima i pred-gra|ima u Francuskoj.

Povorku, koju je prema pr-vim procjenama ~inilo oko600 qudi, predvodili su ~la-novi porodica dvojice mladi-}a. Zijed i Buna, poginulihnesre}nim slu~ajem od struj-nog udara kada su se bje`e}iod policije sakrili u jednutrafo-stanicu.