DALMACIJA LOKALITETI TURISTIČKI VODIČI (1.-224.)

8/12/2019 DALMACIJA LOKALITETI TURISTIKI VODII (1.-224.)

1/68

1.BABINO POLJEnaselje u sredinjem dijelu otoka Mljeta, 6 km jugozapadno od luke Sobra, 18 kmjugoistono od Polae;

Na podruju naselja su crkice s! "ndrije #romaniko$gotika%, S! Mi&oila #pleterna ornamentika%,

rueine crkica s! Pankracija #predromanika% i s! 'ur(a #)***! st!%! Na jugozapadnoj je strani naselja

+upna crka s! la&a #spominje se u )! st!%, u noije rijeme, nakon po+ara, preinaena! - crki se ua

romaniki procesijski kri+ iz )***! st! *spred sela je nekadanji dor mljetskoga kneza #datiran 1../!%!

2.BAINA, naselje u ju+noj 0almaciji, km zapadno od Ploa!Na polo+aju Sladinac su ostaci antiki& zidoa i mozaika rimskog naselja Praetoria! 2u su na(eni ostaci

starokr3anske bazilike iz *! st! 4raj rueina crke s! "ndrije nalazila se nekropola ste3aka, uglanom

sanduka i ploa!

Bainska jezera niz me(usobno poezani& slatkoodni& krki& jezera, 1,. km sjeerno od Plo3a! oda

otjee iz jezera tunelom #prokopanim 1511$1!% u zalje Ploe!

3.BADIJA (Otok),otoi3 u istonom dijelu Peljekoga kanala; oko 1 km!

Nazi 7adija potjee od latinskog abbatia opatija! Na 7adiji je nekad postojala crkica s! Petra, jer se

1968! otoi3 spominje kao :Scoleum sancti Petri; toj su crkici mo+da pripadali kapiteli #***!ranjeci iz 7osne, kojima korulanska op3ina poklanja zemljite za samostan, a potom i cijeli otok!

0ananji samostan i jednobrodna crka podignuti su u stilu kasne gotike, poslije 1/?! Portal ima u luneti likMajke 7o+je s djetetom i da seca, rani renesansni rad korulanski& klesara! *spred crke je nekoliko

grobni& ploa #prema dokumentima i grob jednog od graditelja zonika korulanske katedrale iz )! st!,

@rani3a 0ragoei3a%! 4laustar s arkadama, doren 1/!, sauao je sa obilje+ja dalmatinske gotike!

Samostan je dogra(en 15?5!, a 15.?! preure(en u sportsko odmaralite! Na brijegu iznad samostana je

crkica s! 4atarine iz )!$)*! st!

.BA!"A #ODA, naselje i luka u Makarskom primorju, 5,. km sjeerozapadno od Makarske; Naseljena e3

u antici! Na uzisini =radina su tragoi naselja i kasnoantike bizantske utrde, mo+da 7istona! Na ju+noj

strani uzisine ouan je dio obrambeni& zidina, a sa sjeerne strane potjee nekoliko stela iz **!$*! st!

#"r&eoloki muzej u Splitu%! 4asnobarokna crkica s! Aore nastala je najjerojatnije na antikom lokalitetu!

Bupna crka s! Nikole sagra(ena je poetkom ))! st!; 1551! prigra(en joj je zonik i +upni dor #"nte

Co+i3%! - crki su itraji Dosipa 7otterija$0inija i slikane postaje kri+noga puta Dosipa 7i>>ela iz 1585!

Neko3 je 7aka oda bila ribarsko, te+ako i trgoako mjesto, a danas je suremeno turistiko sredite

koje nudi isto more, lijepe pla+e s boroom umom, kalitetnu i raznorsnu &otelsko$ugostiteljsku ponudu!

Sje+ planinski zrak s 7iokoa posebna je dra+ i kaliteta oog podneblja! 2rideseti& godina ooga stolje3a

bra3a Sikaice podignuli su pri ugostiteljski objekt u mjestu, &otel Slaiju, koji je 1596! dobio odlikoanje iz

Aondona! Nakon **! sjetskog rata grade se noi &oteli, turizam dobia poticaj i posljednji& je desetlje3a

glana gospodarska grana! rlo su zanimljie jerske proslae $ napose procesija na eliki petak #kroz sa

mjesta u op3ini, ak 1. km%, 0an S! Nikole, zatitnika 7ake ode #6! prosinca%! Na Setog Aoru #1?!

kolooza% odr+aa se smotra klapa Makarskoga primorja! Aagane su etnje do Promajne i ribarskog seoca

7ratu, dragulja puke ar&itekture!

$.BEN"O#A%, grad u sjeernoj 0almaciji, ? km sjeeroistono od 7iograda na Moru;

*me je dobio po &ratskim knezoima 7enkoi3ima, koji se spominju u )! st! 4atel ima isoku kulu

etrtasta tlocrta i dije kru+ne kule na ugloima! =od! 1.! osojili su ga 2urci! Ed sredine )*)! st! podkatelom se razija trgoite! - blizini je crkica s! "ntuna iz 1/9!

Donje Bi&jane, naselje 19 km sjeerozapadno od 7enkoca! - blizim bunara zanog 7egoaa su

ar&eoloki lokaliteti razliiti& razdoblja! Na polo+aju Frkina su ostaci antike gospodarske zgrade, a nad

njom rueine staro&ratske crke iz *)! st!, zasebnog tipa trobrodne crkene ar&itekture na podruju

0almacije! Eko crke su otkopana 6?/ staro&ratska groba u kojima su na(ene naunice i prstenje iz *)!$

)! st!


2/68

Donji "a!i, Selo ? km sjeerozapadno od 7enkoca! Na polo+aju Manastirine ostaci su staro&ratske

crke kru+na tlocrta sa est apsida, sagra(ene na ostacima antike ar&itekture! Na nekoliko lokaliteta oko

sela #=laurak, Cazbojine, Maklinoo brdo% ostaci staro&ratski& nekropola, a na Gerincu ostaci romanike

crkice!

Donji Le'ri, Selo 1 km jugoistono od 7enkoca! *spod crke s! Martina #sruene u 0omoinskome ratu

155!% na(eni su ostaci monumentalne starokr3anske crke iz *! st!, a na njezinim temeljima ostaci crkeiz staro&ratskoga doba #*)! st!%; oko crke ima ste3aka!

"&a At&aia, naselje /,. km sjeerozapadno od 7enkoca! *z crkice S! Petra s obi*je+jima rane

romanike potjeu ulomci rsnoga kamenoga namjetaja #Split, Muzej &ratski& ar&eoloki& spomenika%!

Frku s! Nikole sagradili su 1///$/6! zadarski gradite1ji! Frka se restaurira nakon ruenja u ratu 155!

*e+i-a, naselje ? km sjeeroistono od 7enkoca! jerojatno rimsko naselje @adra;na(eni su ostaci

terma i drugi& gra(eina te tragoi ceste koja je odila prema rimskom naselju Flambetae - Ebroac! $ -z

crku s! *ana nalazi se srednjojekona nekropola s /? ste3aka

Na+in, naselje 1? km sjeerozapadno od 7enkoca! Naselje gradinskoga tipa Nedinum bilo je sjedite

liburnske op3ine; status grada dobia jerojatno e3 u doba "ugusta! ?uani su ostaci zidina gra(eni& od

megalitiki& blokoa, jerojatno iz 1! st! Medu nalazima a+an je kameni otini spomenik lokalne bo+ice

Aatre! - srednjemu ijeku naselje se obnalja, a antike su utrde dogra(ene u doba turske prelasti!

Ostroia, naselje 18 km jugoistono od 7enkoca! Na r&u uzisine podignut je u srednjem ijeku utr(eni

grad iji su gospodari do sredine )*! st! bili bribirski knezoi Hubi3i! Na podruju Estroice otkrieno je ie

staro&ratski& groboa #karolinke ostruge, *)! st!, i nakit%, ulomaka staro&ratskoga crkenog kamenog

namjetaja #uz crku s! "nte%, ulomci gotiki& natpisa, glazirani& aza i kasnosrednjojekoni noac!

Po+ra-e,zaselak 6 km isono od 7enkoca! - rimsko doba grad "sseria #s municipalnom konstitucijom%;

>orum s kapitolijem imao je originalan smjetaj i rjeenje #podignut uz rub zidina, otoren prema jugu%! -

glana gradska rata uklopljen je poetkom **! st! 2rajano slaoluk! - "sseriji je djeloala jedna od

radionica speci>ini& nadgrobnika $ liburnski& cipusa!

Po&a/a, naselje 1 km jugozapadno od 7enkoca! Spominje se u )*! st! kao sjedite staro&ratske +upanije

Sidraga! Na uzisini 7idina glaica ostaci pretpoijesni& zidina i teme*ji starokr3anske crke u kojoj je

na(eno nekoliko groboa i ie ulomaka starokr3anskoga crkenoga kamenog namjetaja! Na lokalitetu

7iina prona(eno je ie rimski& nadgrobni& i zajetni& spomenika s natpisima, a jugozapadno od 7iineglaice rueine gra(eine koja se u ispraama nazia Palatinum! - po*ju, na lokalitetu 0orine, ostaci

srednjojekonog naselja!

0i&/i, naselje u Canim kotarima, 16 km sjeerozapadno od 7enkoca! Na ie su polo+aja na(eni ostaci

iz neolitika i ilirskog doba #neolitiko naselje, jedno od najbogatiji& neolitiki& nalazita u nas%! Cazdob*je

rimske ladaine ostailo je tragoe mnogi& gra(eina te natpise i groboe! *z staro&ratskog razdob*ja ima

ostataka naselja, crkaa i grob*ja! Srednjojekona su naselja poruena turskim pustoenjem u )*! i )**

st!; dananje je naselje nastalo poslije turski& ratoa! *z )** i )***! st! ouano je ie utr(eni&

gospodarski& zdanja ili doraca eleposjednika, npr! zadarske obitelji 2ebaldi!

o'ot, naselje u Canim kotarima, km jugozapadno od 7enkoca! Na polo+aju Frkina otkrieni su ostaci

ranosrednjojekone crke, te ulomci oltarne pregrade s pleternim ukrasom i dijeloima natpisa! Posebno su

a+ni ulomci natpisa gdje se spominje knez 7ranimir, kao comes i duI @rata! -z crku je grob*je koje jebilo u uporabi *)!$)*! st!

.BE4INA, naselje i luka na sjeeroistonoj obali otoka Murtera, na sjeernom ulazu u Murterski kanal! Pri

se put spominje u )*! st!, kad je osniaju prebjezi pred 2urcima! Bupna crka s! Jrane sagra(ena je

poetkom )**! st!; proiriana je nekoliko puta, a sredinom )***! st! podignut je zonik! - blizini 7etine na

brdu =radina sauana je srednjojekona crkica =ospe od =radine!

5.BIBINJE, naselje i luka u sjeernoj 0almaciji, 6 km jugoistono od Kadra; Pri put se spominje u )***! st!

pod imenom 7ibanum! Bupna crka s! Coka sagra(ena je 169! na mjestu starije, produ+ena 18./!;


3/68

klasicistika >asada! Na mjestu 7anska punta na(eni su ostaci antike ar&itekture, na rtu Pulja ostaci crke

s! *ana iz 196!

- 7ibinju se tradicionalno odr+aa susret klapa Caspiano 7ibinje, a poznata je i Jeta s! Coka #16!

kolooza%, zatitnika 7ibinja!

6.BIO78AD NA *O89 grad i luka u sjeernoj 0almaciji, 8 km ju+no od Kadra;

- turistiko se mjesto 7iograd poeo razijati izme(u *! i **! sjetskog rata! Pri su gosti, Gesi, poeli dolaziti?$i& godina oog stolje3a! Pri je biogradski &otel podignut 159.! na mjestu gdje se danas nalazi &otel

*lirija!

Spominje se sredinom )! st! #4! Por>irogenet% kao &ratski grad! - )*! je st! sjedite &ratski& kraljea! Eko

1?.5! u njemu je biskupija; iste godine osnoan muki benediktinski samostan s! *ana, a 1?65! +enski

samostan s! 2ome! - 7iogradu se 11?! 4oloman okrunio za &ratskoga kralja, a 11.! poruili su ga

Mleani! Stradao u ratoima enecije i 2uraka, osobito 16/6! Dezgra staroga naselja smjetena je na

manjem poluotoku! 0o kraja )*)! st! bile su ouane gradske zidine s kru+nim kulama! Estaci katedrale,

trobrodne bazilike, su uniteni, a ostaci samostanske crke s! *ana, tako(er trobrodne bazilike, istra+eni

su i konzerirani! Ed crke s! 2ome ima samo manji& ostataka! *zan staroga naselja prona(ene su

rueine manje jednobrodne crke s apsidom, a u blizini staro&ratski groboi! Bupna crka s! "nastazije,

sagra(ena 161!, ima barokne oltare, od koji& jedan od pozla3ena dra! *zan staroga naselja nalaze se

crkice s! Coka i s! "nte #18.?!%! Na irem su podruju pretpoijesni nalazi i ostaci antikog akedukta! -

Kaiajnom je muzeju ar&eoloka zbirka s pretpoijesnim, antikim i staro&ratskim materijalom te zbirka

brodski& tereta iz kraja )*! st!

:.BIO"O#O, planina uz sredinji dio dalmatinske obale!

- )*)! st! razijaju se obalna nase*ja #Makarska, 7aka oda%, koja gradnjom prometnica oko 7iokoa

dobiaju ogranienu prometno$trgoaku ulogu!

Frkeno slalje kraj kapelice s! Dure #na samorne r&u Seti Dure% odr+aa se zadnje subote u srpnju!

1;.BIE#O, otok u ju+nodalmatinskom ar&ipelagu, jugozapadno od otoka isa!

7enediktinski samostan s! Silestra osnoao je 1?.?! Spli3anin *an =rli3! Kbog opasnosti od gusara

poslije da stolje3a preselio se u 4omi+u na otoku isu! -z rueine samostana ide se ostaci protne crke

s! Silestra iz )*! st! - dananjoj je crki uzidan dio natpisa se3enika *ana, jerojatno osniaa

zadu+bine, te ulomak grkog natpisa iz antikog doba!Na otoku ima nekoliko pilja, a najpoznatija je Modra pilja u uali 7alun! rlo je slina pilji na Fapriju u

*taliji, ali je od nje atraktinija i raskonija! Pristupana je od 188/!, a do nje se dolazi amcem!

11. BLA%A, uala zapadno od 7ola, na ju+noj obali otoka 7raa! Eko km sjeerno od uale, na .? m,

nalazi se nekadanje istoimeno pustinjako naselje #eremitorij%! Esnoali su ga sredinom )*! st! poljiki

se3enici, koji su pobjegli pred 2urcima! Sastoji se od nekoliko manji& zgrada, podignuti& u razliito doba,

me(usobno poezani& &odnicima i stubama! Frka je sagra(ena u )*! st!, a u doba baroka je obno1jena!

Endje se uaju elika knji+nica, portreti iz )***! st!, nekoliko barokni& slika, zbirka stari& puaka blataki&

brodara za obranu od gusara, glagoljski misali i mala tiskara! $ Ed 156! tu je i astronomska postaja koju je

osnoao don Niko Miliei3!

12. BLA%E, naselje na u3u delte Nerete, 19 km jugoistono od Ploa;Pred selom je otoi3 #naseljen e3 u rimsko doba% s crkom gra(enom! na prijelazu romanike u gotiku i s

rueinama pustinjakog stana!

13. BLA4O, grad u unutranjosti otoka 4orule #oko / km od mora%, km jugoistono od ele Auke!

7lato je sojom skladnom urbanistikom cjelinom zadiilo mnoge putopisce jo u )***! st! Sreditem mjesta

prote+e se prekrasan drored lipa, dug ie od 1 km, pa je poseban do+iljaj pro3i njime u lipnju, kada lipe

catu!


4/68

7la3ani su oduijek dr+ali do soje tradicije i kulture, o emu sjedoi 1. drutaa i udruga koje danas

njeguju kulturu i obiaje mjesta! Me(u njima je i iteko udru+enje :4umpanija, utemeljeno 15! iteka

igra od boja, kumpanija, jedna je od prekrasni& blatski& tradicija, a izodi se obezno 8! tranja, na

7lagdan S! icence, zatitnice mjesta, ije su kosti, doputenjem pape Pija *! prenesene u 7lato prije da

stolje3a! 4umpanija je iteka borba diju ojski koje +ele pokazati spremnost za obranu soga doma, a

sje3anje je na daleka stolje3a kada je obrana otoka bila u rukama otone domobranske postrojbe,kumpanije! Poto mjesni glaar izgoori doputenje, o(a boraca, kapitan, poinje s :plesom od boja kroz

ie plesni& >igura! Napose je zanimlji dio igre u kojem zastanik, al>ir, izodi ples s elikom zastaom! 4ad

ojnici poka+u to znaju i zari kumpanija, poinje eselje ojnika i djeojaka uz ples, tanac! 4umpanija se

izodi uz sirku mije&a i udaranje u eliki ratni bubanj, a od tisu3ljetnog obiaja +rtoanja ola odustalo se

prije nekoliko desetlje3a! Se se odija pred crkom Si& seti&, na plokati, u sugestinom ambijentu, gdje

se odr+aaju i druge seanosti, priredbe i mani>estacije!

*z rimskog su remena ostaci imanja Dunianum! Najstarije gra(eine su crke s! 4ri+a na groblju i s!

Deronima, podignute u romaniko$gotikom stilu #)*! st!%! Srednjojekona +upna crka Si& seti&

proirena je u )**! st! #korulanski graditelji i klesari%! - crki se nalaze mramorni oltari, a poetkom )***!

st! sagra(ena je klasicistika kapela s! icenze s raskonom rakom setice! Eltarne slike na dru #Si seti

i Madona s djetetom% rad su renesansnoga majstora =irolama da Santacrocea! Stara lo+a, koja se spominje

jo u )! st!, zamijenjena je noom na kojoj je radio 1??! korulanski klesar Spaso Joreti3! - renesansno$

baroknomu katelu obitelji "rneri3 nalazi se Kaiajni muzej! -nutar sklopoa puke stambene ar&itekture

izdaja se nekoliko barokni& ladanjski& ku3a korulanski& plemi3a! - Kabla3u zapadno od 7lata je

zanimljia jednobrodna crka s! 4uzme i 0amjana iz )**! st! - okolici se spominje jo nekoliko

srednjojekoni& crkica s! Marije u Polju #1998!%, s! Martina u Maloj 4rtinji #oko 19/6!% i s! Mi&oila u

0ugom Podu #19/6!%!

1. BOBO#IA, naselje na zapadnoj strani otoka 7raa, oko 1 km jugoistono od uale 7oboi3a;

Kaselak 7oboi3a na Moru razio se na obali! -nutranja je luka dobro zati3ena!

- luci su na(eni rimski i bizantski ar&eoloki nalazi, a u obli+njoj ijoj Auci grko$ilirski predmeti i oro+je #!

do *! st! prije 4rista%! Na brdu iznad 7oboi3a je utr(eni renesansno$barokni dorac obite1ji =ligo$

Marinei3, stara ku3a obite1ji Nazor i noija ku3a ladimira Nazora! Spomenik pjesniku rad je kipara M!Estoje.

1$. BOL, grad i luka na ju+noj strani otoka 7raa! *me je nastalo od latinske rijei allum zemljana utrda s

palisadama! Ed 7ola odi strma planinarska staza do idikoca na idooj gori! Eko . km zapadno od 7ola

je selo Murica, iznad kojeg je naputeni samostan s pe3inskom crkom!

7ogat je i kulturno$zabani +iot! Posebno mjesto zauzima proslaa =ospe od Sniga #.! kolooza%, puka

>eta, sje3anje na dan kada je, prema legendi, i odje pao snijeg, ujedno i 0an op3ine 7ol!

7ol je nastao na mjestu rimskoga naselja #starokr3anski sarko>azi, ostaci rimskog spremnika za odu iznad

Klatnog rata%; god! 8! razorili su ga Saraceni! *z staro&ratskog doba sauani su ulomci pleterne

ornamentike u crki S! *ana #jerojatno iz )*! st!% i u zidu oko dominikanskog samostana! - )! st! uz gat

je sagra(en dorac s bogato ukraenim gotikim prozorima na ju+nom proelju! *z doba renesanse je ku3a

obitelji Delii3, iz poetka )**! st! katel na obali! 0jelomice je sauan i perioj obitelji Martinis $ Marc&i,rijedak &ortikulturni spomenik )**! st! u 0almaciji! Frka =ospe od 4armena #retardirana renesansa%

dogra(ena je i barokizirana 18.! Na rtu =laice je crka dominikanskog samostana #osnoanog 1/.!%,

jednobrodna gra(eina s gotikim sodom, poslije proirena jo jednim brodom! Na glanom oltaru bila je

slika Madona s djetetom i secima #sada u samostanskom muzeju%, rad jednog od 2intorettoi& uenika! Na

kasetiranom stropu ispod kora iluzionistike slike baroknog slikara 2ripa 4okolje iz 119! #"poteoza s!

0ominika%! Konik crke je iz 1.1!; u doritu samostana ide se ostaci starog trijema! - samostanu se

ua zbirka kulturno$umjetniki& predmeta #slike, rukopisi, inkunabule, oko 6??? komada starog noca%!

=alerija :7ranko 0ekoi3 smjetena je u baroknoj palai!


5/68

1. BOragmenti

kamene oltarne pregrade iz staro&ratskog doba; nadratnik s relje>om s! Nikole i uklesanom godinom

1/65!; gotiko dreno raspelo iz )! st!%! Na r&u poluotoi3a Nediljno je crkica s! Nediljice #S! 2rojsto%koja se spominje od )**! st!, a na bre+uljku 0umboica crka Co(enja 0jeice Marije! -z pojedine ku3e

kraj obale ide se kamenom obzidana dorita s pukarnicama, sagra(ena za obranu od pirata u )***! st!

15. B8A=, naje3i otok srednjodalmatinske otone skupine, tre3i po eliini me(u jadranskim otocima;

=lani kamenolomi poznatoga brakoga kamena su kraj Pui3a, Selaca, Postira, Spliske, 0onjeg @umca

#braki kamen ugra(en je u 7ijelu ku3u u Las&ingtonu i 0ioklecijanou palau u Splitu%!

Naseljen od neolitika #spilja 4opaina izme(u 0onjeg @umca i Supetra%, preko bronanog i +eljeznog doba

#gradine Cat kod Ao+i3a, 4atilo iznad 7ola, Hkrip $ kao glana utrda, elo i Malo =radi3e, @um, =radac,

gomile u okolici Nere+i3a, Pra+nica, =ornjeg i 0onjeg @umca i drugdje%, grke kolonizacije #ija ala%, do

danas! Pri su poznati stanonici otoka *liri #antiki nazi 7raa, 7rattia, potjee jerojatno od ilirskog

brentos jelen%! Cimsko doba ostailo je tragoa #ladanjske ile, grobnice% ne samo u unutranjosti otoka e3

i na obali; za cara 0ioklecijana iskoritaali su se kamenolomi kod Hkripa! - ranom srednjem ijeku 7ra je

pod 7izantom, u *)! st! osajaju ga slaenski Neretljani, a zatim dolazi u sasta &ratske dr+ae! Kbog

opasnosti od pirata stanonici pomalo naputaju naselja na obali i polae se u unutranjost otoka

#Nere+i3a, 0onji @umac, Hkrip, =ornji @umac, Pod&ume, =radac i dr!%! - )***! st! 7ra je u rukama

Emiana, kojima ga 1/?! oduzimaju Spli3ani; u )*! st! priznaje last ugarsko $ &ratskoga kralja Audoika

*!, zatim bosanskoga kralja 2rtka *! i &ercega @roja uki3a, u+iaju3i pritom iroku autonomiju! =od!

1/?!$15! je pod la3u enecije, koja mu je potrdila stare priilegije! Poslije pada enecije pripada do

18?6! "ustriji, kra3e rijeme je baza ruske >lote za sjeerni dio Dadrana, zatim je u lasti Jrancuza, a onda

do 1518! pod "ustrijom!

*z ranokr3anskoga doba je desetak setita #trolisna crka u Sutianu, trobrodna bazilika s krstionicom u

Poljima i Postirama, Supetar%! Ed )! st! jaljaju se pre crke predromanikoga stila #s! Nikola iznad

Sumartina, s! Mi&oil nad 0olom%, a potom crkene gra(eine prate stilski razitak &ratskoga graditeljsta

romaniki& osobina #S! Duraj r& 7raa, S! *lija kraj 0onjeg @umca%! - )! st! jaljaju se slo+enijigraditeljski sadr+aji #ljetnikoac u 7olu%, a u renesansnom slogu grade se crka u Postirama i dominikanska

crka u 7olu! =raditeljsto baroka najizra+enije je pri podizanju crkaa #Hkrip, Ao+i3a, Milna, Nere+i3a%! -

)*)! st! zadr+ana je isoka razina gra(enja #Ao+i3a$zonik, crka u Selcima%! - ))! st! graditeljska

ostarenja ine turistiki i &otelski objekti #7ol, Supetar% te ku3e za odmor #Polja, 7oboi3a, Splitska%!

16. B8BINJ, naselje u istoimenoj uali na sjeeroistonoj obali 0ugog otoka, 1 km ju+no od 7o+ae;

Bupna crka s! 4uzme i 0amjana pri put se spominje 115.! Na njoj je 1/9.!$/! radio zadarski graditelj

Petar Jrani3$@acuc! - jugoistonom dijelu sela su rueine utr(ena dorca zadarske plemi3ke obitelji

Soppe s kapelom iz )*! st! Na otoi3u -tra #Hkolju% sjeerozapadno od sela nalaze se ostaci

starokr3anske crke!

1:. B8ELA, naselje poznato u srednjoj 0almaciji, na obali Makarskog primorja, na strmom biokoskom

podgorju, 1. km sjeerozapadno od Makarske; Na magistralnoj su prometnici #M, 6.% Split$0ubronik! 2use ubicira grad 7erulia, koji spominje 4onstantin Por>irogenet #)! st!%! 0ananje naselje nastalo je u noije

doba migracijom stanonita iz podbiokoski& zaselaka! Bupna crka iz )*)! st! sagra(ena je na mjestu

starije barokne crke; uz groblje se nalazi srednjojekona nekropola s osam nadgrobni& ploa ureeni&

relje>ima #titoi i maei%! - crki se nalazi ie nadgrobni& ploa iz )***! st!

2;. B8IJE04A, naselje i luka u istoimenoj uali na sjeeroistonoj obali poluotoka Peljeca, 8 km

jugoistono od 0rae! Geterokutna kula za obranu od pirata sagra(ena je 161! Na groblju je barokna

crkica s! Aiberana sa zonikom na preslicu!


6/68

21. B8I04, naselje i luica u istoimenoj uali na obali ju+noga Makarskog primorja, 8 km sjeerno od Ploa!

Stara +upna crka pose3ena s! Margariti podignuta je 1/1! i u njoj se nalaze groboi 4ai3a iz )***! st!

- blizini crke nalazi se elik ureeni ste3ak! - zaselku 4ai3a, neposredno uz staru crku, rodna je ku3a

pjesnika >ra "ndrije 4ai3a Mioi3a! -z more je t ijekom )***! st! sagra(eno nekoliko kasnobarokni&

ladanjsko$gospodarski& sklopoa! Noa +upna crka s! Mare podignuta je uz more 18?! u

neoromanikom slogu; uz nju je spomenik >ra "! 4ai3a Mioi3a, djelo *! Metroi3a!22. B8O%E, naselje i luica na zapadnoj obali su+enog dijela Stonskoga kanala na poluotoku Peljecu, 9

km ju+no od Stona;

Naselje su osnoali 0ubroani 19/5! =od! 1/8!, prema projektu Jrancuza Eliiera, zapoelo je

produ+enje gradski& bedema Stona prema 7rocama, ali je taj rad obusta*jen! -z nekoliko gotiki& i

renesansni& ku3a izgra(en je 165! dominikanski samostan s crkom! Postoje jo crke Najetenja, s!

Jeli3a i Si& seti& s grob*jem! Dugoistono od 7roca su rueine ku3e i kapele *ana Cab*janina,

najpoznatijeg dubroakog ljeaa topoa!

23. B80E=INE, naselje u sjeerozapadnom dijelu 0ubroakoga primorja, oko 1 km od istoimene uale, .

km sjeerozapadno od 0ubronika;

- morskoj uali nalazi se ljetnikoac obitelji Kuzori3 iz )*! st!, a na zarani iznad uale utr(eni ljetnikoac

s kapelom i parkom obitelji E&muei3$7izzaro iz )**! st! - naselju je crka s! 'ur(a, a do nje rueine

crkice s! Stjepana!

2. %A#4A4, grad i luka u ju+nom dijelu Bupskoga zaljea, ? km jugoistono od 0ubronika;

Protno grko naselje pidauros! Eko 8!g! prije 4rista nalazi se u lasti Cimljana, poslije postaje rimskom

kolonijom! *me Fatat nastalo je prema Fiitas etus, kako su bjegunci u nooosnoanomu 0ubroniku

naziali soje matino naselje! *z toga remena ouali su se ostaci rimskoga kazalita #%, groboi te ostaci

ceste iznad dananjega mjesta! "ntiki grad razoren je poetkom **! st! za prodora "ara i Slaena! *z )!$

)*! st! ouani su ostaci gradski& zidina prema kopnu i renesansni kne+e dor, rad doma3i& graditelja!

7arokna +upna crka ima drene oltare! - +upnom doru nalazi se pinakoteka! - gotiko$renesansnoj

>ranjeakoj crki ua se polipti& #poetak )*! st!%, rad icka Aorina, a u samostanu umjetnika zbirka!

Kbirka 7altazara 7ogii3a ima brojne gra>ike radoe doma3i& i strani& umjetnika, etnogra>ske predmete i

mali ar&eoloki lapidarij, a u njegooj elikoj biblioteci ua se i nekoliko osobito rijedni& knjiga! - ku3i

la&a 7ukoca nalazi se zbirka njegoi& slika i uspomena! Na groblju je mauzolej obitelji Cai3, rad *anaMetroi3a #15?!$9?!%, a u naselju spomenik 7altazaru 7ogii3u!

*rkan, nenaseljen otoi3 u blizini Fatata!

Na ostacima kasnoantikog zdanja #jerojatno memorija% izgra(ena je predromanika crkica s! Mi&oila!

Na dijelu rueina obli+njega benediktinskoga samostana izgra(en je nooijeki biskupski ljetnikoac, danas

tako(er u rueinama!

2$. %I04A P8O#O, naselje u *motskoj krajini, 18 km sjeerozapadno od *motskog;

Eo a+no cestono kri+ite ima dugu sajamsku i gostioniarsku tradiciju! Posebno je +io ikendima i

blagdanima, kada se na zabano$sportskim priredbama okuplja okolno puansto! -z poznate specijalitete $

janjetinu, jaretinu, jela ispod peke $ nude se kalitetno ino #kujund+ua% te du&an!

%ista #e&ika, naselje . km sjeerozapadno od Fiste Proo!Na lokalitetu Frkina otkriena je starokr3anska crkica i memorija, te >ragmenti oltarne pregrade! Na tri

polo+aja postoje ostaci nekropole ste3aka, ukupno 1?5 spomenika! Mnogi su ureeni >iguralnim prizorima!

Lore, naselje km jugoistono od Fiste Proo! Na glanom oltaru +upne crke S! 0u&a su rijedni

barokni kipoi s! Silestra i s! 2ome, rad nepoznatoga mletakoga kipara! Na tri polo+aja nalaze se groblja

sa ste3cima kraj stare +upne crke #iz 1.5!%, na Gatrnji i u Markuzinoj ogradi!

2. =A8A, naselje u sredinjem dijelu otoka 4orule, / km istono od Smokice, na podno+ju brda 4onar;

Dedno od najstariji& naselja #4zarra% na otoku #)*! st!%! *z pre poloice )*! st! potjee crkasS! Marije u

Polju #preure(iana 19!, potkraj )*! st! i 168?!% s prostranom la(om i elikom polukru+nom apsidom! Na


7/68

glanom oltaru, sastaljenom u )***! st!, nalazi se sedam gotiki& relje>a iz ngleske od alabastera #)*!$

)! st!%! Bupna crka s! Petra spominje se u )! st!; u poetku trobrodna gra(eina, u )***! st! je

preinaena i dozidan joj je zonik! Esim zlatnoga kale+a gotikog oblika u njoj se nalazi i oltarna slika

Aeonarda 7assana! 4raj crke nalazila se lo+a iz 1?! #poruena%, dok je barokni katel Hpani3a iz 16/!

sasim nagr(en!

Dedno od najstariji& mjesta na otoku karakterizira polo+aj uz lijepo Garsko polje! Najpoznatiji je proizodueno bijelo ino, poip, ije je podrijetlo me(u prima u @ratskoj zati3eno, a cijeni se i arsko maslinoo

ulje! - crku =ospe od Garskog polja &odoasti se na 7lagdan S! Dakoa, zatitnika Gare #.! srpnja% te na

Malu =ospu #8! rujna%! Na Setog Dakoa obezno se izodi kumpanija #! 7lato%! Njeguje se i tradicija

pjeanja dalmatinski& narodni& napjea!

25. =IO#O, otok u srednjodalmatinskom ar&ipelagu;

Comanski nazi otoka #7ua, 7oa, 7ao, 7ubus% jerojatno je ilirskog podrijetla! Slaenski nazi Gioo doodi

se u ezu s naziom istonoga rta otoka Faput Dois! - srednjem ijeku na Giou postoji niz sela,

pustinjaki& stanoa i leprozorija! 4od Slatina, u uali Supetar, otkrieni su tragoi predromanike crke s!

Petra! - Bednom je ouana srednjojekona crka s! Mara! - mjestu Giou je predromanika crka

=ospe pokraj mora! Ed )! st! poe3aa se stanonito Gioa doseljaanjem izbjeglica koji bje+e pred

2urcima, a istodobno se na Giou protegnulo i trogirsko predgra(e!

Frku i dominikanski samostan s! 4ri+a #. km od 2rogira% grade u )! st! majstori *an 0rakanoi3 i Nikola

Mladino! Samostan ima lijep klaustar; ouan je polikromni sod blagoaonice, slike Matije Ponuna i dr! -

>ranjeakom samostanu s! "ntuna uaju se slika Palme ml! i skulptura s! Magdalene *ana 0uknoi3a!

-z morsku obalu je crka s! Dere! Na istonom dijelu otoka je pustinjaka crka =ospa od Prizidnice;

oslikano gotiko raspelo i bizantska ikona danas su u +upnoj crki u Slatinama! -z jugozapadnu stranu

Gioa pru+a se otoi3 Jumija na kojemu su ostaci kasnoantike ili ranosrednjojekone crkice s! Jumije i

gospodarski& zgrada trogirski& benediktinaca!

Ar>anija, naselje na otoku Oiou, / km istono od 2rogira! Na podruju naselja je poznati samostan s!

4ri+a, a u 1 km udaljenom Bednom srednjojekona crka s! Mara!

26. DA"0A, otoi3 na krajnjem jugoistoku 4oloepskoga kanala, na ulazu u luku =ru+ i Cijeku dubroaku!Na 0aksi je bila crka s! Sabine s >ranjeakim samostanom koji >ranjeci prisilno naputaju, a gra(eine

se preinauju u utrde i unitaaju! Po otoi3u su izgra(ene postaje kri+noga puta u obliku mali& kapelica!

=od! 155/! podignuto je spomen$obilje+je &ratskim domoljubima uz .?! obljetnicu stradanja od

komunistike lasti!

2:. DEBELI B8IJE7, granini prijelaz #s nerijeenim statusom% prema Frnoj =ori u dolini Sutorine #antiko

Sub 2urri%! 0ubroaka Cepublika je Po+areakirn mirorn 118! Sutorinu odstupila Esmanlijama kako ne bi

imala zajedniku granicu s enecijom! Poslije je taj predio bio u sastau 7i@, nakon **! sjetskog rata

prikljuen Frnoj =ori!

3;. DOB8OPOLJANA, naselje u istoimenoj uali na sjeeroistonom dijelu otoka Pamana, ispod najieg

r&a na otoku #7okolj, / m%;

Pri put se spominje 1?! *ntenzinije naseljena u )**! st! izbjeglim stanonitom iz zadarskog zale(a!31. DONJI "A8IN, naselje u sjeernoj 0almaciji, na ju+noj obali 4arinskog mora, 16 km sjeerno od

7enkoca!

- rimsko doba #ostaci am>iteatra% Forinium; nakon doseljenja @rata sredite &ratskog plemena 4arinjana

#ostaci oltarne pregrade s natpisom%! =rad dr+e =usi3i, potom 4arloi3i, od 1.! 2urci, potom Mleani i

opet 2urci do 168.! Na obli+njoj gradini Miodrag ostaci utrde #)*!$)**! st!%! Na rueinama benediktinske

opatije podignut je u )! st! >ranjeaki samostan koji je za turski& ratoa razoren, a obnoljen poetkom

)***! st! Frka i >ranjeaki samostan uniteni su za srpske agresije na @ratsku 1551!


8/68

32. D8A7O#E, naselje na sjeeroistonom dijelu 0ugog otoka! Ekolica je naseljena e3 u antiko doba

#rimski ostaci podno bre+uljka 0umboice%, &ratsko se naselje spominje u pisanim spomenicima od )*! st!

Edje je imala posjede zadarska obitelj 0rago, a u )! st! otkupila i& je zadarska obitelj Salomoni! Bupna

crka s! Aeonarda sagra(ena je u )**!aga i

relje> s prikazom Mitre uzidan u zid jedne staje u obli+njem zaseoku Aele! $ 4raj +upne crke s! *lije na(eni

su ulomci oltarne pregrade iz *)i i skulpture sakralnoga sadr+aja!

9ne!i, naselje u 0almatinskoj zagori, 19km ju+no od 0rnia! Selo se u ispraama spominje od )*! st!

=rob*janska crka s! Durja jednobrodna je gra(eina iz pre poloice )! st!, iznad proelja ima zonik napreslicu! - Podumcima je prapoijesna pi*ja iz 9???!godine prije 4rista!

3$. D8#ENI", naselje i trajektna luka u istoimenoj uali u Makarskom primorju, 5 km jugoistono od

Makarske!

Na glaici sjeerno od naselja ide se rueine kule s obrambenim zidoima iz )**! st! =otika crka s!

Durja, kasnije barokizirana, ima uzidane srednjojekone nadgrobne ploe!

3. D8#ENI" #ELI, otok u srednjodalmatinskom ar&ipelagu, sjeerozapadno od Holte, izme(u 0renikoga

i Holtanskoga kanala;

- rimsko doba 2ariona! - )***! st! spominje se kao =iruna, =erona, Kerona ili Kiruna! Poetkom )*! st!

sagra(ena je crka s! Durja #ouano gotiko setite%! - crki se ua rijedan barokni namjetaj s

oltarnim slikama mletakog slikara "ntonija =rapinellija! Frka pose3ena s! Nikoli, sagra(ena 11.!,

nalazi se izan naselja! 4rajem )***! st! obitelj graditelja Macanoi3a gradi monumentalno proelje noe,nikad dorene crke! - kasnobarokne gra(eine trogirski& obitelji 2ironi i Moretti ugra(eni su antiki i

romaniki spoliji!

35. D9B8O#NI", grad, luka i turistiko sredite ju+noga &ratskoga primorja!

Ae+i na podno+ju apnenakoga Sr(a #/1 m%, u dolini koju prema jugozapadu zatara uzisina Aapada i

manji greben s najstarijim dijelom 0ubronika! Nasipanjem moarne doline izme(u =rukoga zaljea na

sjeeru i Staroga Porta na jugu i izgradnjom Place #Straduna% stara gradska jezgra spojena je s predgra(em

na drugoj strani doline! Na taj je nain Stradun postao sredite grada i njegoa glana ulica, spajaju3i

suprotna gradska rata Ploe na istoku i Pile na zapadu! Nakon izgradnje luke u =rukom zaljeu, =ru+


9/68

postupno s 0ubronikom postaje jedinsteno naselje! Poslije se 0ubronik proirio i na Aapadski poluotok,

na ni+e dijeloe padina Sr(a i izan gradski& zidina prema Bupi!

0ubronik $ grad jedinstene politike i kulturne poijesti #0ubroaka Cepublika, =radski statut iz 1!%,

sjetski poznate spomenine batine i ljepote #upisan u -NSFE$o registar sjetske kulturne batine% $

jedan je od najatraktiniji& i najpoznatiji& gradoa Sredozemlja! -z izuzetne prirodne ljepote i ouanost

batine, 0ubronik je grad iznimno bogate turistike ponude! Ka temeljitiji razgled 0ubronika, njegoablaga i spomenika potrebno je ie dana! No, e3 za etnje Stradunom, uskim ulicama i trgoima,

monumentalnim zidinama i tr(aama posjetitelji se susre3u s tisu3ljetnom ljepotom njegoe kao u koljku

uuene urbane jezgre, stolje3ima uenim jetinama zidanja, klesanja, rezbarenja, te se suouju s

poije3u 4ne+ea dora, bibliotenim blagom, najstarijom ljekarnicom na europskom jugu i dr! 0oputaju3i

u+itak odabira, 0ubronik nudi mnoge muzeje i galerije s draguljima &ratske batine! 0ubroaki muzej u

4ne+eu doru u som kulturno$poijesnom odjelu ima 1. .?? predmeta! - autentinim doranama

postaljena je zbirka namjetaja )**!$)*)! st!, odore knezoa i ije3nika, lastelinske odje3e! Pomorski

muzej #tr(aa Seti *an% u stalnoj postai izla+e raznorsnu gra(u ezanu uz dubroako i &ratsko

pomorsto, s posebnim naglaskom na poijest 0ubroake Cepublike! Muzej >ranjeakog samostana ua

sa inentar stare ljekarnice, radoe stari& dubroaki& zlatarski&, ezilaki& i slikarski& radionica! - Muzeju

dominikanskog samostana prikazani su rijedni primjerci dubroakog slikarsta )! i )*! st!, skulpture,

zlatarski predmeti, rukopisi, inkunabule i note! - Ciznici dubroake katedrale uaju se relikije s! la&a,

zatitnika 0ubronika, te mnoge druge umjetnike slike i predmeti! - tnogra>skom muzeju Cupe mo+e se

idjeti prikaz tradicionalnoga gospodarsta i ruralne ar&itekture dubroakoga kraja, nonje i tekstilno

rukotorsto! rlo je atraktian "karij 7iolokoga zaoda, smjeten u tr(ai Seti *an, s primjercima

morske >aune! 0ubronik je po sebi :posijao crke, samostane i &otele, a s licem prema moru uresio se

nizom marina, luica te etnica! Kbog elianstena pogleda na srednjojekoni 0ubronik neizostana je

etnja po njegoim zidinama!

Posebno mjesto ima 0ubroaki ljetni >estial #od 1?! srpnja do .! kolooza%, koji se tradicionalno odr+aa

od 15.?! 2o je kazalini, glazbeni i >olklorni >estial, 15.6! ukljuen u kalendar sjetski& >estiala i jedan je

od najpoznatiji& u sijetu! Edr+aa se na otorenim pozornicama u gradu #=unduli3ea poljana, 0r+i3ea

poljana, Aorijenac, Ceelin% ili u prekrasnim ambijentima soji& gra(eina #4ne+e dor, klaustri, crke%! Na

repertoaru su djela &ratski& i sjetski& klasika koje izode ode3a imena doma3i& i sjetski& glumaca,redatelja, dirigenata $ dosad i& je nastupilo nekoliko stotina! a+an su dio >estiala >olklorne izedbe

doma3i& #Ain(o, Aado% i strani& >olklorni& skupina! - likonome +iotu 0ubronika posebnu a+nost imaju

izlo+be koje se odr+aaju t ijekom cijele godine! Esim renomirani& galerija $ -mjetnika galerija #Put Jrana

Supila 9%, njezin izlo+beni prostor Au+a "rt Fentar #Stradun%, Sebastijan $ poremene i stalne izlo+be

odr+aaju se i u drugim prostorima! Nadaleko su poznate dubroake karnealske >ete $ 0ubroaki

karneo, koje se odr+aaju od ranoga srednjojekolja, kada se na dubroaki prostor prenose iz susjedne

*talije! elika je gradska seanost proslaa 7lagdana S! la&a, jedno i 0an grada 0ubronika #9! eljae%!

Proslaa traje cijeli tjedan, uz jerske obrede, procesiju gradskim ulicama, koncerte, sportske, zabane i

karnealske priredbe!

@ratski nazi grada izeden je od rijei dubraa a romanski nazi Cagusa $ Causa nastao je od imena

otoi3a na kojem je osnoano pro naselje #Aae, Aausa%! 0ubronik je osnoan jerojatno u proj poloici**! st! nakon propasti obli+njeg pidauruma #dananjeg Fatata% u toku slaensko$aarske proale u

0almaciju! Nasuprot tom polo+aju, pod brdom Sr(, razilo se &ratsko naselje 0ubronik, po kojem se

tijekom remena prozao cijeli grad; prostorna odijeljenost nastaje nasipanjem dananje Place, gdje se

razija jezgra jedinstenoga grada! Ed sog je osnutka pod zatitom 7izanta #neko rijeme u njemu je

rezidirao bizantski strateg%; u rijeme kri+arski& ratoa dolazi pod suerenitet enecije #1?.!$19.8!%, a

Kadarskim mirom 19.8! u sklop ugarsko$&ratskoga kraljesta! Stekai potpunu samouprau #ezan

samo pla3anjem danka kralju i pru+anjem pomo3i u brodoima%, 0ubronik od tog remena zapoinje +iot

slobodne dr+ae koja soj naje3i uspon dosti+e u )! i )*! st! 4riza mediteranskog pomorsta te posebice


10/68

katastro>alni potres 166! doode do tekoga gospodarskog stanja! - takoj situaciji doekuje 0ubronik

Napoleonoe ratoe! Jrancuzi ulaze u 0ubronik 18?6!, maral Marmont 18?8! ukida 0ubroaku Cepubliku

#nazi je u upotrebi od )! st!%! Edredbama 7ekoga kongresa 181.! 0ubronik je pripao "ustriji! - rijeme

samostalnosti 0ubronika dr+ana je upraa u rukama aristokracije; organi su uprae eliko i Malo ije3e

#od 198!% i Senat #1.9!%! Na elu je dr+ae knez koji se bira na mjesec dana! - )***! st! 0ubroani su

stekli Aastoo, a u )*! st! Ston, Peljeac i Mljet! - tijeku nekoliko stolje3a 0ubronik se razija u najjaegospodarsko sredite na istonoj obali Dadrana, trguje na *stoku i Kapadu, izgra(uje znaajnu trgoaku i

ratnu >lotu #brodogradilita u =ru+u, Aopudu i u Su(ur(u na Hipanu; ustanoa za osiguranje brodoa od

druge poloice )*! st!%, odr+aa diplomatske eze s nizom zemalja i gradoa! Ed 1! ima Statut, u kojem

su, me(u ostalim, kodi>icirani urbanistiki i &igijenski propisi #organiziranje karantene%, 19?1! uedena je

lijenika slu+ba, 191! ure(ena pra ljekarnica! Ed 19/! postoji u gradu staraki dom, 19! organiziran je

pri lazaret, 1//! osnoano je r&ono zdrasteno ije3e, od 1/9! sirotite, 1/96! gradi se odood!

0ubronik je istaknuto knji+eno sredite od doba renesanse #M! 0r+i3, *! =unduli3%; sredite doma3e

slikarske kole )!$)*! st!; rodno mjesto uenjaka sjetskoga glasa, me(u kojima su >iziar Marin =etaldi3

#1.68! $166!% i Cu(er 7okoi3 #11!$18!%, ekonomski teoretik 7enedikt 4otrulji3 #1/??! $1/68!%,

kompozitori Auka Sorkoei3 #19/!$185!% i *an Mane Darnoi3 #1/?! ili 1/.!$18?/!% i dr! 0ubronik je

bio +arite &umanizma i latiniteta na &ratskoj obali Dadrana! Knanstenu i kulturnu djelatnost propagirala su

u gradu znansteno$knji+ena druta $ akademije "kademija slo+ni& #druga poloica )*! st!%, "kademija

isprazni& #osnoana oko 165?!% i dr! a+nu ulogu u &ratskoj kulturi 0ubronik je zadr+ao do danas!

0ubronik je grad naje3e spomenine rijednosti i bogata umjetnikoga znaenja! =radske zidine i tr(ae

izan zidina gra(ene su, pojaaane i dogra(iane od )**! do druge poloice )**! st! Na tim je radoima bio

anga+iran niz graditelja #Nici>or Canjina 1915!, Mic&elozzo di 7art&olomeo 1/61!$6/!, Duraj 0almatinac

1/6.!$66!, Paskoje Miliei3 1/66!$1.16!, "ntonio Jerramolino 1.98!, Mi&ajlo @ranjac 161! i dr!%! =lani je

zid na obilaznom &odniku dug 15/? m, prema kopnu irok /$6 m, a prema moru 1,.$. m, isok do . m!

-r3uju ga tri okrugle i 1/ eterokutni& kula, pet bastiona, dije ugaone utrde i elika tr(aa Seti *an!

Ed kula je najmonumentalnija okrugla Mineta na sjeerozapadnom uglu zidina! Prezi(e, koje prati glani

zid s kopnene strane, pojaaaju jedan e3i i deet manji& polukru+ni& bastiona, i kazamatna utrda 7okar,

najstarija sauana utrda te rste u uropi! =rad brane i dije samostalne tr(ae na istonoj strani

Ceelin, gra(en 1.95!$.1!, a sa zapadne strane Aorijenac, na /6 m isokoj &ridi nad morem; premakronikama gradnja je poela 1?.?! 0ubronik je imao etera gradska rata, doja prema luci a doja #s

pokretnim mostoima% prema kopnu! Kidine oko grada sauane su u izornom stanju! Na zidine se mo+e

do3i ispod Au+e zonare ili idu3i uz crku s! Spasa na Poljani Paskoja Miliei3a! Ed ulaza ispod Au+e

zonare put po zidu odi iznad -lice izme(u rata od Ploa #lijeo Sponza, dominikanska crka, crka S!

Auke i 7lagoijesti; desno pogled na gradsku luku i na Ceelin%, zatim se preko unutranji& rata od Ploa

penje do kule S! Dakoa #lijeo pogled na grad% i odi kraj kula 0rezenik, Nad S! idom, Seta Aucija i

Seta 7arbara do Minete! Edade se zapadnim pojasom sputa uz kule =ornji ugao i Seti Jranjo do

unutranji& rata od Pila #tu se zaraa obilazak sjeernog dijela zida%! Ebilazak ju+nog dijela zida

nastalja se uz kulu Puncijela #desno pogled na Aorijenac% i 7okar #lijeo pogled na grad, desno na

otorenu puinu% i uz kule Seta Marija, Mrto zono, Kijezda, Seta Margarita, Seti Stjepan, Seti

Spasitelj do ugaone tr(ae Seti *an #pogled na gradsku luku, Sr( i istoni dio grada%, zatim du+ gradskeluke iznad -lice kneza 0amjana Dude, iznad rata od Ponte, sa stra+nje strane 4ne+ea dora, Narodnoga

kazalita i iznad "rsenala do silaska ispod Au+e zonare! ! Sredite je janoga +iota grada od najstariji&

remena bio trg Au+a! Ed njega se prema zapadu pru+a glana arterija grada unutar zida, Placa #Stradun%!

Sa sjeerne strane trga je palaa Sponza, u sredini trga Erlando stup iz )! st! s uklesanim likom ratnika!

Na tom su se mjestu objaljiale naredbe, najaljiale seanosti i izraale jane kazne! Catnikoa

desnica do lakta #uklesana i u podno+ju stupa% bila je slu+bena mjera za du+inu #lakat% u 0ubroakoj

Cepublici! Na ju+noj strani je barokna crka s! la&a #gradio ju je Marino =ropelli 1?6!$1/!%; pozla3eni,

srebrni kip s! la&a s maketom grada iz sredine )! st! #na glanom oltaru% i da kamena kipa #s! la&o i


11/68

s! Deronim%, djela brakoga kipara Nikole Aazani3a s kraja )*! st!, potjeu iz stare crke s! la&a iz )*!

st! *stonu stranu Au+e zataraju Au+a zonara, =radski zonik i zgrada =lane stra+e! Konima s Au+e

zonare #sagra(ene 1/69!%, saziala su se ije3a i najaljiale uzbune! =od! 1///! spominje se u

dokumentima gradnja =radskog zonika! Sat s da drena ljudska lika #:zelenci%, koji otkucaaju sate,

izradio je Auka, sin admirala Mi&a #u bronci i& je izlio nepoznati majstor 1/6!%! 0ananje je zono #1.?6!%

djelo *ana 4rstitelja Cabljanina! =radski zonik u cijelosti je restauriran 155! Kgradu =lane stra+e gradioje 1?6!$?8! Marino =ropelli! *spred zgrade =lane stra+e, napola u nii, smjetena je tz! Mala Eno>rijea

esma, iju je >iguralnu dekoraciju izeo Petar Martino iz Milana potkraj pre poloice )! st! Na zgradu

=lane stra+e nadoezuje se zgrada =radske op3ine, gra(ena u stilu lombardske neorenesanse #1869!$6/!,

prema nacrtima "ntonija ecc&iettija%! - tom je sklopu i Narodno kazalite #nazano 7ondino kazalite% iz

istog remena! 2u su nekad stajale zgrade elikog ije3a #pri spomen 19?9!, proirena 1/85!, izgorjela

181!% i elikog arsenala #pri spomen 1!, poruena oko sredine )*)! st!; sauan dio prema gradskoj

luci%! 0o zgrade =radske op3ine je 4ne+e dor, u dananjem obliku gotiko$renesansna gra(eina,

sagra(ena prema zamisli Eno>ria della Fae, na mjestu utr(enog dora iz )**! ili )***! st! koji je uniten

eksplozijom baruta 1/9.! Portik u prizemlju obnoio je nakon druge eksplozije baruta 1/69! u renesansnom

stilu Petar Martino iz Milana! 0or je stradao u potresu 166!, a poprake je #do 195!% obaljao

korulanski graditelj Derolim Hkarpa! - sredini dora je atrij s arkadama #na tri strane u prizemlju i na etiri

strane u katu%! Ceprezentatino stubite odi do prostorija na katu! Aijeo je ulaz u prostorije bieg ar&ia

#oslikani ormari iz doba rokokoa%! - atriju je poprsje Mi&a Pracata #rad P!P! Dacomettija iz 169!%, jedini

spomenik koji je Cepublika postaila kojemu zaslu+nom gra(aninu! Nad ratima kroz koja se nekad ulazilo u

zgradu elikog ije3a stoji natpis E7A*2* PC*"2EC-M P-7A*F" F-C"2 #Kaboraii osobne brige,

brinite se za jane posloe%! *stonu stranu Poljane Marina 0r+i3a zatara biskupska #prije Sorkoei3ea%

palaa! -z nju odi -lica kneza 0amjana Dude do tr(ae Seti *an #danas "karij, Pomorski i tnogra>ski

muzej%! Frka =ospe od 4armena barokna je gra(eina #168!$96!%! Na jednoj od slika, koja se pripisuje F!

Cegiu, prikazan je i Sorkoei3e ljetnikoac na Aapadu! Du+no od Poljane Marina 0r+i3a je stara gradska

etrt Pustijerna #prilaz ispod arkada%! 2u se u Cesti3eoj ulici nalazi renesansna palaa Skoibu&a

#7izzarro$E&muei3; izeli Dosip i *an "ndriji3 1./5!$.9! po nacrtima "ntuna iz Padoe%, najbolje sauana

priatna zgrada gra(ena prije potresa 166! i Kamanjina gotika palaa! - Stulinoj ulici su rueine

staro&ratske, poslije dogra(iane crke s! Stjepana, koju spominje 4onstantin Por>irogenet #oko poloice)! st!%! Kapadnu stranu 0r+i3ee poljane zatara monumentalno proelje barokne katedrale, gra(ene 16! $

119! na mjestu stare romanike katedrale koja je sruena u potresu 166! Nacrt je dao "! 7u>>alini, a

graditelji su bili P! "ndreotti, P! "! 7azzi, >ra 2ommaso Napoli i *lija 4atii3, koji ju je zario! - crki se

uaju slike Padoanina, D! Palme ml!, =! =! Saolda, Parmigianina, 7ordonea i dr! Na glanom oltaru je

eliki polipti& Marijina -zaa3a #na stranama s! la&o i Aazar, s! Nikola i "ntun opat%, djelo 2iziana i

njegoi& pomo3nika, nastalo poslije 1..! - riznici katedrale #ulaz lijeo od glanog oltara ua se mnoto

zlatni& i srebrni& relikijara razni& oblika! Endje se ua i eliki umiaonik s rem od pozla3ena srebra, na

kojem je prikazana dubroaka >lora i >auna #rad L! Damnitzera, oko 1..?!%! "ndroi3ea ulica odi do

podno+ja skalinade -z jezuite, koju je 19.! projektirao P! Passalacua! Skalinada odi do Poljane Cu(era

7okoi3a s baroknom jezuitskom crkom s! *gnacija #dorena 1.! prema nacrtima "! Pozza%! - apsidi

iza glanog oltara su i zidne slike =! =arcie #19!$98!%, a u zoniku je najstarije poznato dubroako zono,koje su 19..! lijeali iencije i njego sin iator! 0o crke je barokna zgrada nekadanjega 0ubroakog

kolegija #izedena 19.! prema nacrtima jezuita Canjine i Fanaulija%; na ulaznom stubitu je relje> s

natpisom iz 1/81! StrossmaQeroa ulica odi od skalinade prema zapadu! - nekadanjem samostanu s!

4atarine sada je Muzika kola; u bioj crki otkrieni su temelji i kripta crke s! Petra elikog, pre

dubroake katedrale, s mnogo >ragmenata pleterne ornamentike! - nastaku StrossmaQeroe ulice, u -lici

od Cupa, elika dokatnica, tz! Cupe, slu+ila je kao spremnik za +ito! =ra(ena je 1./!$5?! #restaurirana

15/?!%; pod zgradom je 1. eliki& su&i& bunara #kapaciteta oko 1.?? t% bueni& u +iu kamenu, u kojima je

stalna temperatura 1,. RF! - zgradi je sada Muzej Cupe! Etuda se -licom od 0omina dolazi u Hiroku ulicu!


12/68

Frka 0omino sagra(ena je na mjestu stare crke sruene u potresu 166! Sude3i po kripti, stara crka bila

je trobrodna; jedan sauani boni brod sad je sakristija! Palu glanog oltara radio je "! accaro! 2rgoaka

arterija dananjeg 0ubronika je -lica od pua! Na njezinoj ju+noj strani je crka s! Dosipa, sagra(ena

nakon potresa 166! na mjestu sruene crke s! Dakoa iz 155! Nasuprot njoj je praoslana crka

#18!% s kulturno$poijesnom zbirkom i kolekcijom ikona! Prema istoku ulica odi do =unduli3ee poljane,

gdje je spomenik pjesnika 'ia Jrana =unduli3a #rad *! Cendi3a, 1859!%! 9! Na sjeernoj strani trga Au+a jemonumentalna Sponza #0iona, Jondik%! =ra(ena je 1.1.!$! u prijelaznom stilu iz gotike u renesansu, po

nacrtima Paskoja Miliei3a; klesarske radoe izode Nikola i Dosip "ndriji3! Slu+ila je kao carinarnica #stoga

se poremeno naziala 0iona%, konica noca, dr+ana blagajna, banka i >ontik #ured za procjenu robe%! -

njoj su imale soja sjedita dubroake akademije u rijeme renesanse i poslije nje! - prizemlju ispred

>asade je renesansni portik; u prom katu su gotiki, u drugom renesansni prozori! 0orite zgrade okru+eno

je &odnicima s arkadama! Na >rontalno smjetenoj lo+i #u kojoj su danas originali :zelenka i stari satni

me&anizam s =radskog zonika% latinski je natpis J"AAC NES2C" 2"N2 2 J"AA* PEN0C" $

M- JEN0CE 0-M MCFS, PEN0C"2 *PS 0-S #Kabranjeno nam je arati i kriotoriti mjere,

i dok ja a+em robu, sa mnom a+e sam 7og%! - Sponzi je 0r+ani ar&i 0ubroake Cepublike #sadr+i oko

?? ??? pisani& stranica razni& dokumenata, ispraa, ugoora i dr! od )***! st! do pada Cepublike%! *spod

Au+e zonare uz =radski zonik polazi se na gradski zid! Prolaz odi kroz zid u gradsku luku! Njezina je

izgradnja poela zasipaanjem kanala izme(u otoi3a Aae i kopna, a 166! sagra(ene su etiri kule; 19?.!

ure(ena je obala! Na "rsenalu #iz )***! st!% 1/85! adaptacije izodi Paskoje Miliei3; 1.9.! "rsenal je

produ+en; jedan njego dio sruen je prilikom gradnje kazalita 1869!, a drugi je 1599! preure(en u gradsku

kaanu! -licom s! 0ominika dolazi se do samostana i crke dominikanaca #7ijeli& >ratara%, koji su doli u

0ubronik 1.! *zgradnja dananjega samostanskoga kompleksa zapoela je poetkom )*! st! Pri

poznati graditelji crke #191.!% bili su Nikola i Duraj, sinoi protomagistra Aore iz Kadra! Frka je e3e

pregra(iana, osobito nakon potresa 166!, nakon >rancuske okupacije #kad je slu+ila kao konjunica i

spremite% i 1889! - crki su s desne strane Najetenje s nizom slika iz poijesti dominikanaca u

0ubroniku #N! 7o+idarei3, 1.19!%, izlaz u -licu izme(u rata od Ploa #nekad glani ulaz u crku, jedini

romaniki portal iz )***! st! u 0ubroniku, kome je 1/15! dodan anjski gotiki okir%, oltar s! inka Jerrera

sa seeim kipom iz )! st! i slika -zaa3e Marijino s edutom 0ubronika #potpis nepoznata majstora

"!7!0! oko 16/8!aela s likom donatora iz obitelji Puci3 #slikao 2izian oko 1../!%, oltar s baroknim raspelom, kasnogotika

kamena propojedaonica iz )! st!, oltar sa slikom Gudo s! 0ominika #la&o 7ukoac, 151!% i slika Silazak

0u&a Setoga s likom donatora Skoibu&e #"! accaro, pra poloica )**! st!%! - sanktuariju je s desne

strane kapela obitelji Aukarei3 iz )! st! s tripti&om Mi&ajla @amzi3a iz 1.1!, a s lijee strane kapela

obitelji =unduli3 #Auka Paskoje, 1.96!% s tripti&om #rad Nikole 7o+idarei3a, poslije 1/.8!%! Na glanom

oltaru #iz 16?9!% je slika =ospa od 4runice #rad anonimnog slikara iz )**! st!%! *spod luka koji dijeli brod od

sanktuarija slikani kri+ P! eneziana iz 19.! Sakristiju je gradio 1/8.! Paskoje Miliei3; u njoj je umiaonik

#kraj )! st!%, eliko raspelo #poetak )*! st!% i nekoliko nadgrobni& ploa! Nad sakristijom se di+e

eterokatni zonik s lanternom! Poeo ga je graditi 195?! Fec&o iz Monopolija, 1/?/!$1.91! na njemu je

radilo nekoliko doma3i& majstora! - zoniku su tri stara zona, izliena u 0ubroniku; jedno iz 1/69!

#7artolomeo de Fremona%, drugo iz 1.1.! #*an 4rstitelj Cabljanin% i tre3e iz 16! #=audencije Aastoac%!4laustar samostana ima &odnike s itkim arkadama #prijelaz iz gotike u renesansu%; izeli su ga doma3i

majstori po djelomice preinaenu nacrtu Masa di 7artolomea! Na istonoj strani klaustra je kapitulska

dorana s oltarnom slikom, radom Nikole 7o+idarei3a iz 1.19!, i grobom pjesnika 0inka Canjine #1.91!$

16?!%! - muzeju se nalaze rijedni primjerci dubroakoga zlatarsta! Kbirka slika obu&a3a razdoblje od

)*! st! do nai& dana #2izian, F&aronton, Aorenzo di Fredi, asari%! Samostanska knji+nica posjeduje 1

rukopisa #me(u njima i iluminirane kodekse%, 95 inkunabula, 16??? sezaka tiskani& knjiga, poelje a+ne

za poijest 0ubronika; istiu se inkunabule "! Paltai3a i 0! 0obriei3a, Saonarolini goori iz 1/5! -z

dominikansku crku prigra(ena je crka s! Sebastijana #1/66!$65!%; za >rancuske okupacije bila je


13/68

pretorena u zator, pa je znatno izmijenjena! Prolaz uz baroknu crku Cozarija spaja -licu izme(u rata od

Ploa sa sjeernom glanom ulicom starog 0ubronika, Prijeko! Aijeo je predromanika crka S! Nikole,

kojoj je poslije dogra(en jedan gotiki brod; 16?! je produ+ena i dodano joj je kasnorenesansno proelje

#natpis i datum na ar&itrau%! 4ao antependij glanog oltara slu+i predromanika kamena ploa s motiima

pleterne ornamentike! -zbrdo, Klatarskom ulicom, odi put do -lice Peline #koja prati sjeerni potez

gradski& zidina do Minete%! Na uglu, ispred nekadanji& gradski& rata s! Dakoa, stoji crkica s! Dakoana Pelinama s romanikim obilje+jima; pri se put spominje 1.! S Pelina prema ulici Prijeko sputa se

Budioska ulica, na podruju +idoskoga geta koji je u 0ubroniku postojao od 19.! 2u je sinagoga iz )! st!

#s namjetajem iz )**! st!%, jedna od najstariji& sauani& sinagoga u jugoistonoj uropi! - -lici od

Sigurate nalazi se staro&ratska crkica Sigurata; u kasnijim stolje3ima dogra(eni su boni brodoi i

barokno proelje! 0o crkice je samostan koludrica u kojem se ua najstarija zajetna slika s prikazom

dubroakog broda i ezena slika Pranje nogu #po nacrtu Niccola di Pietra, )! st!%! -licom Felestina

Medoi3a dolazi se na Placu! 2u je, do rata od Pila, samostan i crka >ranjeaca #Male bra3e%! =radnja

samostana poela je 191! u prijelaznom stilu iz romanike u gotiku! Frka je dorena jerojatno 19/9!, a

zonik 1//! #nakon potresa 166! gotiki je iljak zamijenjen kupolastim kroom%! Eltari i slike na njima

pripadaju razdoblju od baroka naoamo, jedino je propojedaonica iz )! st! - crki je grob pjesnika 'ia

Jrana =unduli3a #1.88!$1698!%! - sakristiji, koja nije ote3ena u potresu, gotika kapela obitelji 7uni3 iz

1/!; oltar kapele ima oblik trokrilnog ormara za relikije, sa slikama na dru! 4asnogotika ju+na rata

prema Placi #u luneti PietT, na r&u 7og Etac, a sa strane s! Derolim i s! *an 4rstitelj% djelo su kipara

Aeonarda i Petra Petroi3a iz 1/55! Najstariji sauani dio itaoga kompleksa je s obilje+jima prijelaznog

stila! @odnik je uokiren sa se etiri strane nizom dostruki& &eksa>ora, s razliitim kapitelima koji pokazuju

sna+an utjecaj romanikog bestijarija! Pri graditelj i klesar klaustra bio je Mi&oje 7rajko iz 7ara #u ju+nom

traku &odnika je njego nadgrobni natpis%! Poslije njegoe smrti #19/8!% na klaustru rade Miljen Cadomisli3

196! i Aeonardo Stjepano iz Jirence 196! 2rone dijeloe popraljaju 1/6! 7o+idar 7ogdanoi3 i Cadin

7ogeti3, a 1/99! izedbu kamene balustrade na terasi nastalja Catko 7rajkoi3! Gesma u sredini dorita

postaljena je u )! st! Na istonoj strani klaustra je kapitulska dorana sa sedam kapela; u njoj je ure(ena

riznica! - samostanu se uaju ure(aji i pribor #)!$)**! st!% stare samostanske ljekarnice, koja je postojala

e3 191! Samostanska knji+nica s ie od 9???? sezaka posjeduje inkunabule, oko 1.?? rukopisa, 1.

iluminirani& koralni& knjiga, e3inom iz )! i )*! st!, i brojna djela stare doma3e glazbe; istie semartirologij iz 1./1!, koji je pisao i iluminirao 0ubroanin 7ernardin Ersat =ueti3! Nasuprot glanom ulazu

>ranjeake crke je crka s! Spasa, gra(ena u stilu renesanse #1.?!$8!, graditelj Petar "ndriji3%! Ed slika

u crki istie se -zaa3e, rad Petra iz -rbina #1.!%! -z crku odi zapadni put na gradske zidine! Na

zapadnom proirenju Place, na Poljani Paskoja Miliei3a, nalazi se elika Eno>rijea esma,

esnaesterostrani spremnik prekrien kupolom, jedna od zarni& toaka starog odooda! Nacrt je 1/98!

izradio Eno>rio della Faa, a gradnja je dorena 1///!; kupolu je izeo Petar Martino iz Milana! Gesma je

dijelom stradala u potresu 166! Du+nu stranu Poljane Paskoja Miliei3a zatara bii samostan s! 4lare,

koji je u )*)! st! do+iio razne pregradnje! Esnoan je 15?! uz najraniju crku s! la&a #iz )**! ili )***! st!%,

koja se poslije izgradnje samostana poela naziati crkom s! 4lare! eliko dorite s dostrukim

arkadama biega klaustra danas je ljetno kino i restauracija! =lana arterija staroga grada, Placa

#Stradun%, duga 5 m, spaja rata od Pila s ratima od Ploa; tim potezom ide, od donoenja Statuta osanitarnim mjerama u )***! st!, glani kanalizacijski kolektor! S obje strane Place bile su nekad trgoine!

Poploena kamenom 1/68!, Placa je nakon potresa 166! obnoljena #jednostaan tipizirani barok, prema

sugestijama =! Ferutija iz Cima%! Neke ku3e sauale su stari tip ulaza u trgoine u prizemlju! /! Ed Au+e

ulicom izme(u rata od Ploa, uz rata od Cibarnice i uz dominikansku crku s desne strane ispod

gradskog zida je predromanika crkica s! Auke, koja se pri put spominje 1/.! - ie je narata

produ+iana; posljednji put 18! =otiki kipoi nad ratima jerojatno su rad Aeonarda i Petra Petroi3a s

kraja )! st! -z nju je crka Najetenja #Nuncijata% s lijepim portal om! =radio ju je 1.96! #u stilu renesanse

s nekim elementima gotike% Petar, sin Marka "ndriji3a; obnoljena je 151?! Festa prolazi kroz unutranja


14/68

rata od Ploa #poetak )*! st!%; nad ratima u nii kip zatitnika grada s! la&a, najstariji od brojni& taki&

kipoa u 0ubroniku! 4ameni most odi preko gradskog opkopa do podno+ja tr(ae Ceelin! =radnja je

zapoela 1/69! po nacrtima "! Jerramolina, a dananji je izgled dobila 1.98! -z istoni r& Ceelina su

anjska rata od Ploa, glani istoni ulaz u grad! Na njima se sauao me&anizam za dizanje pokretnog

mosta, na koji se prema kopnu nastalja kameni most iz 1//5! d malog trga ispred rata odi nekoliko cesta

i putoa prema =ru+u i Aapadu, prema 7osanki i Barkoici, te spojna cesta s Dadranskom magistralom! *du3ikroz predgra(e Ploe desno je naputeni kompleks zgrada, Aazareti #2abor%, iz 1.5?! - )*)! st! tu se

odr+aao sajam! S lijee strane ceste je stara crkica s! Aazara, uz koju se nalazilo najstarije sklonite za

gubace #spominje se e3 19?6!%! S desne strane di+e se minoa kula, najistoniji objekt Aazareta; iza nje

je u uali gradsko kupalite Ploe! Put Jrana Supila zaobilazi ualu; lijeo je zgrada -mjetnike galerije, a

desno su &oteli Icelsior, Ersula, "rgentina i ila He&erezada! .! S Poljane Paskoja Miliei3a odi put kroz

unutranja rata i me(uprostor do anjski& rata od Pila preko pokretnog mosta #sauani ure(aji za dizanje

pokretnog mosta% do 2rga ispred rata od Pila! Edade jednosmjerni Put iza =rada du+ gradski& zidina,

stube -z Posat prema Kagrebakoj ulici! 2u su u blizini kapelica s! 4ri+a na Posatu #neposredno iza

Minete%, rlo stara kapelica s! Jeli3a i crka S! "ndrije #njezina je apsida zaprao staro&ratska crkica,

mo+da ak iz *)! st!%! *spred rata od Pila na sjeernoj strani trga je barokni ljetnikoac Puci3a! Prema moru

pru+a se plokata 7rsalje s platanama! - sredini je >ontana s >igurama iz =unduli3ee pastorale 0ubraka

#rad *! Cendi3a, 15??!%; s kolonade pogled na tr(ae 7okar #lijeo% i Aorijenac #desno%! Ed 7rsalja silazi se

stubama do male luke! =radnja tr(ae Aorijenac, na isokoj &ridi iznad mora, zapoela je #prema

kronikama% 1?.?!; spominje se od 19?1!, a pregra(iana je 1/18!, 1/6/! i 1.1! Njezini su zidoi na nekim

mjestima iroki do 6 m! Ed samog poetka 0ubroaki& ljetni& igara slu+i kao jedan od najatraktiniji&

pozornica! Na tr(ai je natpis NEN 7N PCE 2E2E A*7C2"S N0*2-C "-CE #Sloboda se ne

prodaje za se zlato sijeta%! -lica "nte Starei3a postupno se penje #desno &otel *mperial%! Aijeo se

odaja put prema parku =radac i poluotoku 0ane! Na 0anama je otina crka iz 1/.! #na glanom

oltaru polipti& Aore Marinoa 0obriei3a iz 1/6.!, a na bonom tripti& Nikole 7o+idarei3a%! -z nju jedno

od stari& dubroaki& groblja! Samostan redonica dijelom je nekadanji lazaret! S lijee strane

Starei3ee ulice, uz stalnu pozornicu ljetni& igara, ljetnikoac Frijei3a #poslije Puci3a% s renesansnom

kapelom, parkom i kolonadom! Ed ceste #lijeo Ep3a bolnica, zatim idikoac 7oninoo% odaja se desno

put do groblja 2ri crke, nazano po starim, poslije pregra(ianim crkicama s! 'ur(a, 4lementa i @ilarija!*za groblja put odi uzbrdo do najljepega ljetnikoca u 0ubroniku Skoibu&a$7onda #16.!$88!%! Ed

7oninoa jedan put odi prema Aapadu ispod obronaka Petke! 0rugi, prolaze3i kroz =ruko polje, izbija u

r& =rukog zaljea! Aijeo se odaja cesta prema Aapadu! -z obalu u =ru+u brojni su nekadanji

lastelinski ljetnikoci! Ajetnikoac 7uni3$Puci3$=radi3 ima renesansno prizemlje i gotiki kat, a na elikoj

terasi gotiko$renesansnu kapelu! Cenesansni ljetnikoac 7uni3 s orsanom #spremite za manje brodoe% i

terasom pregra(ian je u )*)! st! Cenesansni ljetnikoac =unduli3 #gradili su ga korulanski graditelji u )*!

st!% ima kapelu i pailjon nad nekadanjim orsanom! Cenesansni dominikanski samostan blizu pristanita,

osnoan 1/!, a u )*)! st! pregra(ian, u **! sjetskom ratu stradao je u bombardiranju! Cenesansni

ljetnikoac Natali ima u prizemlju portik s lukoima, a na katu ugaone lo+e; u neposrednoj blizini je

renesansna kapela, nekad u sklopu ljetnikoca! 4asnorenesansna crka s! Nikole #brodograditeljskog

ce&a% gra(ena je 1.!; pala glanog oltara #na donjem dijelu prikazan dio gruke luke% pripisuje se F!Cegiu! Dadranska magistrala se u =ru+u sputa do obale, ide usporedno s obalom i kod rta 4anta>ig ulazi u

Cijeku dubroaku! Ed 7atale cesta ide zapadnom obalom =rukog zaljea! - 7atali su ljetnikoci

Majstoroi3 #s renesansnim prizemljem i gotikim katom% i =etaldi3$=unduli3 #s kapelom i orsanom%! 0alje je

uz obalu ljetnikoac Petra Sorkoei3a iz 1.1!, s renesansnim arkadama u prizemlju i gotikim

mono>orama i tri>orama na katu! Stra+nji, noiji dio na katu ima otorenu lo+u s baroknim zidnim slikama! -

prostranom rtu su ribnjak, kapela i elika terasa! - restauriranom ljetnikocu smjeten je Poijesni institut

@"K-! Ajetnikoac Auke Puci3a ima renesansno prizemlje, a na katu su gotike mono>ore i tri>ora! Sa

stra+nje strane su arkade! Nad Aapadskim poljem je stari ljetnikoac, elika renesansna gra(eina s


15/68

terasom i kapelom; park ljetnikoca #u terasama% ogra(en je zidom! - neposrednoj blizini su rueine

>ranjeakog cenobija s! *ana s crkicom izrazito obrambenoga karaktera! - sredini Aapada je rlo stara

crka s! Mi&ajla #pri se put spominje 15?!% s grobljem! 7li+e moru je tako(er stara crka =ospe od

Milosr(a #pregra(ena u )**! st!%, a iznad nje, na polo+aju =orica, crkica s! la&a, pregra(ena potkraj )*)!

st! - uali Sumartin, gdje zaraaju ceste iz 0ubronika i =ru+a, nalazi se jedno od dubroaki&

rekreacijski& sredita s brojnim &otelima i odmaralitima! *spred najzapadnijeg rta poluotoka Aapada,7aterije, le+i otoi3 0aksa!

Kidine starog 0ubronika zaokru+uju izanredno sauani kompleks jani& i priatni&, sakralni& i sjetoni&

gra(eina iz si& perioda gradske poijesti od samog osnutka u sedmom stolje3u! 2u moramo posebno

spomenuti glanu ulicu starog grada, Stradun, 4ne+e dor, Frku setog la&a, 4atedralu, tri elika

samostana, zgradu Farine i ije3nicu! 0ubroaka Cepublika predstaljala je posebnu politiku i teritorijalnu

cjelinu, ponose3i se sojom kulturom, uspjenom trgoinom i osobito slobodom koju su uspijeli sauati kroz

burna stolje3a!

36. D9E, naselje i luica 9 km zapadno od Emia;

- 0u3ama je sauana gotika crka s! Marka! Starija +upna crka S! "nte Padoanskog ima oltarnu

sliku la&e 7ukoca!

3:. D97I O4O" otok u zadarskoj otonoj skupini sjeernodalmatinski& otoka;

0ugi otok spominje 4onstantin Por>irogenet sredinom )! st! pod imenom Pizu& #sauan u naziu polo+aja

Gu& uz zalje 2ela3icu%! - )!$)*! st! otok se u ispraama nazia *nsula 2ilagus #nazi sauan u imenu

zaljea 2ela3ice%! *me eli otok zabilje+eno je pri put glagoljicom 1/6?! Na istaknutim r&oima po otoku

nalaze se ostaci ilirski& utr(eni& naselja i kameni grobni &umci! Na prelaci Mala proersa bio je prostran

rimski ladanjski dorac #illa rustica%, dijelom istra+en i konzeriran! *z staro&ratskog razdoblja sauale su

se u cijelosti ili djelomino, crkice, su&ozidne ku3ice i groboi!;. ELA?I40"I O4O%I zaje+ni/ki nazi za otoke sjeeroza'a+no o+ D>ronika, koji o+ajaj"o&o/e'ski kana& o+ sjeernoa D>roa/ko 'riorja. Ni@ se sjer tz. +inarsko >raz+anja(sjeeroza'a+ joistok). 0tari 'oijesni nazi 'ri je 'otrije>io P&inije 0tariji (I. st.) so +je&istoria Natra&is, III, 1$2. 7r/ki nazi (e&aCos je&en) 'je +a je na ti otoia o&o >iti take+i&ja/i. 0k'ini 'ri'a+aj otoi Jak&jan, i'an, 8+a, Lo'+, "o&o/e' i Daksa (neki >rajaj iLokr) te oto/ii O&i'a, 4ajan, %rkine i 0eti An+rija.

1. 7O#EA8I, naselje u unutranjosti sjeerozapadnog dijela otoka Mljeta, . km iznad zaljea eliko

jezero!

Naselje su osnoali potkraj )***! st! benediktinci za sezonske radnike iz @ercegoine i Poneretalja, koji su

radili na samostanskom imanju!

2. 78ADA%, naselje i luica u Makarskom primorju, 19 km od Ploa;

Na lokalitetu Frkine, blizu mora, otkrieni su tragoi rimskog zida, a u zaseoku iznad ceste sauana je

dokatna eterokutna kula s pukarnicama, sagra(ena 1661! za obranu od 2uraka! Nedaleko od kule je

seosko groblje sa starom, djelomice sauanom baroknom crkom!

3. 78EBA4I%A, naselje u istoimenom zaljeu, 1/ km jugoistono od Hibenika!

Na lokalitetu samostana s! Auce i 4onjuine nalaze se ostaci rimski& gra(eina! Na groblju su crka s!

Marije i kapela s! Petra, oko koji& se nalazi ie ste3aka i poklopac rimskoga sarko>aga! 4apela s! Petra

prizidana je uz crku u )! st! - njezinoj je luneti see kip, to ga je izradio jedan od pri& graditelja

ibenske katedrale, "ntonio 7usato! *stono od sela nalazi se crka s! *ana, oko koje ima ste3aka! Napoluotoku Etrica nalaze se ostaci odlino sauana obrambenoga zida sa zupcima iz )! st!

. 78OO4E, naselje na otoku Holti, 9 km od obale i luke Cogaa;

-z +upnu crku nalaze se temelji trobrodne starokr3anske bazilike iz *!$**! st! #s krstionicom i narteksom%,

a na groblju da ranokr3anska sarko>aga! -sred sela je obrambena kula iz )**! st!, a iz istoga je remena i

nekoliko utr(eni& seoski& ku3a! Nedaleko od sela nalazi se gotika crkica s! Mi&oila iz )*!$)! st! s

gotikim >reskama! - gro&otskoj luci Cogau stoji katel sagra(en poetkom )***! st!


16/68

$. #A8, otok u srednjodalmatinskom ar&ipelagu;

@ar je naseljen e3 u pretpoijesno doba #spilje =rapea i Pokrienik, s obojenom keramikom%! Poslije su

otok naselili *liri, koji su se na poetku *! st! prije 4ista, sukobili s =rcima, kad su poeli kolonizirati otok!

*lirima pripadaju brojne gomile na otoku! @ar je, uz 4orulu i is, primio grke naseljenike, ali je jedini imao

jonsku naseobinu #P&aros, danas Stari =rad%! Ed stare kolonije sauali su se dijelom zidoi, groboi s

keramikom apulskog podrijetla i brojni natpisi! Poslije se @ar istie u rimsko $ ilirskim borbama, kad muupraljai #0emetrije @aranin% nastoje sauati samostalnost! - rimsko doba gubi nekadanje znaenje!

Nakon propasti Cimskog Farsta @ar je, zajedno s itaom 0almacijom, doao pod bizantsku last! - **!

st! potpao je pod last Neretljana, s kojima je u )*! st! uao u sasta 4raljeine @ratske, a u idu3im

stolje3ima priznaje suerenitet &ratsko$ugarskoga ladara, bosanskoga kralja 2rtka, splitskoga &ercega

@roja, 0ubroake Cepublike, Mletaka #18! $15!, uz prekid 19.8!$1/?!%, Jrancuske i "ustrije, a poslije

*! sjetskog rata s ostalom 0almacijom uao je u sasta @ratske! - )*! i )**! st! @ar je istaknuto

sredite &ratske knji+enosti #Petar @ektoroi3, @anibal Auci3%! =rad @ar i drugi gradoi i naselja na otoku

imaju brojne spomenike ar&itekture i likone umjetnosti koji sjedoe o bogatim umjetnikim tradicijama

otoka, gospodarskom prosperitetu njegoi& stanonika i o ezama koje je odr+aao s umjetnikim i

kulturnim +aritima proli& stolje3a!

Pokrienik,uala s lijepom pla+om na sjeernoj obali otoka @ara, oko / km sjeerozapadnood nase1ja

=dinj! -z ribarske ku3e sagra(en je pristan! Na zapadnoj strani uale je spi*ja Pokrienik, duga oko 9? m,

bogato ar&eoloko nalazite #obojena keramika iz neolitika%!

. #A8, grad i luka na jugozapadnoj obali istoimenog otoka;

@ar je grad izuzetnoga kulturno$poijesnog naslije(a, ali i sna+no turistiko sredite sa stoljetnom

turistikom tradicijom! -godna klima, obilje sunca, prirodne ljepote, razno$rsna &otelsko$ugostiteljska i

sportsko$rekreacijska ponuda prilae u grad turiste i ljeti i zimi, a zbog klimatski& karakteristika razio se i

ljeilini turizam! 0ane 1868! u @aru je osnoano @igijeniko druto, koje se brinulo za ugodan boraak

stranaca u gradu! 2ako se, zaprao, poeo razijati suremeni turizam! Pri je &otel, Farica lizabeta,

otoren 15?9! godine! @ar posjeduje iznimnu spomeninu batinu $ katedralu, >ranjeaki samostan,

@arsko kazalite, tr(ae s prekrasnim pogledom na Paklene otoke i is! Me(u zanimljiim suenirima i

&arskim proizodima alja istaknuti jedinstenu ipku od lakana agae, koja se mo+e kupiti u samostanubenediktinki, potom uenu &arsku laandu, osuen cijet ili ulje, koja se mo+e koristiti kao lijek, miris ili

sredsto proti moljaca, te ulje od ru+marina! eliku a+nost u &arskoj turistikoj ponudi imaju tradicionalne

kulturne mani>estacije @arsko ljeto #srpanj$kolooz$rujan%, >olklorne i zabane priredbe te ribarske >ete!

Ed jerski& blagdana posebnom seanom procesijom slai se S! Stjepan papa #! kolooza%, ujedno i 0an

grada, zatim S! Prosper #1?! sibnja%, S! 4ri+ #1/! rujna%, procesija elikoga petka i dr! Postoje organizirani

izleti!

Cimsko naselje bilo je uz luku #***! st! prije 4rista%, a kasnoantiko na podno+ju bre+uljka, gdje poslije 18!

poinje izgradnja grad$ski& zidina! - )***! st! na r&u bre+uljka podignut je gradski katel! =od! 1..1!

sagra(ena je noa tr(aa Hpanjol #88 m%! Kapadna gradska rata s kulom dao je podignuti pisac Marin

=azaroi3 #16.!%! Na brdu Seti Nikola, gdje se nalazila stra+arnica i uz nju kapelica, Jrancuzi su #oko181?!% podignuli tr(au Napoleon #/1 m%, a na rtu nedaleko od >ranjeakog samostana 7ateriju #1811!%!

Na otoi3u =aliniku, pred ulazom u luku, "ustrijanci su izgradili malu tr(au! Sredite staroga dijela grada

oblikoano je u )! st! Na sjeernom obronku iznad trga stoje, unutar gradski& zidoa, dijelom sauane

palae &arski& plemi3a! Na ju+nom je obronku, na groblju, bia crka augustinaca, S! Mikula, iz poetka

)! st! Najmonumentalniji spomenik ciilne ar&itekture, "rsenal, gra(en je 1.5!$1611! na mjestu starijeg iz

1991! Pod elikim sodom #promjer luka 1? m% nalazilo se spremite za &arsku galiju! 4nez Pietro

Semitecolo dao je 161! podignuti jedan kat na "rsenalu i u njemu urediti kazalinu doranu, jednu od

najstariji& u uropi, u kojoj su se daale dramske i operne predstae se do 156!; dananji oblik dobila je


17/68

obnoom 188?! 0anas je u zgradi "rsenala =alerija suremene umjetnosti :"rsenal! *stonu stranu trga

zatara renesansna katedrala s! Stjepana iz )*!$)**! st!, djelo doma3i& majstora #4arli3, Pomeni3%! -z

katedralu je zonik iz )**! st! Na baroknim kamenim intarziranim oltarima su slike Majke 7o+je sa secima

#0omenico -berti, 165!%, Majka 7o+ja s djetetom #)***! st!%, PietT #Duan 7osc&etuso, oko 1.?!% i Majka

7o+ja sa secima #Palma ml!, 16!%! Aijeo od ulaza uzidan je kasnogotiki relje> #kraj )! st!%, a iznad

njega relje> 7ieanje 4rista, arijanta djela Durja 0almatinca s oltara s! Staa u katedrali u Splitu! =otikakorska sjedala djela su doma3i& majstora iz 1.9! - riznici se, uz stare slike i liturgijske predmete, ua i

tap biskupa Priti3a #rad Pala 0ubrai3a iz 1.?5!%! -sred trga, pred katedralom, stoji gradski bunar iz

1.?! Sa sjeerozapadnog dijela trga ulica sa stubama penje se prema tr(ai Hpanjol! Ed te se ulice kod

nedorene palae @ektoroi3 #ki3ena gotika )! st!% odaja ulica koja ide usporedno s du+om osi trga; u

njoj je nekoliko gotiki&, renesansni& i barokni& zgrada! Na samom poetku uspona je Aeroj, kula sa satom,

dorena u stilu renesanse u )*! st!; zono iz 1.6! -z kulu se naslanja =radska lo+a, dorena 1/5! #na

mjestu stare koja se spominje e3 185!%! Na Ao+u i na Aeroj naslanjao se 4ne+e dor, sruen 15?9!, a na

njegou je mjestu podignut &otel Palace! Na obali prema zapadnom dijelu luke di+e se zonik #oko 1..?!%

gotiko$renesansne dominikanske crke s! Marka, sruene ?$i& godina )*)! st!; danas je u crki

smjetena ar&eoloka zbirka i lapidarij! Na poumljenom poluotoku Seta 4atarina stoji kula iz 1811!,

nadogra(ena na rueine nekadanjeg samostana s! enerande #)*! st!%! Na tom je mjestu ure(ena

ljetna pozornica; poprsje @anibala Auci3a djelo je *e 4erdi3a! Kapadni put uz obalu odi dalje do kupalita i

do zone s ilama i &otelima P&aros i "m>ora! - starom dijelu grada su crkice s! 4uzme i 0amjana

#)! Madona s djetetom, djelo radionice Nikole Jirentinca iz sredine )! st! -

crki su tri polipti&a Jrancesca da Santacrocea #jedan na glanom oltaru, iz 1.89!, druga da ispod orgulja%,

slike 4rist na kri+u Aeandra 7assana, Stigmatizacija s! Jranje Palme ml! #161!%, niz slika Muke 4ristoe

Martina 7enetei3a #1.55!% i dr! Cezbarena korska sjedala izeli su 1.89! Jrano Gioi3$Gui3 i "ntun Spija!

*spod glanog oltara je grob @anibala Auci3a! 4roz klaustar se ulazi u samostanski re>ektorij sa zbirkom

ezia #)***!$)! st!%, iluminirani& rukopisa, dokumenata i knjiga #zbirka pomorski& karata 4aspijskog mora,oko 1..!%! Me(u slikama istie se monumentalna Posljednja eera #krug Palme ml!%! Aijepe su etnje do

tr(aa Hpanjol i Napoleon na brdu iznad grada, otkuda se pru+a pogled na okolicu grada, Paklene otoke i

is!

5. I78ANE, naselje i luica u Makarskom primorju, km jugoistono od Podgore;

Naselje je postojalo e3 u rimsko doba #sarko>azi%! Na groblju se sauala apsida srednjojekone crkice!

Na obali je u )***! st! sagra(en barokni ljetnikoac obitelji Himi3 $ *aniei3, a r& sela je kula Kale,

sagra(ena u )**! st! za obranu od 2uraka, i barokna +upna crka #1.!%! - maslinicima iznad sela je crka

s! Mi&oila #)*!; mogu3nost za sportoe na odi!

6. I*O40"I, grad u 0almatinskoj zagori, na padini sjeeroistonoga krkog oboda *motskog polja;nadmorska isina 95. m; /??? stan! 2r(aa i grad, smjeteni na obronku brda Podi, dobili su ime po staroj

+upi *mota iz )! st! =ospodarska je osnoa poljodjelsto, inogradarsto, o3arsto, prerada du&ana i

stoarsto u okolici grada, te tekstilna industrija i t rgoina! Na kri+itu je magistralne prometnice prema

=rudama i Mostaru u @ercegoini i regionalne prometnice! Na klisuri iznad Modroga jezera je tr(aa iz

srednjojekonoga i turskoga doba! Na ulazu u tr(au je crka iz )***! st!, podignuta nakon odlaska

2uraka! Jranjeaki samostan iz 198! pregra(en je u prolome stolje3u! Bupna crka =ospe od "n(ela ima

itraje D! 7otterija$0inija #155.!%! - samostanskoj muzejskoj zbirci uaju se brojni predmeti od koji& se istiu

ulomci iz starokr3anske bazilike u Kmijacima, rijetki primjerak antependija ezenoga na sili iz )***! st! i


18/68

dr! Spomenik pjesniku 2inu -jei3u #158?!% rad je kipara 4rune 7onjaka, kao i spomenik &ratskim

muenicima #1556!%!

%reno jezero, ponika, duboka proalija, 1,. km sjeerozapadno od lmotskog, ispunjena odom; ?,?9 kmU!

0no jezera samo je 15 m iznad morske razine! Cazina ode koleba izme(u 8. i 9? m! *me je dobilo po

crenoj boji #crenica% rlo strmi&, gotoo okomiti& strana! -braja se me(u najdojmljiije pojae dinarskogakra! Kati3eno kao, geomor>oloki spomenik prirode 1565!

Dikoa/a, bre+uljak u selu Kmijacima, 8 km ju+no od *motskog, gdje se nalaze ste3ci u obliku ploe ili

sarko>aga! Na lokalitetu Frkina otkriena je starokrg3anska crka s krstionicom bazilikalnog oblika s

kri+nim krsnim zdencem!

Donji Pro&o@a, naselje km sjeerozapadno od *motskog! 2r(aa se spominje 1///! u lasti &ercega

Stjepana uki3a 4osae; za turske je lasti nadogra(ena! Na izoru rijeke rlike su ostaci srednjojekone

crke nastale na mjestu gra(eine iz rimskoga doba! Na Prolokome blatu su ostaci >ranjeakoga

samostana #)! st! do 11.!, kada su >ranjeci preli u *motski%!

Loki/ii, naselje 16 km zapadno od lmotskog! ie nekropola sa ste3cima kraj Pezini& ku3a, u 7erinocu

na lokalitetima =rebanik i Noina! Ste3ci su rsno obra(eni #polumjesec, rozete, 1ji1jani, prikaz loa na

jelene i dr!%, no znatno ote3eni!

8noii, naselje u lmotskom po1ju na obali rijeke rlike, 1? km jugoistono od *motskog! 2u je bilo rimsko

naselje Noae #ad Noas%! Ed rimski& ar&eoloki& nalaza istiu se natpis u ast ladara =alijena i alerijana

#oko .9$.5!% te nadgrobne rimske ploe uzidane u pod +upne crke i u ogradu groblja!

:. I04,otok u zadarskom ar&ipelagu, sjeerno od Molata, od kojega ga odaja prolaz Kapuntel!

Spominje ga u )! st! 4onstantin Por>irogenet!

$;. Iirogenet nazia ga u )! st! z; u srednjem ijeku i

kasnije bio u posjedu zadarski& plemi3a i gra(ana! $ Bupna crka s! Petra u elom *+u spominje se od )*!

st!, ali nije sauana u probitnom obliku! Sauan je dorac zadarske obitelji Fanagietti; dorac porodice

Jan>ogna, sagra(en probitno u romanikom stilu, ali kasnije pregra(ian, pretoren je u )*)! st! u kolu!*znad luke, nar& sela Mali *+ je predromanika crkica #iz )*! st!% kru+nog oblika s polukru+nom apsidom; u

njoj je u )** st! prigra(en praokutni brod! Nedaleko od nje je utr(eni dorac!

$1. JA"LJAN, otoi3 u la>itskoj otonoj skupini, jugoistono od poluotoka Peljeca, izme(u otoka Elipe na

sjeerozapadu, Hipana na istoku i jugoistoku te Mljeta na jugozapadu; Cueine benediktinske crke s!

Sidora!

$2. JANJINA, naselje u unutranjosti poluotoka Peljeca, podno brda =radine #// m%, km od luke 0rae

na sjeeroistonoj obali;

Na lokalitetu =radina iznad mjesta ilirska gradina; u okolici grobne gomile! 4raj crke s! Stjepana na groblju

otkrieni su zidoi rimske ladanjske ile i nadgrobne stele iz *! st! a+ni su ostaci predromanike crkice s!

Durja s kasnosrednjojekonim grobljem; na ulomcima oltarne pregrade ureene pleterom je i natpis

donatora Petra! Nad ulazom u biu kne+eu palau uzidan je rustini relje> sa sjede3im likom s! la&a! -selu ima lijepi& kapetanski& ku3a iz )*)! st!; dominira &istoricistika crka s! la&a!

$3. JEL0A, gradi3 i luka na sjeernoj obali otoka @ara;

Sredinom )*)! st! isueni su moarni tereni oko obale, gdje se postupno izgradilo noo sredite Delse! S

okolnim naseljima #Pite, risnik, Sir3e i dr!% Delsa je poezana lokalnim prometnicama, a brodskom ezom

sa Splitom i 7olom na 7rau! Pro je naselje nastalo oko crkice s! *ana u Polju, koja je u )**! st!

pregra(ena u baroknu gra(einu osmerostrana tlocrta! Eko crke se oblikoao trg, koji je dananji izgled

dobio )**!$)*)! st! -tr(ena +upna crka s! Jabijana i Sebastijana, sagra(ena u )*! st!, trobrodna je

gra(eina prekriena kamenim baastim sodom! Dedan od barokni& oltara rad je drorezbara "ntonija


19/68

Porrija! - Noom parku je skulptura &ratskoga skladatelja "! 0obroni3a #188!$15..!%, rad S! 0rinkoi3a!

Nedaleko od Delse nalaze se ostaci grke antike tr(ae nazane 2or, a na lokalitetu Frkici ostaci rimske

gra(eine!

Delsa je gradi3 bogate turistike tradicije! Pri je &otel, Dadran, sagra(en 1511!, a 1519! tiska se pri

ilustrirani odi na &ratskom jeziku!7ra'/a !'i&ja, ar&eoloki lokalitet ispod naselja @umac na ju+nim padinama sredinjega dijela otoka

@ara!Hpilja je duga 91,. m, a iroka 9, m! Najstariji kulturni sloj pripada mla(em neolitiku #obojena

keramika &arske kulture%! Nalazi *judski& kostiju upu3uju daje =rapea pilja u to rijeme slu+ila i za kult!

0ir/e, naselje na zapadu unutranjeg dijela otoka @ara, 6 km istono od Delse! Bupna crka s! Marije

Magdalene sagra(ena je 1! Sire je ukljueno u tradicionalnu procesiju elikoga petka koja se odr+aa

od 16.8! Poznato po kalitetnim crnim inima kao i cijeli predio poznat kao tz! @arska pla+a #Pite,

risnik%!

$. JE0ENI%E, naselje u primorskom dijelu Poljica, 8 km sjeerozapadno od Emia!

Eko 1?6/! splitski odlinik Petar Frni podignuo je na polo+aju u Supetru samostan #rukopis Supetarski

kartular, sastaljen uglanom u )**! st!, a+an izor za prouaanje druteni&, politiki& i kulturni& zbianja%!

Na tome mjestu su temelji starokr3anske crke iz *!$**! st!, te ostaci staro&ratske crke iz )*! st! 2u je

na(en i nadgrobni natpis Petra Frnoga! Na jesenikome groblju na temeljima dojne ranokr3anske bazilike

podignuta je srednjojekona crkica s! Stjepana #sauana je predromanika oltarna pregrada%! Na oltaru

je renesansna skulptura s! Stjepana Promuenika, pripisana klesarskoj radionici Nikole Jirentinca!

$$. "ALI, naselje i luka na jugoistonoj obali otoka -gljana, 9 km jugoistono od Preka;

Mjesto se pri put spominje 19/9! 7arokna crka zamijenila je 1658! stariju gra(einu! Na bre+uljku iznad

sela je crkica s! Pelegrina iz )*! st!

$. "AP8IJE, otok u sredinjem dijelu ibenskog ar&ipelaga, izme(u otoka Kmajana i 4akna, od koji& je

odojen Kmajanskim, odnosno 4akanskim kanalom;

- )*)! s t! Etok je u posjedu ibenske plemi3ke obitelji Ajubi3, a od 1.??! plemi3ke obitelji 0ini3 #0i>inico%!Pri stanonici na otoku spominju se u )!s t! Ed 1.1?! onamo se sklanjaju prebjezi kojis kopna bje+e pred

2urcima! Frka u mjestu 4aprije potjee iz )*!$)**!s t! #proirena 18?1!%!

$5. "A4ELA, sedam naselja #uprano grad 4atela% u srednjodalmatinskom primorju, sjeerozapadno od

Splita;

Sedam lijepi& stari& naselja, sedam 4atela, sastani su dio turistikog podruja izme(u Splita i 2rogira!

Sojim ljepotama oo je podruje od pamtiijeka prilailo ljude, od starogrki& pomoraca, rimski& patricija,

&ratski& kraljea i ladara, rijedni& o3ara i portlara do suremeni& turista! 2ri slikoita naselja, 4atel

Hta>ili3, 4atel Noi i 4atel Stari, smjetena uz 6 km dugu obalu 4atelanske riijere, omiljeno su

ljetoalite doma3i& i strani& gostiju!

- antiko doba predio Salone i 2raguriuma, s brojnim ladanjskim ilama! Poetkom **! st! 4atelansko

polje naseljaaju @rati, staraju3i naselja podno 4ozjaka, a poslije postaje kraljeski posjed 2rpimiroi3a,

sa sjeditem u 4lisu i gospodarskim dorima u 7ia3ima! - rijeme proale 2uraka #)!


20/68

se odnosi poelja s daronicom knezoa 2rpimira #8.!% i Mutimira #85!% to se ua u +upnoj crki! Katel

Gomilicusagradile su u proj poloici )*! st! splitske benediktinke na posjedu #Pustica% koji im je 1?8!

daroao kralj Konimir! 2u su 116?! posetile romaniku crkicu s! 4uzme i 0amjana! Poetkom )*! st!

podignut je na otoi3u katel za obranu od 2uraka! - naselju se nalazi barokna crka s! Dere, a u nooj

+upnoj crki je oslikano dreno raspelo, rad J! 7akoti3a #)***! st!%! Katel Kambelovacpodignula je

splitska plemi3ka obitelj Fambi 1.85! 7io je okru+en morem, ali je kasnijim nasipanjem spojen s obalom! Naobali se nalazi utr(ena ku3a bra3e Fambi iz )*! st!, a usred naselja cilindrina kula i palaa s bogatim

renesansnim balkonom! Katel Lukisagradila je trogirska plemi3ka obitelj itturi krajem )! st! *ma oblik

elike utr(ene renesansne palae$ljetnikoca, nekada okru+ene morem, a danas spojene s kopnom! -

sredini je dorite s renesansnim trijemoima! Stara +upna crka iz 1.1.! je gotiko$renesansnoga stila! -

nou +upnu crku prenesen je u prolome stolje3u oltar bl! "rnira iz istoimenoga splitskoga samostana, rad

Durja 0almatinca #1//.!%! - polju se nalazi crkica s! Durja iz *)! st!, a na mjestu nekadanjega sela

Estroga crkica s! Dere iz )**! st! Katel Starisagradio je trogirski &umanist, pisac i ojskoo(a 4oriolan

Oipiko 1/81!; nakon po+ara obnoljen je 1/5! S morske strane izgleda poput ljetnikoca, a u sredini je

dorite s trijemom! - naselju se nalazi renesansna crkica s! Dosipa i barokna +upna crka!Katel

Novisagradio je 1.1! Paao Oipiko, ne3ak 4oriolano! *ma oblik samostalne kule! Cenesansna crkica s!

Coka iz 1.86!, gradska lo+a #)***! st!% i kula sa satom, a+nije su gra(eine toga naselja. Katel

tafilinazan je prema prom lasniku 2rogiraninu Stjepanu Sta>ileu, koji je sagradio katel na otoi3u i

pominim ga mostom poezao s kopnom! Euana je kula, renesansna utr(ena zgrada, a u mjestu katel

obitelji Pera! Bupnu crku renesansno$baroknoga stila iz )***! st! sagradio je *gnacije Macanoi3! Kapadno

se nalazi nedorena kula Ne&aj! Na polo+aju dora &ratski& ladara 2rpimiroi3a u 7ia3ima nalaze se

ostaci crkice s! Marte!

Biai (Bijai, BiFai%, predio . km sjeero istono od 2rogira, na me(i trogirskoga i donjokatelanskoga

eloga polja! Pri se put spominju u djema najstarijima &ratskim ispraama iz 8.! i 85! Na polo+aju

zanom Stombrate otkrieni su ostaci staro&ratske crke s! Marte koja se spominje 115! 2o je trobrodna

gra(eina s uglastom apsidom * zonikom na proe1ju, sagra(ena na ostacima starokr3anske trobrodne

bazilike! Eko rueine su otkrieni i ostaci drugi& zdanja, te kasnoantiko i staro&ratsko groblje! Prona(eno

je mnoto >ragmenata ornamentalne pleterne dekoracije iz *)! i )! St! *stiu se dijeloi oltarne pregrade,zabati i grede, a osobito rekonstruirani eterostrani ciborij #danas u Muzeju &ratski& ar&eoloki&

spomenika% na kojetmu je djelomino sauan i natpis! - blizini crke prona(eno je est kameni&

nadratnika koji su pripadali zgradama kne+eskoga dora, jer je u 7ia3ima bila jedna od odlinije

opremljeni& poremeni& rezidencija &ratski

Documents

DALMACIJA LOKALITETI TURISTIČKI VODIČI (1.-224.)