Damir Kontrec-priručnik za reješavanje imovinsko pravnih odnosa u postupku ukrupnjavanja zemljišta.pdf

7/13/2019 Damir Kontrec-prirunik za rejeavanje imovinsko pravnih odnosa u postupku ukrupnjavanja zemljita.pdf

1/58

PRIRUNIKO RJEAVANJU

IMOVINSKOPRAVNIH

ODNOSA U

POSTUPKU

OKRUPNJAVANJA

POLJOPRIVREDNOG

ZEMLJITA


2/582

Izdava:

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvojaProjekt `Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljita u Hrvatskojwww.okrupnjavanje.infoUlica grada Vukovara 7810 000 Zagreb

Za izdavaa:mr.sc. Boidar Pankreti, ministar

Autor:

Damir Kontrec, dipl.iur

Urednici:

Kreimir Kuterovac, dipl.ing.agr.MSc Ana Budanko Penavi

Naklada: 100 primjeraka

Autori fotografija:

Janko Hajduk, dipl.ing.agr.Jadranka Proke, dipl.ing.agr.

Grafiki dizajn i tisak:

VOX BONA

www.voxbona.hr


3/583

P R I R U N I K

O RJEAVANJU IMOVINSKOPRAVNIH ODNOSA U POSTUPKUOKRUPNJAVANJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJITA

Autor:Damir Kontrec, dipl. iur.

sudac i zamjenik predsjednika upanijskog suda u Varadinu


4/584


5/585

Prirunik koji je pred vama ponajprije je namijenjen osobama koje se bave okrupnjavanjempoljoprivrednog zemljita u Republici Hrvatskoj, ali i svima koji na bilo koji nain dolazeu doticaj s tom problematikom. Jedan od najveih problema za razvoj poljoprivredne

proizvodnje u Republici Hrvatskoj i njezinu konkurentnost na domaem i stranom tritu

poljoprivrednih proizvoda velika je usitnjenost poljoprivrednih posjeda, odnosno velikbroj malih katastarskih estica, parcela koje ne omoguuju provoenje odgovarajuihmjera radi poveanja proizvodnosti i konkurentnosti poljoprivrednih proizvoaa. Na

pitanje o tome zbog ega je korisno okrupnjavati poljoprivredno zemljite odgovor dajustrunjaci agronomi i ekonomisti, no u tim postupcima valja voditi rauna i o pravnim

propisima koji reguliraju zemljine knjige i katastar, kao i o tome kakvo je katastarskoi zemljinoknjino stanje nekretnina koje bi trebale biti obuhvaene u postupkuokrupnjavanja.

Stoga e se u ovom priruniku prikazati osnovne karakteristike katastarskog izemljinoknjinog sustava u Republici Hrvatskoj iji propisi reguliraju ovu grau, zatimzanimljive situacije u praksi, u smislu nesreenosti katastarskog i zemljinoknjinogstanja, te kako se te situacije mogu rjeavati kako bi se dolo do toga da stvarni nositeljiknjinih prava, stvarni vlasnici nekretnina poljoprivrednog zemljita mogu sudjelovatiu postupku njegova okrupnjavanja na naelu dobrovoljnosti.

Uvod

Ministarmr.sc. Boidar Pankreti


6/586

U Republici Hrvatskoj postoje dvije evidencije o nekretninama, s jedne stranezemljine knjige koje prikazuju pravno stanje nekretnina mjerodavno za pravni promet, as druge strane katastar koji vodi evidenciju o katastarskoj estici.

Zemljine knjige (gruntovnica) javne su knjige (registar) u koje se upisujunekretnine, vlasnitvo i druga stvarna prava, neka obvezna prava na nekretninamate odreeni odnosi relevantni za pravni promet nekretnina. Zemljine knjige su javneknjige (l. 7. st. 1. Zakona o zemljinim knjigama dalje ZZK) koje se vode na temeljupodataka katastarske izmjere(l. 9. st. 1. ZZK) pri emu te knjige vode opinski sudovi(l. 5. ZZK i l. 2. Pravilnika o unutarnjem ustroju, voenju zemljinih knjiga i obavljanjudrugih poslova u zemljinoknjinim odjelima sudova Zemljinoknjini poslovnik /daljePoslovnik/).

U Republici Hrvatskoj zemljine se knjige vode po sustavu realnih folija, to znai

da se vode prema nekretninama, a ne prema imenima vlasnika i drugih nositelja pravana nekretninama. U pravilu se jo uvijek vode preteno runo, ali nastoji ih se voditii elektronikom obradom podataka (tzv. EOP-zemljina knjiga i jedinstvena bazazemljinih podataka).

Kada se govori o zemljinoj knjizi, jasno treba razlikovati zemljinu knjigu odkatastra.

Denicija katastra nekretnina dana je u l. 18. Zakona o dravnoj izmjeri i katastru

nekretnina (dalje ZDIKN) i ona kae da je katastar nekretnina evidencija o esticamazemljine povrine, zgradama i drugim graevinama koje trajno lee na zemljinoj povriniili ispod nje te o posebnim pravnim reimima na zemljinoj povrini, ako zakonom nijedrukije odreeno. Pri tome treba posebno naglasiti da katastar vodi podatak i o nainuuporabe, pa se tako, izmeu ostaloga, za poljoprivredna zemljita kao vrsta uporabe navodi:nerazvrstano poljoprivredno zemljite, oranica, oranica staklenik, oranica plastenik,vrt, vrt staklenik, vrt plastenik, vonjak, vonjak rasadnik, livada, panjak, trstik iribnjak (l. 32. st. 2. alineja 1. ZDIKN).

01 Zemljina knjiga i katastar

1.1. Razlikovanje zemljine knjige i katastra


7/587

Zemljina knjiga i katastar usko su povezani. U postojeem sustavu runo voenihzemljinih knjiga nadleni katastarski ured duan je zemljinoknjinom sudu koji vodiglavnu knjigu za odreenu katastarsku esticu sve promjene koje se odnose na promjenubroja katastarske estice, oblika, povrine ili izgraenosti dostaviti prijavnim listom(l. 10. st. 4. ZZK), ali istodobno je i zemljinoknjini sud duan tijelu nadlenom zakatastar prijavljivati sve zemljinoknjine upise koji su vani za katastar zemljita, kaoto su otpis, pripis, dioba (l. 11. st. 2. ZZK). Vano je naglasiti da je za pravni prometnekretnina potrebno provoditi uvid i u zemljinu knjigu, ali i u katastarske podatke, zatoto se esto dogaa da se brojevi katastarskih estica razlikuju ili da postoji razlika u

povrini, nazivu ili izgraenosti katastarske estice.

Sastav zemljine knjige

Zemljina knjiga sastoji se od glavne knjige i zbirke isprava, a uz svaku se

zemljinu knjigu vode potrebni pomoni popisi i katastarski planovi (l. 14. ZZK). Sve to,zapravo, predstavlja zemljinu knjigu u irem smislu, a glavna knjiga pak i zbirka ispravapredstavljaju zemljinu knjigu u uem znaenju.

Glavna knjiga je dio zemljine knjige u koji se upisuju nekretnine i sve promjene nanekretninama te stvarna prava na nekretninama i promjene tih prava. Pri tome se, premal. 17. st. 1. ZZK, za sva zemljita jedne katastarske opine vodi jedna glavna knjiga, pakad bi bilo proturjenosti izmeu upisa u glavnoj knjizi i drugim dijelovima zemljineknjige, za prosuivanje neijeg prava jedino je mjerodavno stanje upisa u glavnoj knjizi

pri emu se mogue u glavnoj knjizi pozvati na sadraj isprave koja se nalazi u zbirciisprava i tada zbirka isprava ima isto pravno znaenje kao i glavna knjiga.


8/588

Prema l. 164. do 166. ZZK, kad je rije o zemljinoj knjizi voenoj elektronikomobradom podataka (EOP-zemljine knjige), glavna je knjiga podijeljena u dva dijela, i tona popis upisa i popis izbrisanih upisa. Popis upisapredstavlja aktualno pravno stanjenekretnine, mjerodavno za pravni promet, a popis izbrisanih upisau sebi sadri i sve

promjene koje su se, kad je rije o nekretnini, odvijale, ali vie nisu aktualne.

Prema l. 18. st. 1. ZZK, glavna se knjiga sastoji od zemljinoknjinih uloakapri emu se u jedan zemljinoknjini uloak upisuje samo jedno zemljinoknjino tijelo.Zemljinoknjino tijeloine pak jedna katastarska estica ili vie njih, s tim da je rije ozemljitima koja se nalaze u istoj katastarskoj opini i koja u pravnom prometu imaju isti

pravni poloaj. Pritom nije bitno da se te estice u naravi nalaze jedna pokraj druge, ve jebitno samo to da se nalaze u istoj katastarskoj opini. Kada se govori o zemljinoknjinomtijelu, mora se navesti da je njegovo osnovno obiljeje naelo pravne cjelovitosti, pa setako u l. 19. st. 4. ZZK odreuje da je zemljinoknjino tijelo pravna cjelina iji se sastavmoe promijeniti samo zemljinoknjinim otpisom ili pripisom katastarskih estica.

Slika 1. Zemljina knjiga i EOP zemljina knjiga


9/589

Svaki zemljinoknjini uloak sastoji se od tri dijela, i to od posjedovnice (list A ilipopisni list), vlastovnice (list B ili vlasniki list) i teretovnice (list C ili teretni list).

Posjedovnicase sastoji od dva odjeljka i u nju se upisuju sve katastarske estice kojeine jedno zemljinoknjino tijelo, sve katastarske promjene koje se odnose na promjenu

broja, povrine, izgraenosti ili naziva katastarske estice, ali se u posjedovnici ine

vidljivim i sva pokretanja postupaka za promjenu tih podataka. Isto tako, u posjedovnicu seupisuju i sva javnopravna ogranienja u pravnom prometu odreenog zemljinoknjinogtijela.

U vlastovnicuse upisuju podaci o vlasniku nekretnine, suvlasnicima, zajednikimvlasnicima te sve promjene koje se odnose na vlasnitvo, ali, isto tako, i sva ogranienjakojima je podvrgnut vlasnik nekretnine, kao to su maloljetnost, starateljstvo, steaj islino. U vlastovnicu se upisuje i nositelj prava graenja.

U teretovnicuse upisuju stvarna i druga prava kojima je optereena nekretnina, pravasteena na tim pravima te stvarnopravna ogranienja u raspolaganju zemljinoknjinimtijelom kojima je podvrgnut svagdanji vlasnik (hipoteka, slunosti, stvarni tereti, pravograenja, privremene mjere i slino).

Slika 2. Zemljinoknjini uloak i zemljinoknjino tijelo


10/5810


11/5811


12/5812

Poduloakje sastavni dio zemljinoknjinog uloka koji se, na prijedlog ovlateneosobe, otvara za odreen idealni dio zemljinoknjinog tijela, radi toga kako bi se u

poduloak uvodili upisi, radi preglednosti, koji se odnose na taj idealni dio. Bitno jenaglasiti da se poduloak moe otvoriti za svaki idealni suvlasniki dio (l. 20. st. 2.ZZK), a moe se otvoriti i za suvlasniki dio koji je povezan s vlasnitvom posebnogdijela nekretnine (l. 24. st. 2. ZZK). Poduloak po svojem sastavu u potpunosti odgovarazemljinoknjinom uloku.

Zbirka isprava je dio zemljine knjige koji se sastoji od svih isprava na temelju kojih jedoputenzemljinoknjini upis (l. 26. st. 1. ZZK). Naime, pri odluivanju o prijedlozimaza upis, u predmetima u kojima je doputen zemljinoknjini upis u zemljinoknjinom seodjelu zadrava barem ovjerovljen prijepis isprave, pa se te isprave ulau u zbirku koja seuvezuje u sveske. Valja istaknuti da se zbirka isprava vodi zajedniki za sve glavne knjigeu pojedinom zemljinoknjinom sudu (l. 27. ZZK).Zemljinoknjini upisi

Zemljinoknjini upisi su uknjiba, predbiljeba i zabiljeba, to proizlazi izodredbe l. 30. st. 1. ZZK. Tako je l. 30. st. 2. ZZK odreeno da je uknjiba upiskojim se knjina prava stjeu, prenose, ograniuju ili prestaju bez posebnog naknadnogopravdanja. Predbiljebaje, prema l. 30. st. 3. ZZK, upis kojim se knjina prava stjeu,

prenose, ograniuju ili prestaju samo pod uvjetom naknadnog opravdanja i u opsegu ukojemu naknadno budu opravdana. Zabiljeba je pak, prema l. 30. st. 4. ZZK, upis

kojim se ine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom odreeno da ih se moezabiljeiti u zemljinim knjigama, a zabiljebom se mogu osnivati i odreeni pravni uincikad je to predvieno zakonom.

Radi boljeg razumijevanja, u zemljinu se knjigu uknjiuje ili predbiljeuje pravovlasnitva, pravo slunosti, zalono pravo na nekretnini ili hipoteka, dakle knjina

prava, a zabiljeuje se u nju ovrha, steaj, maloljetnost, da se odreena osoba nalazipod starateljstvom ili skrbnitvom, da odreena nekretnina predstavlja kulturno dobro islino.


13/5813

Upis uiniti vidljivim nije propisan kao zemljinoknjini upis, ali se tim upisom poslubenoj dunosti, radi bolje preglednosti i potpunosti zemljinih knjiga, upisuju nekeinjenice i okolnosti koje se odnose na knjina prava, njihove nositelje i zemljinoknjini

postupak.

Predmet upisa u zemljine knjigePredmet upisa u zemljine knjige su: a) stvarna prava (vlasnitvo i sva ostala stvarna prava slunosti,

stvarni tereti, pravo graenja, zalono pravo), b) neka obvezna prava (pravo nazadkupa, prvokupa, najma, zakupa,

koncesije), c) osobni odnosi nositelja stvarnih, odnosno obveznih prava koja se

upisuju u zemljinu knjigu (koji su bitni za pravni promet), te d) pravne injenice za koje je ZZK ili neki drugi zakon odredio da se upisuju u

zemljine knjige.

Prava koja se upisuju u zemljine knjige moraju za svoj objekt imati nekretnine,odnosno moraju se odnositi na nekretnine, a ako to nije tako, upis je nedoputen.

U zemljinu knjigu se ne upisuju:- prava koja nemaju za svoj objekt nekretninu,

- posjed nekretnine jer posjed nije pravo, te - osobni odnosi nositelja prava na nekretninama koji nisu vani za pravni

poloaj nositelja prava i sudjelovanja u pravnom prometu nekretninama,odnosno koji nisu mjerodavni za pravni promet nekretninama.


14/5814

Zemljinoknjini postupak

Zemljinoknjini postupak predstavlja specinu vrstu izvanparninogpostupka koji se primjenjuje na zemljinoknjine predmete, odnosno u postupcima predzemljinoknjinim sudovima. Zemljinoknjini sud u pravilu postupa prema specinim

pravilima zemljinoknjinog prava, odnosno prema pravilima izvanparninog postupka,

a podredno i prema pravilima parninog postupka, osim ako zakonom nije to drugoodreeno (l. 91. st. 1. ZZK).

Zemljinoknjini podnesak je svaki podnesak i drugi dopis kojim se odzemljinoknjinog suda zahtijeva neki upis ili ije rjeavanje moe dovesti dozemljinoknjinog upisa (odluke sudova, zapisnici, slubeni izvjetaji, odluke upravnihtijela, prijavni listovi, albe protiv rjeenja donesenih tijekom zemljinoknjinog postupka,

prigovori u postupku otpisivanja i pripisivanja l. 53. Poslovnika).

Zemljinoknjini postupak se, u pravilu, pokree samo na prijedlog stranke iliovlatenog tijela, osim ako zakonom nije to drugo odreeno. Najee taj postupakzapoinje podnoenjem prijedloga za upis, iako se esto pokree i dostavom odlukadrugih sudova ili tijela koji, u granicama svojih ovlasti, donose odluku o nekom

zemljinoknjinom upisu (primjerice rjeenja o nasljeivanju, rjeenja o ovrhi nanekretnini radi zabiljebe ovrhe, rjeenja o povratu oduzete imovine i tome slino).

Prijedlog se, u pravilu, podnosi onom zemljinoknjinom sudu kod kojega se vodizemljina knjiga u kojoj treba provesti upis (stvarno i mjesno mjerodavan zemljinoknjinisud), s tim da se iznimno moe dogoditi da se prijedlog za upis podnese i nekom drugomzemljinoknjinom sudu (primjerice kod upisa zajednike hipoteke), ili parninom,ovrnom, ostavinskom sudu, ili nekom drugom tijelu koji, u granicama svojih ovlasti,donose odluku o nekom zemljinoknjinom upisu.

U l. 97. st. 1. ZZK odreeno je da se prijedlog za upis podnosi u pisanom obliku iliusmeno u zapisnik, s tim da je mogue prijedlog podnijeti i na propisanim obrascima. Valjarazlikovati uredan prijedlog od potpunogprijedloga u zemljinoknjinim predmetima.


15/5815

Kako bi se prijedlog za upis u zemljinoknjinom postupku smatraourednim, on mora, u smislu odredbe l. 99. do 101. ZZK, sadrati sljedee

- oznaku da je rije o zemljinoknjinom predmetu, - oznaku zemljinoknjinog suda kojemu se podnosi, - ime i adresu predlagatelja i osoba koje e trebati obavijestiti o rjeenju, - broj zemljinoknjinog uloka i oznaku katastarske estice, te - pravo koje bi se tim upisom steklo, ograniilo, opteretilo ili ukinulo, ili pak

osobni odnos ili pravnu injenicu iji se upis zahtijeva.

Kako bi se govorilo o potpunomprijedlogu, valja voditi rauna o odredbamal. 102. do 104. ZZK, a to znai da prijedlog treba podnijeti ovlatena osoba ili njezinopunomoenik i da su priloene isprave koje su temelj za traeni upis.

Prijedlog za uknjibu ili predbiljebu moe podnijeti osoba koja bi time stekla,promijenila ili izgubila knjino pravo, a prijedlog za zabiljebu osoba koja ima pravniinteres ili je za to ovlatena posebnim propisom. Predlagatelj u zemljinoknjinom postupkumoe biti i osoba ije bi se knjino pravo zahtijevanim upisom prenijelo, ograniilo iliopteretilo u korist drugoga. Prijedlog za upis moe podnijeti i izvanknjini stjecatelj, jamackada vjerovnik ne zahtijeva upis hipoteke, ili zajedniar za upis zajednikih prava.

Isto tako, prema l. 96. st. 1. ZZK dana je mogunost da se prijedlog podnosiu ime drugoga, pa onaj tko je opunomoen (opunomoenik) od drugoga mora na to

biti ovlaten, to mora dokazati ispravom punomoi. Izmjenom Zakona o parninompostupku (dalje ZPP Narodne novine br. 117/03.) nastale su i odreene promjene uovom podruju i u zemljinoknjinom postupku, pa tako opunomoenik stranke uzemljinoknjinom predmetu moe biti:

- odvjetnik, - osoba koja je u radnom odnosu kod stranke, ako je potpuno poslovno

sposobna, - srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra ili brani drug ako je potpuno

poslovno sposoban i ako se ne bavi nadripisarstvom, te - javni biljenik koji je ovlaten stranke zastupati u nespornim stvarima pred sudovima i drugim javnim tijelima, ako su te stvari u neposrednoj vezi s kojom njegovom ispravom l. 4. Zakona o javnom biljenitvu.


16/5816

Ovdje treba razlikovati opunomoenika za zastupanje u zemljinoknjinom postupku odosobe koja je opunomoena za sklapanje nekoga pravnog posla. Odredbom l. 53. st.3. ZZK propisano je da je, kao temelj doputenju uknjibe na temelju privatne isprave,

potpisane od opunomoenika, nuno da istinitost potpisa opunomoitelja na punomoibude ovjerovljena. Kako bi se uknjiba mogla dopustiti na temelju privatne ispravepotpisane od opunomoenika, on se, prema l. 53. st. 2. ZZK, mora dokazati uz pomopunomoi koja mu je izdana upravo za taj posao (posebna punomo), ili opom punomoi,ili punomoi izdanom za tu vrstu poslova (generina punomo) koja u trenutku podnoenja

prijedloga nije starija od jedne godine.


17/5817

Slika 3. Primjerak prijedloga za uknjibu prava vlasnitva


18/5818

Prijam podnesaka u zemljinoknjinoj pisarnicidetaljno je ureen Poslovnikom.Tako se biljekom o primitku (prijamnim peatom) odreuje red prvenstva podneska(l. 54. st. 1. Poslovnika), a nakon toga se on upisuje u urudbeni brojevnik (l. 56. i 57.Poslovnika), sastavlja se izvjetaj o knjinom stanju (l. 59. i 60. Poslovnika) te se,zatim, na mjesto gdje treba provesti upis stavlja plomba koja se sastoji od broja dnevnikazemljinoknjinog podneska iz urudbenog brojevnika te dan i vrijeme kada je podnesakstigao sudu (l. 98. ZZK i l. 57. st. 6. i 7. Poslovnika).

Biljeka o primitku stavlja se na svaki zemljinoknjini prijedlog u obliku peata,a u nju se navodi dan, mjesec, godina prispijea podneska te vrijeme prispijea, sat iminuta, to je bitno za red prvenstva (l. 54. st. 1. Poslovnika).

Izvjetaj o knjinom stanju, ili skraeno Ikst, pie se na samom podnesku, iliposebnom papiru, a sadri podatke o stanju zemljine knjige u trenutku kada je pristigao

podnesak ili spis. Ako se stanje slae, u iskazu zemljinoknjinog stanja samo se upiurijei Slae se, a ako se zemljinoknjino stanje ne slae, tada voditelj zemljine knjigeili zemljinoknjini referent iznosi stanje kakvo je u zemljinoj knjizi i to je potrebnouiniti kako bi se traeni upis mogao provesti (l. 59. i 60. Poslovnika).

Shematski prikaz zemljinoknjinog postupka

Slika 4. Prikaz zemljinoknjinog postupka


19/5819

Ovdje posebno valja naglasiti da je za navode u biljeci o primitku mjerodavnovrijeme kad je podnesak stigao prijamnoj pisarnici u zemljinoknjinom odjelu, a nevrijeme kad je zemljinoknjini podnesak primljen u zapisnik kod suda, ili kad je podnesak

predan nekoj drugoj sudskoj prijamnoj pisarnici. Za podneske predane u poti smatra seda su stigli kad su predani prijamnoj pisarnici, a ako su s pote preuzeti izvan radnogvremena, smatra se da su stigli kad se otvori prijamna pisarnica (l. 54. st. 2. Poslovnika).Kako je uvijek mjerodavno vrijeme zaprimanja u pisarnici zemljinoknjinog odjelaovlatenog suda, govori i odredba l. 54. st. 3. Poslovnika prema kojoj, ako drugi sudili tijelo pred kojim je pokrenut postupak u kojem bi se mogao odrediti upis u zemljinuknjigu dostavi zemljinoknjinom sudu podnesak kojim je pokrenut postupak, ili akotakav podnesak, s potvrdom da je predan sudu ili tijelu na rjeavanje, podnese stranka koja

je postupak pokrenula radi upisivanja plombe, red prvenstva odluke drugog suda ili tijelakojom se odluuje o upisu odreuje se prema trenutku u kojemu je zemljinoknjinomsudu stigao taj podnesak.

Za odluivanje o prijedlogu za upis mjerodavno je stanje u trenutku u kojemuje prijedlog zaprimljen u pisarnici zemljinoknjinog suda (l. 107. ZZK). Prematome, sve ono to bi se dogodilo, kad je rije o stanju u pojedinom zemljinoknjinomuloku i kad je rije o pojedinoj katastarskoj estici, nakon to je prijedlog za upiszaprimljen u pisarnici zemljinoknjinog odjela, nije relevantno za donoenje odluka uzemljinoknjinom postupku. Primjena tog naela o mjerodavnom zemljinoknjinomstanju u trenutku podnoenja prijedloga utjee i na odluivanje u drugostupanjskom

postupku povodom albe izjavljene protiv rjeenja zemljinoknjinog suda. Trenutak

zaprimanja prijedloga u zemljinoknjinoj pisarnici odluan je i za odreivanjeprvenstvenog reda upisa(l. 45. ZZK).

Upisi u zemljinu knjigu provode se na temelju rjeenja zemljinoknjinog sudakojim se odreuje upis i nalae njegova provedba u zemljinoj knjizi. Rjeenje o upisuzemljinoknjini sud mora uvijek donijeti, neovisno o tome je li neki zemljinoknjiniupis odredio neki drugi sud ili mjerodavno tijelo u granicama svojih ovlasti (l. 106. i 108.ZZK). Ako je upis odredio neki drugi sud ili drugo tijelo, zemljinoknjini sud e samoispitivati je li upis mogu s obzirom na stanje zemljine knjige i je li upis odredilo

ovlateno tijelo(l. 108. st. 2. ZZK), a o ostalim pretpostavkama za upis odluuje onajsud ili tijelo koje upis doputa.


20/5820

Slika 5. Primjerak rjeenja o dozvoli uknjibe prava vlasnitva


21/5821

Redovitipravni lijekovi u zemljinoknjinom postupku su:

- alba prema l. 123. do 128. ZZK, koja se moe izjaviti protiv svakogprvostupanjskog rjeenja, osim kad je zakonom odreeno da alba nijedoputena,

- prigovor kad je ZZK izrijekom predvieno primjerice prigovor protivrjeenja o besteretnom otpisu (l. 156. ZZK).

Slika 6. Primjerak albe u zemljinoknjinom postupku


22/5822

Izvanrednipravni lijekovi :

- tzv. izvanredna revizija pod pretpostavkama odreenim u l. 382. st. 2.ZPP, pri emu valja imati na umu da se revizija moe izjaviti samo protivdrugostupanjskog rjeenja kojim je postupak pravomono zavren

- ponavljanje postupka.

Rok za izjavljivanje albe je prekluzivan i iznosi 15 dana od dana primitkaprijepisa rjeenja, pa ako se taj rok propusti, nije mogue traiti njegovo produenjeniti povrat u prijanje stanje (l. 125. st. 1. i l. 94. ZZK). Kada se kae da je rok zaizjavljivanje albe prekluzivan, to zapravo znai da proputanjem izjavljivanja albeu zakonom predvienom roku stranka gubi pravo na podnoenje albe, pa e se alba,

podnesena izvan roka, odbaciti kao nepravodobna. Navedeno predstavlja razliku u odnosu

na pravila parninog postupka jer se u parninom postupku, i ako doe do proputanjaroka za izjavljivanje albe, moe traiti povrat u prijanje stanje. U zemljinoknjinompostupku vrijede posebna pravila ZZK iz kojih proizlazi da se alba uvijek mora izjavitiu roku od 15 dana od dana primitka prijepisa rjeenja, pa se taj rok ne moe produiti,niti pak, ako se propusti, traiti povrat u prijanje stanje zbog proputanja roka.

Pravodobnost albe cijeni se prema odredbama parninog postupka (l. 112. i 113.ZPP). U l. 124. st. 2. ZZK propisano je da se u albi ne mogu iznositi nove injenice, nitiprilagati nove isprave. To znai da se alba u zemljinoknjinom postupku moe izjaviti

zbog bitne povrede odredaba postupka te zbog pogrene primjene materijalnogprava. Proputanje dostave rjeenja stranci ne predstavlja povredu postupka (l. 122.ZZK). Vano je znati da prvostupanjski, ali i drugostupanjski, sud odluuje samo natemelju injeninog i pravnog stanja kakvo je bilo u trenutku u kojemu je prijedlogstigao zemljinoknjinom sudu.


23/5823

Razliiti propisi reguliraju grau koja je predmet ovog prirunika. Stoga se u ovompoglavlju navode svi propisi koji na bilo koji nain utjeu na podruje poljoprivrednogzemljita i provoenje postupka okrupnjavanja tog zemljita, zajedno s brojevimaslubenoga glasila u kojemu je objavljen izvorni tekst te kasnije izmjene i dopune:

- Ustav Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 56/90., 135/97,8/98.,113/00., 124/00., 41/01., 55/01.);

- Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, br. 91/96.,68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09);

- Zakon o zemljinim knjigama (Narodne novine, br. 91/96., 68/98., 137/99.,114/01., 100/04., 107/07., 152/08.);

- Zakon o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine, br. 16/07.); - Pravilnik o unutarnjem ustroju, voenju zemljinih knjiga i obavljanju drugih

poslova u zemljinoknjinim odjelima sudova (Narodne novine, br. 81/97.,

109/02., 123/02., 153/02., 14/05.); - Zakon o poljoprivrednom zemljitu (Narodne novine, br. 152/08); - Zakon o nasljeivanju (Narodne novine, br. 48/03., 163/03., 35/05.); - Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05.); - Zakon o odvjetnitvu (Narodne novine, br. 9/94.); - Zakon o javnom biljenitvu (Narodne novine, br. 78/93., 29/94., 162/98., - Zakon o porezu na promet nekretnina (Narodne novine, br. 69/97., 26/00.,

127/00., 153/02.).

02 Pravni propisi


24/5824

Kada je kao vlasnik u zemljinoj knjizi upisana osoba koja eli sudjelovati udobrovoljnom postupku okrupnjavanja poljoprivrednog zemljita i kada su podaci onekretnini katastarskoj estici u zemljinoj knjizi i katastru identini (podaci o obliku,

povrini, nazivu), nema nikakve zapreke da takav vlasnik nekretnine dobrovoljnoraspolae svojom nekretninom u smislu otuenja, zamjene ili sklapanja nekoga drugog

pravnog posla. Problemi nastaju u situacijama kada se zemljinoknjino i katastarskostanje ne slau, pa se u tom dijelu mogu razlikovati neke tipine situacije nesreenogzemljinoknjinog i katastarskog stanja.

Pitanje koje se ovdje moe postaviti je zbog ega je potrebno da se pri postupkuokrupnjavanja poljoprivrednog zemljita sredi zemljinoknjino i katastarsko stanje.Odgovor na to pitanje je da se okrupnjavanje poljoprivrednog zemljita na naeludobrovoljnosti provodi sklapanjem odgovarajuih ugovora, kupoprodajnih, zamjenbenih,darovnih itd., pri emu se u veini tih ugovora kupuje ili mijenja poljoprivredno zemljite

odreene povrine, odreene kvalitete, pa je iznimno vano da podaci o katastarskojestici budu to toniji jer je jedinica po kojoj se nekretnina prodaje ili mijenja etvornimetar, ili se pak uzima vrijednost zemljita, ponovno po povrini, kao mjerodavna zasklapanje odreenih ugovora. Prodavati, darovati, mijenjati nekretninu pak moe samoosoba koja je u zemljinoj knjizi upisana kao vlasnik. Osim toga, i drava daje poticaje

poljoprivrednim proizvoaima prema veliini poljoprivrednog zemljita na kojemu jezasaena odreena poljoprivredna kultura.

3.1. Neusklaenost zemljinoknjinog i katastarskog stanja kad je rije

o posjedovnici (list A) zemljine knjige (prijavni list katastra i

postupka prema prijavnom listu u zemljinoj knjizi)

U praksi se dosta esta dogaa da se podaci o katastarskoj estici u listu A zemljineknjige i podaci o katastarskoj estici u katastru ne slau. Postoji dosta katastarskih opinau kojima su potpuno razliiti brojevi parcela u katastru i zemljinoj knjizi, zato to jeu katastru provedena nova izmjera ili tehnika reambulacija katastarskih podataka kojanije bila praena obnovom zemljinih knjiga. Stoga u tim katastarskim opinama postoji

neusklaeno zemljinoknjino i katastarsko stanje kad je rije o listu A posjedovnicizemljine knjige

03Nesreeno zemljinoknjino i katastarsko stanje najei sluajevi u praksi i postupak sreivanja


25/5825

Tu valja naglasiti kako su za knjina prava, dakle za pravni promet, prema odredbi l.10. st. 3. ZZK, ako se razlikuju podaci u zemljinoj knjizi i katastru zemljita, mjerodavni

podaci u zemljinoj knjizi tako dugo dok ti podaci ne budu izmijenjeni, prema odredbi l.10. st. 4. ZZK, prijavnim listom.

Prema l. 10. st. 4. ZZK, promjena katastarskog broja, oblika, povrine ili izgraenostizemljita provodi se u zemljinoj knjizi na temelju rjeenja koje zemljinoknjini suddonosi po slubenoj dunosti, nakon to mu tijelo, ovlateno za katastar, dostavi prijavnilist o toj promjeni u katastru zemljita. Zemljinoknjini sud je, odmah nakon primitka

prijavnog lista katastra, duan u posjedovnici uiniti vidljivim da je pokrenut postupak zapromjenu podataka.

Kakav bi se postupak trebao provesti u ovom sluaju ? Prije svega, ako se utvrdi dasu podaci o katastarskoj estici u zemljinoj knjizi i katastru razliiti, vlasnik nekretnine

(ili suvlasnici) duan je angairati ovlatenog geodeta koji e sastaviti odgovarajuiparcelacijski ili geodetski elaborat za katastar i zemljinu knjigu, a, ovisno o potrebi, bite uinjeno i terensko mjerenje.

Nakon to izradi odgovarajui geodetski elaborat, ovlateni ga je geodetski strunjakduan podnijeti mjerodavnom katastarskom uredu na potvrdu, pa, nakon to katastarpotvrdida je elaborat izraen sukladno pravilima struke i o tome donese pravomonorjeenje u upravnom postupku, katastar e, po slubenoj dunosti, u smislu l. 11. st. 1.ZZK, dostaviti nadlenom zemljinoknjinom sudu prijavni list, zajedno s primjerkom

pravomonog rjeenja donesenog u upravnom postupku (l. 64. i 66. ZDIKN).

Kad zemljinoknjini sud zaprimi prijavni list i primjerak pravomonog rjeenjadonesenog u upravnom postupku, postupak je sljedei. l. 98. st.1. Poslovnika odreujeda se prijavni list mora opskrbiti biljekom o prijamu i brojem urudbenogbrojevnika, to zapravo ima za posljedicu da je svaki zaprimljeni prijavni list upisan uupisnik i dobiva svoj Z broj. Odmah nakon primitka prijavnog lista, zemljinoknjinisud e uiniti vidljivimda je pokrenut postupak za promjenu podataka u posjedovnici.


26/5826

Voditelj zemljine knjige, prema odredbi l. 98. st. 1. Poslovnika, mora provjeritii utvrditi slae li se prijavljeno novo stanje sa stanjem zemljine knjige i popisimazemljita I i II, moe li se prijavljena promjena bez daljnjeg izvianja provesti rjeenjemzemljinoknjinog suda, je li potreban daljnji postupak i odnosi li se prijavljena promjenadjelomino ili jedino na zemljine knjige drugoga suda. Voditelj zemljine knjige o

predmetu prijavnog lista sastavlja izvjetajkoji mora sadrati podatke zemljine knjigeo zemljitima koji su predmet prijavnog lista, utvrenje slae li se prijavljeno novo stanjesa stanjem zemljine knjige, ako postoje nesuglasnosti, u emu su one, utvrenje je li

prijavljena promjena u zemljinoj knjizi provediva ili postoji potreba za kakvim daljnjimpostupcima.

Zemljinoknjini sud je duan, na osnovi prijavnog lista, donijeti odluku (rjeenje)po slubenoj dunosti kojom e provesti promjenu, ili pak uskratiti provedbu, kada strancitreba obrazloiti zbog ega se promjena u listu A ne moe provesti.

Rjeenje zemljinoknjinog suda, doneseno na osnovi prijavnog lista, dostavlja sestrankama po pravilima ZZK o dostavi zemljinoknjinih rjeenja (l. 94. st. 3. Poslovnika).Zemljinoknjini sud duan je, prema l. 98. st. 3. Poslovnika, rjeenje o prijavnom listudostaviti svim osobama ija su prava upisana u zemljinoknjinom uloku u kojemu

je provedena promjena podatakai koje se, prema sadraju rjeenja, moraju obavijestiti,te tijelu ovlatenom za katastars pozivom na broj prijavnog lista. Prijavni listovi natemelju kojih je provedena promjena podataka u zemljinoj knjizi uloit e se u zbirkuisprava (l. 98. st. 4. Poslovnika). Iz toga slijedi da svaki prijavni list na temelju kojega je

provedena promjena podataka u zemljinoj knjizi mora biti pohranjen u zbirci isprava.

Ako se na opisan nain provede usklaivanje podataka o katastarskoj esticiu zemljinoj knjizi i katastru, a nije sporno vlasnitvo, odnosno tereti na nekretnini,nakon ovako provedenog postupka odreena bi nekretnina bila spremna za postupakokrupnjavanja.


27/5827

3.2. Sluajevi u kojima je u naravi provedena dioba pojedinane

nekretnine, ali u katastru i zemljinoj knjizi postoji jedna

katastarska estica (prijavni list, provedba parcelacije u katastru,

prijavni list za zemljinu knjigu i diobni ugovor)

Relativno se esto u praksi dogaa da su suvlasnici neke nekretnine proveli diobuu naravi, tako da svaki od suvlasnika uiva tono odreen, ziki dio nekretnine, ali danisu proveli geometrijsku diobu u smislu l. 50. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim

pravima (dalje ZV). Obino se to dogaalo kada je vie nasljednika naslijedilo jednunekretninu, ali nisu proveli formalnu parcelaciju u katastru i zemljinoj knjizi, iako suu naravi jednu katastarsku esticu podijelili tako da svaki uiva svoj dio, s utvrenimmeama. No, istodobno je u zemljinoj knjizi ostalo upisano suvlasnitvo, a u katastru je

svaki od suvlasnika naveden kao posjednik dijela katastarske estice. Kod okrupnjavanjase moe dogoditi da jedan od suvlasnika nekretnine eli provesti postupak okrupnjavanja,a drugi to ne eli.

Slika 7. Prikaz usklaivanja stanja


28/5828

U takvim je situacijama potrebno provesti razvrgnue suvlasnike zajednice, i toizradom parcelacijskog elaborata od ovlatenog geodeta, potvrivanjem takvog elaborataod ovlatenoga katastarskog ureda, donoenjem rjeenja o parcelaciji u upravnom

postupku pred katastrom te sklapanjem diobenog ugovora izmeu suvlasnika, ovjerenogakod javnog biljenika, kojim e suvlasnici odreene nekretnine provesti razvrgnue zikii kroz zemljine knjige. Rjeenje takve situacije ne bi trebalo biti komplicirano ako nemaspora izmeu suvlasnika o predmetu i nainu diobe.

Ako se pak pojavi spor, preostaje postupak sudskog razvrgnua. Naime, prema l. 50.st. 1. ZV, kad razvrgnue provodi sud, vezan je ponajprije strogim zakonskim odredbama,a podredno valjanim sporazumom stranaka o nainu razvrgnua, ako takav postoji i ako

je doputen. Kad je rije o nekretninama, prema st. 2. e se, prije svega, pokuati provestigeometrijsko razvrgnue, kao ziki nain razvrgnua suvlasnike zajednice, a ako zikadioba nije mogua, prema st. 4. sud moe odluiti da se stvar proda na javnoj drabi, ili

na drugi prikladan nain, i tada se govori o civilnom razvrgnuu. U l. 51. ZV govori seo pravu na razvrgnue isplatom, kao jednom od naina razvrgnua.

Kad je rije o sudskom razvrgnuu, suvlasnici koji su zainteresirani za razvrgnuesuvlasnike zajednice podnose prijedlog sudu u izvanparninom postupku, provodi se

postupak uz sudjelovanje (za nekretnine) mjernikog vjetaka (ovlatenog geodeta), paje i u takvom sluaju potrebno sastaviti prijavni list (nakon pravomonosti odluke sudaili i prije), taj prijavni list treba potvrditi u ovlatenom katastarskom uredu, donijeti otome rjeenje u upravnom postupku pred katastrom te ponovno dostaviti prijavni list

nadlenom zemljinoknjinom sudu.


29/5829

Slika 8. Prikaz usklaivanja stanja


30/5830

3.3. Nesreeno stanje kad je rije o vlastovnici (list B) zemljine knjige

Poznato je da je stanje zemljinoknjine evidencije vrlo loe, da su u zemljineknjige upisani vlasnici od prije 100 i vie godina, da su u katastru kao posjednici navedenesasvim razliite osobe te da su izvanknjini vlasnici osobe koje esto nisu uope upisane

u zemljinoj knjizi. Takvo stanje prijei provoenje okrupnjavanja poljoprivrednogzemljita, ako se prije postupka ne provede sreivanje vlasnikog stanja.

U tom dijelu mogu postojati dvije situacije:

1. sreivanje se zemljinih knjiga provodi za cijelu katastarsku opinu ilineki njezin dio (postupak osnivanja ili obnove zemljine knjige),

2. sreivanje se provodi za odreenu katastarsku esticu, na zahtjevizvanknjinog vlasnika (pojedinani ispravni postupak).

U prvoj situaciji, kada se provodi nova katastarska izmjera ili tehnika reambulacija,zemljinoknjini sud je duan, po slubenoj dunosti, obnoviti zemljinu knjigu. U takvimse situacijama obnova zemljine knjige provodi sustavno, na temelju zajednike odlukeMinistarstva pravosua i Dravne geodetske uprave, prema godinjim i viegodinjim

planovima. Treba naglasiti da se u razdoblju od 2008. do 2010. godine ovaj postupakplanira provesti u otprilike 10 posto katastarskih opina u Republici Hrvatskoj. No,ti postupci traju vie godina i, kako bi dolo do sreivanja vlasnitva, moe protei inekoliko godina.

Slika 9. Prikaz osnivanja (obnove) zemljine knjige


31/5831

Za postupak okrupnjavanja poljoprivrednog zemljita na naelu dobrovoljnostipuno je prihvatljiviji postupak pojedinanog sreivanja zemljinoknjinog i katastarskogstanja, pojedinanim ispravnim postupkom. Stoga e se u nastavku prikazati pojedinaanispravni postupak, kao postupak u kojemu se po pravilima zemljinoknjinog prava moesrediti nesreeno zemljinoknjino stanje.

U l. 200. st. 1. ZZK propisano je da se, kad za to postoji opravdan razlog, moeprovesti pojedinaan ispravni postupak kad je rije o odreenom zemljinoknjinomuloku. Poslovnik u l. 108. st. 2. odreuje da opravdan razlog za voenje pojedinanogispravnog postupka postoji kad jejavnom ili javnoovjerovljenom ispravom uinjenovjerojatnim da nekoj osobi pripada pravokoje nije u njezinu korist upisano u zemljinojknjizi i radi ijeg bi upisa trebalo ispraviti odreene zemljinoknjine upise, a rije jeo pravu koje, prema odredbama ZZK, moe biti predmet zemljinoknjinog upisa. Usudskoj je praksi zauzeto stajalite da je za pokretanje postupka dostatan i posjedovni list

iz katastra u kojemu je izvanknjini nositelj prava upisan kao posjednik neke nekretnine. U l. 108. st. 1. Poslovnika propisano je da se pojedinaan ispravni postupak provodiglede odreenog zemljinoknjinog uloka u ve osnovanoj zemljinoj knjizi, s tim da

je u sudskoj praksi zauzeto stajalite da se taj postupak moe voditi i glede odreenekatastarske estice. Pojedinaan ispravni postupak pokree se na prijedlog osobe kojaima pravni interes. Pritom se smatra da pravni interes ima svaka osoba koja javnomili javnoovjerovljenom ispravom uini vjerojatnim da joj pripada neko pravo koje nijeu njezinu korist upisano u zemljinoj knjizi, a rije je o pravu koje, prema odredbama

ZZK, moe biti predmetom zemljinoknjinog upisa. Prema tome, pojedinaan ispravnipostupak moe pokrenuti svaka osoba (zika ili pravna) koja tvrdi i tu svoju tvrdnjudokazuje, pa tako ini vjerojatnim da joj pripada neko pravo koje nije upisano u zemljinojknjizi i radi toga bi trebalo ispraviti postojee zemljinoknjine upise.


32/5832

to bi sve morao sadrati prijedlog za pokretanje pojedinanog ispravnog postupka?U l. 109. st. 2., 3. i 4. Zemljinoknjinog poslovnika poblie se odreuje to sve trebasadrati prijedlog za pokretanje pojedinanog ispravnog postupka:

- tono oznaeno u kojem se smislu zahtijeva ispravljanje zemljinoknjinoguloka, koji bi se upisi i na koji nain, te u iju korist trebali ispraviti

- uz prijedlog se moe (dakle, nije nuno) podnijeti i nacrtispravljenog zemljinoknjinog uloka

- prijedlogu treba priloiti isprave iz kojih proizlazi opravdanostpokretanja pojedinanog ispravnog postupka

- ako se u ispravnom postupku mijenjaju podaci u posjedovnici gledepovrine, oblika, broja ili izgraenosti pojedinih dijelovazemljinoknjinog tijela, prijedlogu treba priloiti i prijavni list katastra onastaloj promjeni.

Uz navedene specinosti koje se odnose na prijedlog za pokretanje pojedinanogispravnog postupka, on treba sadrati i ope podatke koje bi trebao sadrati svaki prijedlogu zemljinoknjinom postupku oznaku zemljinoknjinog suda, ime i adresu podnositelja

prijedloga, ime i adresu osoba koje treba obavijestiti o postupku, broj zemljinoknjinoguloka i oznaku katastarske estice te katastarsku opinu u kojoj se nalazi predmetnozemljite. Isto tako treba navesti koje bi se pravo steklo prijavom, odnosno kojem seupisanom pravu prigovara.

Valja, isto tako, navesti kako se, prema l. 109. st. 7. Poslovnika, s prijedlogom natemelju kojega je doneseno rjeenje o pokretanju ispravnog postupka, u daljnjempostupku postupa kao s prijavom, odnosno prigovorom podnesenim u ispravnom

postupku, to znai da predlagatelj nije duan u roku za podnoenje prijava ili prigovora,koji e biti odreen rjeenjem o otvaranju pojedinanog ispravnog postupka i oglasom,

ponovno podnositi prijavu ili prigovor.


33/5833

Slika 10. Primjerak prijedloga za pokretanje pojedinanog ispravnog postupka


34/5834

Nakon to je zaprimljen prijedlog za pokretanje pojedinanog ispravnog postupka,zemljinoknjini sud odluuje o tome hoe li se otvoriti pojedinaan ispravni postupakili e se prijedlog odbiti, pa ako ocijeni da postoji opravdan razlog za voenje takvog

postupka, taj e sud donijeti rjeenje o otvaranju pojedinanog ispravnog postupka(l. 110. st. 1. Zemljinoknjinog poslovnika). Nakon to se takvo rjeenje donese,daljnja je obveza da se u natpisu zemljinoknjinog uloka stavi zabiljeba da je otvoren

pojedinaan ispravni postupak. U tom se dijelu postavljaju odreene dvojbe o tome zbogega je ta zabiljebau natpisu zemljinoknjinog uloka i nije li suvina, s obzirom na toda se istodobno vode zabiljebe o svim prigovorima i prijavama u ispravnom postupku.

Protiv rjeenja o otvaranju pojedinanog ispravnog postupka nije doputenaposebna alba, no time osobe koje za to imaju pravni interes nisu sprijeene da svoja

prava ostvaruju tijekom ispravnog postupka, odnosno u parnici pred sudom ili drugimovlatenim tijelom. Prema tome, upisani vlasnici ili druge osobe koje bi imale pravni

interes ostvarivati svoja prava u pojedinanom ispravnom postupku, a nisu predlagateljiu tom postupku, nemaju pravo izjavljivati albu protiv rjeenja o otvaranju pojedinanogispravnog postupka, ve bi svoja prava mogli tititi prijavama i prigovorima u daljnjemtijeku ispravnog postupka, odnosno poslije, u parnici pred sudom ili postupku pred drugimovlatenim tijelom.


35/5835

Slika 11. Primjerak rjeenja o pokretanju i otvaranju pojedinanog ispravnog postupka


36/5836

Rjeenje o otvaranju pojedinanog ispravnog postupka, zajedno s primjerkomprijedloga za otvaranje pojedinanog ispravnog postupka i primjerkom oglasa, osobnoi bez odgaanja dostavlja se svim osobama u iju su korist u zemljinoknjinom

uloku, glede kojega se provodi pojedinaan ispravni postupak, provedeni

zemljinoknjini upisi. Dakle, svim vlasnicima, nositeljima prava graenja, odnosnodrugim stvarnopravnim ovlatenicima, ako bi se prijavom predlagatelja neto mijenjalou tim drugim zemljinoknjinim upisima, trebalo bi dostaviti prijedlog za otvaranje

pojedinanog ispravnog postupka, oglas i rjeenje o otvaranju pojedinanog ispravnogpostupka, i to osobno. Isto tako, prema l. 112. st. 2. Zemljinoknjinog poslovnika, akobi se u ispravnom postupku trebali ispraviti upisi u posjedovnici zbog diobe pojedinihzemljita, otpisa ili pripisa iz drugih zemljinoknjinih uloaka, rjeenje e se dostavitii osobama u iju su korist provedeni zemljinoknjini upisi u zemljinoknjinim

ulocima u kojima su upisana zemljita obuhvaena promjenama koje bi trebalo

provesti u posjedovnici. Dostava se obavlja jedino radi bolje obavijesti te injenica da je

dostava neuredna, ili da uope nije provedena ne daje pravo samo zbog toga osporavativaljanost upisa provedenih u ispravnom postupku.

Kad bi zemljinoknjini sud ocijenio da prijedlog za pokretanje ispravnogpostupka nije osnovan, sud prvog stupnja morao bi donijeti odbijajue rjeenje koje bi,prema odredbi l. 109. st. 4. ZZK, trebalo imati i obrazloenje, pa je protiv tog rjeenjadoputena alba sudu drugog stupnja u smislu odredbe l. 123. st. 1. ZZK. Dakle, akodoe do odbijanja prijedloga za pokretanje pojedinanog ispravnog postupka, ne dolazido primjene odredbe l. 194. st. 3. ZZK, zato to se alba ne moe izjaviti samo na odluke

zemljinoknjinog suda, donesene na raspravi za ispravak.

Nakon to se otvori pojedinaan ispravni postupak, zemljinoknjini sud je duan,po slubenoj dunosti, bez odgaanja, objaviti javni oglas (l. 111. st. 1. Zemljinoknjinogposlovnika) u kojemu je potrebno navesti sljedee:

- da je kad je rije o odreenom zemljinoknjinom uloku br. _______, ukatastarskoj opini ___________, u kojemu su upisane katastarske estice

___________ u korist vlasnika (podaci o knjinom vlasniku), pokrenut

pojedinaan ispravni postupak na prijedlog predlagatelja ____________ kojizahtijeva da se u tom uloku provedu sljedei upisi ___________ na temeljusljedeih isprava______________,

- po potrebi se u oglasu moe navesti i nacrt ispravljenogzemljinoknjinog uloka,


37/5837

- da se sve osobe koje se protive da se zemljinoknjini uloak ispravina predloen nain, odnosno koje smatraju da bi u zemljinoknjiniuloak trebalo upisati neto to nije predloeno, odnosno da bi setrebalo izmijeniti ili ispraviti neki upis, pozivaju da stave svoje prijave i

prigovore u roku za ispravak iji bi poetak i kraj morao biti u oglasuizriito naveden odreivanjem kalendarskog dana.

Slika 12. Primjerak javnog oglasa kod pojedinanog ispravnog postupka

Rok za podnoenje prijava i prigovora kod pojedinanog ispravnog postupka nemoe biti krai od 30 dana, niti dulji od est mjeseci (l. 200. st. 2. ZZK), a oglas

se mora objavitiu Narodnim novinama, na oglasnoj ploi suda, odnosno u sredstvimajavnog priopavanja te drugim nainima djelotvornog obavjetavanja (lokalne novine,oglasna ploa opine, grada, lokalna radiopostaja i slino). Valja ovdje naglasiti da, premanaem miljenju, trokove objave oglasa, i to u Narodnim novinama te drugim plaenimmjestima, uvijek mora snositi predlagatelj. Poetak i kraj roka vee se uz dan objaveoglasa u Narodnim novinama.


38/5838

Nakon otvaranja i objavljivanja otvaranja pojedinanog ispravnog postupka uNarodnim novinama poinje tei rok za ispravak u kojemu zainteresirani imaju pravoizjaviti prigovor, odnosno prijavu, s tim da deniciju prijave i prigovora daje odredbal. 188. ZZK. Kod toga se prijavomtrai da se u zemljinu knjigu upie neto to u njojnije upisano, a prigovoromse osporava da bi neki upis ili njegov prvenstveni red trebaloizmijeniti, nadopuniti ili izbrisati, pa prijave i prigovori u ispravnom postupku nisu pravnilijekovi u zemljinoknjinom postupku. Valja napomenuti da se prijave i prigovori moraju

podnijeti u roku koji je odreen rjeenjem o otvaranju postupka, odnosno koji je navedenu javnom oglasu, te da zbog proputanja roka za izjavljivanje prijave ili prigovora nijedoputen povrat u prijanje stanje u smislu l. 94. ZZK. Ako bi se dogodilo da su neka

prijava ili prigovor podneseni izvan roka za ispravak, takve prijave ili prigovore odbaciobizemljinoknjini sud (zemljinoknjini sudac ili osoba koja vodi raspravu za ispravak),

pa bi osoba koja je propustila taj rok imala pravo jedino podnositi brisovnu tubu u smisluodredbe l. 129. ZZK.

No, ak i ako bi prijava ili prigovor bili nepravodobni, o njima bi se mogloraspravljati pod uvjetom da su o tome postigli sporazum svi nazoni na raspraviza ispravak te pod uvjetom da su prijava ili prigovor zabiljeeni u zemljinoj knjizi dorasprave za ispravak, pa bi se tada s njima moglo postupati kao da su podneseni u roku zaispravak.

Prijavu i prigovor potrebno je zabiljeitiu zemljinoj knjizi. Prema l. 188. st. 2.ZZK, prijava se zapisuje na onom listu u zemljinoknjinom uloku na kojemu bi trebao

biti proveden taj upis, a prigovor se, prema st. 3., zapisuje na upisu na koji se odnosi.

Rasprava za ispravak provodi se nakon proteka roka za ispravak, odreenogrjeenjem o otvaranju pojedinanog ispravnog postupka, pa se na toj raspravi za ispravakraspravlja o prijavama i prigovorima (l. 191. st. 1. ZZK). Zemljinoknjini sud odreuje

provoenje rasprave za ispravak, i to kad je rije o pojedinom zemljinoknjinom uloku,pri emu raspravu za ispravak provodi sudac pojedinacili sudski savjetnik, uz pomozemljinoknjinog referenta.


39/5839

Kad je rije o mjestu odravanja rasprave za ispravak, praksa zemljinoknjinihsudova je da se rasprave za ispravak odravaju na licu mjesta jer je na licu mjesta mogue

bolje i temeljitije raspraviti o svim podnesenim prijavama i prigovorima, stranke lakeosiguraju prisutnost svjedoka, na licu mjesta se, po potrebi, moe sasluati i katastarskistrunjak itd. Na raspravu za ispravak bi se pak, prema l. 192. st. 1. ZZK, na raspravuza ispravak trebalo pozvati osobno i oglasom na oglasnoj ploi sudasve osobe koje su

podnijele prijave i prigovore, osobe protiv ijih su upisa te prijave i prigovori podneseni,kao i osobe koje bi, prema sadraju zemljinih knjiga, mogle imati za to pravni interes.Po potrebi e se na raspravu pozvati, u svojstvu strunog pomagaa, i predstavnik tijelaovlatenog za katastar. S obzirom na ovako stiliziranu odredbu, moglo bi se zakljuitida poziv oglaen na oglasnoj ploi suda zapravo znai da su sve navedene osobe uredno

pozvane na raspravu za ispravak, pa injenica to netko od njih ne bi bio uredno pozvanosobnom dostavom ne bi dovodila do odgode rasprave za ispravak.

Valja napomenuti da, prema odredbi l. 192. st. 5. ZZK, nitko nije ovlaten zahtijevatiodgodu rasprave, niti povrat u prijanje stanje, pri emu se u pozivu na raspravu zaispravak pozvane treba upozoriti na posljedice iz l. 192. st. 3. do 5. ZZK.

Zemljinoknjini sud e na raspravi za ispravak prije svega dati mogunostprisutnima da obrazloe svoje prijave i prigovore, da se oituju na tue, odnosno da natoj raspravi ponude dokaze koje bi na toj raspravi trebalo odmah izvesti (l. 193. st. 1.ZZK).

Osnovni nain postupanja zemljinoknjinog suda u ispravnom postupku jeda se prisutnima omogui da se sporazumiju o svim prijavama i prigovorima i taj ese sporazum, ako se postigne, unijeti u zapisnik s rasprave za ispravak (l. 193. st. 2.ZZK).

Ve je reeno da se, prema l. 200. st. 2. ZZK, na pojedinaan ispravni postupak naodgovarajui nain primjenjuju odredbe o ispravnom postupku, pa tako, izmeu ostaloga,i odredba l. 192. st. 4. ZZK prema kojoj e, radi zatite nenazonih osoba, na raspravi zaispravak zemljinoknjini sud, ne odgaajui raspravu, postaviti privremenog zastupnika

koji e, u ime i o troku nenazonih, sudjelovati u raspravi za ispravak i kojemu e bitidostavljena odluka.


40/5840

Zemljinoknjini sud e, nakon to raspravi o svim spornim pitanjima, zakljuitiraspravu za ispravak te odmah donijeti svoju odluku i proglasiti je, postupajui pritom

po pravilima iz l. 195. ZZK, i to tako to e u potpunosti ili djelomino usvojiti, odbitiili odbaciti prijavu upisa, odnosno prigovor na upise ili njihov prvenstveni red, a u odlucikojom se usvaja prijava upisa ili prigovor na upis dopustiti odgovarajue upise i nareditinjihovu provedbu (l. 194. st. 1. i 2. ZZK).

Vano je napomenuti da se protiv odluke zemljinoknjinog suda, donesene naraspravi za ispravak, ne moe uloiti alba, ali ona ne spreava ostvarivanje prava u

parnici pred sudom ili u postupku pred drugim ovlatenim tijelom. I injenica da protivodluke donesene u ispravnom postupku nije doputena alba upuuje na zakljuak da

je ovaj postupak potrebno provesti sukladno odredbama ZZK i Zemljinoknjinogposlovnika, vodei rauna i o drugim propisima iz podruja stvarnog prava koji moguutjecati na odluku zemljinoknjinog suda u ispravnom postupku.

Zemljinoknjini sud pri odluivanju o prijavama i prigovorima postupa posljedeim pravilima (l. 195. ZZK):

- ako bi za postupanje prema prijavi ili prigovoru bilo nuno izmijeniti upisu posjedovnici o povrini, obliku ili izgraenosti katastarske estice, ontoj prijavi ili prigovoru nee udovoljiti, nego e podnositelja uputitida svoj zahtjev ostvaruje u parnici, odnosno postupku pred ovlatenimtijelom

- kad je rije o prijavama i prigovorima o kojima su se sporazumjeli sviprisutni, odluka zemljinoknjinog suda je zapravo sporazumstranaka, ako je on doputen i ako ga je mogue provesti

- ako pak sporazum nije postignut, zemljinoknjini sud e o prijavama iprigovorima odluiti po pravednoj ocjeni

- prijave i prigovore koji su podneseni nakon isteka roka za ispravak, ao kojima nije postignuta suglasnost da se s njima postupa kao spravodobnima, zemljinoknjini sud e odbaciti

- ujedno e zemljinoknjini sud uputiti osobe ije prijave i prigovore

nije usvojio u cijelosti ili djelomino, kao i one iji je upis ili prvenstveni redupisa svojom odluku odredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati, da svojenavodno pravo ostvaruju u parnici tubom za ispravak.


41/5841

Valja naglasiti da e, kad bi tuba za ispravak bila podnesena u roku od tridesetdana od zakljuenja rasprave, zemljinoknjini sud, kada mu bude predoeno da je tubaza ispravak podnesena, zamijeniti zabiljebu prijave ili prigovora zabiljebom spora.

Navedenu bi zamjenu zemljinoknjini sud morao uiniti po slubenoj dunosti, pa bi bilodovoljno da mu je dostavljen primjerak tube za ispravak, bez prijedloga podnositelja tube(prije podnositelja prijave ili prigovora). Ako je tuba za ispravak podnesena, zabiljebada je otvoren pojedinaan ispravni postupak ne bi se mogla zamijeniti zabiljebom spora,ve bi tu zabiljebu zemljinoknjini sud trebao, po slubenoj dunosti, izbrisati

Za provedbu upisa mjerodavna je odredba l. 196. ZZK prema kojoj e zemljinoknjinisud prihvaene prijave i prigovore, na temelju odluke donesene u ispravnom postupku,

provesti u zemljinoj knjizi. Stoga je vano da u odluci zemljinoknjinog suda na raspraviza ispravak postoji nalog da e se dopustiti odreeni upisi i naloiti zemljinoknjinomsudu njihovo provoenje u zemljinoj knjizi.

Druga vana zadaa kod provedbe upisa je da zemljinoknjini sud, nakon istekaroka od 30 dana od rasprave za ispravak, izbrie sve zabiljeene prijave i prigovore,odnosno, ako bi bila podnesena tuba za ispravak, da se ona zamijeni zabiljebomspora.

Tuba za ispravak je pak izravna posljedica injenice da u ispravnom postupku,pa time niti u pojedinanom ispravnom postupku, protiv odluka zemljinoknjinog sudadonesenih na raspravi za ispravak nije doputena alba. Tubom za ispravak je zapravo

omogueno da se trai ispravak onog upisa koji bi u ispravnom postupku bio naloen iliija prijava i prigovor nisu prihvaeni.

Naime, u l. 197. st. 1. ZZK izriito je propisano da pravo zahtijevanja ispravkaupisa u zemljinu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred ovlatenimtijelom imaju:

- osobe ijim prijavama ili prigovorima zemljinoknjini sud nije u cijelostiili djelomino udovoljio u ispravnom postupku,

- ali i osobe iji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom uispravnom postupku zemljinoknjini sud naredio izmijeniti, nadopuniti iliizbrisati.


42/5842

Dakle, krug osoba koje su ovlatene za tubu za ispravak vrlo je irok, odnosno,tu tubu ne mogu podnositi jedino osobe ijim je prijavama u ispravnom postupkuudovoljeno jer one za takvu tubu ne bi imale pravni interes.

Rok za podizanje tube za ispravak odreen je l. 197. st. 2. ZZK i vezan je uzprotek rokova za podizanje brisovne tube, dakle, rije je o trogodinjem rokupri emutaj rok poinje tei ili od dana provedbe spornog upisa, ili pak od dana kad je dostavljenorjeenje o odbijanju prijave ili prigovora.

Na tubu za ispravak se na odgovarajui nain primjenjuju pravila o brisovnoj tubipo kojima se tite osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljinihknjiga, pa se tako toj tubi ne bi moglo udovoljiti protiv osobe koja je, postupajui s

povjerenjem u istinitost zemljinih knjiga, a u dobroj vjeri, uknjiila svoje pravo, izvodeiga iz uknjienog, ali neistinitog (nevaljanog) prava prednika (l. 197. st. 3. ZZK), a prema

st. 4. istog lanka, na tubu za ispravak na odgovarajui se nain primjenjuju pravila ZZKo zabiljebi spora.


43/5843

Ovdje treba upozoriti da se pojedinaan ispravni postupak jo uvijek ne vodi na svimsudovima u Republici Hrvatskoj, ve se na odreenom broju sudova zemljinoknjinostanje sreuje podnoenjem tuba u parninom postupku (tzv. formalne tube). Takav

put sreivanja zemljinoknjinog stanja vlasnicima uvijek ostaje na raspolaganju, akobi im netko od upisanih zemljinoknjinih vlasnika ili njihovih nasljednika (ili pravnihsljednika) osporio pravo vlasnitva na odreenoj nekretnini. No, takav je nain postupanja

sasvim sigurno skuplji za izvanknjine vlasnike, zahtijeva, u pravilu, angairanjeodvjetnika u sastavljanju tube i zastupanju tijekom parninog postupka, dugotrajniji je iu pravilu bi trebao podrazumijevati postojanje spora kad je rije o odreenoj nekretnini.Stoga se u ovom priruniku zalaemo za primjenu pojedinanog ispravnog postupka kaonain rjeavanja imovinskopravnih odnosa u postupku okrupnjavanja poljoprivrednogzemljita.

Slika 13. Prikaz pojedinanog ispravnog postupka


44/5844

3.4. Nesreeno stanje kad je rije teretovnici (list C) zemljine knjige

U teretovnici zemljine knjige postoji upisan niz starih upisa, upisa starih tereta,osobnih slunosti, odnosno starih hipotekarnih trabina.

Ako je rije o brisanju starih osobnih slunosti, slunosti doivotnog uivanja ilislino, ono se moe provesti na prijedlog vlasnika nekretnine koji je duan priloiti izvodiz matice umrlih za osobu u iju je korist upisana osobna slunost.

Slika 14. Primjerak prijedloga za brisanje osobne slunosti


45/5845

Ako pak vlasnik ne moe pribaviti ispravu kojom e dokazati da je ovlatenik osobneslunosti umro, postoji mogunost da se takva osobna slunost brie u pojedinanomispravnom postupku na nain koji je detaljno opisan u poglavlju 3.3. ovog prirunika.

Kad je pak rije o starim upisanim hipotekama (zalonim pravima na nekretnini),postoje dvije mogunosti za brisanje starih hipotekarnih trabina, ovisno o tome kada jehipotekarna trabina upisana.

l. 3. Zakona o izmjenama i dopunama ZZK l. 141. ZZK dodan je novi stavak2. prema kojemu se postupak amortizacije starih hipotekarnih trabina ne odnosi nahipoteke upisane do 25. prosinca 1958., a ujedno je odreeno da e se takve hipoteke

brisati po slubenoj dunosti, ili na prijedlog stranke. Dakle, sve stare hipoteke, upisanedo 25. prosinca 1958., zemljinoknjini sud bi trebao brisati po slubenoj dunosti, pri

provoenju nekog zemljinoknjinog predmeta u odreenom zemljinoknjinom uloku,

ili pri izdavanju izvadaka, ali i vlasnik nekretnine ima pravo podnijeti prijedlog i traitibrisanje stare hipoteke i tom prijedlogu nije potrebno prilagati bilo kakvu ispravu.


46/5846

Slika 15. Primjerak prijedloga za brisanje stare hipoteke (upisane do 25. prosinca 1958.)


47/5847

U odnosu pak na preostale hipoteke, upisane u zemljinu knjigu nakon 25.prosinca 1958., i dalje se moe provoditi postupak amortizacije starih hipotekarnihtrabina. Za podnoenje prijedloga za amortizaciju i brisanje starih hipotekarnih trabinaaktivno su legitimirani:

- vlasnik, - svaki suvlasnik te - svaki zajedniki vlasnik nekretnine (l. 141. ZZK).

To bi znailo da druge osobe, izvan kruga navedenih, primjerice hipotekarnivjerovnici, ovlatenici osobnih slunosti i drugi nisu ovlateni podnositi prijedlog zaamortizacijui brisanje starih hipotekarnih trabina.

Postupak amortizacije i brisanja moe se provestijedino radi brisanja starih

upisanih hipoteka(zalonih prava), a ne i radi brisanja drugih tereta, i to pod sljedeimuvjetima:

- ako je proteklo najmanje trideset godinaod uknjibe hipotekarnetrabine, a kad ima daljnjih upisa koji se odnose na nju, od posljednjeg odtih upisa,

- ako nije mogue pronaini one koji su prema upisima ovlateni, ninjihove pravne sljednike, i

- ako u tom vremenu nisu zahtijevani niti primljeni glavnica nikamate, niti se pravo na koji drugi nain ostvarilo (l. 141. ZZK).

Valja ovdje napomenuti kako svi navedeni uvjeti moraju biti kumulativnoispunjeni da bi se postupak amortizacije i brisanja starih hipotekarnih trabina uopemogao pokrenuti. Nedostatak jednoga od navedenih uvjeta povlai za sobom odbijanje

prijedloga za amortizaciju.

Slika 16. Prikaz postupka za brisanje osobnih slunosti i hipoteka upisanih do 25. prosinca 1958.


48/5848

Zemljinoknjini sud odluuje o tome hoe li prihvatiti prijedlog, pa ako ocijeni dapostoji vjerojatnost da se prijedlogu udovolji, objavljuje se oglasu kojemu e se pozvatisvi koji smatraju da imaju neka prava na upisanu hipoteku da podnesu prijavu u rokuod 30 dana, a taj rok poinje tei od dana objave u Narodnim novinama (l. 142.ZZK).

Ako u roku od godine dana nitko ne bi prijavio neko svoje pravo na upisanuhipotekarnu trabinu, zemljinoknjini sud je ovlaten donijeti rjeenje kojim e dopustitiamortizaciju hipotekarne trabine i odrediti brisanje hipoteke i svih upisa koji

se na tu hipoteku odnose (l. 143. ZZK). Ako bi pak u roku za podnoenje prijavanetko podnio prijavu glede prava ija se amortizacija zahtijeva, zemljinoknjini sude obavijestiti onoga koji zahtijeva amortizaciju o toj prijavi, uputiti ga na parnicu opostojanju hipotekarne trabine i obustaviti postupak amortizacije(l. 144. ZZK).

5

Slika 17. Prikaz postupka za amortizaciju starih hipotekarnih trabina


49/5849

Slika 18. Primjerak prijedloga za amortizaciju i brisanje starih hipotekarnih trabina


50/5850

U poglavlju 3. prikazani su tipini sluajevi nesreenog zemljinoknjinog stanja ikako ih srediti. Naime, samo vlasnici nekretnina, pa i nekretnina koje su poljoprivrednozemljite, mogu raspolagati nekretninama u postupku okrupnjavanja poljoprivrednogzemljita koje se temelji na naelu dobrovoljnosti.

Kada se govori o ugovorima, treba imati na umu da je navedena graa reguliranaodredbama Zakona o obveznim odnosima (dalje ZOO). U l. 2. ZOO propisano je dasudionici u prometu slobodno ureuju obvezne odnose, s tim da ih ne mogu ureivatisuprotno Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralu drutva.

Treba, isto tako, napomenuti da se, prema l. 247. ZOO, smatra da je ugovorsklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora, pri emu valjaupozoriti na to da se pravo vlasnitva na nekretnini, na temelju pravnog posla (ugovora),stjee tek upisom u zemljinu knjigu (l. 119. ZV).

Nadalje je dobro znati da ugovori kao pravni poslovi mogu biti nevaljani, kad bi bilinitetni ili pobojni. Prema l. 322. st. 1. ZOO, ugovor koji je protivan Ustavu RepublikeHrvatske, prisilnim propisima ili moralu drutva nitetan je, osim ako cilj povrijeenog

pravila ne upuuje na neku drugu pravnu radnju, ili ako zakon u odreenom sluaju nepropisuje to drugo. Posljedica nitetnosti je, prema l. 323. st. 1. ZOO, da svaka ugovornastrana drugoj vrati sve ono to je primila na temelju takva ugovora, a ako to nije mogue,ili ako se narav onoga to je ispunjeno protivi vraanju, mora se dati odgovarajuanaknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke, ako zakon ne

odreuje to drugo. Do nitetnosti bi moglo doi ako ugovor nije sklopljen u propisanomobliku, ako je rije o lihvarskom ugovoru i slino. Na nitetnost sud mora uvijek pazitipo slubenoj dunosti. Prema l. 115. st. 3. ZV, pravni posao kojemu je cilj stjecanjevlasnitva nekretnine, kako bi bio valjan, treba, uz ostale pretpostavke valjanosti, biti u

pisanom obliku.

Prema l. 330. ZOO, ugovor je pobojan kad ga je sklopila strana ogranieno poslovnosposobna, kad je pri njegovu sklapanju bilo mana volje (prisila, prijevara, prijetnja,zabluda i slino) te kad je to ovim ili nekim drugim Zakonom izriito propisano.

04 Primjeri ugovora


51/5851

U postupku okrupnjavanja poljoprivrednog zemljita treba voditi rauna onavedenim odredbama, zato to svi koji sudjeluju u takvom postupku moraju biti svjesnida se sklopljeni ugovori mogu pobijati, ali, isto tako, da ugovorne strane mogu zatraitii raskid takvog ugovora. Stoga je na poetku postupka okrupnjavanja iznimno vano

propisati kriterije prema kojima e se okrupnjavanje provoditi, hoe li mjerodavna bitipovrina estice ili/i kvaliteta zemljita, poloaj, ili pak neto drugo. U takvim sluajevimasudionici u postupku okrupnjavanja teko e moi s uspjehom pobijati sklopljeneugovore. U ovom poglavlju prikazat e se primjeri ugovora koji bi najee mogli doi uobzir u postupku okrupnjavanja, s tim da e kod svakog ugovora biti navedeno tko moesastaviti ugovor, tko je duan izvriti ovjeru potpisa te tko je u obvezi plaati porez na

promet nekretnina.

Slika 19. Primjerak ugovora o prodaji nekretnina


52/5852

Slika 20. Primjerak ugovora o darovanju nekretnine

Odvjetnici i javni biljenici su, prema Zakonu o odvjetnitvu i javnom biljenitvu,ovlateni sastavljati ugovore, pa se stranke mogu obratiti njima radi sastavljanja ugovora.

No, stranke mogu i same sastaviti ugovor, a ugovor o prodaji nekretnine moe se sastavitii na formularu. Nakon sastavljanja ugovora, prodavatelj je duan ovjeriti potpis nakupoprodajnom ugovoru, a kupac je, prema Zakonu o porezu na promet nekretnina, duan

platiti porez na promet nekretnina u visini od 5 posto procijenjene vrijednosti nekretnine.Obje ugovorne strane mogu zatraiti provedbu ugovora o prodaji u zemljinoj knjizi, stim da je potrebno podnijeti prijedlog za upis i priloiti ovjeren primjerak ugovora.


53/5853

I kod darovnog ugovora postupak je isti, kao i kod ugovora o prodaji nekretnine.Potpis na ugovoru mora kod javnog biljenika ovjeriti darovatelj, dakle osoba koja gubivlasnitvo. Isto tako, neovisno o tome postoji li obveza plaanja poreza na darovanjeili ne, stjecatelj (daroprimatelj) je duan podnijeti prijavu prometa nekretnina nadlenojPoreznoj upravi.

Slika 21. Primjerak ugovora o diobi nekretnina


54/5854

Postupak je isti kao i u prije navedenim ugovorima, s tim da je na diobnom ugovorupotrebno ovjeriti potpise svih ugovornih strana.

04

Slika 22. Primjerak ugovora o zamjeni nekretnina


55/5855

Specinost ugovora o zamjeni je da je potrebno izvriti ovjeru potpisa svihugovornih strana te da postoji obveza plaanja poreza na promet nekretnina za svakuzamijenjenu nekretninu, kao da je rije o prodaji nekretnine, sukladno Zakonu o porezuna promet nekretnina.

6 5

1

Slika 23. Prikaz provedbe ugovora o zamjeni nekretnina


56/5856

U Republici Hrvatskoj, prema podacima Dravne geodetske uprave, ima vie od17 milijuna katastarskih estica. Tako velik broj katastarskih estica, na relativno malojkopnenoj povrini, jasno ukazuje na veliku rascjepkanost katastarskih estica pri emu

je ista situacija i kod poljoprivrednog zemljita. U Republici Hrvatskoj u Zakonu unasljeivanju ne postoji odredba o tome da poljoprivredno zemljite nasljeuje nasljednikkoji se bavi poljoprivrednom proizvodnjom, pa i to predstavlja jedan od razloga velikeusitnjenosti poljoprivrednih posjeda.

No, kako bi se postupak okrupnjavanja poljoprivrednog zemljita na naeludobrovoljnosti mogao provoditi, nuno je da vlasnik nekretnine koja ulazi u postupakokrupnjavanja bude upravo osoba koja sudjeluje u takvom postupku, a isto tako, da je taosoba upisana u katastru kao katastarski ovlatenik. Ako nije tako, prije okrupnjavanja

poljoprivrednog zemljita potrebno je provesti postupak sreivanja katastarskog izemljinoknjinog stanja, i to na jedan od naina koji su prikazani u ovom priruniku.

Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljita na naelu dobrovoljnosti pri realizacijizahtijeva sklapanje odgovarajuih ugovora (kupoprodaja, zamjena, darovanje i slino). Teugovore moraju sastavljati strune osobe, potpisi na ugovorima se zatim moraju ovjeritikod javnog biljenika, a iza toga slijedi plaanje poreza na promet nekretnina, sukladnoZakonu o porezu na promet nekretnina. Isto tako, valja voditi rauna o tome da se svakiugovor, pa tako i ugovor koji bi bio sklopljen pri postupku okrupnjavanja poljoprivrednogzemljita, moe raskinuti, odnosno pobijati iz razloga pobojnosti ili nitetnosti, propisanihZakonom o obveznim odnosima. Osim toga, naelo dobrovoljnosti znai da se nekoga,

ako ne eli sudjelovati u takvom projektu, ne moe na to natjerati, pa moe doi do togada u jednom kompleksu poljoprivrednog zemljita neke katastarske estice nee moi bitiobuhvaene okrupnjavanjem.

05 Zakljune napomene


57/5857

04 Trebalo bi razmiljati o tome da se donese novi Zakon o komasaciji, ili zakon nekogdrugog naziva koji bi regulirao upravo situacije okrupnjavanja poljoprivrednog zemljita,kada je to potrebno radi provoenja natapanja, melioracije ili nekog drugog postupka,dakle kada za takav postupak postoje ekonomski i agrotehniki razlozi.

Razmiljati bi trebalo i o tome da poljoprivredno zemljite nasljeuju nasljednici kojise bave poljoprivrednom proizvodnjom, pri emu bi problem nasljeivanja poljoprivrednogzemljita trebalo razmotriti i sa stajalita Ustava Republike Hrvatske te eventualne izmjeneili dopune Zakona o nasljeivanju. Bez intervencije u Zakon o nasljeivanju nee semoi sprijeiti, u odreenom broju sluajeva, da se jednom okrupnjeno poljoprivrednozemljite ponovno rascjepka na manje parcele, odnosno manje posjede.

Isto tako, bez stvaranja zemljinog fonda (ili neke druge institucije), koji biotkupljivao ili na neki drugi nain stjecao prava na poljoprivrednom zemljitu, nee biti

mogue uinkovito provoditi postupak okrupnjavanja u budunosti.

05


58/58

Documents

Damir Kontrec-priručnik za reješavanje imovinsko pravnih odnosa u postupku ukrupnjavanja zemljišta.pdf